Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Jul 2025, 07:52


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Sep 2012, 00:49
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 20. septembar

480. p.n.e. U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru Grci su pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks I, čime je osigurana prevlast Atine na moru.

1519. Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio je iz Sevilje sa pet brodova na put oko sveta. Magelan je poginuo u borbi sa domorocima na ostrvu Muktan 1521, a u Sevilju se u septembru 1522. vratio samo jedan brod, "Viktorija" sa 18 mornara. Tim putovanjem prvi put je oplovljena Zemlja.

1697. U Rejsvijku kod Haga, Engleska, Španija, Holandija i Nemačko carstvo potpisali su mirovni ugovor sa Francuskom, čime je okončan rat Velike alijanse. Veštom diplomatijom Francuska je uspela da zadrži gotovo sve osvojene teritorije.

1833. Rođen je italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsednik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti Garibaldijev sledbenik i borac.

1842. Rođen je škotski hemičar i fizičar Džejms Djuer, pronalazač termos-boce. Prvi je proizveo tečan (1898), a zatim i čvrst vodonik (1899).

1863. Umro je nemački filolog i pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. Sa bratom Vilhelmom sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za decu. Započeo je rad na velikom "Nemačkom rečniku" (1852). Prevodio je srpske narodne pesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

1870. Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela II ušle su u Rim čime je završeno ujedinjenje Italije. Papa Pije IX povukao se u Vatikan i proglasio se zatvorenikom.

1928. Veliki fašistički savet postao je vrhovno zakonodavno telo u Italiji, umesto dotadašnjeg Veća poslanika.

1934. Rođena je italijanska filmska glumica Sofija Šikolone, poznata kao Sofija Loren, dobitnica Oskara 1961. za film "Dve žene". Proslavila se filmovima "Čočara", "Crna orhideja", "Hleb, ljubav i ...", "Čežnja pod brestovima".

1945. Sveindijski kongres i njegovi lideri Mahatma Gandi i Pandit Nehru odbacili su britanski predlog o samoupravi i zatražili punu nezavisnost Indije.

1957. Umro je finski kompozitor Jan Sibelijus, autor sedam simfonija, popularnog violinskog koncerta i čuvene simfonijske poeme "Finlandija".

1960. Trinaest afričkih država koje su stekle nezavisnost i bivša britanska kolonija Kipar primljeni su u UN.

1970. Sovjetski kosmički brod "Luna 16" spustio se na Mesec i pokupio uzorke mesečevog tla.

1976. Švedska Socijaldemokratska partija izgubila je na parlamentarnim izborima, prvi put posle više od 40 godina.

1977. Vijetnam i Džibuti primljeni su u UN kao 149. i 150. članica međunarodne organizacije.

1979. Žan Badel Bokasa, vladar Centralnoafričkog carstva, oboren je sa vlasti. Novi šef države, bivši predsednik Dejvid Dako vratio je zemlji status republike. Bokasa je 1965. vojnim udarom srušio Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem.

1981. Centralnoamerička država Belize na obali Karipskog mora stekla je nezavisnost od Velike Britanije.

1984. U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Bejrutu poginulo je 16 ljudi, a američki ambasador je povređen.

1990. Parlamenti Istočne i Zapadne Nemačke potvrdili su ugovor o ujedinjenju dveju država.

1990. Umro je srpski konstruktor aviona Slobodan Zrnić, dekan Mašinskog fakulteta Novosadskog univerziteta, jedan od konstruktora letilica IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941. u Drugom svetskom ratu učestvovao u odbrani Beograda.

1991. Crnogorski parlament je u Žabljaku proglasio Crnu Goru ekološkom državom i prihvatio deklaraciju o zaštiti prirode. Projekat prve ekološke države u svetu prihvaćen je 1992. na svetskom eko-samitu u Brazilu pod pokroviteljstvom UN.

2000. U Moskvi je u 65. godini umro ruski kosmonaut German Titov, drugi čovek koji je leteo u svemir. Titov je avgusta 1961. godine, u brodu "Vostok 2", proveo 25 sati u svemiru, obišavši zemlju 17 puta. Za zasluge u osvajanju vasione dobio je najviše državne nagrade i zvanje heroja SSSR.

2001. Albanski ekstremisiti započeli su predaju poslednjih količina oružja NATO trupama u Makedoniji. Tog dana je u makedonskom parlamentu počela diskusija o ustavnim amandmanima kojima bi se albanskoj manjini garantovala veća prava.

2003. Bivši američki predsednik Bil Klinton zvanično je otvorio Memorijalni centar u Potočarima (BiH) posvećen žrtvama masakra u Srebrenici 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 Bošnjaka.

2005. U Beču je umro poznati "lovac na naciste" Simon Vizental (96) koji je zaslužan za hapšenje više od 1.000 pripadnika nemačkog nacističkog režima, među kojima je jedan od najbližih Hitlerovih saradnika Adolf Ajhman, kao i bivši komandant koncentracionog logora Treblinka Franc Štangl.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Sep 2012, 21:13
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 21. septembar

19. p.n.e. Umro Publije Vergilije Maron, pesnik carskog Rima, autor nacionalnog junačkog epa "Eneida". Smatra se najvećim pesnikom antike i uzorom latinskog i zapadnoevropskog stvaralaštva. Dante ga uzeo za vodiča kroz podzemlje u "Božanstvenoj komediji".

1327. Engleski kralj Edvard II ubijen u zamku Berkli. Smatra se da su zločin izvršili kraljica Izabela i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer, koji je potom vladao u ime prestolonaslednika Edvarda III.

1452. Rođen italijanski verski i politički reformator Đirolamo Savonarola, dominikanski kaluđer koji je zbog sukoba s papom Aleksandrom VI spaljen kao jeretik 1498. Njegov lik inspirisao mnoga književna dela i kontroverzne rasprave. Smatran mračnim fanatikom, ali i pretečom reformacije, mučenikom i svecem.

1792. Na prvoj javnoj sednici Konventa, revolucionarnog parlamenta, ukinuta monarhija u Francuskoj.

1832. Umro škotski pisac Valter Skot, autor istorijskih romana "Rob Roj", "Ajvanho", "Veverli". Skupljao i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. U engleskom prevodu objavio srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica". Izvršio uticaj na evropski roman.

1846. Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Pokrenuo prvi socijalistički list u Srbiji Radenik, 1871. Njegove ideje su imale veliki uticaj na razvoj socijalističke ideologije i politike u Srbiji i na Balkanu.

1860. Umro nemački filozof Artur Šopenhauer. Njegovu duboko pesimističnu filozofiju prihvatila generacija razočarana neuspehom nacionalnih pokreta 1848. u Evropi, u filozofiji i književnosti našla odraz u delima Fridriha Ničea i Tomasa Mana.

1866. Rođen engleski književnik Herbert Džordž Vels. Prvim romanom, "Vremeplov", utemeljio naučnu fantastiku.

1938. Vlada Čehoslovačke prihvatila britansko-francuski plan o prepuštanju Sudetske oblasti nacističkoj Nemačkoj.

1939. Rumunski fašisti, pripadnici Gvozdene garde, ubili premijera Rumunije Armanda Kalineskua.

1949. U Kini formirana Centralna narodna vlada, na čelu s Mao Cedungom. Cedung 1. oktobra proglasio Narodnu Republiku Kinu.

1956. U atentatu smrtno ranjen nikaragvanski diktator Anastazio Somoza. Umro osam dana kasnije, nasledio ga sin Luis.

1957. Umro norveški kralj Hakon VII. Vladao od 1905, kada ga je, po ukidanju norveško-švedske unije, parlament Norveške izabrao za kralja. U I svetskom ratu održao neutralnost Norveške, kada su Nemci u II svetskom ratu okupirali Norvešku izbegao u London i formirao izbegličku vladu. Nasledio ga sin Olaf V.

1964. Malta postala nezavisna posle 164 godine britanske vladavine.

1972. Predsednik Filipina Ferdinand Markos zaveo vanredno stanje u zemlji i stavio u zatvor na hiljade protivnika režima. Markos ostao na vlasti do 1986.

1973. Jugoslavija prekinula diplomatske odnose s Čileom, 10 dana posle puča generala Augusta Pinočea, u kom je ubijen predsednik Salvador Aljende.

1974. Umro američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac koji je dobio tri Oskara. Poznat pre svega po brojnim epizodnim ulogama u vesternima.

1992. Meksiko i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose, posle 130 godina dugog prekida.

1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin raspustio Parlament pod optužbom da poslanici blokiraju ustavne reforme i izbore. Pobunjeni poslanici zabarikadirali se u zgradi Parlamenta, odakle su isterani uz pomoć vojske 4. oktobra.

1996. Na aerodromu u Bogoti, u avionu predsednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je bio spreman da poleti u SAD, posle anonimne prijave, nađeno oko četiri kilograma heroina. Predsednik osumnjičen za veze s narko-mafijom, Vlada saopštila da se radi o nameštaljci.

1999. Na Tajvanu u zemljotresu poginulo više od 2.100 osoba, povređeno oko 8.700.

2000. Vlada Rusije odlučila da zamrzne ugovor sa Iranom o prodaji laserske tehnologije pošto su SAD navele zabrinutost zbog mogućnosti njenog korišćenja u izradi nuklearnog oružja.

2003. Posle 14 godina osmatranja planete Jupiter i njenih satelita, uništen posmatrački brod Galileo, deo programa NASA.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 24 Sep 2012, 17:22
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 24. septembar

768. Umro je franački kralj Pipin III Mali, prvi monarh iz dinastije Karolinga. Tokom vladavine, od 747. ratovao je protiv Langobarda u Italiji, osvojio Ravenski egzarhat, koji je potom poklonio papi 756. (Donatio Pippini) i time udario temelje Papskoj državi u Italiji.

1227. Umro je prvi srpski kralj Stefan Nemanjić Prvovenčani, drugi sin velikog župana Stefana Nemanje, za vreme čije vladavine je Srpska pravoslavna crkva stekla autokefalnost. Da bi učvrstio nezavisnost od Vizantije, napravio je zaokret u spoljnoj politici, okrenuvši se novim saveznicima, Mletačkoj republici i papi. Napisao je "Žitije svetog Simeona" (Stefana Nemanje).

1706. Švedska i Saksonija sklopile su mir u Altrantštatu, kojim se Švedska odrekla poljske krune i priznala poljskog kralja Stanislava Lešćinjskog.

1834. Umro je portugalski kralj Pedro IV. Godine 1807, kada su Francuzi napali Portugal, pobegao je u Brazil, gde se 1822. pridružio Brazilcima u borbi protiv portugalske kolonijalne uprave, osnovao Brazilsko Carstvo, a sebe proglasio carem. Nakon smrti oca, Huana VI, 1831. odrekao se brazilskog prestola, vratio u Lisabon i postao kralj Portugala.

1852. Francuski inženjer Anri Žifar izveo je prvi let dirižablom na parni pogon i preleteo 27 kilometara od Pariza do Trapa.

1863. U Beogradu je osnovana Velika škola, koja je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava je održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola je prerasla u Beogradski univerzitet 1905, kada su otvoreni Medicinski, Bogoslovski i Poljoprivredni fakultet.

1868. U Subotici je osnovana Gradska muzička škola, prva muzička škola na području današnje Srbije.

1884. Rođen je turski državnik i vojskovođa Mustafa IsmetIneni, učesnik mladoturske revolucije 1908, predsednik Turske od 1938, nakon smrti Kemala Ataturka. Demokratizovao je autoritarni režim u Turskoj, dozvolio je 1946. formiranje političkih stranaka, a 1950. je podneo ostavku, kada je na izborima pobedila Demokratska stranka.

1911. Rođen je ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko, koji je 13 meseci bio lider SSSR i generalni sekretar sovjetske Komunističke partije. Na te funkcije je došao već oštećenog zdravlja, posle smrti Jurija Andropova, u februaru 1984, i ostao je do svoje smrti, 1985. godine.

1915. Francuska i Velika Britanija su u Prvom svetskom ratu otvorile Solunski front, na koji su upućene snage sa fronta u Galipolju.

1941. Vlade 15 zemalja, među kojima i Kraljevine Jugoslavije, potpisale su na konferenciji u Londonu Atlantsku povelju. Povelju u osam tačaka proklamovali su 14. avgusta američki predsednik Ruzvelt i britanski premijer Čerčil kao politički program saveznika u borbi protiv Sila osovine u Drugom svetskom ratu. Taj dokument je kasnije poslužio kao osnova Povelje UN.

1941. Partizani su u Drugom svetskom ratu zauzeli grad Užice, u Srbiji, koji je potom bio sedište Užičke republike i Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, do 30. novembra 1941, kada su ga ponovo zauzeli Nemci.

1960. U Njuportu je porinut "Enterprajz", prvi američki nosač aviona na atomski pogon.

1971. Velika Britanija je proterala 90 sovjetskih diplomata zbog navodne špijunske delatnosti.

1986. Beogradski list "Večernje novosti" objavio je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti, koji je potom dobio medijski tretman srpskog nacionalnog programa i izazvao žestoke kritike u Srbiji i drugim republikama bivše Jugoslavije, naročito u Hrvatskoj.

1988. Na Olimpijskim igrama u Seulu, kanadski sprinter Ben Džonson postavio je svetski rekord u finalnoj trci na 100 metara od 9,79 sekindi. Šest dana kasnije utvrđeno je da je bio dopingovan, rezultat je poništen, a Džonsonu je oduzeta zlatna medalja.

1990. Predsednik Zapadne Nemačke Rihard fon Vajczeker potpisao je sporazum kojim će 3. oktobra 1990. dve nemačke države ponovo biti ujedinjene; Istočna Nemačka je formalno napustila Varšavski pakt.

1993. Kralj Norodom Sihanuk ponovo je preuzeo kambodžanski presto i potpisao novi ustav, prema kojem je Kambodža postala ustavna monarhija. Godine 1970. Sihanuk je oboren sa vlasti u državnom udaru desničara Lon Nola, a Kambodža je proglašena republikom.

1996. SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska potpisale su dokument o zabrani nuklearnih proba.

1996. Umro je ruski špijun Pavel Sudoplatov (89), koji je, prema zapadnim izvorima, ukrao američki plan za atomsku bombu i organizovao ubistvo ruskog revolucionara Lava Trockog.

1998. Dan nakon poziva UN jugoslovenskoj vladi i kosovskim Albancima da prekinu sukobe i nasilje na Kosovu, Savet NATO-a odobrio je izdavanje Akta upozorenja za ograničenu akciju iz vazduha i za "fazne vazdušne operacije" na Kosovu.

2000. Pobedom udružene opozicije na izborima u Srbiji i SR Jugoslaviji, završila se desetogodišnja autokratska vladavina Slobodana Miloševića. Ne želeći da prihvati poraz, do tada vladajuća Socijalistička partija Srbije i njen lider Milošević izazvali su postizbornu krizu koja je zapretila građanskim ratom u Srbiji. Kriza je okončana 5. oktobra nakon masovnih protesta širom Srbije, a novi predsednik SR Jugoslavije postao je Vojislav Koštunica, lider Demokratske stranke Srbije i predsednički kandidat DOS-a.

2000. Vladimiro Montesinos, šef tajne službe za bezbednost peruanskog predsednika Alberta Fudžimorija, napustio je Peru u jeku političke krize koja je vodila ka novim izborima i zatražio politički azil u Panami.

2001. Predsednik SAD Džordž Buš naredio je američkim finansijskim institucijama da zamrznu račune 27 grupa i pojedinaca za koje se sumnja da pomažu teroristima.

2002. Dvojica napadača na verski kompleks Hindu u Gandihinagaru, glavnom gradu indijske države Gudžrat, ubila su 30, a ranila 74 osobe, pre nego što su ih komandosi likvidirali.

2003. Izveštaj OLAF-a, anti-korupcijskog tela EU, pokazao je da su milioni evra otišli na neregularne račune u poslovanju agencije Eurostat.

2004. Umrla je francuska književnica Fransoaz Sagan (69), koja je 1954. godine postigla ogroman uspeh svojim prvim romanom "Dobar dan, tugo".

2006. Umro je britanski kompozitor Malkom Arnold, autor muzike za film "Most na reci Kvaj", za koju je 1958. dobio Oskara. Komponovao je muziku za više od 130 filmova, devet simfonija, sedam baleta, dve opere, mjuzikl i više od 20 koncerata.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 25 Sep 2012, 17:14
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 25. septembar

Rođeni Morgan, Fokner, Šostakovič, umro Remark, Katalonija dobila autonomiju, prvi transatlantski telefonski kabl

1345. Nakon tri godine bezuspešnih pokušaja, srpski car Dušan osvojio je Ser, čime je došao u posed puteva koji su vodili u Trakiju i ka poluostrvu Halkidiki, gde se nalazi Sveta Gora.

1493. Kristofor Kolumbo isplovio je iz luke Kadiz na drugo putovanje u Novi svet, koji je otkrio 1492.

1513. Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao je Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je video Tihi okean.

1555. Sklopljen je Augsburški verski mir između nemačkog kralja Ferdinanda I i luteranskih knezova kojim su izjednačena prava luterana (protestanata) i rimokatolika. Usvojen je zakon o slobodi veroispovesti po principu "Cuius regio, illius religio" (čija je zemlja, onoga je i vera).

1744. Rođen je pruski kralj Fridrih Vilhelm II, koji je tokom vladavine (1786-97) ratovao protiv Francuske Republike (1792-95), a u drugoj i trećoj podeli Poljske (1793, 1795) anektirao je velike delove poljske države.

1823. Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodeljen je počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

1849. Umro je austrijski violinist, dirigent i kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom valceru dao klasični oblik i učinio ga popularnim širom Evrope. Komponovao je više od 150 valcera (najpoznatiji "Zvuci Rajne"), kadrile, marševe ("Radetzky-marš") i polke.

1866. Rođen je američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju naslednih svojstava.

1896. Rođen je italijanski državnik Alesandro Pertini, predsednik Italije (1978-1985), najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član Socijalističke partije Italije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom
svetskom ratu učestvovao u pokretu otpora, a potom bio poslanik i senator.

1897. Rođen je američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljjen problemima zla.

1897. Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, jedan odosnivača nadrealističkog pokreta u Srbiji između dva svetska rata, tvorac moderne poezije za decu. Njegova poema "Podvizi družine 'Pet petlića'" smatra se najznačjanijim delom srpske dečije poezije posle Jovana Jovanovića Zmaja. Pisao je i filmske scenarije i bavio se filmskom kritikom.

1906. Rođen je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, koji jeprvi među muzičkim umetnicima sovjetske Rusije stekao međunarodnu slavu. U svom delu je uspešno spojio rusku tradiciju i modernu zapadnoevropsku muziku i razvio vlastiti muzički izraz. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima blokade Lenjingrada u Drugom svetskom ratu "Sedmu (Lenjingradsku) simfoniju".

1932. Španska pokrajina Katalonija dobila je autonomiju - pravo na zastavu, lokalnu skupštinu i jezik. Autonomija je ukinuta 1939. kada je Franko došao na vlast.

1943. Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od poslednjih značajnih uporišta nemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR-a.

1956. U upotrebu je pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

1959. Razočaran politikom vlade jedan budistički monah izvršio je u Kolombu atentat na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea, koji je narednog dana podlegao povredama.

1962. Soni Liston postao je svetski bokserski šampion teške kategorije kada je u Čikagu u prvoj rundi nokautirao Flojda Patersona.

1963. Vojska je u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam meseci ranije i suspendovala ustav.

1970. Umro je nemački pisac Erih Marija Remark, koji se proslavio antimilitarističkim romanom "Na zapadu ništa novo". Njegovi romani bili su zabranjeni u nacističkoj Nemačkoj, a on je bio prisiljen da emigrira i od 1947. je bio amrički državljanin ("Trijumfalna kapija", "Crni Obelisk").

1973. Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifiksa tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

1990. Savet bezbednosti UN uveo je vazdušni embargo nad Irakom i okupiranim Kuvajtom, kojim se zabranjuju svi letovi osim humanitarnih.

1991. Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o embargu na oružje Jugoslaviji i pozvao jugoslovenske lidere da prekinu sukobe.

1992. Moskva i Vašington su odbacili jedan od poslednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

1994. Švajcarci su na referendumu prihvatili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

1997. Britanski supersonični automobil postavio je u Nevadi novi svetski rekord postigavši brzinu od 1.142 kilometra na čas.

2001. Visoki oficir Armije Bosne i Hercegovine, jedan odkomandanata u Bosanskom ratu (1992-95) Sefer Halilović, dobrovoljno se predao Međunarodmom sudu za ratne zločine u Hagu. On je optužen da je u septembru 1993. učestvovao u masakru više od 60 civila, bosanskih Hrvata.

2004. Najveći i najskuplji brod za krstarenje "Kraljica Meri II" je isplovio na svoje prvo krstarenje. Taj gigantski brod, vredan 800 miliona dolara, a koji se proteže se dužinom od četiri fudbalska terena, krenuo je iz francuskog grada Sent Nazira u zapadnoj Francuskoj na trodnevno test-putovanje.

2005. Umro je američki glumac-komičar, Don Adams, najpoznatiji po svojoj ulozi mrmljajućeg tajnog agenta Maksvela Smarta u televizijskoj seriji "Opameti se".


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 28 Sep 2012, 03:47
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 28. septembar

48. p.n.e - U Egiptu je ubijen Gnej Pompej Veliki, jedan od najvećih rimskih državnika i vojskovodja, koji je 69. godine pre nove ere ugušio Spartakov ustanak, a 61. osvojio Jerusalim. Rimski Senat izabrao ga je za konzula 52, a vlast je izgubio nakon poraza od Gaja Julija Cezara u bici kod Farsale, i potom se sklonio u Egipat.

1066 - Normanski vojvoda Vilijam (William), budući engleski kralj Vilijam I Osvajač (the Conqueror), iskrcao se sa vojskom kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini Saseks i počeo osvajanje Engleske.

1841 - Rodjen je francuski državnik Žorž Benžamen Klemanso (Georges Benjamin Clemenceau), premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz političkog života. U vreme Drajfusove afere objavio je u svom listu "L'Oror" (L'Aurore) pismo književbnika Emila Zole predsedniku Republike naslovljeno sa: "Optužujem".

1864 - U Londonu je osnovana Prva internacionala (Medjunarodno udruženje radnika), za koju je osnivački dokument pod nazivom "Inauguralna adresa i Statut" napisao Karl Marks (Marx).

1895 - Umro je francuski hemičar i biolog Luj Paster (Louis Pasteur), pronalazač vakcina protiv besnila, antraksa i crvenog vetra. Otkrio je i postupak konzerviranja hrane toplotiom koja sprečava razmnožavanja bakterija. Postupak je kasnije po njemu nazvan "pasterizacija". Osnivač je naučnih grana mikrobiologije i stereohemije. Organizovao je 1888. institut u Parizu, nazvan po njemu.

1902 - Umro je francuski pisac Emil Zola (Emile), tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane" i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi".

1914 - Umro je kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije i horovodja Beogradskog pevačkog društva. Njegovo delo smatra se najznačajnijom etapom u razvoju srpske muzike u 19. veku ("Rukoveti", "Primorski napjevi", "Liturgija").

1944 - Jedinice sovjetske Crvene armije su u Drugom svetskom ratu ušle u Jugoslaviju na osnovu dogovora vojno-političkih rukovodstava.

1949 - Moskva je jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći ŠSR i Jugoslavije, što su potom učinile i ostale zemlje "socijalističkog lagera" - Madjarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra.

1958 - U Francuskoj je održan referendum na kojem je prihvaćen novi ustav, čime je počelo razdoblje Pete Republike. Novim ustavom ojačana je vlast predsednika Republike.

1965 - Prilikom erupcije vulkana na Filipinima, 56 kilometara južno od Manile, poginula su 184 čoveka.

1966 - Umro je francuski pisac Andre Breton, teoretičar i osnivač nadrealističkog pokreta. Svoje stavove o psihoanalizi i automatizmu podsvesti kao osnovi umetničkog stvaralaštva, izneo je u Manifestima nadrealizma (1924, 1930) ("Nadrealistička revolucija", "Nadja", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo").

1970 - Umro je egipatski državnik Gamal Abdel Naser (Našer). Jedan od inicijatora vojnog udara kojim je 23. jula 1952. svrgnut kralj Faruk I (Farouk), proglasio se premijerom dve godine kasnije, a 1956. izabran je za predsednika Egipta. Nacionalizovao je Suecku kompaniju što je u jesen 1956. dovelo do neuspešnog anglo-francusko-izraelskog napada na Egipat, a juna 1967. vodio je i isgubio šestodnevni rat sa Izraelom. Bio je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja.

1989 - U izbeglištvu na Havajima umro je bivši filipinski diktator Ferdinand Markos (Marcos). Predsednik Filipina postao je 1965, kao jedan od najpopularnijih političara, a 1986. je na talasu masovnih protesta zbačen sa vlasti, posle čega je pobegao u SAD, na Havaje.

1990 - Skupština Srbije je donela nov Ustav kojim je uveden višestranački politički sistem, a pokrajine Vojvodina i Kosovo izgubile su atribute državnosti i postale teritorijalne autonomije.

1994 - U nevremenu u Baltičkom moru u blizini finske obale potonuo je feribot "Estonija". U toj najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi, poginulo je više od 900 ljudi.

1996 - U Vučitrnu, na Kosovu, bačene su dve bombe u dvorište kasarne, a u selu Rudnik i mestu Podujevo napadnute su policijske stanice. Napadi kosovskih Albanaca na punktove policije, i policijski i vojni odgovor na njih su se početkom 1998. pretvorili u otvoren oružani sukob.

1998 - Premijer Albanije Fatos Nano podneo je ostavku posle dve nedelje nemira.

2000 - Savezna izborna komisija saopštila je konačne rezultate predsedničkih izbora u SR Jugoslaviji, prema kojima Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica idu u drugi izborni krug. Smatrajući da su rezultati falsifikovani, pristalice Demokratske opozicije Srbije počele su masovne proteste širom zemlje, a narednih 11 dana Srbija je doživela najtežu političku krizu od dolaska Miloševića na vlast.

2000 - Počeo je palestinski ustanak (intifada). Neposredan povod bila je poseta tadašnjeg lidera izraelske opozicije svetim mestima u jerusalimskom starom gradu. U naredne dve godine poginulo je više od 1.000 Palestinaca i više stotina Izraelaca.

2001 - Savet bezbednosti UN ukinuo je sankcije Sudanu, uvedene 1996. jer je ta zemlja odbila da isporuči osumnjičene za pokušaj atentata na egipatskog predsednika Hosnija Mubaraka, 1995. u Etiopiji. Ukidanje sankcija su tražili Egipat i Etiopija.

2003 - Umro je Altea (Althea) Gibson, prvi crnac - teniski igrač koji je osvojio Vimbldon i državno prvenstvo SAD.

2007 - U Njujorku su počeli direktni pregovori delegacija Beograda i Prištine o statusu Kosova u novom pregovaračkom procesu uz posredovanje "trojke" Kontakt grupe. Beograd je saopštio svoje vidjenje suštinske autonomije u okviru granica Srbije, dok je Priština ponudila "prijateljstvo i saradnju dve nezavisne države".

2010 - Umro je Artur Pen (Arthur Penn), režiser filmskih klasika medju kojima su "Potera bez milosti", "Boni i Klajd" i "Mali veliki čovek".


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 29 Sep 2012, 13:57
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 29. septembar

1399 - Kralj Ričard II postao je prvi engleski monarh koji je abdicirao. Na abdikaciju su ga primorali plemići koji su se pobunili protiv njegove apsolutističke vladavine.

1518 - Rođen je italijanski slikar Jakopo Tintoreto, jedan od najvećih majstora 16. veka, čuven po veštini postizanja izuzetnih svetlosnih efekata. Imao je veliki uticaj na evropsko slikarstvo, posebno na impresioniste ("Tajna večera", "Poslednji sud").

1758 - Rođen je engleski admiral Horacio Nelson jedan od najvećih stratega u istoriji pomorskih ratova. Odneo je ključne pobede nad Napoleonovom flotom, a 1805. je naneo katastrofalan poraz udruženoj špansko-francuskoj floti kod Trafalgara.

1854 - U Valjevu je umro prota Matija Nenadović, vojvoda i jedan od vođa Prvog srpskog ustanka. Bio je prvi diplomata obnovljene Srbije i tvorac i prvi predsednik Praviteljstvujušćeg sovjeta. Njegovi "Memoari" dragoceno su svedočanstvo o ljudima i događajima iz tog vremena.

1901 - Rođen je italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zaslužan je za niz osnovnih otkrića u fizici atomskog jezgra, a 2. decembra 1942. U Čikagu pustio je u pogon prvi nuklearni reaktor. Taj datum uzima se i kao početak atomskog doba.

1911 - Italija je objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju.

1918 - Bugarska je nakon poraza na Solunskom frontu u Prvom svetskom ratu potpisala primirje sa saveznicima ("Solunsko primirje").

1913 - Rudolf Dizel, nemački inženjer, konstruktor prvog motora sa unutrašnjim sagorevanjem na principu samopaljenja (1893), nestao je u moru u kanalu Lamanš prilikom putovanja iz Antverpena u London.

1923 - Na osnovu mandata Društva naroda, Velika Britanija je uspostavila vlast u Palestini.

1930 - Umro je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena i bio je uzor sovjetskih socijalističkih realista ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Hapšenje propagandista").

1938 - Velika Britanija, Francuska, Italija i Nemačka potpisale su sporazum u Minhenu kojim je Nemačkoj dozvoljeno da pripoji Sudetsku oblast, deo Čehoslovačke sa nemačkom nacionalnom manjinom. Minhenski sporazum smatra se presudnim aktom kojim je Hitleru otvoren put za otpočinjanje Drugog svetskog rata.

1940 - Rumunija je u Drugom svetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta koji je 9. februara 1934. u Atini zaključila s Jugoslavijom, Turskom i Grčkom.

1941 - U Babi Jaru, kod Kijeva, Nemci su u Drugom svetskom ratu u masakru nad Jevrejima, koji je trajao dva dana, pobili 33.771 civila, uključujući žene i decu.

1957 - U Zapadnom Pakistanu je poginulo oko 300 ljudi kada je ekspresni voz udario u kompoziciju cisterni sa naftom.

1958 - Emitovan je prvi zajednički program TV odašiljača u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.

1967 - Međunarodni monetarni fond okupio je svojih 106 članica na sastanku u Rio de Žaneiru, gde je odobrena reforma svetskog monetarnog sistema.

1970 - Potpredsednik Egipta Anvar el Sadat preuzeo je dužnost šefa države posle smrti Gamala Abdela Nasera, a 5. oktobra je formalno postao predsednik države.

1972 - Japan i Kina su normalizovali diplomatske odnose.

1979 - Papa Jovan Pavle II je, tokom prve papske posete Irskoj, uputio apel za mir u Severnoj Irskoj pred više od milion ljudi u Dablinu.

1988 - Mirovne snage UN su za svoj 40-godišnji rad dobile Nobelovu nagradu za mir.

1993 - Jedan od komunističkih veterana i predstavnik tvrde linije evropskih komunista Žorž Marše povukao se, zbog lošeg zdravlja, sa mesta predsednika Komunističke partije Francuske, na čijem čelu je bio dve decenije.

1994 - Ministri odbrane članica NATO na sastanku u Sevilji odlučili su da NATO pojača vazdušne napade na položaje bosanskih Srba.

1999 - Specijalne policijske snage za razbijanje demonstracija brutalno su pretukle demonstrante u Beogradu kada su pokušali da dođu do rezidencije predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i izraze nezadovoljstvo njegovom devetogodišnjom vladavinom.

2000 - Pozivu lidera Demokratske opozicije Srbije na građansku neposlušnost i generalni štrajk zbog pokušaja režima da falsifikuje izborne rezultate od 24. septembra, prvi su se odazvali srednjoškolci u Gornjem Milanovcu i rudari kolubarskog rudnika Tamnava. U narednim danima talas štrajkova zahvatio je celu Srbiju, počela je blokada magistralnih puteva.

2000 - Bivši kanadski premije Pjer Trido umro je u 80. godini. Premijer Kanade od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984, Trido je nakon prvog izbora za premijera pokrenuo pravu "tridomaniju", koja je političarima donela, za njih do tada nedostižan, status zvezda.

2001 - Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o borbi protiv terorizma i sprečavanju finansiranja terorista. Rezolucijom je predviđeno uvođenje sankcija svakoj zemlji koja ne bude poštovala antiterorističke mere.

2002 - Učešće avganistanskih sportista na 14. Azijskim igrama, koje su počele u Pusanu u Južnoj Koreji, označilo je njihov povratak na međunarodna takmičenja, posle osam godina odsustva.

2003 - Sud u Beogradu osudio je haškog begunca Milana Lukića i Olivera Krsmanovića iz Višegrada (obojica u bekstvu) i Dragutina Dragičevića iz Srebrenice na 20 godina, a Đorđa Ševića iz Rume na 15 godina zatvora za ubistvo 16 Muslimana iz mesta Sjeverin oktobra 1992. godine.

2004 - Sultan Hasanl Bolkiah od Bruneja potpisao je novi Ustav koji će omogućiti održavanje prvih izbora od 1962. godine u ovom, naftom bogatom, kraljevstvu.

2010 - Umro je američki glumac Toni Kertis koji je najveću slavu stekao ulogom u filmu Bilija Vajldera "Neki to vole vruće" u kome je igrao sa Merlin Monro i Džekom Lemonom.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 30 Sep 2012, 06:19
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 30. septembar

1399 - Osnivač engleske dinastije Lankaster Henri Bolingbrok postao je kralj Henri IV, dan nakon što je abdicirao Ričard II, prvi monarh u istoriji Engleske koji je napustio presto.

1846 - Američki zubar Vilijam Morton prvi je upotrebio anesteziju (etar) prilikom vađenja zuba.

1876 - Rođen je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Pesnik modernog senzibiliteta sledio je u savršenstvu forme francuske parnasovce i simboliste. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba ("Jefimija", "Dolap", "Simonida", "Napuštena crkva", "Orhideja", "Ljubavna pesma", "Na Gazimestanu").

1882 - Rođen je nemački fizičar Hans Vilhelm Gajger, koji je 1928. izumeo napravu za otkrivanje i brojanje naelektrisanih čestica i gama-zraka (merenje radioaktivnosti), poznatu kao "Gajgerov brojač".

1891 - U egzilu u Briselu izvršio je samoubistvo francuski general Žorž Ernest Bulanže, lider reakcionarnog antiparlamentarnog pokreta "bulanžista" koji je zapretio da sruši Treću Republiku.

1912 - Srbija i Bugarska su objavile mobilizaciju za rat protiv Turske. Prvi balkanski rat, od oktobra 1912. do maja 1913, u kojem su se protiv Turske borile i Grčka i Crna Gora, završen je oslobađanjem balkanskih naroda od turske vlasti.

1941 - Počela je prva nemačka ofanziva na Moskvu u jednoj od najvećih bitaka Drugog svetskog rata, koja je okončana u januaru 1942. porazom Nemaca.

1949 - Okončan je berlinski "vazdušni most" uspostavljen posle sovjetske blokade Zapadnog Berlina krajem juna 1948, tokom kojeg su američki i britanski avioni obavili 277.264 letova i dopremili 2.323.738 tona namirnica.

1955 - U automobilskoj nesreći u 24. godini poginuo je američki glumac Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti posle Drugog svetskog rata. Iako je snimio samo tri filma, "Istočno od raja", "Buntovnik bez razloga" i "Div", postao je kultna ličnost mladih tog vremena.

1962 - Beli rasisti su izazvali nerede u Oksfordu u američkoj državi Misisipi kada je, na osnovu odluke federalnog suda, crnac Džejms Meredit upisan na Univerzitet Misisipija, koji su do tada pohađali samo belci.

1965 - Pripadnici indonežanskog "Pokreta 30. septembar" oteli su šest generala i pokušali da izvrše državni udar. Generali su nađeni mrtvi 3. oktobra, a protivudarom na vlast je došao general Suharto. Smatra se da je u represalijama protiv komunista i njihovih simpatizera, koje su usledile, pobijeno oko pola miliona ljudi.

1966 - Bivši britanski protektorat u Africi Becuanalend stekao je nezavisnost pod nazivom Republika Bocvana. Prvi predsednik postao je Serece Kama.

1966 - Nemački ratni zločinci Albert Šper i Baldur fon Širah izašli su iz zatvora Špandau u kojem su odslužili kaznu od 20 godina robije. U zatvoru koji je bio napravljen za 600 stanara, ostao je samo jedan - Rudolf Hes.

1970 - Ričard Nikson je doputovao u Beograd, u prvu posetu jednog američkog predsednika SFRJ.

1980 - U simboličnom podsećanju na biblijska vremena, Izrael je uveo valutu šekel, koja je zamenila funtu.

1985 - Umro je američki seizmolog Čarls Rihter, po kojem je nazvana skala za merenje jačine zemljotresa.

1988 - U SSSR-u je penzionisano pet visokih funkcionera, među kojima i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Andrej Gromiko.

1990 - SSSR je normalizovao diplomatske odnose sa Izraelom, prekinute tokom šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. i uspostavio pune diplomatske odnose sa Južnom Korejom.

1991 - Vojnim udarom u Haitiju oboren je sa vlasti predsednik Žan-Bertran Aristid.

1992 - Pod pokroviteljstvom i u prisustvu kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji, predsednici SRJ i Hrvatske Dobrica Ćosić i Franjo Tuđman potpisali su zajedničku Deklaraciju kojom su se obavezali na prestanak neprijateljstava i rešavanje spornih pitanja pregovorima.

1992 - Moskovska banka distibuirala je vaučere za privatizaciju kao deo vladinih ekonomskih reformi koje bi trebalo da milione Rusa pretvore u kapitaliste.

1993 - U seriji jakih zemljotresa u jugozapadnoj Indiji razoreno je 36 sela, a poginulo je najmanje 22.000 ljudi.

1999 - Jedan od najvećih nemačkih književnika XX veka Ginter Gras dobio je Nobelovu nagradu za književnost. U avgustu 2006. Gras je obelodanio da je kao 17-godišnjak bio pripadnik zloglasne nacističke "Vafen-SS" jedinice. Ovo otkriće pisca "Limenog doboša" šokiralo je javnost i izazvalo žestoke kritike pisaca, istoričara i političara u Evropi.

2000 - Uz punu podršku Demokratskoj opoziciji Srbije i novoizabranom predsedniku SR Jugoslavije Vojislavu Koštunici, svetska demokratska javnost je sa zebnjom iščekivala rasplet postizborne krize u Jugoslaviji. Rusija je upozorila poraženog Slobodana Miloševića da ne koristi silu radi opstanka na vlasti.

2002 - Petnaest ministara inostranih poslova Evropske unije glasalo je da se državama članicama dozvoli da potpišu individualne ugovore sa SAD, kojima su američki vojnici i oficiri izuzeti od krivičnog gonjenja od strane Međunarodnog krivičnog suda u Hagu.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 02 Okt 2012, 03:25
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 2. oktobar

1187 - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo je Jerusalim od hrišćanskih krstaša, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

1608 - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao je u Hagu prvi teleskop.

1803 - Umro je američki političar Samjuel Adams, organizator i ideolog borbe severnoameričkih kolonija za nezavisnost, jedan od potpisnika Deklaracije o nezavisnosti 1776.

1810 - Srpski ustanici su u Prvom srpskom ustanku pod vođstvom Karađorđa potukli kod Loznice tursku vojsku poslatu iz Bosne da uguši ustanak.

1836 - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio je na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut posle petogodišnjih istraživanja živog sveta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su značajno doprinela razvoju njegove teorije o evoluciji.

1847 - Rođen je nemački državnik i feldmaršal Paul fon Hindenburg, načelnik štaba nemačke Vrhovne komande u Prvom svetskom ratu, a od 1925. do smrti 1934. predsednik Nemačke. Nakon njegove smrti, lider nacista, kancelar Adolf Hitler, pruzeo je apsolutnu vlast.

1851 - Rođen je francuski maršal Ferdinan Foš, komandant savezničkih armija u završnim operacijama u Prvom svetskom ratu, koje su dovele do kapitulacije Nemačke. Po završetku rata postao je član Francuske akademije, i kao prvi stranac, fildmaršal Britanije.

1869 - Rođen je indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma (velika duša), predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Najpoznatiji pobornik nenasilja u postizanju političkih ciljeva, poginuo je u atentatu koji je na njega izvršio jedan hinduistički fanatik u januaru 1948.

1870 - Papske države plebiscitom su odlučile da se ujedine sa Italijom, a prestonica Italije premeštena je iz Firence u Rim.

1895 - U Splitu je rođen jugoslovenski dirigent i kompozitor Jakov Gotovac. Autor popularne komične opere "Ero s onog sveta" (1935) inspiraciju za svoja dela nalazio je prevashodno u folkloru ("Simfonijsko kolo", "Koleda", "Orači", "Guslar").

1924 - Liga naroda usvojila je Ženevski protokol za mirno rešavanje međunarodnih sporova.

1935 - Italija je napala Abisiniju (Etiopija) i slomivši otpor etiopskih vojnika okupirala zemlju. Liga naroda osudila je agresiju, a 19. oktobra uvela je sankcije protiv Italije.

1944 - Nakon 63 dana teških borbi Nemci su ugušili ustanak stanovnika Varšave. Poginulo je oko 250.000 Varšavljana, veliki broj je završio u nacističkim koncentracionim logorima, a grad je gotovo potpuno uništen.

1946 - Zrenjanin je dobio današnje ime. Na svečanoj sednici Gradskog narodnog odbora tadašnjeg Petrovgrada odlučeno je da, povodom dvogodišnjice oslobođenja grada od nemačke okupacije, dobije ime po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.

1973 - Umro je finski trkač na duge staze Pavo Nurmi, koji je osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svetske rekorde obarao je 29 puta.

1975 - Japanski car Hirohito stigao je u Vašington, u prvu posetu nekog japanskog suverena SAD.

1985 - Umro je američki filmski glumac Rok Hadson. U dugoj i veoma uspešnoj karijeri snimio je 63 filma u kojima je uglavnom igrao uloge romantičnih junaka. U poslednjoj godini života veliku pažnju skrenuo je javnim priznanjem da boluje od side.

1990 - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.

1990 - Nezadovoljni politikom nove hrvatske vlasti, Srbi iz Kninske krajine blokirali su železnički i drumski saobraćaj i time prekinuli sve veze iz Beograda i Zagreba ka jadranskoj obali.

1991 - Počeli su sukobi hrvatskih snaga i Jugoslovenske narodne armije oko Dubrovnika. U narednim danima opustošena je okolina grada, a stari grad je granatiran i ostao je bez struje i vode.

1996 - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov ubijen je iz vatrenog oružja ispred svoje kuće u Sofiji.

1998 - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande optužen za genocid i zločine protiv čovečnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.

1999 - Kina i Rusija proslavile su prvom zajedničkom vojnom vežbom 50. godišnjicu diplomatskih odnosa dve zemlje.

2000 - Tokom postizborne krize u Srbiji Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji i izjavio da mu je "savest potpuno mirna", dok se talas nezadovoljstva njegovom višegodišnjom vladavinom širio zemljom. Generalni štrajk i blokade puteva paralisali su Srbiju, a štrajkovi i protesti počeli su i u državnim medijima koji su do tada bili pod Miloševićevom kontrolom.

2003 - Južnoafrički pisac Džon Maksvel Kuci dobio je Nobelovu nagradu za književnost.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 03 Okt 2012, 02:38
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 3. oktobar

1226 - Umro je italijanski fratar Đovani Bernardone (Giovanni), poznat kao Franjo Asiški (Francesco d'Ašisi), osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda.

1796 - Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije koji je poginuo u toj bici.

1824 - Skupština Meksika je usvojila ustav prema kojem je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika.

1866 - Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat između Italije i Austrije, Italiji su pripali oblast Veneto i grad Venecija.

1888 - Rođen je nemački novinar Karl fon Osjecki (Carl von Oshietzky), dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. Zbog pacifističkog delovanja nacisti su ga 1933. zatvorili u koncentracioni logor, a 1938. je umro od posledica mučenja.

1895 - Rođen je Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najpopularnijih ruskih pesnika 20. veka. Njegovo pesničko delo, kao i njegov život, koji je okončao samoubistvom u 30. godini, imali su značajan uticaj na evropsko pesništvo ("Kafanska Moskva", "Povratak u zavičaj", "Ispovest mangupa", "Sovjetska Rusija").

1897 - Rođen je francuski pisac Luj Aragon (Louis), jedan od osnivača dadaističkog i nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle učešća na kongresu revolucionarnih pisaca u Harkovu, opredeljuje se za socijalistički realizam, a tokom Drugog svetskog rata je, uz Elijara (Eluard), najznačajniji pesnik Pokreta otpora ("Vatra radosti", "Elzine oči", "Ura Ural", "Blanša ili zaborav').

1906 - Na Radio konferenciji u Berlinu SOS je ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć. Najčešće se tumači kao skraćenica engleskih reči "Save Our Souls". Konvecnija je stupila na snagu u julu 1908.

1929 - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila je naziv u Kraljevina Jugoslavija, a državna teritorija je podeljena na devet oblasti - banovina.

1932 - Irak je, nakon isteka britanskog mandata, stekao nezavisnost i postao član Lige naroda.

1952 - Velika Britanija je na ostrvima Monte Belo pored severozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

1968 - Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri (Terry) oboren je sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado (Juan Velasco). Po dolasku na vlast vojna hunta je nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu.

1977 - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta.

1981 - Posle sedam meseci, irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

1989 - U okružnom sudu u Prištini počelo je suđenje Azemu Vlasiju i još trinaestorici kosovskih Albanaca optuženih za "kontrarevolucionarno" delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku Stari Trg.

1990 - Istočna i Zapadna Nemačka su se, nakon 45 godina, zvanično ponovo ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo je 9. novembra 1989, kada je pao Berlinski zid.

1991 - Predsedništvo SFR Jugoslavije u nepotpunom sastavu odlučilo je da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad tekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada sednicama Predsedništva prisustvovali su samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, pa je popularno nazvano "krnje Predsedništvo".

1995 - Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen je u atentatu eksplozijom automobila-bombe u centru Skoplja, a njegov vozač i jedan slučajni prolaznik su poginuli.

1997 - Japanski voz na magnetnim jastucima je brzinom od 451 kilometar na čas oborio svetski rekord na eksperimentalnoj
železničkoj deonici zapadno od Tokija.

1999 - U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula su četiri člana Srpskog pokreta obnove, jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković, koji je tom prilikom lakše povređen,
optužio je srpske vlasti za ubistvo i atentat na njega.

1999 - Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji nacionalistička Slobodarska partija Jorga Hajdera (Joerg Haider) osvojila je drugo mesto u parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju vlade.

2001 - Američki senat je odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji sa Vijetnamom, koji je toj zemlji obezbedio normalan trgovinski status i odnose sa SAD.

2003 - Pakistan je uspešno izvršio testiranje nuklearnog projektila Hatf-III sa dometom od 290 kilometara.

2006 - Umro je Piter (Peter) Norman, australijski trkač, koji je na Olimpijadi u Meksiku 1968. osvojio srebrnu medalju u trci na 200 metara.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 04 Okt 2012, 11:20
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Na današnji dan, 4. oktobar

1209. Nemački kralj Oto IV krunisan je za rimsko-nemačkog cara. Tokom tri naredne godine napao je Toskanu, Siciliju i južnu Italiju, zbog čega ga je papa Inokentije III ekskomunicirao.

1582. Četvrti oktobar označen je kao poslednji dan Julijanskog kalendara u Papskoj državi, Španiji i Portugalu. Gregorijanski kalendar stupio je na snagu narednog dana sa datumom 15. oktobar, a ubrzo su ga prihvatile gotovo sve katoličke države. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca prihvatila je taj kalendar za područje Srbije, Crne Gore i Makedonije 19, odnosno 31. januara 1919.

1669. Umro je holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.500 crteža, uključujući remek dela svetske baštine kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

1830. Belgija je postala nezavisna država, izdvojivši se iz Ujedinjenog Kraljevstva Holandije koje je osnovano na Bečkom kongresu 1815.

1853. Turska je, uz podršku Velike Britanije i Francuske, objavila rat Rusiji, nakon što je Rusija odbila da se povuče iz podunavskih kneževina Vlaške i Moldavije koje je okupirala da bi, kako je obrazložila, zaštitila pravoslavne podanike na teritoriji Otomanskog carstva.

1865. Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Napoleon III postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Nemačkoj. Pet godina kasnije izbio je francusko-pruski rat u kojem je Napoleon III zarobljen, a u Francuskoj je 4. oktobra 1870. ponovo uspostavljena republika.

1878. Prvi ambasador Kine u SAD Čen Lan Pin predao je akreditive američkom predsedniku Raterfordu Hejsu.

1892. Rođen je austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932 do 1934, koji se protivio pripajanju Austrije nacističkoj Nemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj nameri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934.

1918. Boris III postao je car Bugarske, nakon što je njegov otac Ferdinand I abdicirao. Godine 1923. zaveo je diktaturu u zemlji, a u Drugom svetskom ratu bio je saveznik nacističke Nemačke.

1944. Raspušten je koncentracioni logor na Banjici u Beogradu, koji su nemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz taj logor prošlo je oko 100.000 zatvorenika, od kojih je oko 80.000 ubijeno.

1957. ŠSR je lansirao u orbitu oko Zemlje prvi veštački satelit, "Sputnjik 1", nakon čega je počelo sovjetsko-američko nadmetanje u osvajanju svemira.

1965. Papa Pavle VI postao je prvi papa koji je posetio SAD i koji se obratio narodima sveta sa govornice UN u Njujorku, pozivajući ih na uspostavljanje trajnog i pravednog mira u svetu.

1966. Britanska afrička kolonija Basutolend stekla je nezavisnost pod nazivom Lesoto.

1970. Od prekomerne doze droge umrla je američka pevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bela pevačica bluza.

1974. Amerikanac Dejvid Kunst postao je prvi čovek koji je obišao svet pešice. Na putovanje dugo 23.250 kilometara on je krenuo 20. juna 1970.

1977. UN su proklamovale Opštu deklaraciju o zaštiti životinja, a 4. oktobar proglašen je Svetskim danom zaštite životinja.

1992. Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali su mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1993. Predsednik Rusije Boris Jeljcin upotrebio je tenkove da bi zauzeo zgradu parlamenta u koju su se zabarikadirali poslanici, nakon što je 21. septembra raspušten parlament. Potpredsednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu posle desetočasovnog tenkovskog napada i pogibije najmanje 300 ljudi.

1999. Komandant ustaškog logora u Jasenovcu u Drugom svetskom ratu Dinko Šakić osuđen je u Zagrebu na 20 godina zatvora. U tom, najvećem koncentracionom logoru u Jugoslaviji, ubijeno je nekoliko stotina hiljada ljudi, uglavnom Srba, Jevreja i Roma, kao i hrvatskih antifašista.

2000. Ustavni sud SR Jugoslavije poništio je predsedničke izbore održane 24. septembra na kojima je kandidat opozicije Vojislav Koštunica pobedio kandidata levice i dotadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića. Na poziv Demokratske opozicije Srbije (DOS) da se 5. oktobra okupe u protestu isped Savezne skupštine, građani iz cele Srbije krenuli su prema Beogradu probijajući policijske blokade
na putevima.

2001. Ruski avion Tupoljev-154 koji je iz Izraela leteo za Moskvu pao je u Crno more pogođen raketom koju je greškom ispalila ukrajinska vojska na vojnoj vežbi. Poginulo je 78 putnika i članova posade.

2004. Umrla je američka glumica Dženet Li, poznata po ulozi u Hičkokovom filmu "Psiho".

2005. Turska je započela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine nakon što je podnela zahtev za članstvo u toj organizaciji.


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 19 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker