Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 11 Dec 2018, 18:00


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: BL - malo nekada i malo sada...  |  Poslato: 02 Dec 2016, 17:21
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42259

OffLine
Kako je park „Petar Kočić“ nekada izgledao: Oaza zelenila sa fontanom kao simbolom Banjaluke

Park „Petar Kočić“ u samom centru Banjaluke tek posljednjih deset godina ima današnji izgled, pa onima koji ga se ne sjećaju od ranije, toplo preporučujemo da „bace“ pogled na neke starije fotografije. Možda se iznenade.

Slika

Ovaj gradski park, nastao 1931. godine pod prvobitnim imenom bana Svetislava Milosavljevića Tise, karakterisalo je mnoštvo zelenila i centralna fontana koja je predstavljala svojevrsni simbol našeg grada.

Današnji naziv dobija već 1932. godine, nakon što je u njemu postavljen spomenik velikom srpskom književniku Petru Kočiću.

U toku Drugog svjetskog rata srušen je u potpunosti, da bi poslije rata bio obnovljen.

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Međutim, 2006. godine park doživljava rekonstrukciju i potpunu promjenu izgleda. Stare fontane od tada nema, a park je dobio muzički paviljon.

Slika

Današnji izgled


banjalukanet

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: BL - malo nekada i malo sada...  |  Poslato: 02 Dec 2016, 18:18
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42259

OffLine
Ban Milosavljević

Slika

Svetislav–Tisa Milosavljević je rođen 7. septembra 1882. u Nišu. Na Mitrovdan, 8. novembra 1929. godine zakoračio je u Banju Luku i otpočeo upravljanje Vrbaskom banovinom, kao njeSvetislav Tisa Milosavljevićn prvi ban. Naime, sticajem raznih istorijskih okolnosti, Banja Luka je te 1929. godine postala sjedište novostvorene Vrbaske banovine – jedne od devet takvih pokrajina u Kraljevini Jugoslaviji.

Ban Milosavljević je u našim krajevima zatekao veoma tešku situaciju – po svim kriterijumima, Vrbaska banovina je bila najnerazvijenija od svih devet. Međutim, to ga nije pokolebalo. Naprotiv... Milosavljević je bio veliki borac i vizionar. Odmah je "zasukao rukave" i otpočeo sa gigantskim poduhvatima, kakvi u cijeloj banovini, a naročito u našem gradu, nisu zapamćeni. Za svega četiri i po godine njegove uprave u Vrbaskoj banovini su izgrađene stotine osnovnih škola, mostova, kilometri i kilometri puteva, otvorene mnoge privredne, kulturne i sportske institucije i ustanove...

Opšti napredak naročito se osjetio u banskom središtu - Banjoj Luci - koja je za te četiri i po godine dobila mnoge reprezentativne objekte, koji su i danas njen ponos. Već do 1. decembra 1931. godine izgrađena je Banska palata, današnja zgrada Administrativne službe grada Banja Luka. Nepunu godinu kasnije, na Mitrovdan 1932. godine, svečano je otvoren Banski dvor. Godine 1930. osnovani su Pozorište i Muzej Vrbaske banovine, koji su četiri godine kasnije dobili zgradu sadašnjeg Narodnog pozorišta Republike Srpske, hram kulture koji i danas krasi naš grad.

Za vrijeme uprave bana Milosavljevića, sazidano je sedam palata za činovnike u današnjoj Aleji svetog Save i kod glavne banjolučke pošte. Tih tridesetih godina prošlog vijeka izgrađen je i hotel "Palas", a dograđen i modernizovan hotel "Bosna". Takođe, uređen je Gradski park, u kojem je otkriven spomenik Petru Kočiću, izgrađeni su i Sokolski dom i Higijenski zavod... Banja Luka je dobila prve asfaltirane ulice, osnovano je Centralno banovinsko udruženje za turizam, pokrenute "Vrbaske novine"...


Slika
Ban ispred vile "Božić" na Badnji dan 1931. godine

Ban Milosavljević je tokom svog boravka u Banjoj Luci mnogo pomogao da se završi Hram Svete Trojice, koji se danas, na starom mjestu, obnavlja pod nazivom Hram Hrista Spasitelja. Banjolučka pravoslavna crkvena opština ukazala je čast Svetislavu Milosavljeviću da na Spasovdan 1939. godine kumuje osveštavanju te crkve.

Prvi ban Vrbaske banovine napustio je Banju Luku večernjim vozom 22. aprila 1934. godine, otišavši za Beograd, na mjesto ministra saobraćaja u Kraljevskoj vladi. Lokalne vlasti su planirale da mu organizuju svačani ispraćaj, ali je on – onako skroman, kakav je bio – to odbio, a novac koji je bio predviđen za troškove tog ispraćaja dat je (po njegovoj želji) u humanitarne svrhe. Prilikom njegovog odlaska se, ipak, spontano okupilo oko 10.000 Banjolučana, koji su od Banskog dvora do Željezničke stanice (današnjeg Muzeja savremene umjetnosti) napravili počasni špalir. O tom veličanstvenom rastanku pisale su mnoge beogradske, zagrebačke i banjolučke novine. Bilo je i suza.

Koliko je danas poznato, Svetislav-Tisa Milosavljević je još samo jednom posjetio Banju Luku. Bilo je to na već pomenuti Spasovdan, 18. maja 1939. godine, kada se u Banjoj Luci okupilo oko 20.000 građana, koji su bili oduševljeni što su ponovo imali priliku da vide svog dragog bana.

Svetislav Milosavljević je umro u Beogradu 28. jula 1960. godine, u 78. godini života..


banjalukars

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: BL - malo nekada i malo sada...  |  Poslato: 02 Dec 2016, 18:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 42259

OffLine
Zanimljivi detalji iz prošlosti Banjaluke: Srbi plaćali školu sa dva jajeta!

Kada je "probijen" put prema Banj brdu? Ko je pošumljavao grad? Zašto su Banjalučani zakucavali eksere u statuu "Vitez u željezu"? Kako se zvao "fast fud" za vrijeme turske vladavine? Gdje se jela najbolja pura s mlijekom?

Slika

Press vam odgovara na ova i mnoštvo drugih zanimljivih pitanja iz istorije Banjaluke. Većina onih koji žive u ovom gradu, kojeg danas nazivaju privrednim, univerzitetskim, administrativnim i političkim centrom Republike Srpske, i ne znaju koje zanimljivosti se kriju u gradu na Vrbasu. Istorija grada je više nego interesantna: ispredeno je mnoštvo priča i bajki, ali je mnogo i istorijskih činjenica koje i te kako mogu da budu dobra baza za razvoj turizma.

Banjaluka se prvi put pominje 1494. godine u povelji ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića, izdatoj u Budimu na latinskom jeziku, iako je grad postojao i ranije. Praistorijski arheološki lokaliteti, kao i predmeti koji su pronađeni na njima, govore o postojanju ljudskih zajednica na ovom prostoru još u periodu između 50.000 i 35.000 godina prije nove ere.

Slika

U antičkom periodu šire područje Banjaluke i zapadne Bosne bilo je naseljeno ilirskim plemenima Mezeja i Oserijata, koji su iza sebe ostavili mnogobrojna gradinska naselja. Rimljani su, takođe, ostavili niz "otisaka", odnosno puteva i građevina, ali najviše toga je naslijeđeno iz vremena osmanske vladavine duge 350 godina, posebno iz doba vladavine Ferhat-paše Sokolovića. Naravno, brojni su i tragovi austrougarske okupacije, koja je trajala od 1878. do kraja Prvog svjetskog rata.

Nakon 1918. ovo područje postaje dio Kraljevine SHS, a od 1929. centar Vrbaske banovine u okviru Kraljevine Jugoslavije, kada doživljava i svoj najveći uspon. Prvi ban Vrbaske banovine Svetislav Tisa Milosavljević (1929-1934) za vrijeme svog mandata gradi veliki broj objekata, kako zgrada kulture, tako i muzeje, bolnice i drugo. Banjaluka je ponovo doživjela procvat nakon Drugog svjetskog rata. Sve ovo je manje-više poznato, kako sa časova istorije, tako i iz priča o samom gradu. Međutim, one manje poznate istorijske činjenice obično nas najviše interesuju, jer mnogo više otkrivaju nijanse nekadašnje životne realnosti od klasičnih istorijskih fakata iz udžbenika.

Niču i dućani
Prenosimo vam dijelove fenomenalne knjige Beograđanke Snežane Vicić "Banjaluka - vodič kroz epohe". Knjigu je izdao "Atelje Vicić" 2014. godine, a kako autorka u kolekciji ima, pored velikog broja razglednica, i stare fotografije Banjaluke, postoji mogućnost da u narednim godinama izađe i nova publikacija, koja će oživjeti istoriju grada na Vrbasu. Inače, autorka godinama skuplja stare razglednice, koje su našle mjesto i u njenoj prethodnoj knjizi "Pozdrav iz Banjaluke".

Priča seže u daleku prošlost, započinjući u vremenima kada je Banjaluka 1553. godine postala centar bosanskog sandžaka. Kako je od 1580. do 1639. bila upravno sjedište pašaluka ili beglerbegluka, stekli su se uslovi za izgradnju mnogih objekata i širenje varošice. Ferhat-paša Sokolović - koji je potekao iz moćne porodice Sokolovića, čiji je najpoznatiji predstavnik Mehmed-paša Sokolović - među prvima je počeo izgradnju većih objekata u Banjaluci.

Nikli su Ferhadija džamija, medresa, turbe, veliki han na sprat, sa 20 soba, zatim hamam, odnosno javno kupatilo, pa karavan saraj, te musafirhana ili svratište, kao i skladišta za žito. Naravno, niču i dućani, prema nekim podacima njih 69. U periodu vladavine Ferhat-paše izgrađen je i drveni most preko Vrbasa, kameni most preko Crkvene, ali i mlin sa tri vitla na Vrbasu. Za Ferhat-pašu Sokolovića kažu da je napravio "bum" u razvoju Banjaluke u svoje vrijeme, kao što je za svog perioda napravio ban Tisa Milosavljević.

Pruga i stanica
Interesantna je i priča o željeznicama u Banjaluci, koja počinje daleke 1869. godine. Tada je osmanska vlast potpisala ugovor za gradnju željezničke pruge sa akcionarskim društvom barona Morisa Hirša, kojem je odobrena eksploatacija u trajanju od 99 godina, uz garantovanu godišnju dobit od 14.000 franaka po kilometru pruge. Ugovorom je bilo predviđeno da željeznička pruga u dužini od 2.500 kilometara bude završena za sedam godina. Baron Moris Hirš osniva kompaniju pod nazivom "Društvo za eksploataciju željeznica u Turskoj Evropi".

Put prema Banj brdu

U publikaciji se može pronaći i segment o Banj brdu, koje danas obično povezujemo s Spomenikom palim Krajišnicima u NOB-u. Autorka otkriva da je put prema ovom izletištu, s ciljem razvoja turizma, izgrađen 1932. i 1933. godine. "Probijanjem" serpentinskog puta iz Gornjeg Šehera do Šehitluka, odnosno od današnjih Srpskih toplica do Banj brda, otvoren je pogled na grad, Vrbas i okolne planine. Tih godina počinje razvoj turizma u Banjaluci, pa je došlo i do pošumljavanja goleti u okolini grada, a ovaj prostor obogaćen je mladim borovima.

Sredinom 1869. godine austrijski stručnjaci su stigli u Bosnu i počeli s radom na trasiranju pruge od Dobrljina preko Banjaluke, Jajca i Sarajeva do Goražda. Trasiranje pruge kroz Bosnu bio je jedan od najkompleksnijih tehničkih zadataka. Prva pruga u BiH puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. godine. Međutim, prevoz je bio skup i neprihvatljiv za narod, a troškovi prevoza željeznicom prevazilazili su ekonomsku isplativost. Saobraćaj vozova prvo je smanjen, da bi već 1875. bio obustavljen zbog nedovoljnog broja putnika i robe koji su prevoženi željeznicom.

Tako je sve mirovalo određeno vrijeme, dok austrougarske vlasti nisu odlučile da saobraćaj ponovo bude uspostavljen, pa je pruga popravljena. Saobraćaj od Banjaluke do Prijedora uspostavljen je 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i utovarno-istovarne rampe.

Krajem 1891. godine Željeznička stanica Banjaluka povezana je sa gradom Banjaluka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od tri kilometra. Tada je sagrađena i zgrada glavne Željezničke stanice. Dotadašnja stanična zgrada Banjaluka postala je "Banjaluka Predgrađe", a nova stanična zgrada u centru grada postala je stanica "Banjaluka Grad". Ova novoizgrađena pruga imala je dva odvojena industrijska kolosijeka, jedan za fabriku duvana, a drugi za rudnik uglja.

Statua i kestenje

Ispred zgrade Željezničke stanice 1916. postavljen je neobičan spomenik - "Vitez u željezu". Cilj je bio da se sakupi novac za finansiranje rata, ali na potpuno nestandardan način. Prodajom eksera, po znatno višoj cijeni od realne, omogućavalo se donatoru da ukucava eksere u statuu viteza izrađenu od drveta. Statua je bila visoka oko dva metra, bila je ofarbana u srebrnu boju i postavljena na kameno postolje. Pred kraj Prvog svjetskog rata srušili su je, što je još zanimljivije, prodavci kestenja, da bi ložili vatru na kojoj su pekli kestenje.

Mnoge čitaoce zaintrigiraće i informacije o Carskom drumu. To je u 19. vijeku bio moderni put, iako dug samo dva kilometra i širok tri i po metra. Sagrađen je još u vrijeme Ferhat-paše Sokolovića, bio je širi od svih ostalih u Bosni, a uz to i kaldrmisan. Tako je otvoren novi prilaz centru Banjaluke i to kroz tadašnji Bojića han. Inače, u tursko vrijeme hanovi su bili mjesta u kojima su se trgovci zadržavali duže vrijeme, kupujući i prodajući robu. To su bili svojevrsni hoteli, u kojima je bio omogućen i smještaj robe.

Takođe, pred kraj turske vladavine u Banjaluci je bilo šest hanova. Upravo jedan od njih bio je na sjevernom ulazu u grad, na Gornjoj Malti i držao ga je čuveni trgovac Bojić, po kome je dobio ime Bojića han. Riječ je o gornjem dijelu današnje Ulice Mladena Stojanovića, od zgrade Vlade RS i parka "Mladen Stojanović", do bivše mljekare i sadašnje Ulice Ranka Šipke.

Slika

Zanimljivo je da su poslije poštanskih diližansi, odnosno poštanskih kola koja su vukli konji, u Banjaluku 1912. godine stigli i poštanski automobili. Na Carskom drumu, koji je za to vrijeme već bio uzak, ta vozila stvarala su pravu pometnju, posebno kada je trebalo da se mimoiđu s konjskim zapregama.

Žila kucavica

Ova sjajna knjiga otkriva i da je austrougarski general Alferd fon Jelson najzaslužniji za sadnju drvoreda u Banjaluci. Naime, po njegovoj naredbi, duž Carskog druma i drugih ulica počela je sadnja drveća. Tada je posađeno 17 kilometara aleja sa čak 4.714 stabala.

Tu je i nešto poznatija priča o trgovcu Tomi Raduloviću, koji je jedno vrijeme bio "sve i svja" u Banjaluci. Kada su 1878. godine autrougarske trupe prilazile Banjaluci, Toma, kao neprikosnovani vladar ulice, na svoju zgradu zvanu "Albanija" stavio je natpis Gospodska ulica. To ime se, uprkos velikom broju promjena, najčešće koristi. Naravno, u toj ulici dva najveća objekta bila su upravo zgrade ovog trgovca. Pored "Albanije", druga je bila na mjestu sadašnje zgrade Gradske uprave, a izgrađena je 1855.

Publikacija sadrži još niz zanimljivosti. Recimo, saznanje da je današnja "Tržnica" bila i ranije žila kucavica grada. Grad je imao Pazarište i Govedarnicu. Sve te trgovce i radni svijet, koji je dolazio da kupuje i prodaje, trebalo je da neko nahrani. Tu su "uskakali" aščije ili kuvari. Oni su u aščinicama, nekoj vrsti današnjih "fast fudova", odnosno restorana brze hrane, nudili već spremljena jela po povoljnim cijenama.

Treba znati i da su u turskom periodu škole za hrišćansku djecu i te kako bile rijetkost. Srpska osnovna škola za mušku i žensku djecu osnovana je tek 1856. Prvo se nalazila u kući Atanaskovića, a kasnije u zgradi Tome Radulovića u Gospodskoj ulici. Školovanje se plaćalo 25 groša mjesečno, a najinteresantnije od svega je to što su đaci bili obavezni da svake subote učitelju donesu po dva jajeta.

Vodič sadrži i informacije o Banjaluci nakon 1945. Recimo, o tome da je stambeno-poslovna zgrada "Titanik" bila najimpozantnija zgrada Banjaluke poslije Drugog svjetskog rata. Sagrađena je 1953. prema projektu inženjera Ibrahima Salihagića. Na kraju zgrade prema hotelu "Palas" nalazio se mliječni restoran, u koji se, kako tvrde stariji Banjalučani, dolazilo najviše zbog najljepše pure sa kiselim mlijekom.


pressrsba

_________________
Slika Slika


Vrh
Manojlo
Post  Tema posta: Re: BL - malo nekada i malo sada...  |  Poslato: 05 Dec 2016, 13:45
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 07 Nov 2016, 19:37
Postovi: 1322

OffLine
2010.


_________________
http://previews.123rf.com/images/alimboeana/alimboeana1203/alimboeana120300008/12734132-Using-the-laptop-Stock-Photo-indonesia-tribe-aboriginal.jpg


Vrh
Manojlo
Post  Tema posta: Re: BL - malo nekada i malo sada...  |  Poslato: 05 Dec 2016, 13:48
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 07 Nov 2016, 19:37
Postovi: 1322

OffLine
1995.


_________________
http://previews.123rf.com/images/alimboeana/alimboeana1203/alimboeana120300008/12734132-Using-the-laptop-Stock-Photo-indonesia-tribe-aboriginal.jpg


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker