Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 23 Jul 2025, 14:18


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 19 Okt 2013, 11:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 19. oktobar




1216. - Umro je engleski kralj Džon Bez Zemlje, mlađi sin Henrija II, koji je 1215. morao da popusti u sukobu s plemstvom i potpiše "Magna kartu libertatum" - veliku povelju sloboda. Poveljom je ograničena vlast kralja i uspostavljena osnova engleske ustavnosti i javnog prava.

1745. - Umro je engleski pisac irskog porekla Džonatan Svift, jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih naravi i poroka. To je posebno izraženo u njegovom glavnom delu "Guliverova putovanja", u kojem je, u izmišljenom svetu Liliputanaca, divova i smešnih naučnika, prikazao društvene prilike Engleske. Imao je tegoban lični život koji je za posledicu imao gorčinu, pesimizam i prezir prema svetu koji ga je okruživao. Ostala dela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1812. - Francuski car Napoleon I morao je da naredi napuštanje Moskve i počne povlačenje iz Rusije. Neuspela invazija na Rusiju i poraz u sudaru s ruskom vojskom pod komandom feldmaršala Mihaila Kutuzova označili su početak kraja Napoleonove imperije. U pohod na Rusiju Napoleon je krenuo sa oko 600.000 vojnika iz gotovo svih evropskih nacija, a tamo je tako strahovito poražen da se iz Rusije vratilo svega nekoliko desetina hiljada vojnika.

1813. - Ulaskom u Lajpcig armija udruženih saveznika - Rusije, Pruske i Austrije - okončana je trodnevna "Bitka naroda" kod tog nemačkog grada, u kojoj su potučene snage francuskog cara Napoleona I. Posle poraza Napoleon se povukao preko Rajne i nekoliko meseci potom prisiljen je da abdicira.

1841. - Rođen je Nikola Petrović, vladar Crne Gore, knez i docnije kralj. Posle invazije austrougarskih trupa, u januaru 1916. potpisao je kapitulaciju i napustio Crnu Goru. Velika Narodna skupština u Podgorici ga je 26. novembra 1918. zbog izdaje 1916. zbacila s prestola i proglasila prisajedinjenje Crne Gore - Srbiji.
Imao je literarne ambicije i smatrao je sebe velikim književnikom, ali ga je ozbiljna književna kritika smatrala diletantom.

1859. - Rođen je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je Nemačkoj izdavao vojne tajne. Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu tumačenja grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svetu na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu
ustao je tada pisac Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1864. - Rođen je franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svetu ("Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike").

1872. - U Novom Južnom Velsu u Australiji nađen je "Holtermanov grumen", ploča škriljca težine 235,14 kilograma, u kojoj je bilo 82,11 kilograma zlata, najveća ikad pronađena količina tog metala.

1875. - Umro je engleski fizičar Čarls Vitston, pionir telegrafije. Pronašao je i metod za određivanje električnog otpora ("Vitstonov most") i istraživao elektricitet, svetlost i zvuk.

1899. - Rođen je gvatemalski pisac Migel Anhel Asturijas, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1967. klasik realizma u latinoameričkoj prozi. Prikazao je potresnu fizičku i duhovnu bedu u svojoj otadžbini i ispisao snažnu optužnicu protiv diktatura u zemljama Centralne Amerike, dominacije multinacionalnih kompanija, komercijalizacije tradicionalnog života. Dela: "Gospodin predsednik", "Gvatemalske legende", "Kukuruzni ljudi", "Uragan", "Zeleni papa", "Oči pokopanih", "Vikend u Gvatemali".

1915. - Rusija i Italija objavile su u Prvom svetskom ratu rat Bugarskoj, koja se mučkim napadom s leđa na Srbiju 6. oktobra 1915. priključila Centralnim silama.

1917. - Uspostavljeni su diplomatski odnosi između Kraljevine Srbije i Portugala. U Lisabonu je tada osnovano srpsko poslanstvo.

1918. - U Zagrebu je Narodno veće Srba, Hrvata i Slovenaca donelo Deklaraciju o ujedinjenju svih Južnih Slovena u jednu državu. Nekoliko dana potom delegacija Veća je u Beogradu dala izjavu o ujedinjenju preostalog južnoslovenskog etničkog prostora bivše Austro-Ugarske u jedinstvenu državu sa Srbijom i Crnom Gorom, a regent Aleksandar Karađorđević je 1. decembra 1918. proglasio Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca - prvobitno ime bilo je - Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.

1931. - Rođen je engleski pisac Dejvid Džon Mur Kornvel, poznat kao Džon Le Kare, majstor modernog špijunskog romana. U romanima je oslikao bestijalnost koja dominira svetom špijunaže u senci Hladnog rata. Dela: romani "Poziv za mrtvaca", "Špijun koji se sklonio u zavetrinu", "Rat u ogledalu", "Mali grad u Nemačkoj", "Naivni i sentimentalni ljubavnik", "Dečko, dama, kralj, špijun", "Plemeniti đak", "Smajlijevi ljudi", "Mlada dobošarka", "Panamski krojač", "Čist špijun".

1932. - U Beogradu je otvoren Kolarčev narodni univerzitet, zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, koji je u tu svrhu testamentom zaveštao ogromnu svotu od oko 50.000 dukata. Zdanje Kolarčevog univerziteta projektovao je srpski arhitekta Petar Bajalović.

1937. - Umro je novozelandski fizičar engleskog porekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908. jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. otkrio je postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno s nemačkim fizičarem Hansom Gajgerom je otkrio da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

1941. - U Užicu je u Drugom svetskom ratu (Užička republika) izašao prvi broj obnovljene "Borbe".

1954. - Zaključen je anglo-egipatski sporazum o povlačenju britanskih trupa iz zone Sueckog kanala u roku od 20 meseci.

1957. - Savezna Republika Nemačka prekinula je diplomatske odnose s Jugoslavijom zato što je Beograd priznao Nemačku Demokratsku Republiku. Odnosi su obnovljeni u februaru 1968. u vreme kada je šef bonske diplomatije bio Vili Brant.

1964. - U udesu sovjetskog aviona tipa "Iljušin-18", koji se srušio na Avalu, niko nije preživeo, uključujući šestočlanu delegaciju sovjetske armije s maršalom Sergejem Birjuzovom na čelu, koja je trebalo da učestvuje na proslavi 20-godišnjice
oslobođenja Beograda.

1975. - Umro je srpski klasični filolog Milan Budimir, član Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta. Proučavo je klasične jezike i indoevropsku lingvistiku. Bio je kourednik časopisa Balkanološkog instituta (tada Balkanskog) u Beogradu - "Revue internationale des etudes balkaniques".Dela: "O Ilijadi i njenom pesniku", "Iz klasične i savremene aloglotije", "Problem bukve i protoslovenske domovine", "Grci i Pelasti", "Dve vrste Aristotelove tragedije", "Sa balkanskih istočnika", "Carmen arvale", "Patriculae Pelesticae".

1986. - Predsednik Mozambika Samora Mašel poginuo je u avionskom udesu u blizini granice s Južnom Afrikom, za koji se pretpostavlja da je posledica južnoafričke sabotaže.

1987. - U sudaru dva putnička voza u predgrađu Džakarte poginulo je 102 i povređeno više od 5.000 ljudi.

1987. - Na njujorškoj berzi "Dau Džons" vrednost akcija pala je u toku jednog dana rekordnih 508 poena, odnosno 22,6 odsto. Taj dan berzanski stručnjaci opisali su kao "Crni ponedeljak".

1994. - Od eksploziji bombe, koju je u gradskom autobusu u Tel Avivu aktivirao islamski terorista-samoubica, poginulo je 22 ljudi.

2001. - Najmanje 350 ljudi, mahom iračkih izbeglica, poginulo je kad je u blizini obala Jave potonuo prenatrpani brod koji je iz Lampunga na indonežanskom ostrvu Sumatra isplovio u pravcu Australije.

2003. - Umro je Alija Izetbegović, lider bosanskih muslimana, predsednik Bosne i Hercegovine 1990-1996, član tročlanog Predsedništva BiH 1996-2000. Sa Slobodanom Miloševićem i Tuđmanom, potpisnik je mirovnog sporazuma kojim je završen građanski rat u BiH, sklopljen 21.novembra 1995. u Dejtonu (Ohajo, SAD) a potpisan 14.decembra 1995. u Parizu. Autor je spisa: "Islamska deklaracija", zbog kojeg je bio zatočen, kao islamski fundamentalista, u negdašnjoj Jugoslaviji.

2004. - Nepoznata lica otela su u Bagdadu, i mesec dana kasnije pogubila, šefa međunarodne humanitarne organizacije "Karitas" Margaretu Hasan.

2005. - Počelo je suđenje bivšem iračkom predsedniku Sadamu Huseinu, optuženom za zločine protiv čovečnosti, proterivanje stanovništva, ubistvo Kurda, egzekucije civila i političkih protivnika, kao i za invaziju Kuvajta.

2008. - Umro je Ričard Blekvel, holivudski dizajner i kreator, tvorac liste "Deset najgore odevenih žena sveta". Prvu listu te vrste objavio je 1960. i na njoj se na prvom mestu našla italijanska glumica Ana Manjani, a na drugom Brižit Bardo. Naredne godine drugo mesto je pripalo Sofiji Loren. Godine 1969. britanska kraljica Elizabeta Druga našla se na prvom mestu Blekvelove liste.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Okt 2013, 10:32
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Dogodilo se na današnji dan - 20. oktobar

- Danas je praznik Srđevdan - Sveti mučenici Sergije i Vakho. Ova dva svetitelja bili su prvaci i velikaši na dvoru cara Maksimijana, koji ih je poštovao i uvažavao zbog njihove hrabrosti, vernosti i mudrosti. Kada je car saznao da su oni hrišćani, sva njegova ljubav pretvorila se u gnev, naročito kada su otvoreno odbili da učestvuju u svečanostima žrtvoprinošenja idolima. Naredio je da im se oduzmu vojnička odela i svi znaci časti, dostojanstva i čina. Potom ih je posalo u izgnanstvo u Aziju svom namesniku Antiohu. Namesnik je pokušao da ih ubedi da se odreknu Hrista da bi sebe spasli beščašća, muka i smrti, ali oba svetitelja su ostala čvrsta u svojoj veri. Sveti Vakho izdahnuo je pod batinama namesnikovih vojnika, a sveti Sergije je odmah potom bio mučen i posečen u gradu Rosafu u Siriji. Oba ova mučenika i viteza vere Hristove stradala su oko 303. godine.

1757. - Jovan Apostolović postao je prvi Srbin doktor medicine, odbranivši na Univerzitetu u Haleu, na kojem je i studirao, disertaciju na latinskom jeziku - "O načinu kako duševni efekti utiču na čovečje telo". Bio je lekar u Novom Sadu i 1762. je znatno doprineo suzbijanju kuge u Beogradu, Bačkoj i Banatu.

1843. - Rođen je srpski pisac Kosta Trifković, komediograf koji je realistički slikao naravi vojvođanske sredine u drugoj polovini 19. veka. Posle završetka studija prava u Požunu (Bratislava), radio je u Pešti kao činovnik, potom u Novom Sadu kao beležnik i advokat. Njegove šaljive pozorišne igre, prožete neusiljenim humorom i prirodnošću, bile su pravo osveženje u vreme teške romantičarske drame. Realistički je nastavio komediografsku tradiciju zanemarenu u srpskoj literaturi posle Jovana Sterije Popovića, ali bez Sterijine snage i dubine. Dela: "Izbiračica", "Milo za drago", "Mladost Dositeja Obradovića", "Školski nadzornik", "Ljubavno pismo", "Čestitam", "Francusko-pruski rat".

1894. - Rođen je srpski vajar Risto Stijović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, umetnik fine linije i plemenite materije. Studije je počeo na Umetničkoj školi u Beogradu, a posle prelaska preko Albanije u Prvom svetskom ratu, dospeo je sa srpskom vojskom na Krf, odakle je otišao u Marsej, a zatim u Pariz, gde je studirao i izlagao. Izgradio je karakterističan izraz, zasnovan na zatvorenim uprošćenim volumenima, slikao uglavnom ženske aktove ili portrete i iskazao posebnu sklonost u obradi retkog i skupocenog drveta. Autor je mnogih spomenika, izvanredno stilizovanih životinja i ptica u kamenu, bronzi i drvetu.

1935. - Alijansa ženskih pokreta Jugoslavije organizovala je u više gradova zborove, zahtevajući jednako, opšte, tajno, aktivno i pasivno pravo glasa za građane oba pola.

1936. - Zdanje Skupštine Jugoslavije primilo je prve poslanike. Kamen temeljac te impresivne građevine položio je 1907. kralj Srbije Petar I Karađorđević, a zgradu je projektovao srpski arhitekta Jovan Ilkić.

1942. - Umro je srpski glumac, dečji pisac, karikaturista i humorista Brana Cvetković, osnivač "Orfeuma", za koji je napisao više od 80 komada i skečeva lakog žanra. Školovao se u Beogradu i Minhenu. Bio je glumac Narodnog pozorišta, a zatim član putujućih družina.

1943. - Nekoliko desetina britanskih i američkih bombardera je u Drugom svetskom ratu zasulo bombama Niš, usmrtivši više od 250 srpskih civila, među njima i više desetina dece. Objekti nemačke okupatorske vojske pretrpeli su neznatna oštećenja, a najviše su postradali kvartovi najsiromašnijih Nišlija oko železničke stanice, u Šumadijskoj, Drinskoj, Prizrenskoj, Kajmakčalanskoj, Šiptarskoj, Gvozdenoj i Banjalučkoj ulici. Bio je to početak besomučne angloameričke vazdušne kampanje po gradovima u Srbiji i Crnoj Gori, koja je trajala do 18. septembra 1944. Bombe su malo naudile nemačkoj vojnoj sili, ali su tokom velike vazdušne operacije pod parolom isterivanja Nemaca "saveznici" ubili hiljade srpskih civila.

1944. - Jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pod komandom generala Peka Dapčevića, i Crvene armije, pod komandom generala Vladimira Ivanoviča Ždanova, oslobodile su u Drugom svetskom ratu Beograd. Tokom 12 dana teških borbi, poginulo je 16.800 Nemaca, a 8.739 je zarobljeno. Među oslobodiocima je poginulo 2.944 jugoslovenskih boraca i 960 crvenoarmejaca. Zaplenjeno je 1.500 nemačkih motornih vozila, 80 tenkova i 200 topova. Oslobađanjem glavnog grada Jugoslavije presečena je komunikacija Solun-Budimpešta, pa je nemačka grupa armija "E" morala da se izvlači iz Grčke nepovoljnijim pravcem, što je osetno usporilo njeno povlačenje i povećalo gubitke.

1949. - Jugoslavija je izabrana za nestalnog člana Saveta bezbednosti UN.

1992. - Umro je srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza (Tito) s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.

1992. - Jedinice JNA napustile su dubrovačko ratište na osnovu dogovora s Hrvatskom i Unproforom, a poluostrvo Prevlaka na ulazu u Boku Kotorsku stavljeno je pod kontrolu posmatrača UN.

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Okt 2013, 09:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 21. oktobar



1422 - Umro je francuski kralj Šarl VI (Charles), koji je vladao 42 godine. U početku vladavine nazivan je "Šarl Voljeni" (le Bien-Aime), a od 1392, posle nekoliko napada ludila dobio je nadimak "Šarl Ludi" (le Fou). Tokom njegove vladavine Englezi su, predvođeni kraljem Henrijem V (Henry), 1415. naneli težak poraz francuskim trupama u bici kod Azenkura i osvojili severnu Francusku sa Parizom.

1760 - Rođen je japanski slikar Kacušika Hokusaj (Katsushika Hokusai), glavni predstavnik realizma u japanskom slikarstvu. Slikao je scene iz svakodnevnog života i predele, uključujući čuveni ciklus "Trideset pogleda na Fudžijamu".

1772 - Rođen je engleski pisac i mislilac Semjuel Tejlor Kolridž (Samuel Taylor Coleridge). Postavio je filozofske i teorijske osnove engleskog romantizma, a njegovo delo, iako malo po obimu, snažno je uticalo na evropsko pesništvo 19. veka ("Književna biografija", "Stari mornar", "Kublaj Kan", "Kristabela", zajednička zbirka pesama sa Vordsvortom (Wordsworth) "Lirske balade").

1805 - U bici kod Trafalgara Britanci pod Horacijom Nelsonom porazili su francusko-špansku flotu, a da nisu izgubili ni jedan brod. U bici je smrtno ranjen legendarni britanski admiral, a pobeda je Engleskoj obezbedila prevlast na moru za ceo naredni vek.

1833 - Rođen je švedski hemičar, industrijalac i pronalazač Alfred Bernard Nobel (Bernhard). Pronalaskom dinamita 1867. stekao je veliko bogatstvo čiji je deo zaveštao fondu za nagrade za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir.

1879 - Tomas Edison (Thomas) izvršio je u laboratoriji u Nju Džersiju probu svog najnovijeg izuma - sijalice sa grafitnim nitima. Sijalica je svetlela čitavih 13 časova.

1917 - Rođen je američki trubač, pevač, kompozitor i šef orkestra Džon Birks "Dizi" Gilespi (John, Dižy Gillespie), jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Imao je presudnu ulogu u stvaranju "bi-bap" muzike.

1938 - Japanske trupe su posle nekoliko meseci bombardovanja zauzele kineski grad Kanton.

1941 - Nemci su u Kragujevcu u Drugom svetskom ratu streljali više od 7.000 civila, među kojima i učenike kragujevačke gimnazije.

1944 - Američke trupe su zauzele Ahen, prvi veći nemački grad koji su u Drugom svetskom ratu osvojili saveznici.

1945 - Na izborima u Francuskoj prvi put su glasale žene.

1950 - Kineske trupe počele su okupaciju Tibeta.

1969 - Vili Brant (Willy Brandt) je formirao koalicionu vladu socijaldemokrata i liberala, i postao prvi socijaldemokratski kancelar Zapadne Nemačke. Vodio je politiku popuštanja zategnutosti u svetu, posebno u odnosima sa istočnoevropskim zemljama, a njegova "istočna politika" je doprinela stabilizaciji prilika u Evropi.

1969 - Umro je američki pisac Žan Luj Keruak (Jean Louis Kerouac), poznat kao Džek Keruak (Jack), najpoznatiji romansijer bitničkog pokreta pedesetih godina 20. veka ("Na putu", "Podzemljaši", "Doktor Saks", "Anđeli pustoši").

1984 - Umro je francuski filmski režiser Fransoa Trifo (Francois Truffaut), jedan od tvoraca "novog talasa" francuskog filma. Svetsku slavu je stekao prvim filmom "400 udaraca" (1959) ("Žil i Džim", "Američka noć", "Pucajte na pijanistu", "Poslednji metro").

1986 - SAD su naredile pedesetpetorici sovjetskih diplomata da napuste zemlju do 1. novembra kao odgovor na proterivanje petorice američkih diplomata iz Moskve.

1990 - U Bejrutu je, zajedno sa članovima porodice, ubijen vođa libanske Nacionalne liberalne partije i jedan od lidera hrišćanske zajednice u Libanu Deni Šamun (Dany Chamoun).

1991 - Na osnovu odluke Predsedništva SFR Jugoslavije jedinice Jugoslovenske narodne armije napustile su Sloveniju.

1994 - SAD i Severna Koreja su potpisale sporazum prema kojem će Pjongjang zamrznuti i potom napustiti nuklearni program.

1997 - Milo Djukanović, premijer Crne Gore pobedio je na predsedničkim izborima Momira Bulatovića, dotadašnjeg predsednika, koji je imao podršku predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Time je znatno smanjen Miloševićev uticaj u Crnoj Gori, a novi predsednik je svoju politiku usmerio na izdvajanje te republike iz jugoslovenske federacije.

2001 - Jugoslovenski general u penziji Pavle Strugar doborovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, pred kojim je optužen za kršenje zakona i običaja rata na području Dubrovnika 1991. On je bio prvi oficir bivše Jugoslovenske narodne armije koji se dobrovoljno predao ovom sudu, koji ga je osudio na osam godina zatvora.

2003 - U seriji velikih požara koji su zahvatili šume i naselja u okolini Los Anđelesa i San Dijega (južna Kalifornija), poginula su najmanje 22 čoveka, izgorelo je preko 300.000 hektara šume i oko 3.500 kuća.

2005 - Umrla je Širli Horn (Shirley) džez pevačica i dobitnica nagrade "Gremi", poznata po svojim intimnim, šapućućim vokalima i po virtuoznom sviranju na klaviru.

2007 - Umrla je britanska glumica Debora Ker (Deborah Karr) jedna od najvećih holivudskih glumica pedesetih godina. Među njenim najpoznatiji filmovima su "Odavde do večnosti", "Kralj i ja", "Quo Vadis" i "Nezaboravna ljubavna priča". Igrala je sa poznatim glumcima kao što su Bert Lankester, Jul Briner, Keri Grant.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 23 Okt 2013, 10:59
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 22. oktobar


732 - Franački vladar Šarl teško je porazio u bici kod Poatjea Saracene i time zaustavio njihov dalji prodor u Zapadnu Evropu, što mu je donelo nadimak Martel (Čekić).

1400 - Umro je engleski pisac Džefri Čoser začetnik moderne engleske književnosti. Njegove "Kenterberijske priče" smatraju se najznačajnijim delom engleske srednjevekovne književnosti.

1415 - Englezi su u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija V, naneli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na severu Francuske.

1495 - U Portugaliji je na presto stupio kralj Manuel I Veliki ili Srećni. Finansirao je istraživačke poduhvate moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareša Kabrala i drugih, čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugalija svetska pomorska i kolonijalna sila. Tokom njegove vladavine iz zemlje su proterani Jevreji i Maori.

1616 - Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio je zapadne obale Australije.

1647 - Umro je italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli, savremenik i nastavljač Galilejevog dela, pronalazač barometra sa živom (1643 ili 1644).

1806 - Rođen je nemački filozof Kaspar Šmit, poznat kao Maks Štirner, ideolog anarhizma, čije je delo "Jedini i njegova svojina" (1845) izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije, te je jedno vreme bilo zabranjeno.

1815 - Srpski knez Miloš Obrenović postigao je sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi čime je završen oružani deo Drugog srpskog ustanka.

1825 - Rođen je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi, proslavljeni "kralj valcera" i jedan od glavnih predstavnika klasične bečke operete ("Slepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", "Na lepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume").

1838 - Rođen je francuski kompozitor Žorž Bize autor opere "Karmen", jednog od remek-dela francuske i svetske operske scene, čije je prvo izvođenje 1875. godine naišlo na loš prijem publike i kritike.

1881 - Rođen je španski slikar i vajar Pablo Pikaso, jedan od najvećih i najuticajnijih umetnika 20. veka, koji je sa Žoržom Brakom napravio prekretnicu u evropskom slikarstvu, stvarajući novu koncepciju oblika i prostora ("Gospođice iz Avinjona", "Gernika", "Rat i mir").

1918 - Kod mesta Vitorio Veneto počela je jedna od poslednjih bitaka u Prvom svetskom ratu, koja je završena 3. novembra pobedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.

1936 - Vlade Nemačke i Italije potpisale su tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.

1938 - Libija je postala sastavni deo Italije.

1949 - Sprovodeći blokadu Jugoslavije posle Rezolucije Informbiroa, SSSR je otkazao gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, što su potom učinile i ostale zemlje komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije trajala je do 1955.

1956 - Egipat, Jordan i Sirija su osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od napada Izraela.

1971 - Generalna skupština UN je odlučila da primi Kinu u svetsku organizaciju, a da isključi Tajvan koji se otcepio od Kine.

1983 - Trupe SAD su okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu, pošto su levičarske snage izvele državni udar.

1995 - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe su počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.

2001 - Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope u Bukureštu SR Jugoslavija je dobila 430 miliona evra pomoći.

2003 - U Rusiji je uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski (Mikhail Khodorkovsky) koji je bio na čelu naftnog giganta Jukos. U maju naredne godine osuđen je na devet godina zatvora zbog finansijskih malverzacija i utaje poreza.

2004 - U sukobu muslimanskih demonstranata sa vojskom i policijom na jugu Tajlanda život su izgubile najmanje 84 osobe.

2004 - Umro je Džon Pil, veteran među britanskim disk-džokejima, koji je popularisao nove mužičke trendove kao što su pank, rege i hip-hop.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 23 Okt 2013, 11:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 23. oktobar


42. p.n.e. Marko Junije Brut, jedan od vođa zavere u kojoj je 44. ubijen Julije Cezar, izvršio samoubistvo. Brut se ubio posle poraza koji su republikanskoj vojsci u bici kod Filipa nanele snage Marka Antonija i Oktavijana.

1596. Turska vojska sultana Muhameda III kod Erlaua, u Mađarskoj, porazila austrijske trupe nadvojvode Maksimilijana.

1789. Rođen srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor prvog ustava u modernoj srpskoj istoriji, Sretenjskog ustava, 1835. Pokrenuo i uređivao Novine serbske u Beču, potom kratko bio ministar prosvete i urednik prvih novina u Srbiji u vreme Miloša Obrenovića.

1817. Rođen francuski leksikograf i enciklopedista Pjer-Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" posle njegove smrti 1875. nastavila izdavanje enciklopedijskih rečnika.

1912. Počela bitka kod Kumanova, u Prvom balkanskom ratu. Srpska vojska nanela težak poraz turskim trupama i prisilila ih da se povuku ka Bitolju.

1917. Snage SAD ušle u prve borbe u Prvom svetskom ratu, kod Linevila, u Francuskoj.

1917. Na sednici Centralnog komiteta ruske Socijalističke radničke partije boljševika doneta odluka o podizanju oružanog ustanka. U pripremama i izvođenju Oktobarske revolucije, od tada neposredno učestvuje Vladimir Iljič Uljanov Lenjin.

1940. Rođen brazilski fudbaler Edson Arantes do Nasimento Pele. Često se smatra najboljim igračem u istoriji fudbala.

1942. Britanska VIII armija generala Bernarda Montgomerija počela ofanzivu protiv nemačkih snaga pod komandom Ervina Romela, u egipatskoj pustinji, kod mesta El Alamejn. Jedna od najznačajnijih bitaka u Drugom svetskom ratu okončana 12 dana kasnije pobedom Britanaca, usledilo iskrcavanje saveznika na tle severne Afrike.

1944. Sovjetska Crvena armija ušla, u Drugom svetskom ratu, u Mađarsku.

1944. Prebacujući se preko Dunava u tek oslobođeni Beograd, u Drugom svetskom ratu, poginuo Ivan Milutinović, jedan od vođa Narodnooslobodilačkog rata i funkcioner Komunističke partije Jugoslavije.

1944. U filipinskom zalivu Lejte počela jedna od najvećih pomorsko-vazdušnih bitaka u Drugom svetskom ratu. U bici učestvovala gotovo cela japanska flota i tri četvrtine flote SAD. Japanci poraženi 25. oktobra.

1954. Posle serije sastanaka u Parizu, SSSR, SAD, Velika Britanija i Francuska sporazumele se o okončanju okupacije Nemačke.

1956. Uličnim demonstracijama studenata i radnika u Mađarskoj počela antikomunistička pobuna, koju su sovjetske trupe ugušile u krvi 4. novembra 1956.

1958. Ruski pisac Boris Pasternak dobio Nobelovu nagradu za književnost za roman "Doktor Živago". Roman postao bestseler na Zapadu, u SSSR-u tada još nije bio ni objavljen.

1961. Bivšem generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Šveđaninu Hjalmaru Agneu Dagu Hamaršeldu, koji je pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo u avionu u vreme kongoanske krize, posthumno dodeljena Nobelova nagrada za mir.

1973. Severnovijetnamski mirovni pregovarač Le Duk To odbio Nobelovu nagradu za mir uz obrazloženje da u njegovoj zemlji još nema mira.

1983. U napadu kamionima napunjenim eksplozivom na štab marinaca SAD u Bejrutu i obližnju zgradu u kojoj su bili francuski vojnici, poginuli 241 američki i 58 francuskih vojnika.

1983. Na Akušerskoj klinici u Zagrebu rođena prva "beba iz epruvete" u SFRJ.

1990. Premijer Ukrajine Vitalij Masol prinuđen da podnese ostavku posle masovnih studentskih protesta. Prvi funkcioner SSSR-a koji je otišao sa vlasti pod pritiskom javnosti.

1991. Predstavnici 19 zemalja na međunarodnoj konferenciji u Parizu, u organizaciji UN, potpisali mirovni sporazum radi okončanja 13 godina dugog građanskog rata u Kambodži.

2001. IRA objavila da počinje razoružavanje. Dva dana kasnije, Velika Britanija ukinula četiri bezbednosna punkta.

2003. Čang Mej Ling, udovica Čang Kaj Šeka, nekada najmoćnija žena u Kini, umrla u 106. godini u svom domu u Njujorku.

2004. Na Kosovu održani parlamentarni izbori, većina kosovskih Srba ih bojkotovala. Drugi izbori od 1999, kada su vlast u toj pokrajini preuzele Ujedinjene nacije.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 25 Okt 2013, 08:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan 24. oktobar


1360 - Engleski kralj Edvard III i francuski kralj Žan II Dobri, engleski zarobljenik nakon bitke kod Poatjea 1356. potpisali su u Kaleu sporazum kojim je okončana prva faza Stogodišnjeg rata. Francuski monarh je prinudjen da Engleskoj ustupi pojedine francuske teritorije, a Edvard III se zauzvrat odrekao polaganja prava na francuski presto.

1601 - Umro je danski astronom Tiho Brahe, koji je podigao opservatoriju "Uranijenburg" na ostrvu Hven i gotovo dve decenije osmatrao planete, posebno Mars. Otkrio je novu zvezdu u sazveždju Kasiopeje.

1618 - Rodjen je mogulski car Aurangzeb, najmladji sin cara Džehana, poslednji veliki mogulski vladar Indije, koji je tom zemljom upravljao od 1658. do smrti 1707. U ratu za naslednika trona 1657. kad je teško oboleo njegov otac, pobedio je brata Dara Šikoha i potom prilikom krunisanja u Delhiju uzeo titulu "alamgira" (osvajač sveta). Vladao je surovo i opravdao je titulu, jer je proširio Mogulsko carstvo više nego iko pre njega, ali ga je kobno oslabio iznutra, načinivši neprijatelje od hindu podanika zbog pokušaja da im nametne islam.

1632 - Rodjen je holandski prirodnjak Antoni van Levenhuk, koji se, mada po struci knjižar, bavio mikrobiološkim istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svet mikroorganizama. Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope, čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao je oko 400 mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u
izdanjima Londonskog kraljevskog društva, čiji je bio član.

1648 - Vestfalskim mirom, koji su zaključili nemački car i vladari Francuske i Švedske, završen je Tridesetogodišnji rat. Francuska je dobila od Nemačke Alzas, Mec i Tul, Švedska gotovo celu Pomeraniju, a Nemačka je ostala podeljena na veliki broj država. Habzburzi su i dalje ostali nemački (rimski) carevi, ali s veoma ograničenim ovlašćenjima, van njihovih naslednih poseda - austrijskih. Priznata je nezavisnost Švajcarske i
Holandije i proglašena ravnopravnost rimokatolika i protestanata.

1697 - Austrijski feldmaršal Eugen Savojski je na čelu svojih jedinica (ukupno oko 8.500 vojnika) dolinom reke Bosne dospeo do Sarajeva koje je potom, kao značajan turski centar, spalio.

1725 - Umro je italijanski kompozitor Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, osnivač operske "napuljske škole". Komponovao je opere i duhovnu muziku.

1793 - U Francuskoj je Nacionalni konvent, pod kontrolom Jakobinaca, usvojio Novi Revolucionarni kalendar. Njegovom usvajanju najviše je doprineo Robespjer, na tragu borbe protiv hrišćanskih tradicija. Izradio ga je Šarl Žilber Rom, političar i agronom, iako se autorstvo neretko pripisuje Fabr de Englantenu, pesniku koji je izmislio nazive Meseci. Revolucionarni kalendar imao je 12 meseci, po 30 dana, a svi nazivi su ustrojeni po raznim prirodnim pojavama. Kovanice su izvedene iz latinskog, francuskog i grčkog jezika. Ukinuo ga je francuski car Napoleon, počevši od 1. januara 1806. Nakratko je ponovo korišćen tokom Pariske komune maja 1871.

1795 - Pruska, Austrija i Rusija su izvršile "treću podelu" Poljske. Ona je tada prestala da postoji i obnovljena je kao suverena država tek 1918. godine.

1891 - Rodjen je Rafael Leonidas Truhiljo Molina, koji je kao američki štićenik vladao Dominikanskom republikom od 1930. do 1961. U maju 1961. ubijen je iz zasede u blizini Siudad Truhilja.

1907 - Umro je srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača i prvaka Narodne radikalne stranke. Todorović takodje spada i medju najistaknutije pojave srpskog novinarstva uopšte. Bio je blizak vodji srpskih socijalista Svetozaru Markoviću i uredjivao je niz listova i časopisa, pa i socijalistički list "Rad". Pokretač je listova "Samouprava" i "Radikal", a od 1889. do 1903. izdavao je "Male novine", prvi
informativno-senzacionalistički list u Srbiji. Bio je dobrovoljac u Srpsko-turskom ratu 1876. a po njegovom završetku 1878. emigrirao je u Ugarsku i u Novom Sadu je 1878. i 1879. s Lazom Pačuom izdavao socijalistički list "Straža". Potom odlazi u Francusku, a po povratku u Srbiju osudjen je na smrt zbog Timočke bune koju su 1883. u zaječarskom kraju podigli radikali, ali je pomilovan. Nakon izmirenja s Kraljem Milanom zalagao se za sporazum Radikala i Naprednjaka, zbog čega je isključen iz stranke. U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je Černiševskog. Dela: "Dnevnik jednog dobrovoljca", "Silazak s prestola", "Karadjordje".

1912 - Pobedom Prve srpske armije pod komandom regenta Aleksandra Karadjordjevića nad turskom Vardarskom armijom Zeki paše, završena je dvodnevna Kumanovska bitka, ključna u Prvom balkanskom ratu. Turci su isprva imali više uspeha, jer zbog slabog izvidjačkog i obaveštajnog rada srpska komanda nije imala tačan uvid u bojni raspored neprijatelja, a Prva armija je u trenutku kad su sukobi otpočeli bila dosta udaljena od Druge i Treće armije. Glavni udar podnela je Dunavska divizija prvog poziva pukovnika Miloša Božanovića, koja je imala i najteže gubitke, ali i
odlučujuću ulogu. Posebno se istakao niži oficirski kadar srpske vojske, zahvaljujući čijoj su samoinicijativi naneseni snažni udari u turski raspored i elitna turska armija se u neredu i panici povukla ka Bitolju. Trijumf je silno uzdigao moral srpske vojske i naroda i bio podloga kasnijih pobeda u Prvom i Drugom balkanskom i u Prvom svetskom ratu.

1913 - Rodjen je italijanski pevač Tito Gobi, operski bariton svetskog ugleda. Posebno je upamćen po ulozi u "Toski" Djakoma Pučinija u kojoj mu je partner bila Marija Kalas.

1917 - Nemci i Austrijanci su kod italijanskog gradića Kaporeto (sada Kobarid) u Prvom svetskom ratu probili odbranu italijanske vojske i naneli joj težak poraz. Panično bekstvo Italijana pretvorilo se u totalno rasulo, do tada naizgled, čvrste armije. Za 16 dana napadači su napredovali 110 kilometara, zarobili 293.000 italijanskih vojnika, više od 300 topova i velike zalihe ratnog materijala.

1944 - Američki avioni su u Drugom svetskom ratu, tokom velike vazdušno-pomorske bitke u filipinskom zalivu Lejte, potopili japanski nosač aviona "Musaši", jedan od najvećih ikad izgradjenih.

1945 - Stupila je na snagu Povelja Ujedinjenih nacija, koju je u junu 1945. u San Francisku potpisala 51 zemlja osnivač svetske organizacije, uključujući Jugoslaviju.

1945 - U Oslu je streljan vodja norveških nacista i predsednik marionetske vlade u Drugom svetskom ratu Vidkun Kvisling, osudjen zbog izdaje.

1948 - Umro je austrijski kompozitor Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. v. Dela: operete "Vesela udovica", "Zemlja smeška", "Grof od Luksemburga".

1956 - Sovjetska vojska intervenisala je u Budimpešti, dan po izbijanju oružane pobune protiv politike vodje madjarskih komunista Maćaša Rakošija.

1957 - Umro je francuski modni kreator Kristijan Dior, jedan od glavnih "modnih diktatora" u svetu posle Drugog svetskog rata.

1962 - SAD su otpočele blokadu Kube.

1964 - Britanska afrička kolonija Severna Rodezija stekla je nezavisnost pod nazivom Republika Zambija, s predsednikom Kenetom Kaundom. Posle akcija gradjanske neposlušnosti, koje je 1962. organizovala Kaundina Ujedinjena nacionalna partija nezavisnosti, britanska vlada je prinudjena da donese ustav Severne Rodezije i potom da joj posle 73 godine kolonijalne uprave prizna punu nezavisnost. Do tada ona je bila sastavni deo britanske kolonije Rodezija i Njasa (danas Zambija, Zimbabve i Malavi).

1974 - Umro je ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. veku. U rodnoj Odesi završio je konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na medjunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu. Bio je profesor Moskovskog konzervatorijuma i s velikim uspehom je nastupao širom sveta.

1976 - Umro je srpski vizantolog ruskog porekla Georgije Ostrogorski, profesor Filozofskog fakulteta, član Srpske akademije nauka i direktor njenog Vizantološkog instituta. Uživao je ogroman ugled u svetu i smatra se jednim od najvećih vizantologa uopšte. Najviše je izučavao ekonomsku i socijalnu istoriju Vizantije i vizantijsko-srpske odnose. Uredjivao je zbirku "Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije" i "Zbornik radova Vizantološkog instituta". Napisao je više od 170 radova. Dela: "Istorija Vizantije", "Serska oblast posle Dušanove smrti", "Seoska poreska
opština u Vizantijskom carstvu X veka", "Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji", "Avtokrator i samodržac", "Vizantijske katastarske knjige", "Pronija", "Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva", "O istoriji imuniteta u Vizantiji", "O vizantijskoj aristokratiji".

1990 - U Tirani je počeo sastanak ministara inostranih poslova balkanskih zemalja na kojem je razmatrano unapredjenje saradnje Albanije, Bugarske, Grčke, Jugoslavije, Rumunije i Turske. Stvorena je povoljnija atmosfera za razvoj odnosa i rešavanje sporova i problema na Jugoistoku Evrope, ali nikakav konkretan dogovor nije postignut.

1991 - U Sarajevu je prva Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini naglasila potrebu srpskog naroda, da odlučuje o svojoj sudbini kao i njegovo pravo na samoopredeljenje. Što je bila posledica preglasavanja Srba od strane muslimana i Hrvata u skupštini BiH, protivno ustavu te republike. Skupština je imenovala komisiju za plebiscit održan dvadesetak dana kasnije, a za prvog predsednika Skupštine izabran je Momčilo Krajišnik.

1997 - Vojna hunta Sijera Leonea pristala je, pod medjunarodnim pritiskom, da legalno izabrani predsednik te afričke zemlje Ahmad Tedžanu Kabah, preuzme vlast.

2001 - U američkom napadu na avganistansku prestonicu Kabul ubijena su 22 pripadnika terorističke organizacije pakistanskih islamista "Harakat-ul-mudžahedin", militantne grupacije koja nastoji da okonča vladavinu Nju Delhija u severnoj indijskoj provinciji Kašmir.

2005 - Umrla je Roza Parks, prva crnkinja koja se 1955. godine usudila da prekrši tadašnje rasne zakone na jugu SAD, u saveznoj državi Alabama, odbivši da ustupi belcu mesto u autobusu. To je dovelo do radjanja pokreta za prava crnih Amerikanaca.

2007 - Umro je srpski karikaturista, novinar i publicista Pavle Paja Stanković. Radio je ili saradjivao u više beogradskih redakcija - "Politici ekspres", "Večernjim novostima", "Dugi", nedeljniku "Fudbal" i u Radio Beogradu a u poslednje vreme u Radio Zaječaru.


b93

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 25 Okt 2013, 08:53
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 25. oktobar


732 - Franački vladar Šarl teško je porazio u bici kod Poatjea Saracene i time zaustavio njihov dalji prodor u Zapadnu Evropu, što mu je donelo nadimak Martel (Čekić).

1400 - Umro je engleski pisac Džefri Čoser začetnik moderne engleske književnosti. Njegove "Kenterberijske priče" smatraju se najznačajnijim delom engleske srednjevekovne književnosti.

1415 - Englezi su u Stogodišnjem ratu, pod komandom kralja Henrija V , naneli težak poraz Francuzima u bici kod Azenkura na severu Francuske.

1495 - U Portugaliji je na presto stupio kralj Manuel I Veliki ili Srećni. Finansirao je istraživačke poduhvate
moreplovaca Vaska da Game, Pedra Alvareša Kabrala i drugih, čija su otkrića potom postala portugalske kolonije, a Portugalija svetska pomorska i kolonijalna sila. Tokom njegove vladavine iz zemlje su proterani Jevreji i Maori.

1616 - Holandski moreplovac Dirk Hartog na putu prema Javi otkrio je zapadne obale Australije.

1647 - Umro je italijanski matematičar i fizičar Evangelista Toričeli, savremenik i nastavljač Galilejevog dela,
pronalazač barometra sa živom (1643 ili 1644).

1806 - Rođen je nemački filozof Kaspar Šmit poznat kao Maks Štirner, ideolog anarhizma, čije je delo
"Jedini i njegova svojina" (1845) izazvalo burnu reakciju građanske inteligencije, te je jedno vreme bilo zabranjeno.

1815 - Srpski knez Miloš Obrenović postigao je sporazum sa vezirom Beogradskog pašaluka Marašli Ali pašom o mešovitoj srpsko-turskoj upravi čime je završen oružani deo Drugog srpskog ustanka.

1825 - Rođen je austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus Mlađi, proslavljeni "kralj valcera" i
jedan od glavnih predstavnika klasične bečke operete ("Slepi miš", "Ciganin baron", "Noć u Veneciji", "Na lepom plavom Dunavu", "Priče iz bečke šume").

1838 - Rođen je francuski kompozitor Žorž Bize (Georges Biset) autor opere "Karmen", jednog od remek-dela francuske i svetske operske scene, čije je prvo izvođenje 1875. godine naišlo na loš prijem publike i kritike.

1881 - Rođen je španski slikar i vajar Pablo Pikaso, jedan od najvećih i najuticajnijih umetnika 20. veka, koji je sa Žoržom Brakom napravio prekretnicu u evropskom slikarstvu, stvarajući novu koncepciju oblika i prostora ("Gospođice iz Avinjona", "Gernika", "Rat i mir").

1918 - Kod mesta Vitorio Veneto počela je jedna od poslednjih bitaka u Prvom svetskom ratu, koja je završena 3. novembra pobedom Italijana nad već dezorganizovanom austrougarskom vojskom.

1936 - Vlade Nemačke i Italije potpisale su tajni protokol o uzajamnoj pomoći, kojim je formirana osovina Rim-Berlin.

1938 - Libija je postala sastavni deo Italije.

1949 - Sprovodeći blokadu Jugoslavije posle Rezolucije Informbiroa, SSSR je otkazao gostoprimstvo jugoslovenskom ambasadoru u Moskvi, što su potom učinile i ostale zemlje komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije trajala je do 1955.

1956 - Egipat, Jordan i Sirija su osnovali jedinstvenu vojnu komandu radi koordinacije odbrane od napada Izraela.

1971 - Generalna skupština UN je odlučila da primi Kinu u svetsku organizaciju, a da isključi Tajvan koji se otcepio od Kine.

1983 - Trupe SAD su okupirale karipsku ostrvsku državu Grenadu, pošto su levičarske snage izvele državni udar.

1995 - Na osnovu sporazuma Izraela i PLO o palestinskoj samoupravi, izraelske trupe su počele povlačenje iz grada Dženin, na okupiranoj Zapadnoj obali.

2001 - Na donatorskoj konferenciji Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope u Bukureštu SR Jugoslavija je dobila 430 miliona evra pomoći.

2003 - U Rusiji je uhapšen milijarder Mihail Hodorkovski koji je bio na čelu naftnog giganta Jukos. U maju naredne godine osuđen je na devet godina zatvora zbog finansijskih malverzacija i utaje poreza.

2004 - U sukobu muslimanskih demonstranata sa vojskom i policijom na jugu Tajlanda život su izgubile najmanje 84 osobe.

2004 - Umro je Džon Pil, veteran među britanskim disk-džokejima, koji je popularisao nove mužičke trendove kao što su pank, rege i hip-hop.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 26 Okt 2013, 13:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 26. oktobar


899. Umro je engleski kralj Alfred Veliki, koji je po dolasku na presto 871. uspešno odbranio zemlju od Danaca, oslobodio i obnovio London. Razvio je ratarstvo, osnovao nove gradove i učinio mnogo na polju duhovne kulture okupljajući učene ljude i iz inostranstva.

1440. Obešen je Žil de Re, jedan od boraca Jovanke Orleanke. Bivši maršal Francuske optužen je za satanizam i ubistvo 140 dece. Njegov zločin bio je inspiracija za priču "Plavobradi".

1685. Rođen je italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvenih sonata u jednom stavu (Skarlatijev sonatni oblik).

1759. Rođen je Žorž Žak Danton, jedan od vođa Francuske revolucije, koji je 14. jula 1789. predvodio napad na parisku tamnicu Bastilju. Kao protivnik revolucionarnog terora sukobio se sa Robespjerom, optužen je za saradnju sa neprijateljima republike i pogubljen na giljotini 1794.

1842. Rođen je ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, autor monumentalnih kompozicija iz rusko-turskog rata (1877-78).

1861. U Frankfurtu je prikazan rad prvog uređaja za prenos govora, koji je njegov konstruktor Johan Filip Reis nazvao telefon. Kao pronalazač prvog upotrebljivog telefona (1876) smatra se Amerikanac Aleksandar Graham Bel.

1863. U Ženevi je počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

1896. Potpisan je sporazum u Adis Abebi kojim je uspostavljen mir između Italije i Abisinije (Etiopija) i priznata nezavisnost Abisinije.

1905. Tokom Prve ruske revolucije (1905-07), radnici su u Petrogradu osnovali prvi Sovjet (radničku skupštinu).

1905. Sporazumom u Karlštadu Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina sa kraljem Hakonom VII.

1911. U Kini je ukinuta monarhija i proglašena republika sa Sun Jat Senom kao privremenim predsednikom.

1916. Rođen je francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsednika Francuske i ostao na tom položaju 14 godina. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. je lider Socijalističke partije Francuske.

1917. Brazil je objavio rat Nemačkoj u Prvom svetskom ratu.

1955. General Ngo Din Diem proglasio je Republiku Vijetnam u južnom Vijetnamu, a sebe predsednikom i zaveo diktatorski režim. Ubijen je u vojnom udaru u novembru 1963.

1955. Parlament Austrije prihvatio je, dan posle odlaska poslednjih savezničkih okupacionih vojnika, Državni ugovor kojim se obavezala na stalnu neutralnosti zemlje.

1961. Nobelovu nagradu za književnost dobio je jugoslovenski književnik Ivo Andrić i postao prvi Jugosloven dobitnik te prestižne svetske nagrade.

1972. Umro je ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, koji je konstruisao prvi uspešan helikopter, a 1913. prvi izgradio avion sa više motora. Godine 1919. emigrirao je u SAD gde je nastavio rad na konstrukciji novih tipova aviona i helikoptera.

1972. U kampanji Saveza komunista Jugoslavije protiv "anarholiberala" smenjeni su najviši funkcioneri Saveza komunista Srbije Marko Nikezić i Latinka Perović. Nakon toga smenjeni su i funkcioneri u državnom aparatu i privredni rukovodioci koji su se zalagali za liberalizaciju i modernizaciju društva.

1976. Generalna skupština UN je jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte sa Transkejom, koja je samoproklamovala nezavisnost sa belom manjinom na čelu.

1994. Izrael i Jordan potpisali su sporazum, kojim je posle 46 godina formalno okončano ratno stanje dveju susednih zemalja.

1995. Na Malti je ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije "Islamski džihad" Fati Škaki.

1998. Predsednici Perua i Ekvadora potpisali su formalnu deklaraciju kojom je rešen pogranični spor dveju južnoameričkih zemalja nastao početkom 19. veka, zbog kojeg su više puta ratovale.

1999. Savet bezbednosti UN odobrio je upućivanje međunarodnih mirovnih snaga, 11.000 vojnika i policajaca, u Istočni Timor.

2000. Na sastanku u Bukureštu SR Jugoslavija je postala punopravni član Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.

2001. Beogradski sud osudio je Dobrosava Gavrića na 20 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana i još dve osobe u hotelu "Interkontinental" u Beogradu 15. januara 2001.

2002. U akciji oslobađanja oko 800 talaca, koje su čečenski teroristi držali tri dana u jednom moskovskom pozorištu, stradalo je 128 osoba, a svih 50 terorista je likvidirano.

2007. Umro je američki biohemičar Artur Kornberg, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1959. za sintezu DNK u epruveti. Kornberg je otkrio hemijski mehanizam koji pokazuje kako DNK nastaje u ćeliji.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 27 Okt 2013, 12:59
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Na današnji dan, 27. oktobar

1505 - Umro je ruski vladar Ivan III Vasiljevič. Veliki knez moskovski od 1462. i "svih Rusa" ujedinio je veliki broj kneževina, ojačao centralnu vlast i oslobodio ruska područja od Tatara. Izdao je prvi ruski zbornik zakona "Sudebnik" (1497). Zbog rodbinskih veza sa vizantijskom carskom dinastijom, smatran je naslednikom Istočnog rimskog carstva i tada se prvi put pojavila ideja o istorijskoj misiji Ruskog carstva kao zaštitnika celog pravoslavlja.

1553 - Na lomači je kao jeretik spaljen španski lekar i teolog Migel Serveto. Spisima "Christianismi restitutio", u kojima je odbacio hrišćansku doktrinu o Svetom trojstvu, izazvao je gnev i rimokatolika i protestanata. Na zahtev vođe švajcarskih protestanata Žana Kalvina uhapšen je u Ženevi, u kojoj se skrivao od rimokatoličke inkvizicije, i osuđen na smrt spaljivanjem.

1728 - Rođen je engleski istraživač Džejms Kuk, poznat kao Kapetan Kuk, jedan od najvećih morepolovaca u istoriji. Na osnovu svojih istraživanja napravio je mape Australije, Novog Zelanda i Havajskih ostrva, a 1893. objavljen je njegov dnevnik sa mnogobrojnih putovanja. Ubili su ga 1779. domoroci na Havajima.

1782 - Rođen je italijanski muzičar Nikolo Paganini, virtuoz na violoni i kompozitor, čijoj su veštini savremenici pridavali magične moći (violinski koncerti, 24 kapriča za solo violinu, kamerna muzika).

1806 - Napoleonove trupe ušle su u Berlin, nakon pobede nad Prusima kod Jene.

1807 - U dvorcu u Fontenblou Napoleon Bonaparta i španski kralj Karlos IV potpisali su sporazum o podeli Portugalije.

1811 - Rođen je američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu za široku
upotrebu.

1843 - U Srbiji je osnovana državna pošta.

1858 - Rođen je Teodor Ruzvelt, predsednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svetsku silu od dotad
izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države je preuzeo kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija 1901. Sproveo je plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

1871 - Velika Britanija je anektirala dijamantska polja u Kimberliju u Južnoj Africi.

1918 - Britanske, francuske i italijanske snage porazile su u Prvom svetskom ratu austrijsku vojsku na italijanskom frontu.

1922 - Pod pritiskom fašističkog pokreta Benita Musolinija, italijanska vlada je podnela ostavku.

1935 - Pušten je u saobraćaj železničko-drumski "Pančevački most Kralja Petra II" na Dunavu kod Beograda.

1966 - Generalna skupština UN je oduzela Južnoj Africi mandat nad Jugozapadnom Afrikom.

1971 - Kongo je promenio naziv države u Republika Zair.

1973 - Mirovne snage UN stigle su u Kairo da uspostave liniju razdvajanja između egipatskih i izraelskih snaga.

1978 - Egipatski predsednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menahem Begin dobili su Nobelovu nagradu za mir.

1991 - Sovjetska republika Turkmenistan je proglasila nezavisnost od Moskve.

1995 - U Beogradu je umro srpski književnik Slobodan Selenić, dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor na Fakultetu dramske umetnosti u Beogradu ("Prijatelji sa Kosančićevog venca", "Očevi i oci", "Ubistvo s predumišljajem").

1998 - Savet NATO odložio je na neodređeno vreme aktivirajuću naredbu o vojnoj intervenciji protiv ciljeva u SR Jugoslaviji, nakon što su srpske vlasti povukle vojsku na Kosovu u kasarne i smanjile policijske snage u toj pokrajini.

1998 - Gerhard Šreder je preuzeo dužnost kancelara Nemačke, nakon što je Helmut Kol, izgubivši na izborima, podneo ostavku.

1999 - Haljina, koju je holivudska zvezda Merlin Monro nosila dok je pevala "Happy Birthday, Mr. President" predsedniku Džonu Kenediju, prodata je za 1,267.500 dolara, što je rekordna suma za deo odeće prodat na aukciji.

1999 - Naoružani napadači su upali u parlament Jermenije u Jerevanu i ubili devetoricu ljudi, uključujući premijera Vazgena Sarksijana, predsednika parlamenta Karena Demirkijana, dvojicu njegovih zamenika i jednog ministra.

2000 - Zbog jake oluje, ronilačka ekipa nije uspela da uđe u podmornicu Kursk. Dan ranije su otkriveni dokazi da su 23 mornara preživela prvu eksploziju zbog koje je ova ruska atomska podmornica potonula 12. avgusta u Barencovom moru. Stručnjaci su procenili da mornari nisu mogli živeti duže od osam sati od početka ove
katastrofe u kojoj je svih 118 članova posade izgubilo život.

2001 - Švedski dnevnik Ekspresen preneo je izjavu Kristera Petersona, koji je u nedostatku dokaza oslobođen optužbi za ubistvo švedskog premijera Ulofa Palmea 1986. godine, da on zapravo jeste ubio premijera. Peterson je umro 29. septembra 2004. od posledica moždanog udara.

2002 - Na predsedničkim izborima u Brazilu, pobedio je Luiz Inasio Lula da Silva. Da Silva je prvi brazilski predsednik levičarskog opredeljenja i predstavnik radničke klase.

2004 - Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumeseca saopštila je da je tokom 2003. u prirodnim katastrofama poginulo 76.806 ljudi, što je tri puta više nego u prethodnoj, 2002. godini. Do porasta ljudskih žrtava došlo je zbog ekstremnih klimatskih promena u svetu.

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 28 Okt 2013, 13:32
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Na današnji dan, 28. oktobar

1492 - Kristofer Kolumbo je na prvom putovanju preko Atlantika otkrio kopno, misleći da je stigao do Istočne Indije i proglasio je posedom Španije.

1628 - Kraljevske trupe pod kardinalom Rišeljeom zauzele su, nakon višemesečne opsade, uporište hugenota
(protestanata) La Rošel.

1636 - U Kembridžu, u američkoj državi Masačusets, osnovan je Koledž Harvard, najstarija obrazovna ustanova u SAD.

1704 - Umro je engleski filozof Džon Lok, jedan od utemeljivača empirizma i liberalističke filozofije. Snažno je
uticao na kasnije filozofe empiričare i teoretičare liberalnog društva i građanske države ("Ogled o ljudskom razumu", "Pisma o toleranciji", "Dve rasprave o vladi", "Vaspitanje".

1746 - U zemljotresu u Peruu, u kojem su razoreni gradovi Lima i Kaljao, poginulo je najmanje 18.000 ljudi.

1836 - Proglašena je federacija Perua i Bolivije.

1884 - Rođen je kompozitor, muzikolog, pedagog i kritičar Miloje Milojević, profesor Muzičke akademije u Beogradu, jedan od začetnika muzikologije u Srbiji. Osnovao je beogradski orkestar "Collegium musicum" ("Četiri komada za klavir", "Melodije i ritmovi sa Balkana", "Pred veličanstvom prirode").

1886 - Na ostrvu Bidl u njujorškoj luci predsednik SAD Grover Klivlend otkrio je Statuu slobode, poklon Francuske koju je izradio Frederik Ogist Bartoldi, a konstruisao Gustav Ajfel.

1891 - U Japanu je od zemljotresa na najvećem ostrvu Nipon poginulo najmanje 10.000 ljudi, a 300.000 ostalo je bez domova.

1914 - Rođen je američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk koji je 1953. pronašao vakcinu protiv dečje paralize.

1918 - Posle raspada Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu, u Pragu je preuzeo vlast Nacionalni komitet. Republika Čehoslovačka sa predsednikom Tomašem Garigom Masarikom proglašena je u novembru 1918.

1919 - U SAD je stupio na snagu zakon o prohibiciji kojim je zabranjena prodaja pića sa više od pola procenta alkohola.

1922 - Oko 40.000 fašista "crnokošuljaša" Benita Musolinija krenulo je iz Napulja u Marš na Rim. Dva dana kasnije
kralj Vitorio Emanuele (Vittorio) poverio je Musoliniju mandat za sastav vlade. Fašistički režim trajao je do jula 1943.

1923 - Umro je političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 20. decembra 1920. Bio je urednik listova "Samouprava" (1881-83) i "Ođek" od 1884.

1932 - Rođen je političar Spiros Kiprijanu, prvi šef diplomatije posle sticanja nezavisnosti Kipra 1960. Šef države je postao 1977, posle smrti predsednika arhiepiskopa Makariosa III.

1940 - Italijanske trupe napale su Grčku iz Albanije, pošto je Grčka odbila ultimatum kojim je Italija tražila vojna uporišta na njenoj teritoriji. Uz pomoć Nemaca, Grčka je okupirana u aprilu 1941.

1962 - Okončana je kubanska raketna kriza - sovjetski lider Nikita Hruščov saopštio je da je naredio povlačenje raketa sa Kube, a predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi da će obustaviti blokadu te zemlje.

1974 - Šefovi arapskih država, uključujući jordanskog kralja Huseina Deklarcijom su zatražili stvaranje nezavisne palestinske države.

1982 - Na opštim izborima u Španiji ubedljivu pobedu odnela je Socijalistička radnička partija Felipea Gonzalesa.

1995 - U požaru u metrou glavnog grada Azerbejžana, Bakua, poginulo je najmanje 289, a povređeno 270 ljudi.

2000 - Na Kosovu su, u organizaciji administracije UN, održani lokalni izbori, na kojima je ubedljivo pobedio Demokratski savez Kosova Ibrahima Rugove. Kosovski Srbi su bojkotovali izbore, a jugoslovenske vlasti ih nisu priznale.

2001 - Američki predsednik Džordž Buš formirao je Grupu za praćenje inostranih terorista kojom rukovodi javni tužilac Džon Eškroft, a zadatak grupe je i da nalazi i deportuje strance koji ilegalno borave u SAD.

2002 - Visoki diplomata SAD-a, Lorens Foli, ubijen je u Amanu (Jordan). Foli je u ambasadi SAD u Amanu vodio
američku agenciju za međunarodnu pomoć i saradnju (USAID). On je prvi zapadni diplomata ikada ubijen u toj državi.

2003 - Tribunal u Hagu osudio je Srbina iz Bosne i Hercegovine Predraga Banovića na osam godina zatvora zbog ratnih zločina u logoru Keraterm kod Prijedora 1992. godine.

2005 - Umro je pozorišni i filmski velikan, glumac Ljuba Tadić. Bio je stalni član Beogradskog dramskog pozorišta, Narodnog pozorišta, Ateljea 212 i Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u kojima je ostvario veliki broj zapaženih uloga. Glumio je u više od 60 filmova i u mnogim radio i televizijskim dramama.

2008 - Na izborima u Maldivima predsednik Maumun Abdula Gejum izgubio je vlast posle 30 godina. On je priznao pobedu opozicionog kandidata Mohameda Našida koji je tokom njegove vladavine više puta bio zatvaran zbog zalaganja za demokratije na tom arhipelagu u Indijskom okeanu.

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker