Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 23 Jul 2025, 13:40


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 04 Nov 2014, 11:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 4. novembar


1307. Švajcarska Konfederacija je proglasila nezavisnost od Austrije.

1650. Rođen je engleski kralj Vilijam III Oranski, koji je tokom vladavine od 1689. do 1702. učvrstio kraljevsku vlast, a pobedom nad katoličkim kraljem Džejmsom II
1690. ponovo uspostavio vlast u Irskoj. Po njemu je kasnije nazvan protestantski pokret oranžista koji svečanim marševima u Irskoj obeležava datum te pobede izazivajući proteste irskih katolika.

1814. Proglašen je norveški ustav, kojim je ta zemlja postala nezavisna Kraljevina Norveška, vezana za Švedsku personalnom unijom.

1847. Umro je nemački kompozitor i dirigent Feliks Mendelson, osnivač konzervatorijuma u Lajpcigu, istaknuti predstavnik muzičkog romantizma. Kao pijanista je debitovao u devetoj godini, u 15. je napisao prvu simfoniju, a u 16. majstorsko delo, scensku muziku za "San letnje noći".

1890. U Londonu je otvorena prva linija podzemne električne železnice u svetu.

1918. Jednu nedelju pred završetak Prvog svetskog rata poginuo je engleski pisac Vilfred Oven, čija poezija sadrži snažnu osudu rata. Znatno je uticao na posleratnu generaciju engleskih pesnika, a Bendžamin Britn komponovao je na njegove stihove muziku koju je uvrstio u svoj monumentalni "Ratni rekvijem".

1922. U dolini kraljeva kod Luksora u Egiptu engleski arheolog Hauard Karter je otkrio grob faraona Tutankamona.

1931. Društvo naroda optužilo je Japan zbog agresije na Mandžuriju. Zbog osude svetske javnosti, Japan je napustio Društvo naroda u martu 1933.

1939. Na predlog predsednika Frenklina Ruzvelta, američki Kongres je doneo zakon Plati pa nosi o prodaji ratnog materijala. U martu 1941. izglasan je Zakon o zajmu i najmu, sa još većim povlasticama zemljama koje su se borile protiv fašizma u Evropi.

1942. Završena je bitka kod El Alamejna u Drugom svetskom ratu u kojoj su Britanaca pod komandom generala Montgomerija porazili nemačko-italijanski Afrički korpus generala Ervina Romela. Time je otvoren put iskrcavanju Saveznika u severnoj Africi.

1946. Osnovan je UNESKO (Organizacija UN za obrazovanje, nauku i kulturu).

1956. Sovjetske trupe su ugušile pobunu u Mađarskoj, a za novog premijera postavljen je Janoš Kadar. Dotadašnji premijer Imre Nađ sa još nekoliko saradnika sklonio se u jugoslovensku ambasadu u Budimpešti. Uprkos garancija novih vlasti da neće progoniti političke zatvorenike, Nađ je posle napuštanja ambasade 22. novembra uhapšen i nakon montiranog procesa pogubljen u junu 1958.

1956. Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju o slanju mirovnih snaga na Bliski istok.

1956. Umro je srpski arheolog Miloje Vasić, koji je vršio iskopavanja preistorijskog naselja Vinča. Jedan je od osnivača arheologije u Srbiji, bio je profesor Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti.

1966. Najteže poplave u istoriji Italije zahvatile su trećinu zemlje. U Firenci je znatno oštećeno kulturno blago, uključujući mnoge freske na zidovima palata i crkava.

1979. Militantni islamski fundamentalisti okupirali su ambasadu SAD u Teheranu i uzeli 90 taoca, od kojih su 52 držali zatočene 444 dana. Oni su tražili izručenje iranskog šaha Reze Pahlavija, koji je nakon zbacivanja sa vlasti u islamskoj revoluciji izbegao iz zemlje.

1980. Republikanac Ronald Regan izabran je za predsednika SAD koji je na položaju ostao dva mandata pošto je dobio i izbore 1984. godine.

1995. U Tel Avivu je ubijen izraelski premijer Jicak Rabin, koji je po dolasku na vlast 1992. počeo proces pomirenja sa Arapima. Atentat je izvršio izraelski ekstremista Jigal Amir, nakon mirovnog skupa na kojem je učestvovao premijer.

1998. Nakon kraćeg primirja, na Kosovu su obnovljeni sukobi srpskih snaga bezbednosti i naoružanih grupa kosovskih Albanaca.

2000. U Beogradu je izabrana nova vlada SR Jugoslavije, prva od 1990. u kojoj ne učestvuju članovi Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića.

2002. Kina i deset država članica ASEAN-a, potpisale su ugovor kojim je osnovana najveća bescarinska trgovinska zona na svetu, sa preko 1,7 milijardi ljudi.

2004. Sjedinjene Američke Države priznale su Makedoniji njeno ustavno ime Republika Makedonija.

2004. Umrla je američka glumica Dženet Li poznata po ulozi u filmu Alfreda Hičkoka "Psiho", za koju je bila nominovana za Oskara.

2008. Za predsednika Sjedinjenih Američkih Država izabran je po prvi put afroamerikanac Barak Obama, kandidat Demokratske partije.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 05 Nov 2014, 16:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 5. novembar



1519 - Španski osvajač Hernan Kortez stigao je u Meksiko, gde su ga Asteci, verujući da je on reinkarnacija asteškog božanstva Kecalkoatl, primili s najvećim počastima.

1520 - Po naredbi danskog kralja Kristijana II izvršen je pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića. "Stokholmsko krvoproliće" podstaklo je ustanak kojim je, pod vođstvom Gustava Vase 1521. Švedska oslobođena danske vlasti.

1656 - Rođen je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej koji je prvi odredio putanju jedne komete i predvideo njeno periodično pojavljivanje (Halejeva kometa). Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.

1674 - Umro je engleski pisac Džon Milton po mnogima najveći engleski pesnik uz Šekspira Pristalica Olivera Kromvela i građanske revolucije postaje 1649. sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i piše političke religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela napisao je nakon restauracije, slep, siromašan i razočaran u politiku i društvo ("Izgubljeni raj", "Ponovo zadobijeni raj", "Samson Borac").

1793 - Prvi put je za javnost otvoren Luvr, dvorac francuskih kraljeva od 1204, koji je odlukom revolucionarne vlade 1791. pretvoren u muzej.

1805 - Smederevski dizdar Muharem Guša Bošnjak predao je ključeve grada vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu. Tim činom Smederevo se uvrstilo među prve srpske varoši koje je Karađorđe oslobodio od Turaka.

1847 - Rođen je irski književnik i pozorišni kritičar Bram Stoker, autor romana o Drakuli (1897), koji je za autorova života ostao potpuno nezapažen. Otkrila ga je filmska produkcija ostvarivši niz filmova o egzotičnom transilvanskom grofu-vampiru.

1858 - Posle pobede nad turskom vojskom na Grahovu, Crna Gora je dobila međunarodno utvrđene granice prema Otomanskom carstvu, za koje su garantovale velike sile - Rusija, Austrija, Francuska i Pruska.

1895 - Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio je X zrake koji su po njemu nazvani Rendgenovi zraci. Za taj izum dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

1900 - Rođen je srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Srbija", "Svetli grobovi", "Vezilja slobode", solo pesme, gudački kvarteti, filmska i scenska muzika).

1917 - Savet narodnih komesara uspostavljen je kao nova vlada Rusije s Lenjinom na čelu. Lav Trocki postao je komesar za inostrane poslove, a Staljin komesar za narodnosti.

1917 - Umro je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica" posvećene masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu".

1923 - Sprečen je pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da s generalom Ludendorfom izvede puč. Vođa nacista je uhapšen četiri dana kasnije i osuđen na pet godina zatvora, ali je krajem 1924. amnestiran. Tokom boravka u zatvoru napisao je knjigu "Maj kampf" (Moja borba), koja je kasnije postala biblija nacizma.

1942 - Savezničke snage pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera počele su iskrcavanje u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu. Borbe protiv nemačko-italijanskih trupa završene su 13. maja 1943. pobedom Saveznika.

1960 - Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi postao je u 43. godini najmlađi predsednik u istoriji SAD. Ubijen je u atentatu u Dalasu 22. novembra 1963.

1986 - Umro je ruski političar Vjačeslav Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju (1939). Od 1931. do 1941. bio je i predsednik Saveta narodnih komesara (vlade). Jedan od najbližih Staljinovih saradnika, isključen je iz partije u junu 1957. i smenjen sa svih funkcija. Vraćen je u partiju 1984. u 95. godini života.

1989 - Daglas Vajlder izabran je za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u istoriji SAD koji je postao guverner jedne američke države. Istog dana Dejvid Dinkins je izabran za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.

1998 - Sud u Bangladešu osudio je na smrt 15 bivših oficira, optuženih za ubistvo bangladeškog predsednika šeika Mudžibura Rahmana u vojnom udaru u avgustu 1975.

1999 - Umro je slovenački i jugoslovenski gimnastičar Leon Štukelj, najstariji olimpijski šampion i prvi olimpijski pobednik sa prostora bivše Jugoslavije. Štukelj, koji je samo dve godine mlađi od modernih Olimpijskih igara, osvojio je šest olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dve u Parizu 1924. i jednu u Amsterdamu 1928.

2001 - Pripadnici jedinica za specijalne operacije Srbije ("Crvene beretke") počeli su protest u centru za obuku u Kuli. Četiri dana kasnije oni su transporterima blokirali ceo centar i deo autoputa u Beogradu. Protest je završen 17. novembra nakon pregovora s vladom Srbije.

2001 - Francuski gornji dom parlamenta, Senat, usvojio je zakon kojim se Korzici dozvoljava ograničena autonomija, iz kojeg su prethodno izbačeni mnogi ključni članovi.

2002 - Savet bezbednosti UN je na javnoj sednici jednoglasno usvojio Rezoluciju 1441 o razoružanju Iraka.

2004 - Ubila se Iris Čang, autorka knjige "Silovanje Nankinga", koja predstavlja osvedočenu istoriju japanske brutalnosti u Kini tokom 30-tih godina prošlog veka. Knjiga je pokrenula preispitivanje tamne istorije japanske okupacije Kine.

2010 - Nobelovu nagradu za mir dobio je kineski disident Lju Sjaobo "zbog svoje dugogodišnje i nenasilne borbe za fundamentalna ljudska prava u Kini".



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 06 Nov 2014, 10:39
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 6. novembar


1632 - Švedski kralj Gustav II Adolf, velikivojskovođa i vojni reformator, poginuo je u Tridesetogodišnjem ratu u bici kod Licena, u kojoj je njegova vojska potukla snage Protivreformacije pod komandom generala Valenštajna.

1661 - Rođen je španski kralj Karlos II, poslednji monarh iz dinastije španskih Habsburga (1665-1700). Posle njegove smrti počeo je Rat za špansko nasleđe (1701-14). Pošto nije imao muškog potomka, za naslednika je odredio Filipa Anžujskog, unuka Luja XIV i osnivača burbonske dinastije u Španiji koji je kao Filip V stupio na presto nakon Utrehtskog mira 1714.

1771 - Rođen je nemački izdavač i štampar Alojz Zenefelder, koji je 1796. pronašao hemijski postupak štampanja, autografiju i litografiju, a 1826. litografiju u više boja. Napisao je "Udžbenik litografije".

1787 - Rođen je Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika i pravopisa. Izdao je više zbirki narodnih pesama i pripovedaka, prvu srpsku gramatiku ("Pismenica") i rečnik (1818). Uređivao je almanah "Danica" i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Umro je u Beču 1864, a njegovi posmrtni ostaci su 1897. preneti iz Beča u Beograd i sahranjeni uz Dositeja Obradovića ispred Saborne crkve u Beogradu.

1814 - Rođen je belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumeo muzički instrument nazvan po njemu saksofon.

1860 - Za predsednika SAD izabran je Abraham Linkoln, koji je u januaru 1863. proglasio oslobađanje američkih robova. Tokom njegovog mandata vođen je Američki građanski rat (1861-65) u kojem je Unija severnih država pobedila robovlasnički Jug. Šest dana po završetku rata ubijen je u pozorišnoj loži u atentatu koji je
izvršio glumac J.W. But.

1861 - Rođen je kanadski trener Džejms Nejsmit, koji je 1891. izmislio košarku, kao dopunski sport za igrače američkog nogometa. U Evropu je stigla preko američkih vojnika, a u naše krajeve košarku je doneo izaslanik Crvenog krsta Amerikanac Vilijem Viland 1923. prikazavši je na kursu za učitelje u Beogradu.

1880 - Francuski mikrobiolog Šarl Laveran, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907, otkrio je uzročnika malarije, ali nije mogao da objasni na koji način dospeva u organizam. Engleski lekar Ronald Ros je 15 godina kasnije utvrdio da malariju prenose komarci.

1893 - U Petrogradu je umro slavni ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, kojeg mnogi smatraju klasikom ruske muzike. Njegovo delo, inspirisano narodnom muzikom, bajkama i ruskom istorijom, obuhvata sve muzičke vrste, a najpoznatiji su šest simfonija, tri klavirska koncerta, opere "Evgenije Onjegin" i "Pikova dama", balet
"Labudovo jezero" i uvertira "Romeo i Julija".

1911 - Predsednik Meksika je postao Fransisko Madero, vođa revolucije protiv diktatora Porfirija Dijasa.

1917 - Posle pet meseci borbi, u Prvom svetskom ratu je pobedom zapadnih saveznika nad Nemcima okončana treća bitka kod belgijskog grada Ipr. Linija fronta pomerena je za nepunih deset kilometara, a poginulo je najmanje 240.000 vojnika.

1931 - Održan je antirežimski protestni skup na Beogradskom univerzitetu, nakon kojeg su studenti krenuli u protestnu šetnju Knez Mihailovom ulicom. Policija je uhapsila 13 i ranila šest studenata.

1943 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Kijev nakon dvogodišnje nemačke okupacije.

1950 - U Beogradu je osnovan Muzej primenjene umetnosti Srbije.

1964 - U saobraćajnoj nesreći je poginuo Slobodan Penezić Krcun, predsednik vlade Srbije i visoki funkcioner Komunističke partije. Posle Drugog svetskog rata bio je načelnik OZNE za Srbiju, a potom ministar unutrašnjih poslova Srbije.

1975 - Na inicijativu kralja Hasana počeo je "Zeleni marš" u kojem je 350.000 Marokanaca sa zastavicama i Kuranom u rukama prešlo u Zapadnu Saharu, tražeći dekolonizaciju te oblasti. Narednih dana u Madridu je potpisan sporazum kojim je Spanija predala Zapadnu Saharu Maroku i Mauritaniji.

1996 - Bivša jugoslovenska republika Hrvatska postala je 40. član Saveta Evrope.

1999 - Australijanci su na referendumu sa 55 prema 45 odsto glasova odbacili predlog da britanski monarh kao šef države bude zamenjen republikanskim ustrojstvom države.

2001 - Medijski magnat, republikanac Majkl Blumberg izabran je za novog gradonačelnika Njujorka. On je na tom mestu nasledio Rudolfa Đulijanija, koji je bio gradonačelnik u vreme septembarskih terorističkih napada.

2005 - Monsinjor Kiro Stojanov postavljen je u Skoplju u katedrali Presvetog srca Isusovog za skopskog biskupa i apostolskog egzarha u Makedoniji. On je prvi Makedonac koji je posle 104. godine preuzeo rukovođenje katoličkom crkvom u zemlji.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 07 Nov 2014, 10:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 7. novembar

Danas je petak, 7. novembar, 311. dan 2014. Do kraja godine ima 54 dana.


1598 - Rodjen je španski slikar Francisko de Surbaran, jedan od najznačajnijih umetnika 17. veka, koji je snažnim realističkim postupkom najčešće slikao religiozne motive. Bio je vrhunski barokni majstor sa, za taj period karakterističnim, izraženim kontrastima svetlosti i tame.

1781 - U Španiji je, u Sevilji, poslednji put sprovedeno javno spaljivanje od strane inkvizicije. Bila je to rimokatolička institucija koja je istraživala razne vidove krivoverja, veštičarenja i slično, poznata po brutalnosti. Poslednja osoba optužena da je jeretik osudjena je u Španiji od strane inkvizicije 1826.

1867 - Rodjena je poljska fizičarka Marija Sklodovska, poznata kao Marija Kiri, dobitnica dve Nobelove nagrade. Sa suprugom Pjerom Kirijem iz rude urana izdvojila je nove elemente radijum i polonijum. Prva je žena koja je stekla akademsku titulu pariske Akademije medicine i postala šef katedre za fiziku na Sorboni. Bila je osnivač i direktor Instituta za radijum u Parizu. S Pjerom je 1903. podelila Nobelovu nagradu za fiziku, a 1911. sama je dobila Nobelovu nagradu za hemiju. Posle Pjerove smrti 1906. otkrila je radioaktivnost torijuma. U čast bračnog para Kiri, jedna merna
jedinica u fizici je nazvana "Kiri".

1879 - Rodjen je ruski revolucionar Lav Trocki, (pravo ime bilo mu je Lav Davidovič Bronštajn), jedan od vodja Oktobarske revolucije 1917. Učestvovao je i u revoluciji 1905. tokom koje je predvodio Petrogradski sovjet. U vreme balkanskih ratova 1912. i 1913. dva puta je boravio u Srbiji kao ratni dopisnik "Pravde". U Oktobarskoj revoluciji ponovo je postao predsednik Petrogradskog sovjeta. Bio je član Politbiroa boljševičke partije, a kao šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi pregovarao je s Nemačkom o zaključenju mira u Prvom svetskom ratu (Brest-Litovski mir). Tim sporazumom boljševička Rusija ostavila je na cedilu sve svoje saveznike a ogroman deo teritorije Rusije predat je Nemačkoj i Austro-Ugarskoj. Od 1918. do 1924. kao vojni komesar i predsednik sovjetskog Vojno-revolucionarnog komiteta udario je temelje sovjetske vojske. Od 1923. predvodio je neformalnu opoziciju u boljševičkoj partiji i već tada se sukobio sa Staljinom, a sukob je pojačan 1926. kad je postao vodja "ujedinjene opozicije". Staljin je 1927. izdejstvovao njegovo isključenje iz partije, a 1929. proteran je iz Sovjetskog Saveza. Ubijen je 1940. u Meksiku.

1910 - Na Prvom svesrpskom sokolskom sastanku u Beogradu izvršeno je ujedinjenje celokupnog srpskog sokolstva sa teritorije Kraljevine Srbije i sa prostora tadašnje Austrougarske. Bila je to organizacija naglašenog patriotskog naboja pa joj je s početkom Prvog svetskog rata u austrijskim zemljama onemogućena delatnost.

1913 - Rodjen je francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Njegovo književno delo zasnovano je na idejama sveprisutne paradoksalnosti savremenog sveta. Smisao je pronalazio u stvaralaštvu, po njegovim rečima, "stvarati znači dva puta živeti". Poginuo je 1960. u saobraćajnoj nesreći. Dela: romani "Stranac", "Kuga", "Pad", pozorišni komadi "Kaligula", "Pravednici", "Opsadno stanje", "Nesporazum", eseji "Svadba", "Mit o Sizifu", "Pisma nemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovek".

1917 - U Petrogradu je pod vodjstvom lidera boljševika Lenjina počela Oktobarska revolucija i srušena je privremena ruska vlada Aleksandra Kerenskog. U rano jutro "Crvena garda" i revolucionarne jedinice zaposele su važne objekte u gradu, a zatim je Vojno-revolucionarni komitet objavio proglas o padu privremene vlade i vlast je preuzeo Petrogradski sovjet radničkih i vojnih deputata. Dok su ustanici jurišali na Zimski dvorac, u Smoljnom je Drugi kongres sovjeta radničkih i vojničkih deputata izabrao prvu revolucionarnu radničko-seljačku vladu s Lenjinom na čelu.

1917 - Rodjena je Helen Suzman jedan od najpoznatilih južnoafričkih boraca protiv aparthejda. Suzmanova, kćerka jevrejskih imigranata, bila je jedini član južnoafričkog parlamenta (1953-1989) koja je otvoreno kritikovala aparthejd, promovišući stavove koji su tada bili veoma retki medju belim južnoafrikancima. Dobitnik je počasnih doktorata vodećih svetskih univerziteta, medju kojima su Oksford, Kembridž, Harvard, Kolumbija univerzitet, a dva puta je bila nominovana za Nobelovu nagradu za mir.

1937 - U Beogradu, na uglu ulica Kralja Aleksandra i Grobljanske (danas Ruzveltova) postavljen je spomenik Vuku Karadžiću, s natpisom "Vuku - srpski narod" delo vajara Djordja Jovanovića. Inicijativu za podizanje spomenika dala je Srpska književna zadruga još 1920. Godinama potom prikupljani su prilozi a bronzani spomenik visine 7,25 metara izliven je 1932. u Pragu. Spomenik je postavljen u sklopu obeležavanja 150-godišnjice rodjenja Vuka Karadžića.

1944 - Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt izabran je četvrti put za šefa države, što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji i suprotno je zakonu SAD, ali je tada tolerisano zbog specifičnih uslova.

1944 - Umro je srpski pisac, estetičar i teoretičar književnosti Bogdan Popović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od osnivača "Srpskog književnog glasnika" i tvorac "beogradskog književnog stila". U vreme njegovog uredjivanja SKZ je bio najuglednije glasilo srpskih kulturnih poslenika. Uživao je izuzetan ugled kao kritičar, prvih decenija 20. veka. Objavio je "Antologiju novije srpske lirike" i veći broj studija iz književnosti i teorije umetnosti.

1946 - Prolazak prvog svečanog voza obeležio je završetak prve savezne radne akcije tadašnje Jugoslavije, na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. 62.268 omladinaca iz Jugoslavije i oko 1000 iz inostranstva, izgradilo je tada, za 190 dana, prugu dugu 90 kilometara.

1956 - Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom je Velikoj Britaniji, Francuskoj i Izraelu naloženo da odmah povuku trupe iz Egipta.

1966 - Kineske diplomate napustile su u znak protesta proslavu Oktobarske revolucije u Moskvi, nakon javno izrečenih kritika upućenih na račun Kine.

1973 - SAD i Egipat uspostavili su pune diplomatske odnose, prekinute posle šestodnevnog rata 1967. u kojem je izraelska armija do nogu potukla egipatske snage i zauzela Sinaj (uključujući Gazu), Zapadnu obalu, Golan.

1980 - Umro je američki filmski glumac Stiv Mek Kvin. Najčešće je igrao u avanturističkim filmovima. Bio je glumac snažnog temperamenta i specifičnog ličnog šara. Filmovi: "Sedmorica veličanstvenih", "Sinsinati Kid", "Šampion rodea", "Beg","Leptir", "Tom Horn", "Lovac".

1987 - Predsednika Habiba Burgibu, na vlasti od sticanja nezavisnosti Tunisa 1956. državnim udarom, bez prolivanja krvi, oborio je njegov predsednik vlade Zin el Abidin Bin Ali. Ovaj čin on je opravdao tumačenjem da je 84-godišnji lider senilan i nije sposoban da vlada. Burgiba je 1974. proglašen doživotnim predsednikom Tunisa.

1990 - Meri Robinson postala je prva žena predsednik Irske.

1992 - Umro je slovački državnik Aleksander Dubček, vodja pokreta reformi u Čehoslovačkoj krajem šezdesetih 20. veka, poznatih kao "Praško proleće". U Drugom svetskom ratu učestvovao je 1944. u slovačkom narodnom ustanku. Od 1963. bio je na čelu Komunističke partije Slovačke, a u januaru 1968. izabran je za generalnog sekretara Centralnog komiteta KPČ umesto Antonjina Novotnog. Svrgnut je posle vojne intervencije pet zemalja Varšavskog pakta u avgustu 1968. U decembru 1969. naimenovan je za ambasadora u Turskoj, ali je već 1970. opozvan i potom je proveo dve decenije u potpunoj političkoj izolaciji. Posle pada komunističkog režima 1989. izabran je za predsednika čehoslovačke skupštine.

1996 - Pad nigerijskog putničkog aviona tipa "boing 727" oko 40 kilometara istočno od Lagosa nije preživeo niko od 142 osobe, putnika i članova posade, koliko se nalazilo u avionu.

1998 - Na Zemlju je sleteo spejs šatl "Diskaveri", u čijoj je posadi bio i 77-godišnji veteran američke astronautike Džon Glen, posle desetodnevne nostalgične misije, 36 godina nakon Glenovog prvog kosmičkog leta.

2001 - Belgijska aviokompanija "Sabena" je, posle 80 godina postojanja, bila prinudjena da prva od evropskih nacionalnih vazdušnih prevoznika posle terorističkih napada 11. septembra u Njujorku, saopšti da je bankrotirala.

2005 - U Beogradu je počela prva zvanična runda pregovora Srbije i Crne Gore sa Evropskom unijom o potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

2011 - Umro je Džo Frejzer američki bokser, bivši prvak sveta u boksu, u teškoj kategoriji.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 08 Nov 2014, 21:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 8. novembar


1519. Španski osvajač Hernan Kortez stigao je u Meksiko, gde su ga Asteci, verujući da je on reinkarnacija asteškog božanstva Kecalkoatl,primili s najvećim počastima.

1520. Po naredbi danskog kralja Kristijana II izvršen je pokolj više od 80 švedskih sveštenika i plemića. "Stokholmsko krvoproliće" podstaklo je ustanak kojim je, pod vođstvom Gustava Vase 1521. Švedska oslobođena danske vlasti.

1656. Rođen je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej,koji je prvi odredio putanju jedne komete i predvideo njeno periodično pojavljivanje (Halejeva kometa). Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.

1674. Umro je engleski pisac Džon Milton po mnogima najveći engleski pesnik uz Šekspira. Pristalica Olivera Kromvela i građanske revolucije postaje 1649. sekretar za latinski u Kromvelovoj vladi i piše političke religiozne i filozofske pamflete. Svoja najbolja dela napisao je nakon
restauracije, slep, siromašan i razočaran u politiku i društvo

1793. Prvi put je za javnost otvoren Luvr, dvorac francuskih kraljeva od 1204, koji je odlukom revolucionarne vlade 1791. pretvoren u muzej.

1805. Smederevski dizdar Muharem Guša Bošnjak predao je ključeve grada vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu. Tim činom Smederevo se uvrstilo među prve srpske varoši koje je Karađorđe oslobodio od Turaka.

1847. Rođen je irski književnik i pozorišni kritičar Bram Stoker, autor romana o Drakuli (1897), koji je za autorova života ostao potpuno nezapažen. Otkrila ga je filmska produkcija ostvarivši niz filmova o egzotičnom transilvanskom grofu-vampiru.

1858. Posle pobede nad turskom vojskom na Grahovu, Crna Gora je dobila međunarodno utvrđene granice prema Otomanskom carstvu, za koje su garantovale velike sile - Rusija, Austrija, Francuska i Pruska.

1895. Nemački fizičar Vilhelm Konrad Rendgen otkrio je X zrake koji su po njemu nazvani Rendgenovi zraci. Za taj izum dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

1900. Rođen je srpski kompozitor, dirigent, muzički pedagog i kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti (simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Srbija", "Svetli grobovi", "Vezilja slobode", solo pesme, gudački kvarteti, filmska i scenska muzika).

1917. Savet narodnih komesara uspostavljen je kao nova vlada Rusije s Lenjinom na čelu. Lav Trocki postao je komesar za inostrane poslove, a Staljin komesar za narodnosti.

1917. Umro je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plava grobnica" posvećene masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik. Napisao je četiri knjige pesama i više drama, uključujući "Kraljevu jesen" i "Uroševu ženidbu".

1923. Sprečen je pokušaj Adolfa Hitlera u Minhenu da s generalom Ludendorfom izvede puč. Vođa nacista je uhapšen četiri dana kasnije i osuđen na pet godina zatvora, ali je krajem 1924. amnestiran. Tokom boravka u zatvoru napisao je knjigu "Maj kampf" (Moja borba), koja je kasnije postala biblija nacizma.

1942. Savezničke snage pod komandom generala Dvajta Ajzenhauera počele su iskrcavanje u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu. Borbe protiv nemačko-italijanskih trupa završene su 13. maja 1943. pobedom Saveznika.

1960. Kandidat Demokratske stranke Džon Kenedi postao je u 43. godini najmlađi predsednik u istoriji SAD. Ubijen je u atentatu u Dalasu 22. novembra 1963.

1986. Umro je ruski političar Vjačeslav Molotov, šef sovjetske diplomatije od 1939. do 1949. i od 1953. do 1956, glavni pregovarač s nacističkom Nemačkom u pripremi sovjetsko-nemačkog pakta o nenapadanju (1939). Od 1931. do 1941. bio je i predsednik Saveta narodnih komesara (vlade). Jedan od najbližih Staljinovih saradnika, isključen je iz partije u junu 1957. i smenjen sa svih funkcija. Vraćen je u partiju 1984. u 95. godini života.

1989. Daglas Vajlder izabran je za guvernera Virdžinije, kao prvi crnac u istoriji SAD koji je postao guverner jedne američke države. Istog dana Dejvid Dinkins je izabran za prvog crnog gradonačelnika Njujorka.

1998. Sud u Bangladešu osudio je na smrt 15 bivših oficira, optuženih za ubistvo bangladeškog predsednika šeika Mudžibura Rahmana u vojnom udaru u avgustu 1975.

1999. U 101. godini je umro slovenački i jugoslovenski gimnastičar Leon Štukelj, najstariji olimpijski šampion i prvi olimpijski pobednik sa prostora bivše Jugoslavije. Štukelj, koji je samo dve godine mlađi od modernih Olimpijskih igara, osvojio je šest olimpijskih medalja, među kojima tri zlatne, dve u Parizu 1924. I jednu u Amsterdamu 1928.

2001. Pripadnici jedinica za specijalne operacije Srbije ("Crvene beretke") počeli su protest u centru za obuku u Kuli. Četiri dana kasnije oni su transporterima blokirali ceo centar i deo autoputa u Beogradu. Protest je završen 17. novembra nakon pregovora s vladom Srbije.

2001. Francuski gornji dom parlamenta, Senat, ušvojio je zakon kojim se Korzici dozvoljava ograničena autonomija, iz kojeg su prethodno izbačeni mnogi ključni članovi.

2004. Ubila se Iris Čang (36), autorka knjige "Silovanje Nankinga", koja predstavlja osvedočenu istoriju japanske brutalnosti u Kini tokom 30-tih godina prošlog veka. Knjiga je pokrenula preispitivanje tamne istorije japanske okupacije Kine.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 09 Nov 2014, 13:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 9. novembar


1799 - Napoleon Bonaparta je vojnim udarom srušio vladu Direktorijuma i kao prvi konzul preuzeo vlast u Francuskoj (18. brimer). Napoleon je potom kao car od 1804. zavladao Francuskom i velikim delom Evrope donoseći, pored ratnih nevolja, kapitalne društvene promene. Napoleonovska administracija ukinula je zastarele feudalne režime, zavela modernu upravu i postavila osnove modernog industrijskog razvoja.

1818 - Rođen je Ivan Sergejevič Turgenjev, jedan od prvih ruskih pisaca čija su dela prodrla na Zapad. Za života je uživao mnogo veći ugled u francuskim, nego u ruskim književnim krugovima. Autor je romana "Očevi i deca", "Lovčevi zapisi", "Uoči novih dana", "Prolećne vode". Poznata je i njegova drama "Mesec dana na selu".

1835 - Rođen je Davorin Jenko, jedan od najznačajnijih kompozitora romantičara u slovenačkoj i srpskoj muzici. Autor je srpske himne "Bože pravde" i slovenačke "Naprej, zastava slave". Kao dirigent beogradskog Narodnog pozorišta (1871-1902) komponovao je muziku za više od 80 pozorišnih komada. Autor je prve srpske operete "Vračara".

1841 - Rođen je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske i car Indije, najstariji sin kraljice Viktorije. Tokom njegove vladavine od 1901. završen je Burski rat, sklopljen je sporazum s Japanom 1902, s Francuskom (Entente Cordiale) 1904. i s Rusijom dogovor o podeli sfera u Aziji 1907.

1888 - Rođen je francuski političar, ekonomista i diplomata Žan Mone, tvorac plana o modernizaciji francuske privrede posle Drugog svetskog rata, prvi predsednik Evropske zajednice za ugalj i čelik (1952-55) i predsednik Akcione komisije za stvaranje Sjedinjenih država Evrope (1956-75).

1918 - U Berlinu su posle generalnog štrajka radnici izašli na ulice, vojnici su odbili da intervenišu protiv njih i pridružili su se pobuni. Vlast u gradu preuzeo je Radnički sovjet, a car Vilhelm II je abdicirao i pobegao u Holandiju. Dva dana kasnije Nemačka je potpisala mirovni ugovor kojim je okončan Prvi svetski rat.

1937 - U japansko-kineskom ratu, japanske trupe su zauzele Šangaj.

1938 - Tokom noći nacisti su u Nemačkoj demolirali više od 7.000 jevrejskih kuća i prodavnica i spalili stotine sinagoga. Ubijeno je preko 90 Jevreja. Ovaj pogrom Jevreja dobio je naziv "Kristalna noć" jer su ulice nemačkih gradova bile prekrivene razbijenim staklom.

1940 - Umro je britanski državnik Artur Nevil Čembrlen, vođa Konzervativne stranke i premijer Velike Britanije od 1937. do 1940. U uzaludnom naporu da izbegne vojni sukob s Nemačkom, potpisao je 1938. Minhenski sporazum s Adolfom Hitlerom.

1952 - Umro je izraelski državnik i hemičar Haim Vajcman, prvi predsednik novoformirane države Izrael 1948, predsednik Svetske cionističke organizacije (1920-31) i Jevrejske agencije (1929-31. i 1935-46). Kao hemičar pronašao je postupak za protizvodnju acetona i butanola.

1953 - Umro je kralj Abdul-Aziz Ibn Saud, koji je 1932. osnovao kraljevinu Saudijsku Arabiju, osvojivši pre toga čitavu centralnu Arabiju.

1963 - U japanskom rudniku uglja Omuta u eksploziji gasa poginula su 452 rudara, a 470 ih je ranjeno. Istog dana poginuo je 161 putnik u sudaru teretnog voza s putničkim vozom na pruzi za Tokijo.

1970 - Umro je francuski državnik i general Šarl de Gol vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svetskom ratu kojim je rukovodio iz Londona, prvi posleratni premijer, osnivač i prvi predsednik Pete republike od 1958. do 1969, kada se povukao jer nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata. Suprotstavljao se prestižu SAD u Evropi, povukao francuske snage iz NATO pakta, a američkim snagama onemogućio da drže svoje baze u Francuskoj (1966). Okončao je sedmogodišnji rat u Alžiru nakon čega je ta zemlja stekla nezavisnost. Napisao je "Ratne memoare".

1977 - Izraelski avioni napali su ciljeve u južnom Libanu i tom prilikom, kako je saopštila libanska vlada, uništili su dva sela i ubili najmanje 60 civila.

1985 - Ruski velemajstor Gari Kasparov je u 23. godini postao najmlađi svetski prvak u istoriji šaha. U meču za titulu pobedio je ruskog velemajstora Anatolija Karpova rezultatom 13:11.

1989 - Stotine hiljada Istočnih Nemaca krenulo je prema Zapadnoj Nemačkoj, a veliki broj Zapadnih Nemaca krenuo je u suprotnom pravcu, samo nekoliko sati nakon što je vlada objavila da je otvorena granica prema Zapadu. Pad "Berlinskog zida", simbola podele Evrope posle Drugog svetskog rata, bio je prvi korak ka ponovnom ujedinjenju dve Nemačke.

1993 - U muslimansko-hrvatskim sukobima u bosanskom ratu Hrvati su srušili Stari most na reci Neretvi u Mostaru, simbol grada sagrađen u vreme Otomanskog carstva u 16. veku.

1995 - Predsednik PLO Jaser Arafat prvi put je posetio Izrael i tom prilikom izrazio saučešće udovici izraelskog premijera Jicaka Rabina koji je ubijen u atentatu 4. novembra.

2001 - Umro je bivši italijanski predsednik Đovani Leone, koji je 1978. bio primoran da podnese ostavku zbog optužbi za korupciju.

2002 - U Dženinu, gradu na Zapadnoj obali, izraelske snage su ubile Ijada Savalu, lidera miltantnog krila islamskog Džihada, koji je bio među prvima na izraelskim poternicama.

2003 - Umro je američki saksofonista Badi Arnold,jedan od osnivača Programa za pomoć muzičarima zavisnim od droge ili alkohola.

2005 - U terorističkim napadima bombaša samoubica na tri međunarodna hotela u Amanu, glavnom gradu Jordana, ubijeno je 60 osoba.

2007 - U višednevnim vremenskim nepogodama na Filipinima poginulo je više od 800 osoba, a preko 750 se vodi kao nestalo.

2009 - Umro je ruski fizičar i nobelovac Vitalij Ginzburg, koji je 1950-ih učestvovao u izradi sovjetske hidrogenske bombe, zbog čega je dobio Staljinovu nagradu i razne privilegije.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 10 Nov 2014, 12:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 10. novembar



1444 - U bici kod Varne u Bugarskoj snage turskog sultana Murata II pobedile su poljsko-ugarsku vojsku kralja Vladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, u srpskim narodnim pesmama poznatog kao Sibinjanin Janko. Poljski kralj Vladislav je u toj bici poginuo. To je bio poslednji pokušaj evropskih sila da odbrane Konstantinopolj od turskog osvajanja.

1493 - Rođen je švajcarski alhemičar i lekar Teofrast Bombast fon Hohenhajm, poznat kao Paracelzus, pisac medicinskih i okultnih dela, koji je odlučujuće doprineo primeni hemije u medicini. Osnivač je jatrohemije, smera u medicini kojim se svi životni procesi i bolesti objašnjavaju hemijskim reakcijama u organizmu.

1759 - Rođen je nemački pisac Johan Kristof Fridrih fon Šiler, u čijem delu se sa
poezijom prožimaju filozofija, istorija i književna teorija. Njegove drame, od kojih su najpoznatije "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", imale su ogroman uspeh, njegove balade su bile najčitanije pesme u Nemačkoj, a na njegovu odu radosti ("An die Freude") Betoven je komponovao čuveni završni stav Devete simfonije.

1796 - Umrla je ruska carica Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Na presto je došla 1762. posle dvorskog udara u kojem je svrgnut, a potom ubijen njen muž Petar III. Kao pobornik prosvetiteljskih ideja, stekla je veliku popularnost. Uspešno je ratovala protiv Poljske i Turske i proširila teritoriju Rusije. Za
vreme njene vladavine ugušen je seljački ustanak pod vođstvom donskog kozaka Jemeljana Pugačova (1773-75).

1891 - Umro je francuski pisac Artur Rembo koji je svoja najbolja dela napisao između 17. i 20. godine. Hvaljena preko mere i žestoko osporavana, njegova poezija je uticala na sve poetske pravce 20. veka, a posebno na simboliste i nadrealiste
("Pijani brod", "Iluminacije", "Boravak u paklu").

1919 - Rođen je ruski inženjer Mihail (Timofejevič) Kalašnjikov, konstruktor automatske puške AK-47 ("kalašnjikov").

1928 - Regent Japana od 1920. Hirohito krunisan je za cara. Tokom njegove vladavine Japan je napao Kinu 1931. (Mandžurija) i 1937, 1936. s Hitlerovom Nemačkom sklopio Antikominternski pakt, a 1940. Trojni savez s Nemačkom i Italijom. Proglasio je kapitulaciju Japana 1945. Na prestolu je ostao do smrti 1989.

1938 - Umro je državnik i prvi predsednik turske republike Mustafa Kemal-paša, poznat kao Ataturk ("otac svih Turaka"). Pod njegovim vođstvom 1922. zbačen je poslednji sultan Muhamed VI, a 1923. Turska je proglašena republikom.

1963 - U epidemiji kolere u Indiji i Pakistanu je za nekoliko nedelja umrlo je više od 1.500 ljudi.

1975 - Vlade SFR Jugoslavije i Italije potpisale su Osimski sporazum kojim je regulisana granica između dve zemlje. Ugovorom je regulisan i deo sporne granice od Međe Vasi do zaliva Sveti Jernej, kao i granica u vodama Tršćanskog zaliva.

1982 - Umro je Leonid (Iljič) Brežnjev, generalni sekretar Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR od 1964, kada je smenjen Nikita Hruščov. Zamenio ga je Jurij Andropov.

1989 - Centralni komitet Komunističke partije Bugarske smenio je Todora Živkova koji je 35 godina bio na čelu partije, a od 1971. i predsednik Državnog saveta. Vođstvo partije preuzeo je Petar Mladenov. Živkov je potom izbačen iz partije i optužen za korupciju.

1989 - Počelo je rušenje Berlinskog zida koji je 28 godina bio simbol podele Evrope posle Drugog svetskog rata i ideološko-političke i vojne konfrontacije Istok-Zapad.

1991 - U Vukovaru su počele ulične borbe između pripadnika Jugoslovenske narodne armije i hrvatskih policijskih snaga. Jedinice JNA osvojile su Vukovar 18. novembra.

1994 - Irak je priznao Kuvajt kao suverenu državu.

1995 - Vojne vlasti u Nigeriji su, pod optužbom za ubistvo, obesile aktivistu za prava manjina Kena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.

1997 - Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali su deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dveju zemalja.

2001 - Umro je američki pisac Ken Kesi, koji je 1962. godine objavio čuveni roman "Let iznad kukavičjeg gnezda", koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret 1960-tih godina.

2001 - Članovi Svetske trgovinske organizacije formalno su prihvatili uslove za ulazak Kine u tu organizaciju.

2003 - Ministri odbrane SAD i Vijetnama, Donald Ramsfeld i Pam Van Tra, sastali su se u Vašingtonu. To je prvi ministarski susret od kraja Vijetnamskog rata 1975. godine.

2003 - U Londonu je umro Kanan Banana (67), prvi predsednik nezavisnog Zimbabvea.

2004 - Vlada Republike Srpske uputila je javno izvinjenje porodicama Bošnjaka stradalim u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine, konstatujući da se u Srebrenici desio "zločin velikog obima".

2007 - Umro je američki pisac Norman Majler dvostruki dobitnik Pulicerove nagrade, koji je skoro sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom. Objavio je više od 40 knjiga i eseja, a njegov prvi roman "Goli i mrtvi" smatra se jednim od najboljih romana o Drugom svetskom ratu, doneo mu mu je slavu odmah po objavljivanju 1948. godine.

2008 - Umrla je južnoafrička pevačica i svetski simbol borbe protiv aparthejda Mirijam Makeba, poznata kao "Mama Afrika" i "kraljica afričke muzike". Gremi nagradu dobila je 1966. za album "An Evening with Belafonte and Makeba" koji je snimila sa Harijem Belafonteom.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 11 Nov 2014, 12:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 11. novembar


1331. Umro je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine od 1322. osigurao je Srbiji premoć na Balkanu pobedivši Bugare u bici kod Velbužda 1330. S prestola ga je zbacio sin Dušan 1331. i držao u zatočeništvu u Zvečanu, gde je umro pod nerazjašnjenim okolnostima. Podigao je manastir Dečane, a njegova Dečanska hrisovulja dragocen je dokument sa popisom sela i stanovnika dečanskog vlastelinstva.

1405. Umrla je srpska kneginja Milica, žena kneza Lazara Hrebeljanovića. Posle Kosovske bitke 1389. sklopila je mir s Turcima i upravljala Srbijom u ime maloletnog sina Stefana. Kasnije se zamonašila i podigla manastir Ljubostinja, gde je sahranjena kao monahinja Evgenija.

1500. Francuski kralj Luj XII i Ferdinand Aragonski potpisali su tajni sporazum u Granadi o podeli Italije.

1821. Rođen je Fjodor Mihajlovič Dostojevski, jedan od najvećih ruskih i svetskih književnika. Njegovo delo postalo je u 20. veku neiscrpan izvor za najraznovrsnije književno-teorijske, estetičke, psihološke i filozofske studije i tumačenja. Uticao je na ukupnu evropsku i američku književnost, a posebno često su se na njega pozivali ekspresionisti u književnosti i egzistencijalisti u filozofiji ("Zločin i kazna", "Braća Karamazovi", "Bedni ljudi", "Poniženi i uvređeni", "Zapisi iz mrtvog doma, "Idiot").

1855. Umro je danski filozof Obi Seren Kjerkegor, zastupnik antihegelijanskog pravca, kritičar hrišćanstva kao crkvene dogme i začetnik egzistencijalizma ("Ili-ili: fragmenti života", "Pojam strepnje", "Bolest na smrt", "Filozofske mrvice").

1869. Rođen je Vitorio Emanuele III, italijanski kralj od 1900. do 1946, oženjen Jelenom, ćerkom crnogorskog kralja Nikole I. Podržao je Musolinijev režim i 1936. je proglašen carem Etiopije, a 1939. kraljem Albanije. Abdicirao je 1946. u korist sina Umberta, nadajući se da će tako spasiti Savojsku dinastiju, ali su se Italijani u junu 1946. na plebiscitu izjasnili za republiku.

1878. Umro je crnogorski pisac i političar Stefan Mitrov Ljubiša, često nazivan "Njegošem u prozi". Prvu pripovetku objavio je 1868. i odmah postao jedan od najistaknutijih i najcenjenijih pripovedača. U njegovim pripovetkama, od kojih su najpoznatije "Kanjoš Macedonović" i "Pričanje Vuka Dojčevića" stapaju se epska legenda i realizam.

1918. Kapitulacijom Nemačke završen je Prvi svetski rat u kojem je učestvovalo 36 država. Život je izgubili oko 10 miliona ljudi. Bezuslovna kapitulacija, prema kojoj je Nemačka morala da napusti sve okupirane zemlje na zapadu i istoku, Alzas i Lorenu i levu obalu Rajne, potpisana je u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompijenj.

1918. Maršal Jozef Pilsudski proglasio je nezavisnu republiku Poljsku.

1941. S teritorije SSSR-a u Drugom svetskom ratu počelo je emitovanje programa radio stanice "Slobodna Jugoslavija".

1942. Nemačke trupe su u Drugom svetskom ratu zaposele i neokupirani deo Francuske, pod kontrolom kvislinške vlade u Višiju. Istog dana nemačke i italijanske trupe su okupirale i francusko ostrvo Korzika.

1944. Počela je Batinska bitka u kojoj su jedinice sovjetske Crvene armije i Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u Drugom svetskom ratu, posle teških borbi 23. novembra porazile nemačke snage.

1945. Održani su prvi posleratni izbori u Jugoslaviji na osnovu kojih je konstituisana Ustavotvorna skupština Demokratske Federativne Jugoslavije.

1952. Džon Mulin i Vejn Džonson u Los Anđelesu su prvi put prikazali svoj izum - video rikorder.

1961. Sovjetski grad Staljingrad je preimenovan u Volgograd.

1965. Premijer Rodezije Jan Smit jednostrano je proglasio nezavisnost od Velike Britanije, koja je režim bele manjine proglasila ilegalnim i uvela trgovinske sankcije.

1971. Senat SAD je ratifikovao ugovor kojim je Japanu vraćeno ostrvo Okinava, oduzeto krajem Drugog svetskog rata.

1975. Proglašena je nezavisnost Angole, posle pet vekova portugalske kolonijalne vlasti. Prvi predsednik Narodne Republike Angole postao je Agoštinjo Neto.

1992. Engleska anglikanska crkva je napustila vekovnu tradiciju i dopustila ženama da budu sveštenice.

1996. Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu je saopštio da je s gerilskim pokretom postignut sporazum o okočanju 36-godišnjeg građanskog rata u toj centralnoameričkoj zemlji.

2000. U zapaljenoj žičari u jednom tunelu ispod glecera Kicštajnhorna u masivu Hohen Tauern, u austrijskim Alpima, život je izgubilo 159 osoba.

2000. Stupio je na snagu Zakon o Centralnoj banci Crne Gore, čime je zaokružena monetarna vlast u Crnoj Gori, inaugurisana pre godinu dana, uvođenjem nemačke marke u platni promet te republike.

2001. Dan nakon prijema Kine u Svetsku trgovinsku organizaciju, član te organizacije postao je i Tajvan.

2002. Predsednik kompanije Majkrosoft, Bil Gejts poklonio je 100 miliona dolara za borbu protiv AIDS-a u Indiji.

2003. Bugarski predsednik Georgi Parvanov doputovao je u dvodnevnu posetu Srbiji i Crnoj Gori. On je prvi bugarski šef države koji je nakon 53 godine, zvanično posetio Beograd.

2003. Sjedinjene Američke Države uvele su ekonomske i diplomatske sankcije Siriji, zbog podrške "palestinskom otporu izraelskoj okupaciji".

2004. U vojnoj bolnici u Parizu umro je palestinski predsednik Jaser Arafat, koji je na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) bio preko 30 godina. Za predsednika PLO izabran je bivši premijer Mahmud Abas.

2004. Parlament Litvanije ratifikovao je novi Ustav Evropsk eunije. Litvanija je prva članica Unije koja je usvojila evropski ustav.

2005. Umro je Briton Patrik Ličfild, jedan od najpoznatijih svetskih fotografa.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 12 Nov 2014, 11:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 12. novembar

Danas je sreda, 12. novembar, 316. dan 2014. Do kraja godine ima 49 dana.


1812 - Nakon povlačenja iz Moskve, ostaci Napoleonovih trupa pretrpeli su teške gubitke na reci Berezini.

1833 - Rođen je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, jedan od "Velike petorice", čije je delo značajno doprinelo razvoju ruske simfonijske i kamerne muzike. Na svom životno delu, operi "Knez Igor" radio je 18 godina, a dovršili su ga Rimski-Korsakov i Glazunov, stvorivši remek-delo ruske romantične opere. Autor je i značajnih radova iz hemije i biohemije.

1840 - Rođen je francuski vajar Ogist Roden (Auguste Rodin), jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo ("Mislilac", "Poljubac", "Balzak", "Građani Kalea", "Vrata pakla", "Večni idol").

1859 - Rođen je srpski arhitekta Andra Stevanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Velike škole i Beogradskog univerziteta. Projektovao je više značajnih građevina, među kojima zgrade Narodnog muzeja i Akademije nauka u Beogradu.

1866 - Rođen je kineski revolucionar i državnik Sun Jat Sen (Yat), prvi predsednik Kine nakon zbacivanja dinastije Mandžu 1911. Osnovao je 1905. Saveznu ligu (Tun-men-hoj) iz koje je nastala politička stranka Koumintang. Nakon njegove smrti 1925. vođstvo stranke preuzelo je desno krilo na čelu sa Čang Kaj Šekom (Chang Kai-shek).

1918 - Proglašena je prva austrijska republika, dan posle kapitulacije Nemačke u Prvom svetskom ratu i abdikacije cara Karla I.

1920 - Potpisan je Rapalski ugovor kojim je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, pod pritiskom Velike Britanije i Francuske, ustupila Italiji Istru, Julijsku krajinu, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu, kasnije i Rijeku.

1927 - Lav Bronštejn (Trocki), jedn od lidera "leve opozicije" unutar partije, isključen je iz boljševičke partije, a Staljin je postao neprikosnoveni lider ŠSR. Trocki je interniran u Alma Atu, potom 1929. prognan iz zemlje, a 1940. po nalogu Staljina ubijen u Meksiku.

1933 - Nacional-socijalistička radnička partija Adolfa Hitlera dobila je izbore i preuzela vlast u Nemačkoj.

1942 - Britanska Osma armija generala Bernarda Montgomerija (Montgomery) je u Drugom svetskom ratu zauzela Tobruk u Libiji i zarobila najmanje 30.000 nemačkih i italijanskih vojnika.

1944 - U fjordu Tromzo na severu Norveške saveznici su u Drugom svetskom ratu potopili "Tirpic", poslednji veliki ratni brod nacističke Nemačke.

1948 - Japanski sud za ratne zločine osudio je na smrt bivšeg premijera, generala Hideki Tođoa (Tojo) i još šest japanskih vođa u Drugom svetskom ratu.

1955 - Umro je hrvatski pesnik Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

1956 - Beogradsko pozorište "Atelje 212" je u adaptiranom delu zgrade "Borbe" izvelo prvu predstavu, "Fausta" Johana Volfganga Getea (Johann Wolfgang Goethe).

1969 - Ruski pisac Aleksandar Solženjicin izbačen je iz Saveza sovjetskih pisaca zbog žestokih kritika staljinizma u romanu "U prvom krugu". Ukazom Vrhovnog sovjeta, najčuveniji sovjetski disident je 1974. proteran iz SSSR.

1970 - U snažnom ciklonu i visokim talasima u Istočnom Pakistanu (Bangladeš) život je izgubilo najmanje 200.000 ljudi.

1974 - Južna Afrika je suspendovana iz Generalne skupštine UN zbog politike aparthejda.

1977 - Jedna od osnivača i vođa zpadnonemačke levičarske terorističke organizacije Bader-Majnhof, Ingrid Šubert izvršila je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji.

1981 - Američki spejs-šatl "Kolumbija" je drugi put poleteo u orbitu oko Zemlje, postavši prva svemirska letelica koja je upotrebljena po drugi put.

1989 - Umrla je španska revolucionarka Dolores Ibaruri (Ibarruri), legendarna La Pasionarija (Pasionaria), predsednica Komunističke partije Španije (od 1960). Pripisane su joj reči "No pasaran", parola pod kojom su republikanci u Španskom građanskom ratu branili Madrid od fašista. Posle pada Republike provela je 38
godina u inostranstvu, najviše u ŠSR. Vratila se u Španiju 1977. i postala član parlamenta.

1995 - Potpisan je Erdutski sporazum kojim se teritorija Sremsko-baranjske oblasti (deo samoproklamovane Republike Srpske Krajine) utvrđuje kao deo Republike Hrvatske. Sporazumom je predviđen jednogodišnji period pod međunarodnom upravom.

1999 - Na području planine Bajgora, na Kosovu srušio se avion Svetskog programa UN za hranu tipa "ATR-42". U nesreći su poginuli svi putnici (21) i tri člana posade.

2001 - Jugoslovenski viceadmiral u penziji Miodrag Jokić, optužen za ratne zločine na području Dubrovnika 1991, dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu. Nakon priznanja krivice osuđen je na sedam godina zatvora.

2001 - U udesu aviona američke kompanije Airbus-300, koji je pao na obližnje kuće odmah po poletanju sa njujorškog aerodroma "Džon F. Kenedi", poginulo je svih 260 putnika i pet osoba koje su se našle na mestu nesreće.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 13 Nov 2014, 11:39
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 13. novembar


1095 - Na crkvenom saboru u Klermonu, u Francuskoj papa Urban II pozvao je crkvene velikodostojnike i svetovne vladare na verski rat protiv turskog plemena Seldžuka koje je zauzelo Svetu zemlju u Palestini. Time je počela epoha krstaških ratova.

1532 - Španski osvajač Fransisko Pisaro zauzeo je sa samo 200 vojnika grad Kahemarku u Peruu i pogubio cara Inka Atahualpu, iako je za njega bila isplaćena velika otkupnina.

1766 - Rođen je francuski kompozitor i violinista Rudolf Krojcer, dvorski violinista Napoleona Bonaparte i Luja XVIII. Opčinjen njegovom virtuoznošću, Betoven mu je posvetio sonatu za violinu i klavir br. 47, poznatu Krojcerovu sonatu.

1831 - Umro je pruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka. U delu "O ratu" teoretski je uobličio iskustva nove strategije primenjene u Napoleonovim ratovima. Prema Klauzevicu, rat je sastavni deo opštih političkih odnosa i nastavak politike, uz primenu drugih sredstava.

1912 - Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu, u kojoj je vojska Srbije 18. novembra potukla tursku Vardarsku armiju Zeki paše.

1914 - Počela je Kolubarska bitka, najveća koju je vojska Srbije vodila u Prvom svetskom ratu. Bitka je završena 15. decembra pobedom nad austrougarskim trupama pod komandom generala Poćoreka koji je bio prisiljen da se povuče iz Srbije. Izuzetne zasluge za pobedu u bici, u kojoj je zarobljeno oko 43.000 austrougarskih vojnika, imao je general Živojin Mišić.

1918 - Posle propasti austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.

1933 - SSSR i SAD su uspostavili diplomatske odnose.

1941 - U Drugom svetskom ratu je počela druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je 5. decembra završena porazom nemačke vojske. Nastavljajući operacije, sovjetska Crvena armija je do marta 1942. odbacila nemačke trupe na 200 kilometara od Moskve. Ovaj nemački poraz označio je kraj "blickriga" i nagovestio preokret rata u korist antihitlerovske koalicije.

1960 - Umro je američki filmski glumac Klark Gejbl. Igrao je u više od 70 filmova, a veliku popularnost je stekao kao Ret Batler u filmu "Prohujalo s vihorom". Dobitnik je Oskara za film "Dogodilo se jedne noći".

1965 - SSSR je lansirao svemirski brod "Veneru III" koji je u martu 1966. stigao na Veneru, kao prvi svemirski brod koji se spustio na neku drugu planetu.

1970 - Pakistan je saopštio da je broj mrtvih od ciklona i ogromnih talasa koji su zapljusnuli obale Istočnog Pakistana (Bangladeš) i ostrva u Bengalskom zalivu, dostigao pola miliona.

1972 - Trojica američkih astronauta su počela 84-dnevni let u svemirskoj letelici "Skajlab 4".

1991 - Predsednik Rusije Boris Jeljcin je potpisao niz dekreta kojima je vlast nad privredom preneo sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.

1992 - Na prvim višestranačkim izborima u Litvaniji po sticanju nezavisnosti od SSSR, ubedljivo je pobedila Demokratska radnička partija (bivši komunisti).

1992 - Savet bezbednosti UN je zaoštrio sankcije protiv SR Jugoslavije uvođenjem rečne i pomorske blokade.

1995 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu je optužio lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanata Ratka Mladića za genocid nad muslimanskim civilima tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995, kada je više hiljada bosanskih Muslimana ubijeno i raseljeno.

1997 - Umro je francuski političar i publicista Žorž Marše, generalni sekretar Komunističke partije Francuske (1972-94).

1998 - Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu proglasio je krivim jednog bosanskog Hrvata i dvojicu Muslimana za ubijanje i zlostavljanje srpskih zatvorenika 1992. u logoru Čelebići. To je bilo prvo suđenje za ratne zločine nad Srbima tokom rata u BiH.

2000 - Bil Klinton je doputovao u Vijetnam, u prvu posetu jednog predsednika SAD toj zemlji od završetka Vijetnamskog rata 1975.

2001 - Pariski klub poverilaca je otpisao 66 odsto duga SR Jugoslavije prema državama poveriocima.

2003 - U Srbiji su, zbog malog odziva birača (39 odsto), po treći put propali predsednički izbori.

2003 - U blizini Kabula ubijena je radnica UN, Francuskinja Betina Guazlar, prva žrtva među zaposlenima u UN od kada je, dve godine ranije, svrgnuta talibanska vlast u Avganistanu.

2005 - Međunarodni tribunal u Hagu je oslobodio penzionisanog generala Armije Bosne i Hercegovine Sefera Halilovića krivice za zločine koje su trupe te armije počinile nad hrvatskim civilima u Hercegovini u jesen 1993.

2007 - Više od 3.500 ljudi je poginulo, više od 3.000 je povređeno, a oko hiljadu je nestalo u jakom ciklonu koji je pogodio Bangladeš.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker