Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:05


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Planine  |  Poslato: 16 Avg 2012, 15:52
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Tara kraljica planina


Prebogata prirodnim i turističkim atrakcijama, ova planina u potpunosti opravdava epitet najlepše na brdovitom Balkanu, ali i u čitavoj Evropi


Slika


Nema boljeg mesta za ljubitelje prirode!

Planina Tara je jedna od naših najlepših planina i svakako jedan od najprivlačnijih predela Srbije. Pokrivena gustim četinarskim i listopadnim šumama, protkana pašnjacima i livadama, ova lepotica planinskog sistema Srbije, ali i celog kontinenta, zaslužuje epitet kraljice planina.

Masiv Tare nalazi se u zapadnom delu Srbije, u graničnom pojasu prema Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj. Površina planine Tare u navedenim granicama je 183 km2, a nadmorska visina iznosi 1.000 m do 1.200 m. Najviši vrh je Zborište s nadmorskom visinom od 1.544 m.

Najpoznatiji turistički lokaliteti na ovoj planini su Kaluđerske Bare, Mitrovac, Zaovine sa svojim jezerima, Šljivovica, Sokolina, Predov Krst i prelepi vidikovac na njemu. Ovde možete izabrati odgovarajući smeštaj za vaš idealni odmor u prirodi, a u turističkoj ponudi su prelepe vikendice, apartmani i brojni hoteli. U širem području Tare nalaze se brojne prirodne i kulturne atrakcije, gradski i turistički centri, poput Bajine Bašte, Zlatibora ili Višegrada, a podno Tare nalazi se manastir Rača, koji datira iz 13. veka, centar kulturne i duhovne baštine ovoga kraja.


Slika


Bogatstvo biljnog i životinjskog sveta

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i geološkim faktorima, Tara ima izuzetno pozitivnu ulogu na život i zdravlje biljaka, životinja i čoveka, a vazduh predstavlja neprocenjivu vrednost.

Bogatstvom biljnog i životinjskog sveta ova planina predstavlja riznicu sadašnjeg, ali i na drugim mestima davno izumrlog životnog blaga. Upravo ovde raste čuvena Pančićeva omorika, relikt i endemit zaostao još iz praistorije, koji je opstao samo na ovim prostorima. Otkrio ju je naš veliki naučnik Josif Pančić, po kome je i dobila ime.

Mesta koja morate obići

U obodu planine Tare nalaze se i nezaobilazne turističke atrakcije: Zlatibor, kao i muzejska železnica Šarganska osmica, etno-selo Mećavnik (Drvengrad) i nadaleko čuvena Kremna, u kojima se dodiruju Zlatibor i Tara.

Šarganska osmica je jedinstveno remek delo svetskog graditeljstva. Na relativno malom prostoru i nepristupačnom kamenom terenu velika visinska razlika je povezana prugom koja kruži preko Mokre Gore i Šargana, kroz sistem tunela i mostova, praveći oblik broja „8“ po čemu je i dobila ime. Ova pruga svojevremeno je povezivala Beograd i Sarajevo, a danas je obnovljena na potezu od Višegrada, preko Mokre gore do Kremana, i služi u turističke svrhe.

Kremna su rodno selo slavnih proroka Tarabića, gde možete upoznati predele u kojima je nastalo čuveno „Kremansko proročanstvo“.

Etno-selo Mećavnik (Drvengrad) nezaobilazni je turistički biser ovoga kraja. Kuće i građevine tamo uglavnom su novoizgrađene kopije autentičnih vajata s ovog područja. Neke od njih su originalne, uz puno pažnje rasklopljene i prenesene sa obližnjih planinskih obronaka, pa zatim ponovo sklopljene u Mećavniku.


Slika


Slika


Slika


Kristalno čiste reke i jezera

Reka Drina, u podnožju planine Tare, sa živopisnim prirodnim ambijentom, jedinstvena je prirodna atrakcija. Pored manjih jezera, brojnih planinskih vodotoka, vodopada i brzaka, tu su i dva, po svojoj lepoti nadaleko čuvena, jezera: Perućačko jezero na Drini i Zaovinsko, gde se mogu videti najlepše slike netaknute prirode.

Idealno mesto za odmor

Spoj izuzetnih prirodnih uslova i jedinstvenog ambijenta, Tara predstavlja savršeno mesto za odmor i rekreaciju, kako za vrhunske sportiste i planinare, tako i za rekreativce i zaljubljenike u prirodu. Sa svojim sjajnim smeštajnim kapacitetima, kako hotelskim, tako i seoskim i apartmanskim, pruža izuzetne mogućnosti za turizam svih 365 godišnje.


Slika


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Planine  |  Poslato: 29 Avg 2012, 16:57
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Divčibare: Planinski odmor i leti i zimi


Vazdušna banja i planinski centar nadomak Valjeva spremna za nove goste. Posle žitelja Beograda i Vojvodine, očekuju i goste iz BiH i sa juga Srbije


Slika


DIVČIBARE - U poznatoj vazdušnoj banji i planinskom centru nadomak Beograda, trenutno boravi oko 1.700 gostiju: što u hotelima, što u privatnom smeštaju. Tradicionalno, najviše je Beograđana i Novosađana, te turista iz drugih većih vojvođanskih gradova.

Zbog izuzetno blage i prijatne klime, te dobrog geografskog položaja, Divčibare - visoravan na planini Maljen - i leti, i zimi pohode brojni turisti, jer su najbliža planina velikim gradovima. Ovde se, istovremeno, mogu lečiti bronhijalna astma, hronični bronhitis, neurovegetativni poremećaji, a idealne su i za oporavak posle akutnih infektivnih bolesti, upale pluća...

U hotelu „Divčibare“, koji raspolaže sa 250 ležajeva, pun pansion staje 4.200 dinara po osobi, u jednokrevetnoj sobi, dok je u dvokrevetnoj 3.200. U hotelu „Maljen“, sa 202 kreveta, pun pansion u jednokrevetnoj sobi iznosi 2.600, a u dvokrevetnoj 2.200 dinara. Vikendom, i do 95 odsto kapaciteta ova dva hotela su popunjeni. Ubedljivo najveći hit za turiste je čuveni frape od maline, koji služe hoteli „Divčibare“ i „Maljen“, a košta 180 dinara.

Polupansion u hotelu „Pepa“, koji raspolaže sa 200 ležajeva, u dvokrevetnoj sobi košta 2.500 dinara po osobi. Za boravak od pet noći i više, odobrava se popust od deset odsto, a u „Pepi“ je u toku i akcija: od ponedeljka do petka, noćenje u dvokrevetnoj sobi plaća se 2.000 dinara.

Vila „Bob Petošević“, sa 23 luksuzno i komforno opremljene sobe, pun pansion nudi za 3.000, polupansion za 2.500, a noćenje sa doručkom za 2.100 dinara. U „Divčibarskom zamku“ - sa 25 ležajeva, u šest soba i dva apartmana, te restoranom sa 80 mesta - pun pansion košta od 2.250 do 2.450, polupansion od 1.700 do 1.900, noćenje sa doručkom od 1.150 do 1.350, a prenoćište od 900 do 1.100 dinara, zavisno od dužine boravka.

Sa ovakvim potencijalom, u Turističkoj organizaciji grada Valjeva čine sve kako bi Divčibare učinili zanimljivim i turistima iz Bosne i Hercegovine, kao i sa juga Srbije. jer, uz hotele, značajno su popunjeni i kapaciteti privatnog smeštaja, koji raspolaže sa oko 500 ležajeva, pa svako može da računa na odmor i okrepljenje.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Planine  |  Poslato: 13 Sep 2012, 15:21
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Otvoren prvi bajk park na Kopaoniku


Nacionalni park Kopaonik dobio je prvi Bajk park, pa će ljubitelji planinskog biciklizma imati na raspolaganju tri staze za spust dužine 5 kilometara, izgrađene po standardima Evropske unije i Kanade.


Slika


Bajk park opremljen je specijalnim trasama sa svim potrebnim preprekama što će predstavljati veliki izazov za sve korisnike planinskog biciklizma. Ovakvi biciklistički parkovi rade se širom sveta a ovo će biti prvi “downhill bike park” u Srbiji, kaže se u saopštenju.

"U nameri da produžimo letnju sezonu i ugostimo najzahtevnije goste zajedno sa javnim preduzećem Kopaonik i Skijalištima Srbije otvorili smo prvi Bajk park u Srbiji. Nakon prve faze izgradnje Bajk parka, plan nam je da u narednom periodu izgradimo i staze za Svetski kup - izjavio je Nikola Avram, predsednik Udruženja hotelijera na Kopaoniku i direktor MK Mountain Resorta.

Projekat Bajk parka realizovali su MK Mountain Resort, Nacionalni park Kopaonik, Udruženje Fristajlera, Skijališta Srbije i slovenačke kompanije Alliance.

Staze su različitih težina, prilagođene za početnike i za profesionalce. Prva staza je posebno izgrađena za početnike i decu, druga staza je srednje zahtevna, a poslednja - treća staza je vrlo zahtevna i prilagođena iskusnim vozačima. Širina staza varira od 60cm do 120cm. Na pojedinim deonicama su zemljani talasi, zavoji, drveni mostovi, skokovi i prepreke.

Pored mauntinbajkera iz Srbije, ceremoniji otvaranja su prisustvovali i vozači iz Slovenije.




B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Planine  |  Poslato: 29 Sep 2012, 20:20
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Miroč planina - zapostavljeni raj

„Oj vilice moja posestrimo, jesi l’ bila na Miroč planini, jesi l’ brala lekovita bilja, mirisala plavog jorgovana....“ Nema lepšeg početka obilaska prirodnih lepota istočne Srbije od Miroč planine.

Slika

Prostire se na oko 300 kilometara kvadratnih, na zavijutku Dunava koji se probija kroz stenovite hridi Đerdapa.

Od 1974. godine Đerdap je proglašen Nacionalnim parkom, pa je za uspon na najviši vrh Miroča, Veliki Štrbac (767), iznad najužeg dela Dunava, potrebna dozvola. Miroč čine i planinski vrhovi Mali Vis, Visoki Čukar, Čaršija i Glavica, kao i visoravni Kiloma, Beljan i Alun. Hoteli i privatan smeštaj postoje u Donjem Milanovcu, Kladovu i Tekijama.

Automobilom iz Beograda za dva i po sata stižemo do mesta Miroč. Skretanje sa glavnog puta, posle D. Milanovca, jeste pod nedozvoljeno oštrim uglom. Brdski asfaltni put ukazuje da ulazimo u planinski predeo u kojem je ulaganje u infrastrukturu započeto, ali ne i završeno. Iznad mesta su ostaci rimske tvrđave Gerulatis. Šetamo markiranom stazom do pećine Gradašnica.

Pre velike pećine iz koje izvire rečica, postoji i Vrelska sa bigrenim kadama. Nedirnuta priroda uz stara stabla bukve, hrasta i lipe nas inspirišu da se vratimo putem pored salaša. Zadržavamo se kod Mitra Kecojevića koji ima izuzetan med i suši lekovito bilje. Kazuje: Na Miroču postoje retke vrste bilja, ptica, životinja i gljiva. Pogodan je za zdrav život u prirodi, planinarenje, biciklizam, speleologiju...

Sutradan od Golog Brda krećemo na drugi najviši vrh - Mali Štrbac (626). Nezaboravan je pogled na Dunav, Đerdap, Karpate sa u steni uklesanim likom kralja Dakije, Decebala - naspram Trajanove table. Vreme promenljivo. Uputili smo se u manastir Vratna. Ljubazne monahinje pričaju istoriju manastira. Vratnjanske kapije sačinjava kanjon reke Vratne sa prerastima, izuzetno visokim i atraktivnim.

Oduševile su nas. U povratku kod Brze Palanke, skrećemo do Blenderijskih vodopada. Izgledaju kao zavesa iz tri dela. Sledi večera u Miroču sa specijalitetima ovog kraja, uz koju nam Staniša - Miročanac priča: "Nastojimo da razvijemo turizam. Od 440 stanovnika, svega 240 stalno živi ovde. Prvog maja organizujemo 19. „Jorgovan FEST“ sa sajmom zdrave hrane, domaće radinosti..."

Da vas, kao Marko Kraljević vilu u narodnoj pesmi, ne bi pitali da li ste bili na Miroč planini, koju su Rimljani zvali Unam (prva, jedina), preostaje vam da krenete na put.



B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 07 Okt 2012, 14:34
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Šta sve nudi Radan planina?

Tri destinacije evropskog značaja - neolitsko naselje Pločnik, Ðavolja Varoš i Caričin Grad će se naći u ponudi turističkog klastera radanskog područja.

Slika

Cilj klastera, odlučeno je na osnivačkoj skupštini je da, osim unapređenja turističke ponude Kuršumlije, Prokuplja, Bojnika, Medveđe i Lebana, osnaži kapacitete i poboljša konkurentnost ovog područja.

Finansijsku podršku osnivanju klastera pružile su Evropska unija (EU) i Vlada Švajcarske, kroz Program evropskog partnerstva sa opštinama - EU PROGRES.

Iako Radan područje obiluje atraktivnim turističkim destinacijama, potencijalnim skijalištima, lovištima, delovima putnih i biciklističkih koridora i pešačkim stazama, nije bilo moguće ostvariti brži razvoj zbog loše infrastrukture i niskih tehničkih i ljudskih kapaciteta u oblasti turizma.

Osnivanje klastera stvara uslove za strateško organizovanje aktivnosti, efikasniji rad, olakšano pregovaranje sa potencijalnim poslovnim partnerima, zajedničke marketinške aktivnosti i kampanje, a sa ciljem unapređenja prepoznatljivosti radanskog područja., navedeno je u saopštenju EU PROGRES.

No, dugoročno posmatrano, očekuje se održiv razvoj regiona i poboljšanje životnog standarda svih žitelja.

„Novoosnovani klaster će nam pomoći da unapredimo poslovanje, i samim tim povećamo broj dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista, a istovremeno da stvorimo sliku o Radanu kao jednoj od najlepših turističkih regija u Srbiji“, rekao je Radovan Tanasković, direktor sektora za turizam AD „Planinka“.

Tanasković je izrazio nadu i da će klaster biti mehanizam koji će pomoći bržem razvoju putne mreže i turističke infrastrukture brže razvijaju.

Turistički klaster radanskog područja je okupio privredne subjekte turizma i ugostiteljstva, lokalnih samouprava, obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija

EU finansijski podržava Program evropskog partnerstva sa opštinama - EU PROGRES, sa 14,1 milion evra, Vlada Švajcarske sa 2,5 miliona evra, dok Vlada Republike Srbije učestvuje sa 1,5 milion evra.

EU PROGRES ima za cilj da podrži društveno-ekonomski razvoj 25 opština južne i jugozapadne Srbije, navedeno je u saopštenju.


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 12 Dec 2012, 20:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najlepše planine Srbije - Suva planina

Suva planina ili kako je još zovu biser jugoistočne Srbije je duga 45 km, a široka 15 km. To je masiv sa izuzetnim pojavnim oblicima kraškog reljefa, riznica sedimenata različite starosti i gde je evidentirano 128 endemičnih vrsta flore, 139 vrsta ptica itd.

Zato je Suva planina proglašena za područje sa statusom rezervata prirode i objektom geonasleđa Srbije.

Slika


Suva planina je neopravdano zapostavljena u prospektima!

Jovan Cvijić je Suvu planinu svojevremeno nazvao ’’Alpi na jugu Srbije’’, zbog njenih okomitih stena koje se pružaju na severnoj strani planine. Sa te strane, deluje kao da je isečena od glavnog grebena, dok je na jugu dosta pitomija.

Turistička i rekreativna ponuda Suve planine je nedovoljno razvijena i afirmisana, te vas poznavaoci ove planine mogu provesti kroz njena prostranstva, gde danima možete sresti tek po nekoga, i osećati se potpuno odvojeni od civilizacije, uživajući u tišini i miru ove planine. Nemojte se iznenaditi ako se prema vama uputi krdo divljih konja. Radoznalo će stati ispred vas očekujući da im date hranu, a možda vas i pratiti neki deo puta.

Slika
Suva planina i planinsko cveće - foto Ivan Strahinić

Smeštaj? Suva planina je najbolja za avanturiste koji vole da spavaju u šatoru, (kampovanje je besplatno). Jedini hotel koji je uglavnom van funkcije je hotel “Trem”. Slična situacija je i sa planinarskim domom “Bojanine vode”.

Da bi obišli Suvu planinu preporučuje se najmanje tri- četiri dana, a najbolja varijanta je da se pređe njenim grebenom po dužini, (oko 70 km) i naravno kampovanje. Iako se račva na tri strane, tačnije je u obliku slova Y, ovom grebenskom turom je zahvaćen veći deo onoga što krasi ovaj plannski masiv.

Ovim putem prolazi se niz vrhova od kojih je najviši Trem 1810 mnv. Teren za hodanje je dobrim delom kamenit, a između kamenja je trava, te je potrebno obući planinarske cipele, jer se u drugoj obući lako moze iskrenuti zglob. Takođe ima puno vrtača, ali i jedan „Krater“, na padini predivne doline Ždrebica, na oko 1.360 metara nadmorske visine. Prečnika je oko 30 i dubine dva-tri metra. krater predstavlja redak primer udara malog meteorita na karstnom terenu, mada još uvek nema nikakvog dokaza za to.

Slika
Suva planina - foto Mirjana Perić

Pasarelo, vrh na 1.523 m.n.v., predstavlja jedan od najlepših predela Suve planine, kao i vrh “Litica“. Sa Pasarela se pruža nestvaran pogled na celu okolinu, a naročita atrakcija je posmatranje izlaska i zalaska sunca. Susret sa pastirima može dopuniti kravlje ili ovčije mleko, čija stoka pase na 1700 metara.

Zato, ranac na leđa i juriš na Suvu planinu. Posle ovog pohoda bićete nagrađeni Jelašničkom ili Sićevačkom klisurom koje se nalaze u podnožju Suve planine. Jelašnička klisura je ujedno I veliko penjalište opremljeno brojnim sportskim smerovima, dok Sićevačka klisura pripada alpinistima.

Slika
Suva planina pašnjak i vrelo - foto Saša Arandjelović

Dragana Rajblović je prva žena sa Balkana koja se popela na najviši svetski vrh Mont Everest. Živi za putovanja i obilaske prirodnih lepota širom zemlje i sveta. Vlasnik je sportskog kluba Alti koji za pojedince, grupe i firme organizuje planinarske uspone, avanturistička putovanja, vikend šetnje, timsko druženje motivaciju u prirodi.


baštabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 14 Dec 2012, 02:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Počela sezona na Staroj planini

U ski centru Stara planina danas zvanično počinje skijaška sezona, biće pokrenuta gondola, kao i pripadajuće tri staze, a sistemi za veštačko osnežavanje su pušteni u rad.

Slika

Kako su najavila Skijališta Srbije, za najmladje i skijaše početnike pripremljen je dečiji park sa pokretnom trakom.

Za vreme "Ski Opening"-a, koji traje od 13. do 16. decembra, Skijališta Srbije odobravaju popust od 50 odsto na cenu ski karte.

Poludnevna ski karta sa popustom od 50 odsto košta 410 dinara, jednodnevni ski pas je 625 dinara, dok dvodnevni, sa popustom iznosi 860 dinara.
Trodnevna ski karta tokom openinga košta 1.285 dinara, a četvorodnevna 1.630 dinara.

Visina snežnog pokrivača na Staroj planini je oko 50 centimetara, dok je visina utabanog snega na stazama do 30.

Sa povoljnim vremenskim prilikama i niskim temperaturama, sistem za veštačko osnežavanje će raditi i na ostalim stazama koje će biti puštane u rad kako budu stvarani uslovi za bezbedno skijanje.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 15 Dec 2012, 22:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Jelica - planina lepa kao devojka

Slika

Put za Guču, od Čačka, vodi preko planine Jelice. Trasa je neuobičajeno krivudava pa se stiče utisak da su putari zaobišli svako drvo, retke kuće i poneki spomenik – krajputaš. Na najvišoj tački puta, na prevoju, se nalazi kafana od koje se pruža lep pogled na pitomo i oku ugodno Dragačevo. Prohladno letnje jutro je ispunilo kotlinu pramenovima magle pa se setih priče koju sam čuo u dragačevskom selu Goračići. Po tom kazivanju nekad se prostor Dragačeva nalazio na dnu prostranog jezera. Stanovnici koji su tada živeli na obalama jezera su vezivali svoje čamce za kamene stubove koji se i danas mogu videti na vrhovima Jelice. Vremenom je voda sebi probila put izmedju Ovčara i Kablara i otekla u Panonsko, odnosno Crno more. Pri tome je stvorila jednu od lepših evropskih klisura a dno jezera je postalo pitomo i plodno Dragačevo.

Tokom viševekovne vladavine na Balkanu, Turci su uglavnom boravli u utvrdjenim gradovima. U šumovite, planinske krajeve nisu rado zalazili. Kada su to povremeno i činili narod su ubijali, decu odvodili u ropstvo a sela su pljačkali i palili. Jednu takvu paljevinu je posmatrao pastir sa planine koji je hodeći za ovcama izbegao zlu kob svojih rodjaka i komšija. Kada je kasnije ušao u selo, prizor masakriranog stanovništva i gust, gorak dim zasuzili su oči pastira koji je samo prozborio; Gorki li ste goračići! Turci su poveli decu preko planine i kad su prolazili pored ruševina Gradine, devojka Jelica je pobegla iz kolone, popela se na najviši zid srušenog grada i skočila sa njega. Od tog vremena se planina zove Jelica a selo koje su Turci spalili ljudi nazvaše Goračići.

Jelica je niža, šumovita planina u Zapadnoj Srbiji. Prostire se od Ovčara niz Zapadnu Moravu dužinom od 27 kilometara. Ova lepa planina natkriljuje Dragačevo sa severa. Pričaju ljudi da je nekad davno, pre nego što je Morava probila klisuru i razdvojila Ovčar od Kablara, celo Dragačevo bilo jezero i da su na 929 metara visokoj Crnij steni, najvišem vrhu Jelice, pronadjeni stubovi za koje su vezivani brodovi! Ako imate sreće da rano jutro dočekate na 789 metara visokoj steni Vranjači, kad jutarnja magla ispuni sve udoline Dragačeva, priča o jezeru će vam biti prihvatljiva i očaravajuća istovremeno. Guste, bukove šume Jelice kriju mnoge tajne.

Nedaleko od puta, koji od Čačka prelazi planinu i vodi ka Guči, nalazi se Gradina ili Jerinin grad, ruševine grada o kome se ne zna ni ko ga je ni kad osnovao a ni ko ga je razorio. U gradu se nalaze ostaci pet bogomolja od kojih je jedna na samom vrhu. Nedavno su vršena značajnija istraživanja i konzervatorski radovi ali Gradina će verovatno još neko vreme čuvati tajnu svog nastanka. Pričaju ljudi da je i Sveti Sava pohodio planinu na konju i da su i on i konj ostavili svoje tragove u tvrdom kamenu. Prvi otisci se nalaze na Korenatima, drugi skoro kilometar dalje na Popovića kršu a treći još toliko dalje na Savinoj vodi. Iz ovog poslednjeg je izbila i voda pa je narod zove Svetinja. Ove i mnoge druge tajne ostale su skrivene u gustim, bukovim šumama Jelice, nezanimljive ljudima koji su uvek išli za magijom manastira Ovčarskokablarske klisure i uvek neodoljivim zovom truba sa proplanaka Dragačeva. Stanovnici Jelice su izuzetno vredni ljudi. Gaje krompir, maline, voće i bave se stočarstvom. Rade puno a učinak je vidljiv. Ono što ih posebno krasi je njihova druželjubivost i gostoljubivost. Ova priča je i nastala posle jednog običnog odlaska na pijacu.

Uobičajeno je kad kupujete krompir da pitate odakle je. Obično prodavac kaže da je krompir sa Golije, Rajca ili iz zlatarskog kraja. Naš prodavac je krompir posebno preporučio rekavši da je sa Jelice. Sam pomen planine koja je u nekom prethodnom periodu bila malo anatemisana zbog pesme – Na planini, na Jelici sastali se svi četnici…, bio je dovoljan da zagolica maštu i želju za otkrivanjem gotovo nepoznate planine. Prodavac je rekao da na planini ne postoji nikakav smeštaj ali je ponudio lovačku kuću, koju su on i njegov brat napravili. Već idućeg petka je četvoročlana ekipa posetila kuću Stanićevih u Goračiću, na južnoj strani Jelice. Planinari su dočekani vrlo ljubazno od cele porodice. Otac našeg domaćina nije mogao nikako da shvati kakvi su to ljudi koji prepešače celu planinu a da ih za to niko ne plati.

Lovačka kuća braće Stanić se nalazi na padini Strževici, na oko sedam stotina metara visine. Inače braća, osim što su strastveni lovci, sami uzgajaju fazane i puštaju ih u planinu. Domaćinova kći Marijana, koja je upravo završila osmi razred nam je ispričala sve legende o planini, domaćica je zapakovala vruć, domaći hleb, sir, kajmak, jaja, paradajz i kolače a dvanestogodišnji Marko nas je poveo preko planine do manastira Stijenik. Marko je čest pratilac oca i strica u njihovim pohodima po Jelici i za njega na planini nema tajni.

Manastir Stijenik se nalazi ispod veličanstvenih stena vrha Stijenik. Po predanju su ga gradila braća Mrnjavčević i tu pričestili vojsku pred Maričku bitku.

O tome je ostao trag i u pesmi:

Crkvu grade tri Mrnjavčevića,
U Stijeniku kršu velikome,
U koljevci bjelih sokolova
Sred Jelice visoke planine…

Postoji pretpostavka da je Crkvu, posvećenu Rodjenju Svetog Jovana Preteče podigao Sveti Jovan Stjenički koji je ovde umro i čije se mošti čuvaju u ovoj svetinji. Treća pretpostavka je da je narod ovog kraja podigao crkvu na mestu gde su Turci pobili silnu raju medju kojom je bilo puno dece. Njihove mošti su pronadjene prilikom obnavljanja crkve. Manastirska crkva se trenutno obnavlja i nije živopisana. Posebno je zanimljiv manastirski konak. Prilikom gradnje letnje trpezarije nisu posečena tri stasala četinara već su obuhvaćena krovom. Konaka iz čijeg krova izniču tri stabla ispod stena Stijenika i potokom koji teče ispred su nešto što se ne zaboravlja. Kada se uz potok krene ka stenama, posle par stotina metara se dolazi do izvora Svetinja. Na tom mestu u dubokoj i senovitoj jaruzi se nalazi česma Svetog Avakuma i prelepi vodopadi. Ljudi dolaze da natoče tu vodu i da isperu oči jer se pretpostavlja da je lekovita. Bukve koje rastu iz duboke jaruge su pristigle one koje rastu na ivicama pa se jaruga sa strane uopšte ne nazire. Malo više u stenama Stijenika se nalazi devet pećina u kojima su boravili stijenički kaludjeri medju kojima je bio i Sveti Jovan Stijenički. Stjeničku crkvu su Nemci bombardovali tokom Drugog svetskog rata jer je u njoj bio četnički štab.

Od manastira Stijenik niz reku vodi markirana staza. Posle četrdesetak minuta prijatne šetnje pokraj rečice koja pravi nebrojene kaskade dolazi se do sela Banja i Ježevica. U tom mestu se nalazi manastir Ježevica. Crkva posvećena Svetom Nikoli podignuta je u doba cara Dušana. Kao ktitor se pominje ban Milutin, sinovac Stracimirov. U manastirskoj porti se nalazi petnestak krajputaša sa kraja XIX i početka XX veka. Selo Ježevica je naselje čuvenih voćara i poznato je po tome što svaka porodica gaji različitu sortu voća. Nekad je u selu bilo puno vodenica ali trenutno radi samo jedna. U selu se ne bave turizmom iako su im kuće lepe a okućnice maštovito uređene.

Na jugozapadnoj strani Jelice, u selu Grab se nalazi zanimljiv pansion Veliki Grabovski. Skromni ali maštoviti bungalovi načinjeni od starih vajata, stare kace pretvorene u tuš kabine i izvrsna kuhinja su učinili da ovo mesto postane obavezno svratište mnogih posetilaca Sabora u Guči. Pansion krasi i nezaboravan pogled na Dragačevo koje naročito lepo izgleda u smiraj dana. To je poslednja oaza mira pre silaska u Guču – svetsku prestonicu trube.

Stanovnici Dragačeva su oduvek bili vredni stočari i zemljoradnici ali kada su dizane bune bili su medju prvima. O tome svedoče zanimljivi spomenici posejani širom pitome kotline. Najčešće su postavljani pored puta pa ih je pesnik Branko V. Radičević prozvao krajputaši. Krajem XIX veka su Dragačevci po odsluženju vojnog roka počeli da donose kućama rashodovane trube. Pisak trube je mnogo bolje odjekivao dragačevskim prostorom od mirnijeg zvuka frule a čuo se do Ovčara i dalje do Kablara. Trubači prve klase narodne vojske i njihove priučene kolege su vremenom stvorile grupe bez kojih više nije moglo da prodje nijedno slavlje niti da mrtvi budu ispraćeni kako valja.

Za praznik Pokrova Presvete Bogorodice u Guči, pre 45 godina, održan je prvi nastup trubačkih orkestara Dragačeva. Taj prvi Sabor su inicirali, pored pomenutog pesnika Branka V. Radičevića i Vlastimir Vujović, Nikola Stojić, Radoslav Protić, Tomislav Protić, Kosta Luković, Stanojla Djordjević, Srećko Smiljanić i Jovan Pajović. Od prvog Sabora kada su se ogledali samo lokalni orkestri, dogodila su se još 44 sabora na kojima se nadmeću probrani orkestri iz cele Srbije a uobičajeni su i gosti iz inostranstva. Od vremena rashodovanih vojnih truba do današnjih, raskošno svetlih instrumenata, stvoren je specifičan stil muziciranja kome je teško odoleti. Uz čačansko - užički način sviranja razvio se i leskovačko – vranjski i stil Istočne Srbije. Velikani trube, kao Majls Dejvis, posetili su Guču i bili su zatečeni muziciranjem na Saboru. Samouki virtuozi, koji najčešće ne znaju ni jednu notu su kadri da odsviraju i vrlo komlikovane partiture posle samo nekoliko slušanja. Ipak, nenadmašni su u rutmovima koje oni osećaju.


visitserbia

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 03 Jan 2013, 06:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija: Počela sezona skijanja

Novu godinu smo dočekali bez snega, osim na planinama, gde ga izgleda ima dovoljno za omiljene zimske sportove. Bez obzira na ekonomsku krizu, prvog vikenda u sezoni samo na Kopaoniku bilo je gotovo 5.000 skijaša.

Slika

Zimi i snegu najviše se raduju, naravno, skijaši. Sezona skijanja polako se zahuktava a iako su cene nešto veće u odnosu na prethodnu godinu još jednom smo se uverili da strastveni skijaši uvek nađu način da bar jedan vikend provedu na svom omiljenom skijalištu.

Početak ovogodišnje ski sezone poklopio se sa prvim snegom a ako je suditi po prvom vikendu kada su skijališta bila prepuna ovo će biti još jedna uspešna ski sezona. Iako je ekonomska kriza pogodila svačiji džep u turističkim agencijama kažu da interesovanje nije opalo.

"Interesovanje je, mogu da kažem, isto kao prošle godine. Ukoliko govorimo o domaćim destinacijama i destinacijama u regionu tu ću pre svega pomenuti Kopaonik, za početnike je tu i Zlatibor, Stara planina i Jahorina" objašnjava Boban Šćepanović iz turističke agencije "Big Blu".

"Ukoliko je skijanje uplaćeno, recimo pre dva meseca popusti su bili do 30%, u apartmanskom smeštaju mogli ste da računate na cene od nekoliko desetina evra, čak manje od sto evra po osobi" dodaje Šćepanović.

Za one koji su spremni da izdvoje malo više novca i uživaju u čarima evropskih skijališta izbor je velik.

"Tu je Austrija i ona je najzastupljenija, zatim Bugarska, Italija, Francuska.." navodi Šćepanović i dodaje: "Imamo u ponudi hotele, imamo i šatele u Francuskoj tu je i apartmanski smeštaj ,kuće u Italiji kao i dobre hotele sa SPA centrima što je dobro za porodice koje su podeljene, gde pola porodice skija a pola ne. Često se može desiti da jeftinije prođete u Francuskoj nego npr. na Kopaoniku".

Šestodnevni ski pas u špicu sezone na Kopaoniku košta 10-710 dinara, a u ski centru Tornik na Zlatiboru 6.170 dinara. Šestodnevni ski pas u istom periodu u ski centru na Staroj planini iznosi 4.940 dinara. Približne su cene i na Jahorini a što se tiče ostalih skijališta kao npr u Bugarskoj, Austriji i Francuskoj cene ski pasa se kreću između 100 i 200 evra za 7 dana.


b92

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:42
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Čarobna lepota Golije

Slika
Lovačka kuća na Goliji

Četvorodnevna turneja po jugozapadnom delu Srbije može da bude vrlo interesantna ako se na put krene bez obaveza, iz radoznalosti ili zarad odmora. Službeno i to sa podužim spiskom zaduženja i lokacija (od Kraljeva do Sopoćana), podrazumeva se i domaćina (znanih i neznanih), izgleda sasvim drugačije. Predviđeni tempo i satnica očas se nađu pod znakom pitanja. Planirano, zbog vremenskih uslova (kiša kao iz kabla), nekih drugih razloga ili zbog želje domaćina da pokažu sve što imaju, biva „debelo” prošireno... Kraljevo, Sirča, Vitanovac, Žiča, Mataruška Banja, Lopatnica, Jošanička banja, Stara Pavlica, Nova Pavlica, Beoci („Čakmara”) i Raška negde na isteku drugog dana...

Stigao umor od puta, razgledanja, priče, pisanja, fotografisanja. Noć, nikad kraća. Konačno, sunčano jutro u maloj varoši koju smo planirale da osmotrimo u društvu domaćina iz Turističko-sportske organizacije „Raška odmah nakon prve jutarnje (radne) kafe. Međutim, neplanirane, ali i vrlo važne obaveze direktorke Mile Rosić Županjac nisu mogle da čekaju, te je usledio predlog da nas njen saradnik odvede do sela Trnava i tamošnje lovačke kuće. A to znači vožnju od minimum deset kilometara i upoznavanje sa lepotama Golije.

„Osetite bar malo Goliju, udahnite svež vazduh. Skoknite i do manastira Končul. Završiću sve ovo dok se vi vratite i onda ćemo zajedno u obilazak grada.”, bila je uporna Mila Rosić Županjac.

Nismo bile baš oduševljene, ali kada kaže direktorka, onda pogovora nema.

Da to i nije bila toliko loša ideja shvatile smo tokom vožnje kroz čarobnu prirodu uz padine Golije. Ispred nas prve kuće Mesne zajednice Trnava koja se prostire na 10.000 hektara i ima oko 950 stanovnika u 375 domaćinstava. Od našeg vodiča Milomira Radulovića usput saznajemo da je asfaltni put do sela napravljen 1986. godine, a zaseok ovog sela Tlačina prvi je dobio telefonsku liniju van Raške.

Slika
Crkva Svete Paraskeve

U centru Trnave crkveno dvorište sa dve crkve, jedna iz 16. veka (Svete Paraskeve – Trnavska Petka), a druga (Uspenje Presvete Bogorodice) sazidana 1961. godine. Tu je i osnovna škola sa 12 učenika, ambulanta u koju svakog petka dolazi lekar. Ispred zgrade mesne kancelarije pridružuje nam se šef Milenko Stanišić kako bi nam posle samo dva kilometra vožnje od centra pokazao novopostavljeni lovački dom... A na zidovima lovačkog doma trofeji životinja među kojima pogled odmah privuku noge i rogovi trogodišnjeg srndaća.

„Ovde se najviše love vuk, lisica, kuna i divlja mačka. Kako se po planini vukovi kreću u čoporima i znaju da zakolju i po desetak ovaca odjednom, logično je da se ovde lov na njih usavršio. Među prvima smo po uspešnosti lova na vukove. Lovačka sekcija Trnava broji pedesetak aktivnih lovaca”, objasnio nam je Stanišić.

Svi žele da se u ovoj mesnoj zajednici zadrži stanovništvo, da ne dolazi do iseljavanja. Mnogi misle i da je asfalt prekasno stigao u ove krajeve, da bi sve bilo drugačije da se to desilo šezdesetih godina. Ovako, populacija Trnave je sve starija, a i malo ljudi radi u državnim preduzećima. Nekada je situacija bila mnogo bolja dok je radila fabrika „Mikron“. Ipak, trenutno najveći problem stanovnika Trnave je što je zatvorena i poslednja prodavnica, pa se za kupovinu svih namirnica mora ići u Rašku.

„Najgore je kada se zaboravi nešto u kupovini, ili kada, oni koji puše, ne kupe dovoljno cigareta. Nadam se da ćemo problem prodavnice rešiti jer nam to mnogo znači”, završio je razgovor Milenko Stanišić.


Politika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 64 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker