Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 24 Jul 2025, 01:46


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 13 Okt 2014, 13:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 13. oktobar


54. Umro je rimski car i istoričar Klaudije I. Prema predanju uzrok njegove smrti bile su otrovne pečurke koje mu je dala njegova žena Agripina da bi obezbedila presto za svog sina iz prethodnog braka, Nerona. Tokom Klaudijeve vladavine od 41. područje južne Engleske organizovano je kao rimska provincija. Napisao je istoriju Rima i autobiografiju.

1792. Predsednik SAD Džordž Vašington položio je kamen-temeljac Bele kuće, predsedničke rezidencije u Vašingtonu.

1815. Streljan je francuski maršal Žoakim Mira, najčuveniji među Napoleonovim komandantima armije, kralj Napulja od 1808. do 1815. Zarobljen je pri pokušaju da ponovo osvoji Napulj, a potom pogubljen.

1860. Prva fotografija iz vazduha napravljena je iz balona iznad Bostona u SAD.

1884. Londonska četvrt Grinič ustanovljena je kao univerzalni(nulti) meridijan od kojeg se računaju geografske dužine i vremenske zone na Zemlji.

1905. Umro je engleski glumac Henri Irving, jedan od najvećih tragičara 19. veka, prvi glumac kojem je 1895. dodeljena plemićka titula.

1923. Turski parlament proglasio je Ankaru, bivšu Angoru,prestonicom Turske.

1925. Rođena je Margaret Hilda Roberts, poznata kao Margaret Tačer. Godine 1979. postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije i bila na tom položaju najduže od svih dotadašnjih premijera u 20. veku. Zbog nesuglasica u njenoj Konzervativnoj partiji u novembru 1990. je podnela ostavku.

1943. Italija je nakon kapitulacije (8. septembra) objavila rat Nemačkoj, svom bivšem savezniku u Drugom svetskom ratu.

1972. Sovjetski putnički avion "Iljušin 62" srušio se u blizini moskovskog aerodroma. U dotada najvećoj avionskoj nesreći poginulo je svih 176 putnika i članova posade.

1976. Bolivijski teretni avion "Boing 707", kojem je nakon poletanja otpao jedan motor, pao je na glavnu ulicu Santa Kruza. Poginula su tri člana posade i više od 100 ljudi na tlu.

1977. Četiri Palestinca otela su iznad Mediterana avion nemačke kompanije Lufthansa koji je leteo iz Majorke i preusmerili ga u Mogadiš u Somaliji. Nemački komandosi uspešno su savladali otmičare i oslobodili putnike 17. oktobra.

1988. Laboratorijsko ispitivanje je pokazalo da je "Torinskipokrov", u kojem je, prema verovanju mnogih hrišćana, sahranjen Isus Hristos, lažan i da potiče iz Srednjeg veka.

1990. U crkvi Svetog Vasilija Blaženog na Crvenom trgu u Moskviodržana je prva liturgija posle 73 godine.

1993. Sud u Hamburgu proglasio je krivim Nemca Gintera Parhea zbog ranjavanja nožem jugoslovenske teniserke Monike Seleš. Osuđen je uslovno na dve godine zatvora.

1997. Britanski premijer Toni Bler susreo se sa liderom Šin Fejna Geri Adamsom. To je bio prvi susret britanskog premijera i lidera Severne Irske nakon više od 70 godina.

1997. Britanski supersonični automobil je prvi uspeo da na tluprobije zvučni zid, postigavši brzinu od 1.222,7 kilometara na čas.

1998. Nakon sedmodnevnih intenzivnih pregovora i pod pretnjom vojne intervencije NATO-a, predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je dolazak Verifikacione misije OEBS koja će pratiti sprovođenje rezolucije UN o Kosovu od 23. septembra i vazdušnu posmatračku misiju nad Kosovom.

2000. U terorističkom napadu na američki vojni brod u jemenskojluci Aden poginulo je 17 mornara. SAD su za napad optužile saudijskog državljanina u egzilu Osamu bin Ladena.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 14 Okt 2014, 11:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 14. oktobar



322. p.n.e. - Najveći govornik staroga veka Demosten izvršio je samoubistvo ispivši otrov. Kao vođa antimakedonske stranke u Atini, proslavio se govorima protiv Filipa II Makedonskog (filipike). Njegovi govori, od kojih je sačuvano oko 40, smatraju se obrascem govorničke veštine.

1322 - Vojska škotskog kralja Roberta I je u bici kod Bilandateško porazila engleske trupe kralja Edvarda II. Taj poraz prisilio je Englesku da prizna nezavisnost Škotske.

1806 - Napoleonove trupe pobedile su Pruse i Saksonce u bitkamakod Jene i Auerštata. U narednih šest nedelja Napoleon je pokorio Prusku.

1809 - Bečkim mirom Austrija je prinuđena da Trst, deo Hrvatskei Dalmacije preda Napoleonovoj Francuskoj, Galiciju Poljskoj i Rusiji, a distrikt In Bavarskoj.

1882 - Rođen je irski državnik Emon de Valera, liderrepublikanskog pokreta "Šin fejn" (irski - Mi sami) od 1917. do 1926, predsednik Irske od 1959. do 1973. Kao premijer od 1937. do 1959. (sa dva kraća prekida) sporazumno je rešio neka sporna ekonomska, politička i vojna pitanja sa Velikom Britanijom. Bio je predsednik Lige naroda 1938-39.

1890 - Rođen je američki general i državnik Dvajt DejvidAjzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961, komandant NATO pakta od 1950. do 1952, kada je dao ostavku zbog predsedničkih izbora u SAD-u.

1894 - U Beogradu je na liniji Kalemegdan-Slavija pušten usaobraćaj prvi tramvaj na konjsku vuču.

1912 - U Milvokiju je nepoznato lice pucalo u predsednika SADTeodora Ruzvelta. Debeli kaput i svežanj rukopisa u unutrašnjem džepu sprečili su da metak dođe do tela.

1913 - U najtežoj rudarskoj nesreći u Velikoj Britaniji, urudniku uglja kod Glamorgena u Velsu poginulo je 439 rudara.

1930 - Rođen je Žozef Dezire Mobutu, poznat kao MobutuSese Seko, predsednik Zaira (Kongo) do maja 1997, kada je zbačen sa vlasti u pobuni koju je predvodio Loran Kabila. Vladao je diktatorski od 1965, nakon okončanja petogodišnjeg građanskog rata u zemlji.

1933 - Nacistička Nemačka je napustila Ligu naroda iKonferenciju o razoružanju u Ženevi.

1939 - Više od 800 britanskih mornara je poginulo kada je, napočetku Drugog svetskog rata, nemačka podmornica "U 47" uplovila u britansku ratnu luku i torpedima potopila brod "Rojal ouk".

1941 - Nemci su u Drugom svetskom ratu streljali oko 6.000 civilaiz Kraljeva i okoline, zbog njihove podrške pokretu otpora.

1944 - Nemački feldmaršal Ervin Romel, nazvan"pustinjska lisica" nakon spektakularnih pobeda njegovog Afričkog korpusa u Drugom svetskom ratu, izvršio je samoubistvo tabletom cijanida da bi izbegao hapšenje zbog umešanosti u zaveru protiv Hitlera.

1944 - Britanske i grčke snage oslobodile su Atinu koja je bilapod nemačkom okupacijom od aprila 1941.

1944 - U Dubrovniku je umro slikar Marko Murat, prvi pravi idosledni plenerista u srpskom slikarstvu. Od 1894. bio je nastavnik crtanja u Beogradu i značajno je uticao na stvaranje "beogradske škole". Jedan je od osnivača umetničkog društva "Lada" (1904) i Umetničke zanatske škole u Beogradu (1905) ("Devojka iz Konavala" "Žena sa šeširom", "Šipanska luka", "Proleće u Šipanu").

1947 - Tokom probnog leta američkog vojnog aviona na mlaznipogon, kapetan Čarls Jeger postao je prvi čovek koji je probio zvučni zid.

1964 - Nobelovu nagradu za mir dobio je američki borac zaljudska prava crnaca Martin Luter King.

1973 - U Tajlandu je vlada premijera Tanoma Kitikačorna primorana da podnese ostavku pošto je armija odbacila njegov zahtev da silom uguši studentske demonstracije.

1977 - Umro je američki pevač i filmski glumac Hari Lilis"Bing" Krozbi, zvezda holivudskog muzičkog filma, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".

1988 - Egipćanin Nagib Mahfuz postao je prviarapski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1990 - Umro je Leonard Bernstajn, američki pijanist,dirigent i kompozitor čuvenog mjuzikla "Priča sa zapadne strane". Dirigovao je gotovo svim velikim američkim orkestrima, a od 1958. do 1969. vodio je Njujoršku filharmonijou (dve simfonije, opera "Nevolja na Tahitiju", balet "Slobodna mašta", muzika za film).

1994 - Nobelovu nagradu za mir podelili su premijer Izraela JicakRabin, šef izraelske diplomatije Šimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat.

1999 - Umro je bivši predsednik Tanzanije Džulijus Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih, ključna ličnost u borbi za nezavisnost zemlje od Velike Britanije 1961, predsednik države od 1962. do 1985. kada se, kao jedan od prvih post-kolonijalnih afričkih lidera, dobrovoljno povukao sa vlasti. Na svahili jezik preveo je Šekspirova dela "Julije Cezar" i "Mletački trgovac".

2000 - Alija Izetbegović, poslednji ratni lider na prostorubivše Jugoslavije, povukao se iz Predsedništva Bosne i Hercegovine.

2001 - U nigerijskom gradu Kano ubijeno je najmanje 200 anti-američkih demonstranata koji su dva dana palili crkve, džamije i radnje.

2003 - Umro je Moktar Uld Dada prvi predsednikMauritanije, koji je na vlasti bio od 1960. kada je ta zemlja dobila nezavisnost od Francuske.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 15 Okt 2014, 10:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 15. oktobar


70. p.n.e. - Rođen je Publije Vergilije Maron, najznamenitiji pesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida" i pastirskih pesama ("Bukolike" ili "Ekloge") i didaktičkog speva "Georgike". Uzor latinskog i zapadnoevropskog književnog stvaralaštva, Danteov je vodič kroz podzemni svet ("Pakao").

1529 - Završena je prva opsada Beča povlačenjem turske vojske sultana Sulejmana II Veličanstvenog.

1542 - Rođen je mogulski car Abu ul Fat Dželaludin Akbar, jedan od najvećih vladara Indije, koji je pokorio pobunjene države Gudžarat i Kašmir i osvojio Avganistan. Sproveo je značajne reforme, ukinuo ropstvo i pokušao da stvori novu sinkretističku religiju koja bi ujedinila Hinduse i muslimane.

1581 - Pod pokroviteljstvom Katarine Mediči u Parizu je izvedena prva celovečernja baletska predstava ("Ballet Comique de la Reine"), pa se taj dan uzima kao datum nastanka baleta.

1582 - U Španiji, Portugaliji i papskim državama u Italiji počela je primena Gregorijanskog kalendara, tako što je eliminisano deset dana, a 5. oktobar 1582. postao je 15. oktobar.

1608 - Rođen je italijanski fizičar i matematičar Evanđelista Toričeli koji je otkrio princip živinog barometra (Toričelijeva cev). Bio je saradnik Galilea Galileija, a posle njegove smrti nasledio je katedru za matematiku na univerzitetu u Firenci.

1791 - Rođen je Sima Milutinović Sarajlija, jedan od najznačajnijih i, uz Lukijana Mušickog, najuticajniji srpski pesnik XIX veka. Učestvovao je u oba srpska ustanka protiv Turaka, a od 1827. u Cetinju je bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i učitelj njegovog sinovca Rada, kasnije Petra II Petrovića Njegoša (spevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore").

1817 - Umro je poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost i ađutant Džordža Vašingtona, kasnije prvog predsednika SAD. Po povratku u domovinu borio se protiv rasparčavanja Poljske, ali je njegova vojska poražena u oktobru 1794. Umro je u izbeglištvu u Švajcarskoj.

1894 - Pod optužbom za veleizdaju u Parizu je uhapšen francuski oficir Alfred Drajfus, čime je počela burna afera koja je godinama potresala društveni i politički život Francuske. Bez dokaza je osuđen na doživotnu robiju, ali je posle velikog negodovanja javnosti i angažovanog istupa pisca Emila Zole otkriven pravi krivac, a Drajfus je rehabilitovan.

1917 - U šumi Vensen, nadomak Pariza streljana je Mata Hari, najpoznatija žena špijun u Prvom svetskom ratu. Profesionalna plesačica, specijalizovana za egzotične plesove iz Indije i sa Jave, koja je važila za najlepšu ženu sveta svog vremena, osuđena je na smrt zbog špijunaže u korist Nemačke.

1928 - Nemački dirižabl "Graf Cepelin" je obavio prvi komercijalni let preko Atlantika.

1945 - Premijer "višijevske Francuske" u Drugom svetskom ratu Pjer Laval pogubljen je zbog predaje zemlje nacističkoj Nemačkoj.

1946 - Nacistički lider Herman Gering izvršio je samoubistvo u zatvorskoj ćeliji dan pre izvršenja smrtne kazne na koju ga je osudio Međunarodni sud za ratne zločine u Nirnbergu.

1949 - U Mađarskoj su pogubljeni Laslo Rajk, Tibor Sonji i Andraš Salai. Na montiranom sudskom procesu oni su osuđeni na smrt kao "buržoaski revizionisti i titoisti". Posmrtno su rehabilitovani 1956. kao žrtve kulta ličnosti.

1964 - Nikita Hruščov je smenjen sa mesta prvog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza, a na njegovo mesto je došao Leonid Brežnjev. Novi premijer postao je Aleksej Kosigin.

1989 - Umro je Danilo Kiš, jedan od najvećih pisaca novije srpske književnosti čije je delo značajno doprinelo njenoj afirmaciji u svetu. Preveden je na mnoge svetske jezike i dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada. ("Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", "Čas anatomije").

1993 - Nobelovu nagradu za mir dobili su predsednik Južne Afrike Frederik Vilem de Klerk i vođa Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mandela za doprinos okončanju režima aparthejda u Južnoj Africi.

1997 - Kongoanski pobunjenici ušli su u glavni grad Brazavil i zbacili predsednika Paskala Lisubu. Nakon četvoromesečnog građanskog rata, na vlast se vratio bivši predsednik Denis Sasu Ngueso.

1998 - Na osnovu dogovora predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i američkog izaslanika Ričarda Holbruka, načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić i komandant NATO Vesli Klark potpisali su sporazum o uspostavljanju vazdušne posmatračke misije na Kosovu.

2000 - Ubedljivom pobedom na parlamentarnim izborima Liberalna demokratija Slovenije Janeza Drnovšeka vratila se na vlast. Time je okončana šestomesečna vladavina desnice na čelu sa Andrejem Bajukom.

2003 - Kina je lansirala svoj prvi kosmički brod sa ljudskom posadom. U letelici "Šendžou pet" bio je astronaut Jang Livei.

2006 - Turski pisac, romansijer Orhan Pamuk dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

2007 - Evropska unija i Crna Gora potpisale su u Luksemburgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 16 Okt 2014, 12:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 16. oktobar

Danas je četvrtak, 16. oktobar, 289. dan 2014. Do kraja godine ima 76 dana.


1430 - Rođen je škotski kralj Džejms II, nazvan "Džejms gnevnog lica", koji je tokom vladavine od 1437. do 1460. uspostavio vlast nad rivalskim plemićkim frakcijama. Učvrstio je autoritet krune, uspešno nastavljajući posao koji je započeo njegov otac Džejms I. Ubili su ga Englezi 1460. tokom opsade zamka Roksburg.

1758 - Rođen je američki filolog i leksikograf Noa Vebster, otac leksikografije u Sjedinjenim Američkim Državama. Objavio je 1806. rečnik engleskog jezika "Compendious Dictionary of the English Language", a 1828. rečnik koji i sada nosi njegovo ime. Izuzetno obimni "potomci" Vebsterovih rečnika smatraju se najboljim rečnicima engleskog jezika.

1793 - Pogubljena je francuska kraljica Marija Antoaneta, supruga Luja XVI, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Bila je jedna od najomraženijih ličnosti Francuske u vreme izbijanja revolucije u toj zemlji 1789. godine. Upamćena je po izjavi: "Ako nemaju hleba, nek jedu kolače", koju najverovatnije nikada nije izrekla. Pod optužbom da je vezama s bečkim dvorom izdala republiku, posle montiranog sudskog procesa, pogubljena je na giljotini pred 300.000 Parižana.

1813 - Započela je trodnevna "Bitka naroda" kod Lajpciga u kojoj su se snage francuskog cara Napoleona I našle pod udarom udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije. Francuska armija je potučena, a 19. oktobra saveznici su zauzeli Lajpcig. Posle poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci kasnije prisiljen je da abdicira.

1837 - Srpski knjaz Miloš Obrenović ukinuo je kuluk - besplatan rad seljaka koji su koristili seoski kmetovi, nahijske starešine i sveštenstvo, što je povremeno dovodilo do odmetanja seljaka u hajduke. Kuluk je više puta zabranjivan, ali su ukazom Knjaza Miloša ukinuti svi njegovi vidovi, osim kuluka za održavanje puteva i mostova.

1846 - Američki lekar Džon Voren upotrebio je prvi put u istoriji hirurgije etar za veći operativni zahvat, uklonivši tumor pacijentu u Opštoj bolnici Masačusets u Bostonu.

1853 - Objavom rata Rusiji, Turska je započela Krimski rat u kojem su joj se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardinija (Pijemont). U tom ratu Rusija je posle ogorčenih borbi doživela poraz. Rat je trajao do februara 1856.

1854 - Rođen je engleski pisac irskog porekla Fingal O'Flaerti Vils, poznat kao Oskar Vajld. Bio je poznat kao osoba koja se podsmeva društvenim konvencijama. Držao je da je umetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dve godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je "Baladu o redinškoj tamnici" i duboko iskren životni obračun "De Profundis". Posle izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan Melmot živeo je u Parizu u kojem je umro 1900. Ostala dela: roman "Slika Dorijana Greja", komedije "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Idealan muž", zbirka priča "Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče", drame "Saloma" (na francuskom), "Vera", "Vojvotkinja od Padove".

1886 - Rođen je izraelski državnik David Ben Gurion, predvodnik borbe za stvaranje Izraela i prvi predsednik vlade te zemlje od 1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. Iz rodne Poljske otišao je 1906. u Palestinu i bio je među pionirima seljačkog kolektivizma i radničkog pokreta. Osnovao je 1920. Histadrut (Savez sindikata), a 1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog tipa. Kao predsednik vlade, od različitih gerilskih grupa stvorio je izraelsku armiju.

1888 - Rođen je američki pisac Judžin Gledston O'Nil, tvorac moderne američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936. Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prerasta u brutalnost. Drame i trilogija "Elektri priliči crnina", u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primenio na moderan svet, odnosno američko društvo u vreme građanskog rata, doneli su mu svetsku slavu. Ostala dela: drame "Iza horizonta", "Ana Kristi", "Sva božja deca imaju krila", "Veliki bog Braun", "Car Džons", "Dugo putovanje u Evropu", "Žudnja pod brestovima".

1908 - Rođen je Enver Hodža, šef vladajuće "Partije rada Albanije" od 1948. do smrti 1985. Između dva svetska rata bio je sekretar poslanstva Albanije u Briselu. Jedan je od osnivača Komunističke partije Albanije 1941. Podržavao je politiku Informbiroa od 1948. do 1956. i Staljinov koncept vlasti, čak i posle 20. kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza na kojem su osuđeni Staljinovi metodi. Kasnije se oslonio na Peking. Izgradio je brutalan i represivan sistem u svojoj zemlji. Nikada nije krio teritorijalne pretenzije prema teritoriji Srbije (Kosovo i Metohija), kao i drugim teritorijama tadašnje Jugoslavije. Pravi
je tvorac savremenog velikoalbanskog projekta.

1910 - Jedan od pionira srpskog vazduhoplovstva Ivan Sarić izveo je u Subotici pred više hiljada znatiželjnika let drvenim "monoplanom" koji je sam konstruisao. Uzdigao se na visinu od 30 metara i u širokom luku obleteo konjičko trkalište. Sarićev "monoplan" čuva se u Muzeju vazduohoplovstva u Surčinu.

1925 - Potpisan je garantni pakt Nemačke, Belgije i Francuske o međusobnom poštovanju granica, koji je Nemačka pogazila 15 godina kasnije kada je okupirala te dve zemlje.

1927 - Rođen je nemački pisac Ginter Gras. Svetski uspeh postigao je već prvim romanom "Limeni doboš". Na ciničan i brutalan način prikazao je nemačko građanstvo u vreme nacizma. Iako je javno ispoljavao naglašeno levičarske stavove, ispostavilo se da je bio pripadnik Š formacija tokom Drugog svetskog rata. Ostala dela: romani "Limbur", "Pseće godine", "Lokalna anestezija", "Susret u Telgteu", "Široko polje", novela "Mačka i miš", drame "Poplava", "Plebejci uvežbavaju ustanak", zbirke pesama "Čvorište pruga", "Ispitan".

1934 - Kineske komunističke snage Mao Cedunga počele su iz provincije Jangksi "Dugi marš" i proboj četvorostruke blokade Nacionalističke armije Čang Kaj Šeka. U proboju ka severu pod borbom je pređeno više od 11.000 kilometara i marš je okončan
posle godinu dana spajanjem delova kineske Crvene armije u provinciji Severni Šensi.

1940 - Nemački okupacioni generalni guverner Poljske Hans Frank ustanovio je geto u Varšavi. U njega su Nemci saterali oko 440.000 Jevreja iz Varšave i drugih poljskih mesta kao i iz Nemačke. Desetine hiljada zatočenih umrlo je u getu od gladi i bolesti, a više od 310.000 otpremljeno je u logore smrti i ubijeno u gasnim komorama. Preživeli su 1943. podigli ustanak, ali su tokom odmazde gotovo svi stradali.

1946 - Obešene su glavešine Trećeg rajha koje je Međunarodni sud u Nirnbergu osudio na smrt zbog ratnih zločina u Drugom svetskom ratu, uključujući šefa nemačke diplomatije Joahima fon Ribentropa i načelnika štaba Vrhovne komande oružanih snaga Nemačke feldmaršala Vilhelma Kajtela. Rajhsmaršal Herman Gering, takođe osuđen na smrt, ubio se u zatvorskoj ćeliji prethodnog dana.

1949 - Porazom prokomunističke takozvane Demokratske armije u Grčkoj je okončan trogodišnji građanski rat, što je, između ostalog, bila posledica činjenice da se dogodila vojna intervencija Britanije i SAD u korist monarhista.

1964 - Kina je izvela prvu eksploziju atomske bombe, postavši peta zemlja sveta koja raspolaže nuklearnim oružjem.

1964 - Aleksej Kosigin je, posle smenjivanja Nikite Hruščova, sastavio novu sovjetsku vladu.

1968 - Moskva i Prag su potpisali sporazum o prisustvu sovjetskih trupa u Čehoslovačkoj, koje su s jedinicama drugih zemalja Varšavskog pakta zaposele u tu zemlju 21. avgusta 1968. kako bi odstranile proreformski nastrojenog Aleksandra Dubčeka i njegovu vladu kao i masovni pokret koji ih je podržavao.

1973 - Nobelova nagrada za mir dodeljena je državnom sekretaru SAD Henriju Kisindžeru i njegovom partneru u pregovorima Le Duk Tou, ali je političar Severnog Vijetnama odbio nagradu.

1978 - Poljski kardinal Karol Vojtila izabran je za 264. poglavara rimokatoličke crkve kao prvi neitalijanski papa posle 456 godina, pod imenom Jovan Pavle II.

1980 - Umro je italijanski političar Luiđi Longo, lider italijanskih komunista. Predvodio je pokret otpora u italijanskoj provinciji Pijemont. Posle hapšenja pod režimom Musolinija 1923. i 1924, emigrirao je 1926. i bio je jedan od inicijatora stvaranja pakta sa socijalistima 1934. Pod ilegalnim imenom Galo bio je generalni inspektor Internacionalnih brigada tokom Španskog građanskog rata.

1981 - Umro je izraelski general i političar Moše Dajan, pobednik u ratu protiv Arapa u junu 1967, u kojem je Izrael, posle vojnih provokacija Egipta, za nekoliko dana zaposeo Sinaj, Gazu, Zapadnu obalu i Golansku visoravan. Kao 14-godišnjak 1929. postao je član "Hagane", ilegalne jevrejske vojne organizacije, a u sastavu britanskih snaga se od 1937. do 1941. borio protiv Arapa u Palestini. U Drugom svetskom ratu 1941. izgubio je oko u borbi protiv kolonijalnih trupa francuske višijevske vlade u Siriji. Od 1953. do 1958. bio je načelnik Generalštaba izraelske
armije, a od 1959. do 1964. ministar poljoprivrede i jedan od prvaka
vladajuće partije "Mapaj", iz koje je istupio 1965. Ministar odbrane bio je 1967. i ponovo 1973. i 1974, kada je podneo ostavku.Šef diplomatije postao je 1977, ali se 1979. povukao zbog neslaganja s predsednikom vlade Beginom na temu politike prema Arapima.

1982 - Umro je italijanski operski pevač Mario del Monako, nazvan "tenorom epohe". Zahvaljujući izuzetnom glasu i izvanrednom osećanju za scenu, stekao je ogromnu popularnost i priznanje kritike.

1983 - Umro je srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedna od vodećih ličnosti sveta umetnosti u Kraljevini Jugoslaviji između dva svetska rata. Bio je profesor Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu. Ilustrovao je brojne knjige.

1984 - Crnački anglikanski arhiepiskop Johanesburga Dezmond Tutu dobio je Nobelovu nagradu za mir, kao druga istaknuta ličnost crnačke većine u Južnoj Africi kojoj je dodeljena ta nagrada. Bivši predsednik Afričkog nacionalnog kongresa Albert Džon Lutuli dobio je tu nagradu 1960.

1995 - Vođa političke organizacije "Nacija islama" Luis Farakan, na mitingu u Vašingtonu, kojem je prisustvovalo oko milion Afroamerikanaca, opisao je SAD kao društvo u kom potpunu suprematiju imaju beli građani.

1996 - Na stadionu u glavnom gradu Gvatemale poginulo je 78 ljudi u stampedu nastalom nakon pokušaja navijača bez karata da se probiju na tribine kako bi posmatrali kvalifikacioni meč za svetsko fudbalsko prvenstvo.

2003 - Umro je mađarski bokser Laslo Pap, prvi koji je na Olimpijskim igrama tri puta uzastopno osvajao zlatne medalje.

2007 - U saobraćajnoj nesreći na autoputu Zagreb-Beograd, kod Nove Gradiške, poginuo je makedonski pevač Toše Proeski. Rođen je u Kruševu u Makedoniji, posedovao je retke glasovne mogućnosti i bio je jedan od najpopularnijih pevača s prostora negdašnje Jugoslavije.

2007 - Umrla je britanska glumica Debora Ker, znamenita po jednom od najpoznatijih filmskih poljubaca, s Bertom Lankesterom u filmu "Odavde do večnosti". Karijeru je počela u lokalnom pozorištu, u rodnoj Škotskoj, da bi prvu glavnu ulogu odigrala u filmu "Major Barbara" 1941. godine. Nominovana je za Oskara za glavnu ulogu čak šest puta, da bi konačno 1994. dobila Oskara za životno delo. Filmovi: "Kvo vadis", "Julije Cezar", "Odavde do večnosti", "Dobar dan tugo", "Kazino rojal".



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 17 Okt 2014, 18:32
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 17. oktobar



1558. Umrla je engleska kraljica Meri I Tjudor,ćerka Henrija VIII. Tokom vladavine od 1553. kao supruga španskog kralja Felipea II pokušala je da Englesku vrati pod uticaj pape, a zbog žestokog progona protestanata (anglikanaca) dobila je naziv Krvava Meri. Posle njene smrti na presto je došla njena sestra Elizabeta I, koja je postavila temelje budućoj britanskoj imperiji.

1800. Kongres SAD se sastao prvi put u novoj prestonici Vašingtonu, a američki predsednik Džon Adams je postao prvi stanar zgrade kasnije nazvane Bela kuća.

1855. Škotski istraživač Dejvid Livingston otkrio je vodopade na reci Zambezi, nazvane po engleskoj kraljici Viktorijini vodopadi.

1858. Umro je velški filantrop Robert Oven, socijalista utopista i socijalni reformator, industrijalac koji je svoje bogatstvo utrošio pokušavajući da ostvari projekte socijalnih reformi.

1869. Posle više od deset godina rada pod rukovodstvom Francuza Ferdinana de Lesepsa, otvoren je Suecki kanal kojim je Sredozemno more povezano sa Indijskim okeanom.

1913. Prvi brodovi su prošli kroz Panamski kanal, koji je zvanično otvoren godinu dana kasnije.

1917. Umro je francuski vajar Ogist Roden, jedan od najvećih umetnika s kraja 19. i početka 20. veka. Njegovo delo objedinilo je romantičarski duh i moderne težnje i presudno uticalo na evropsko vajarstvo ("Mislilac", "Poljubac", "Balzak", "Građani Kalea", "Vrata pakla", "Večni idol").

1938. Umro je hrvatski političar Ante Trumbić, koji je uz Franu Supila i Ivana Meštrovića bio glavni zastupnik ujedinjenja Hrvatske sa Srbijom i Crnom Gorom u zajedničku državu. Bio je predsednik Jugoslovenskog odbora od osnivanja 1915. do njegovog raspuštanja u decembru 1918, kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1947. Puštena je u saobraćaj železnička pruga Šamac-Sarajevo, duga 242 kilometra, u čijoj su izgradnji učestvovale omladinske brigade iz cele Jugoslavije.

1954. Egipatski general Gamal Abdel Naser postao je šef države posle pada predsednika Mohameda Nagiba, s kojim je 1952. srušio kralja Faruka I.

1969. SSR i SAD su u Helsinkiju otpočeli razgovore o ograničenju strateškog naoružanja (SALT).

1971. Revolucionarna partija na čelu s Vemidom Tanomom Kitikačornom izvršila je vojni udar i preuzela vlast u Tajlandu. Ukinut je parlament, raspuštena vlada i suspendovan ustav.

1974. Na prvim parlamentarnim izborima u Grčkoj posle više od deset godina i nakon sedmogodišnje vojne diktature ubedljivo je pobedila Nova demokratija Konstantina Karamanlisa.

1976. Kina je izvela najveću nuklearnu eksploziju u atmosferi.

1988. Smenjivanje visokih funkcionera u Pokrajinskom komitetu Saveza komunista Kaćuše Jašari i Azema Vlasija izazvalo je masovne demonstracije Albanaca na Kosovu, uključujući i štrajk oko 1.000 rudara u rudniku Stari trg koji je počeo u februaru 1989.

1989. Demonstracije u Pragu u znak sećanja na dan kada su Nemci 1939. pogubili devet čeških studenata i zatvorili češke univerzitete, pretvorile su se u protestni marš protiv komunističkog režima. Policija je grubo reagovala, mnogi su uhapšeni, a 71 lice je povređeno.

1989. U jednoj od najvećih rudarskih nesreća u Srbiji, u jami "Morava" Aleksinačkih rudnika uglja poginulo je 90 rudara.

1993. Sudije iz 11 zemalja položile s u zakletvu na inauguralnom zasedanju suda UN za ratne zločine počinjene u Jugoslaviji, prvog takvog suda posle Nirnberškog i Tokijskog koji su bili osnovani nakon Drugog svetskog rata.

1996. U drugom krugu lokalnih izbora u Srbiji, koalicija opozicionih partija "Zajedno" je pobedila u najvećem broju velikih gradova, uključujući Beograd, Niš, Novi Sad i Kragujevac. To je bila prva pobeda srpske opozicije od uvođenja višestranačkog političkog sistema 1990. Pokušaj vlasti da falsifikuje izborne rezultate izazvao je tromesečne masovne građanske proteste.

1997. Pripadnici najveće egipatske militantne organizacije "Al Gama al Islamija" ubili su u blizini hramova u Luksoru 58 stranih turista i četvoricu Egipćana.

1998. Izraelski Kneset (parlament) ratifikovao je većinom glasova "Vaj sporazum", kojim je predviđeno ustupanje dela okupirane teritorije palestinskoj samoupravi.

2001. Na Kosovu su održani prvi parlamentarni izbori od dolaska međuarodnih snaga u tu pokrajinu u junu 1999. Ubedljivu pobedu odneo je Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove osvojivši 45,6 odsto glasova. Srpska koalicija "Povratak" osvojila je 11,34 odsto glasova. Na izbore je izašlo 63 odsto Albanaca i 56 odsto Srba.

2003. Srbija je vratila Hrvatskoj matične knjige koje su 1995. odnete iz delova Hrvatske koji su bili pod kontrolom Srba.

2005. Na svečanosti u Dejtonu bivšem američkom izaslaniku za Balkan Ričardu Holbruku uručena je Dejtonska nagrada za mir, u znak priznanja za postizanje sporazuma kojim je 10 godina ranije okončan rat u Bosni i Hercegovini.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 18 Okt 2014, 13:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 18. oktobar



1405. Rođen Enea Silvio Pikolomini, papa Pije II od 1458. Pokušao da ujedini Evropu u krstaški pohod protiv Turske. Njegovi istorijski spisi sadrže vredne podatke o evropskim narodima, uključujući južnoslovenske.

1469. Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda II. Pod jednu krunu došle gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

1685. Francuski kralj Luj XIV poništio Nantski edikt i tako protestante lišio verskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri IV. Oko 200.000 protestanata, uglavnom intelektualaca, emigriralo u susedne zemlje.

1692. Postavljen kamen-temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, jednog od najznačajnijih austrijskih strateških utvrđenja u borbi protiv Turaka.

1697. Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto. Majstor venecijanskih pejsaža.

1842. Rođen srpski političar, ekonomista i istoričar Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije. Kao šef srpske diplomatije sa Austro-Ugarskom 1881. potpisao Tajnu konvenciju, kao ministar finansija uveo dinar kao novčanu jedinicu u Srbiji i metarski sistem mera.

1860. Britanske trupe tokom Opijumskog rata spalile Juanmingjuan, letnju carsku palatu u Pekingu.

1865. Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston. Kao premijer, u dva mandata, bio glavni zagovornik Opijumskog rata protiv Kine i Krimskog rata protiv Rusije. Brutalno ugušio ustanak u Indiji.

1867. SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za 7,2 miliona dolara.

1893. Umro francuski kompozitor Šarl Guno. Proslavio se operama "Faust" i "Romeo i Julija" i obradom Bahovog I preludija "Meditacije".

1922. Osnovana Britanska radio kompanija, BBC.

1925. Rođena grčka glumica Melina Merkuri. Veoma angažovana šezdesetih godina XX veka u borbi protiv vojne hunte, potom ministarka kulture u vladi grčkih socijalista.

1926. Rođen Čak Beri, američki kompozitor i pevač, začetnik rokenrola.

1931. Umro američki izumitelj Tomas Alva Edison. Patentirao više od 1.000 izuma, među njima električnu sijalicu sa ugljenim vlaknom, fonograf, mikrofon, kinetoskop. U njegovoj laboratoriji u Menlo Parku, blizu Njujorka, 1884. radio i Nikola Tesla.

1967. Sovjetski vasionski brod Venera4 ušao u atmosferu Venere kao prva letelica u istoriji astronautike i emitovao podatke na Zemlju. Kontakt izgubljen kada je brod bio na 27 kilometara iznad površine Venere.

1989. Pod pritiskom masovnih demonstracija, generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Istočne Nemačke Erih Honeker podneo ostavku. Za novog šefa partije izabran Egon Krenc, ali su antivladine demonstracije nastavljene.

1991. Na drugom plenarnom zasedanju Konferencije o Jugoslaviji u Hagu predsednik Srbije Slobodan Milošević odbio predlog Deklaracije o Jugoslaviji kojom je bilo predviđeno da bivše federalne jedinice postanu suverene i nezavisne republike, međunarodno priznate. Predsednik Srbije kasnije odbio sve ostale verzije Sporazuma za opšte rešenje krize u SFRJ koje su nudili međunarodni posrednici.

1991. Televizija Beograd je počela da emituje program preko satelita.

1998. Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posete Kini, razgovarao s kineskim predsednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na tom nivou od 1949.

1998. Najmanje 700 osoba poginulo u eksploziji naftovoda na jugu Nigerije.

2000. Predsednik Crne Gore Milo Đukanović odbio učešće u Vladi Jugoslavije i založio se za nastavak političkog dijaloga Srbije i Crne Gore o novoj državnoj zajednici. Đukanović u narednom periodu tražio da dve federalne jedinice prvo dobiju međunarodno priznanje, a potom formiraju savez.

2001. Četvorica sledbenika Osame bin Ladena, vođe Al Kaide, osuđeni u Njujorku na doživotnu robiju, bez prava žalbe, zbog bombaških napada 1998. na Ambasade SAD u Africi.

2002. Na moskovskom bulevaru Novi Arbat ubijen Valentin Tcvetkov, guverner Magadana, regiona na dalekom istoku Rusije.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 19 Okt 2014, 11:16
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 19. oktobar


1216. - Umro je engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija II, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše "Magna kartu libertatum" - veliku povelju sloboda. Poveljom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.

1745. - Umro je engleski pisac irskog porekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka. To je posebno izraženo u njegovom glavnom delu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svetu Liliputanaca, divova i smešnih naučnika, prikazao društvene prilike Engleske. Imao je tegoban lični život koji je za posledicu imao gorčinu, pesimizam i prezir prema svetu koji ga je okruživao. Ostala dela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1812. - Francuski car Napoleon I morao je da naredi napuštanje Moskve i počne povlačenje iz Rusije. Neuspela invazija na Rusiju i poraz u sudaru s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Kutuzova označili su početak kraja Napoleonove imperije. U pohod na Rusiju Napoleon je krenuo sa oko 600.000 vojnika iz gotovo svih evropskih nacija, a tamo je tako strahovito poražen da se iz Rusije vratilo svega nekoliko desetina hiljada vojnika.

1813. - Ulaskom u Lajpcig armija udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije - okončana je trodnevna "Bitka naroda" kod tog nemačkog grada, u kojoj su potučene snage francuskog cara Napoleona I. Posle poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci potom prisiljen je da abdicira.

1841. - Rođen je Nikola Petrović, vladar Crne Gore, knez i docnije kralj. Posle invazije austrougarskih trupa, u januaru 1916. potpisao je kapitulaciju i napustio Crnu Goru. Velika Narodna skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbog izdaje 1916. zbacila s prestola i proglasila prisajedinjenje Crne Gore - Srbiji.
Imao je literarne ambicije i smatrao je sebe velikim književnikom, ali ga je ozbiljna književna kritika smatrala diletantom.

1859. - Rođen je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj izdavao vojne tajne. Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu tumačenja grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svetu na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu
ustao je tada pisac Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1864. - Rođen je franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

1872. - U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen je "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog metala.

1875. - Umro je engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora ("Vitstonov most") i istraživao elektricitet, svetlost i zvuk.

1899. - Rođen je gvatemalski pisac Migel Anhel Asturijas, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1967. klasik realizma u latinoameričkoj prozi. Prikazao je potresnu fizičku i duhovnu bedu u svojoj otadžbini i ispisao snažnu optužnicu protiv diktatura u zemljama Centralne Amerike, dominacije multinacionalnih kompanija,
komercijalizacije tradicionalnog života. Dela: "Gospodin predsednik", "Gvatemalske legende", "Kukuruzni ljudi", "Uragan", "Zeleni papa", "Oči pokopanih", "Vikend u Gvatemali".

1915. - Rusija i Italija objavile su u Prvom svetskom ratu rat Bugarskoj, koja se mučkim napadom s leđa na Srbiju 6. oktobra 1915. priključila Centralnim silama.

1917. - Uspostavljeni su diplomatski odnosi između Kraljevine Srbije i Portugala. U Lisabonu je tada osnovano srpsko poslanstvo.

1918. - U Zagrebu je Narodno veće Srba, Hrvata i Slovenaca donelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu. Nekoliko dana potom delegacija Veća je u Beogradu dala izjavu o ujedinjenju preostalog južnoslovenskog etničkog prostora bivše Austro-Ugarske u jedinstvenu državu sa Srbijom i Crnom Gorom, a regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. proglasio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - prvobitno ime bilo je - Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.

1931. - Rođen je engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel, poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. U romanima je oslikao bestijalnost koja dominira svetom špijunaže u senci Hladnog rata. Dela: romani "Poziv za mrtvaca", "Špijun koji se sklonio u zavetrinu", "Rat u ogledalu", "Mali grad u Nemačkoj",
"Naivni i sentimentalni ljubavnik", "Dečko, dama, kralj, špijun", "Plemeniti đak", "Smajlijevi ljudi", "Mlada dobošarka", "Panamski krojač", "Čist špijun".

1932. - U Beogradu je otvoren Kolarčev narodni univerzitet, zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, koji je u tu svrhu testamentom zaveštao ogromnu svotu od oko 50.000 dukata. Zdanje Kolarčevog univerziteta projektovao je srpski arhitekta Petar Bajalović.

1937. - Umro je novozelandski fizičar engleskog porekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. otkrio je postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s nemačkim fizičarem Hansom Gajgerom je otkrio da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

1941. - U Užicu je u Drugom svetskom ratu (Užička republika) izašao prvi broj obnovljene "Borbe".

1954. - Zaključen je anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 meseci.

1957. - Savezna Republika Nemačka prekinula je diplomatske odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Nemačku Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968. u vreme kada je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.

1964. - U udesu sovjetskog aviona tipa "Iljušin-18", koji se srušio na Avalu, niko nije preživeo, uključujući šestočlanu delegaciju sovjetske armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu, koja je trebalo da učestvuje na proslavi 20-godišnjice
oslobođenja Beograda.

1975. - Umro je srpski klasični filolog Milan Budimir, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Proučavo je klasične jezike i indoevropsku lingvistiku. Bio je kourednik časopisa Balkanološkog instituta
(tada Balkanskog) u Beogradu - "Revue internationale des etudes balkaniques".Dela: "O Ilijadi i njenom pesniku", "Iz klasične i savremene aloglotije", "Problem bukve i protoslovenske domovine", "Grci i Pelasti", "Dve vrste Aristotelove tragedije", "Sa balkanskih istočnika", "Carmen arvale", "Patriculae Pelesticae".

1986. - Predsednik Mozambika Samora Mašel poginuo je u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posledica južnoafričke sabotaže.

1987. - U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte poginulo je 102 i povređeno više od 5.000 ljudi.

1987. - Na njujorškoj berzi "Dau Džons" vrednost akcija pala je u toku jednog dana rekordnih 508 poena, odnosno 22,6 odsto. Taj dan berzanski stručnjaci opisali su kao "Crni ponedeljak".

1994. - Od eksploziji bombe, koju je u gradskom autobusu u Tel Avivu aktivirao islamski terorista-samoubica, poginulo je 22 ljudi.

2001. - Najmanje 350 ljudi, mahom iračkih izbeglica, poginulo je kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod koji je iz Lampunga na indonežanskom ostrvu Sumatra isplovio u pravcu Australije.

2003. - Umro je Alija Izetbegović, lider bosanskih muslimana, predsednik Bosne i Hercegovine 1990-1996, član tročlanog Predsedništva BiH 1996-2000. Sa Slobodanom Miloševićem i Tuđmanom, potpisnik je mirovnog sporazuma kojim je završen građanski rat u BiH, sklopljen 21.novembra 1995. u Dejtonu (Ohajo, SAD) a potpisan 14.decembra 1995. u Parizu. Autor je spisa: "Islamska deklaracija", zbog kojeg je bio zatočen, kao islamski fundamentalista, u negdašnjoj Jugoslaviji.

2004. - Nepoznata lica otela su u Bagdadu, i mesec dana kasnije pogubila, šefa međunarodne humanitarne organizacije "Karitas" Margaretu Hasan.

2005. - Počelo je suđenje bivšem iračkom predsedniku Sadamu Huseinu, optuženom za zločine protiv čovečnosti, proterivanje stanovništva, ubistvo Kurda, egzekucije civila i političkih protivnika, kao i za invaziju Kuvajta.

2008. - Umro je Ričard Blekvel, holivudski dizajner i kreator, tvorac liste "Deset najgore odevenih žena sveta". Prvu listu te vrste objavio je 1960. i na njoj se na prvom mestu našla italijanska glumica Ana Manjani, a na drugom Brižit Bardo. Naredne godine drugo mesto je pripalo Sofiji Loren. Godine 1969. britanska kraljica Elizabeta Druga našla se na prvom mestu Blekvelove liste.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Okt 2014, 16:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 20. oktobar


1728. U Kopenhagenu je izbio požar koji je uništio veći deo grada.

1740. Umro je rimsko-nemački car Karlo VI, poslednji muški potomak habsburške dinastije. Nakon uspešno vođenog rata protiv Turske, sklopio je povoljan mir u Požarevcu 1718. Međutim, nakon novog rata, Beogradskim mirom 1739. izgubio je gotovo sve teritorije stečene Požarevačkim mirom. Da bi osigurao presto kćerki Mariji Tereziji izdao je 1713. Pragmatičnu sankciju, kućni zakon dinastije Habsburg.

1827. U pomorskoj bici kod Navarina, tokom grčkog rata za oslobođenje, ruski, britanski i francuski brodovi uništili su tursku i egipatsku flotu.

1843. Rođen je srpski komediograf Kosta Trifković, koji je nastavio delo Jovana Sterije Popovića i značajno uticao na Branislava Nušića ("Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadzornik", "Ljubavno pismo").

1854. Rođen je francuski pesnik Artur Rembo, koji je svoja najbolja dela napisao između 17. i 20. godine. Hvaljena preko mere i žestoko osporavana, njegova poezija je uticala na sve poetske pravce 20. veka, a posebno na simboliste i nadrealiste. ("Pijani brod", "Iluminacije", "Boravak u paklu").

1890. Umro je engleski istraživač i putopisac Ričard Barton, prvi Evropljanin koji je, 1858, video jezero Tanganjika u Africi. Napisao je više od 50 knjiga putopisa i preveo knjigu arapskih pripovedaka "Hiljadu i jedna noć".

1891. Rođen je engleski fizičar Džejms Čedvik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935. Godine 1932. otkrio je neutron, a od 1943. do 1945, kao glavni britanski instruktor radio je na "Menhetn projektu", razvoju atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

1935. Kineske revolucionarne snage Mao Cedunga stigle su u pokrajinu Šensi na severozapadu Kine i time okončale "Dugi marš" (oko 10.000 kilometara), započet godinu dana ranije sa jugoistoka zemlje, tokom kojeg su probile četvorostruku blokadu Čang Kaj Šekovog Kuomintanga.

1935. Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije je u više gradova organizovala zborove zahtevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za sve građane oba pola.

1936. Zgrada Skupštine Jugoslavije u Beogradu primila je prve poslanike. Kamen temeljac položio je 1907. kralj Srbije Petar I Karađorđević, a zgradu je projektovao arhitekta Jovan Ilkić.

1944. Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije pod komandom generala Peka Dapčevića i Crvene armije pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova oslobodile su u Drugom svetskom ratu Beograd.

1945. Egipat, Sirija, Irak i Liban su upozorili SAD da bi stvaranje jevrejske države moglo da izazove rat na Srednjem istoku.

1949. Jugoslavija je izabrana za nestalnog člana Saveta bezbednosti UN.

1971. Kancelar Zapadne Nemačke Vili Brant dobio je Nobelovu nagradu za mir.

1973. Britanska kraljica Elizabeta II otvorila je novoizgrađenu Opersku kuću u Sidneju.

1991. U zemljotresu na indijskoj strani Himalaja poginulo je više od 340 ljudi i razoreno je desetine hiljada kuća.

1992. Umro je srpski političar i publicista Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Posle rata bio je na mnogim visokim funkcijama u SFR Jugoslaviji. potpredsednik Republike i dugogodišnji šef jugoslovenske diplomatije. Posle obračuna Josipa Broza Tita sa liberalnom strujom u Srbiji, povukao se iz političkog života. Kao pisac i publicista pripadao je grupi beogradskih nadrealista, koja je snažno delovala na srpsku književnost između dva rata.

1992. Jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su dubrovačko ratište, a poluostrvo Prevlaka na ulazu u Boku Kotorsku stavljeno je pod kontrolu posmatrača UN; kod mesta Vitez u Bosni počeli su sukobi bosanskih Hrvata i Muslimana, dotadašnjih saveznika u ratu protiv bosanskih Srba.

1998. Skupština Srbije donela je Zakon o javnom informisanju na osnovu kojeg su u naredne dve godine nezavisni mediji u Srbiji kažnjeni sa preko 30 miliona dinara, uglavnom zbog kritičkog pisanja o režimu Slobodana Miloševića.

1999. Verski vođa indonežanskih muslimana Abdurahman Vahid postao je prvi izabrani predsednik Indonezije.

2000. U Ugandi je, saradnjom lokalnih i međunarodnih zdravstvenih radnika, zaustavljeno širenje epidemije prouzrokovane smrtonosnim ebola virusom, od kojeg je umrlo 47 i zaraženo više od 75 osoba.

2001. Hiljade demonstranata na ulicama francuskih gradova protestovalo je protiv države zbog zavisnosti od nuklearne energije, od koje potiče više od tri četvrtine energije Francuske.

2003. U Beogradu je preminuo poznati pozorišni i filmski glumac Miodrag Petrović Čkalja (80), dobitnik Nušićeve nagrade za životno delo, Sterijine nagrade, Sedmojulske nagrade i brojnih drugih nagrada i priznanja. Veliku popularnost stekao je ulogama u humorističkim televizijskim serijama "Muzej voštanih figura", "Servisna stanica", "Kamiondžije"...

2003. Haški tribunal objavio je optužnice protiv generala bivše Vojske Jugoslavije Nebojše Pavkovića i Vladimira Lazarevića i policijskih generala Sretena Lukića i Vlastimira Đorđevića za zločine počinjene na Kosovu 1999. godine. Pavković, Lazarević i Lukić dobrovoljno su se predali tom sudu 2005. a Đorđević se nalazi u bekstvu.

2004. Bivši general Susilo Bambang Judhojono, preuzeo je dužnost predsednika Indonezije, kao prvi predsednik izabran na direktnim predsedničkim izborima.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Okt 2014, 11:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 21. oktobar


1422 - Umro je francuski kralj Šarl VI (Charles), koji je vladao 42 godine. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" (le Bien-Aime), a od 1392, posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi" (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V (Henry), 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760 - Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj (Katsushika Hokusai), glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1772 - Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž (Samuel Taylor Coleridge). Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu, snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka ("Književna biografija", "Stari mornar", "Kublaj Kan", "Kristabela", zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom (Wordsworth) "Lirske balade").

1805 - U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu, a da nisu izgubili ni jedan brod. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833 - Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel (Bernhard). Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1879 - Tomas Edison (Thomas) izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma - sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svetlela čitavih 13 časova.

1917 - Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi (John, Dižy Gillespie), jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.

1938 - Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941 - Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1944 - Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1945 - Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1950 - Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969 - Vili Brant (Willy Brandt) je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala, i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1969 - Umro je američki pisac Žan Luj Keruak (Jean Louis Kerouac), poznat kao Džek Keruak (Jack), najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka ("Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Anđeli pustoši").

1984 - Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo (Francois Truffaut), jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu je stekao prvim filmom "400 udaraca" (1959) ("Žil i Džim", "Američka noć", "Pucajte na pijanistu", "Poslednji metro").

1986 - SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990 - U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun (Dany Chamoun).

1991 - Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994 - SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997 - Milo Djukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi predsednik je svoju politiku usmerio na izdvajanje te republike iz jugoslovenske federacije.

2001 - Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, pred kojim je optužen za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu, koji ga je osudio na osam godina zatvora.

2003 - U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su najmanje 22 čoveka, izgorelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća.

2005 - Umrla je Širli Horn (Shirley) džez pevačica i dobitnica nagrade "Gremi", poznata po svojim intimnim, šapućućim vokalima i po virtuoznom sviranju na klaviru.

2007 - Umrla je britanska glumica Debora Ker (Deborah Karr) jedna od najvećih holivudskih glumica pedesetih godina. Među njenim najpoznatiji filmovima su "Odavde do večnosti", "Kralj i ja", "Quo Vadis" i "Nezaboravna ljubavna priča". Igrala je sa poznatim glumcima kao što su Bert Lankester, Jul Briner, Keri Grant.




b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 22 Okt 2014, 11:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 22. oktobar



732 - Franački vladar Šarl teško je porazio u bici kod Poatjea Saracene i time zaustavio njihov dalji prodor u Zapadnu Evropu, što mu je donelo nadimak Martel (Čekić).

1400 - Umro je engleski pisac Džefri Čoser začetnik moderne engleske književnosti. Njegove "Kenterberijske priče" smatraju se najznačajnijim delom engleske srednjevekovne književnosti.

1415 - Englezi su u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija V, naneli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na severu Francuske.

1495 - U Portugaliji je na presto stupio kralj Manuel I Veliki ili Srećni. Finansirao je istraživačke poduhvate moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareša Kabrala i drugih, čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugalija svetska pomorska i kolonijalna sila. Tokom njegove vladavine iz zemlje su proterani Jevreji i Maori.

1616 - Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio je zapadne obale Australije.

1647 - Umro je italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli, savremenik i nastavljač Galilejevog dela, pronalazač barometra sa živom (1643 ili 1644).

1806 - Rođen je nemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, ideolog anarhizma, čije je delo "Jedini i njegova svojina" (1845) izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije, te je jedno vreme bilo zabranjeno.

1815 - Srpski knez Miloš Obrenović postigao je sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi čime je završen oružani deo Drugog srpskog ustanka.

1825 - Rođen je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi, proslavljeni "kralj valcera" i jedan od glavnih predstavnika klasične bečke operete ("Slepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", "Na lepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume").

1838 - Rođen je francuski kompozitor Žorž Bize autor opere "Karmen", jednog od remek-dela francuske i svetske operske scene, čije je prvo izvođenje 1875. godine naišlo na loš prijem publike i kritike.

1881 - Rođen je španski slikar i vajar Pablo Pikaso, jedan od najvećih i najuticajnijih umetnika 20. veka, koji je sa Žoržom Brakom napravio prekretnicu u evropskom slikarstvu, stvarajući novu koncepciju oblika i prostora ("Gospođice iz Avinjona", "Gernika", "Rat i mir").

1918 - Kod mesta Vitorio Veneto počela je jedna od poslednjih bitaka u Prvom svetskom ratu, koja je završena 3. novembra pobedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.

1936 - Vlade Nemačke i Italije potpisale su tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.

1938 - Libija je postala sastavni deo Italije.

1949 - Sprovodeći blokadu Jugoslavije posle Rezolucije Informbiroa, SSSR je otkazao gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, što su potom učinile i ostale zemlje komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije trajala je do 1955.

1956 - Egipat, Jordan i Sirija su osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od napada Izraela.

1971 - Generalna skupština UN je odlučila da primi Kinu u svetsku organizaciju, a da isključi Tajvan koji se otcepio od Kine.

1983 - Trupe SAD su okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu, pošto su levičarske snage izvele državni udar.

1995 - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe su počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.

2001 - Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope u Bukureštu SR Jugoslavija je dobila 430 miliona evra pomoći.

2003 - U Rusiji je uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski (Mikhail Khodorkovsky) koji je bio na čelu naftnog giganta Jukos. U maju naredne godine osuđen je na devet godina zatvora zbog finansijskih malverzacija i utaje poreza.

2004 - U sukobu muslimanskih demonstranata sa vojskom i policijom na jugu Tajlanda život su izgubile najmanje 84 osobe.

2004 - Umro je Džon Pil, veteran među britanskim disk-džokejima, koji je popularisao nove mužičke trendove kao što su pank, rege i hip-hop.




b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 46 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker