|
Autoru |
Poruka |
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Isplativost koncesije zavisi od ponuđenih uslova BEOGRAD - Odgovor na pitanje - koncesije ili krediti za izgradnju putne mreže u Srbiji, nije lako dati, jer sve zavisi od ponuđenih uslova oba modela finansiranja. Direktor preduzeća "Koridori Srbije" Mihajlo Mišić je izjavio da je Srbija već dosta zadužena i da će za nastavak izgradnje autoputa od Beograda do Crne Gore morati da se obezbedi novac kroz koncesiju ili neki model javno - privatnog partnerstva (public-private partnership - PPP).  On je kazao da je koncesija jedan od modela za izgradnju puteva, koji podrazumeva da koncesionar sam izgradi autoput, u odredjenom perodu na njemu naplaćuje putarinu i zatim ga u ispravnom stanju preda državi na upotrebu, ali da Srbija do sada nije imala iskustva sa tim.
"Po našim dosadašnjim iskustvima je najpovoljnija izgradnja autoputeva putem kredita međunarodnih finansijskih institucija koje su okrenute razvoju - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Svetska banka (SB)", kazao je on.
Mišić je istakao da tu imamo dosta iskustva, jer se izgradnja Koridora 10 realizuje na osnovu kredita tih banaka.
"S obzirom na to da je naša zaduženost došla do odredjene granice bruto domaćeg proizvoda, potrebno je doneti odluku kako dalje finansirati izgradnju novih deonica ili u sklopu mera za štednju i u izgradnji autoputa štedeti", naveo je Mišić.
Srbija je od Azerbejdžana dobila kredit za izgradnju autoputa od Ljiga do Preljine u dužini od 40,5 kilometara, a od Uba do Lajkovca se radovi finansiraju iz sopstvenih sredstava, podsetio je direktor "Koridora Srbije.
On je, takođe, podsetio, da je kineska kompanija "Putevi i mostovi" ponudila da uloži 2,5 milijardi evra u izgradnju autoputa od Beograda do Crne Gore, putem klasičnog kreditiranja, koncesijom ili kroz PPP i naveo da bi Vlada Srbije trebalo o tome da se izjasni.
Mišić je rekao da od mnogo faktora zavisi da li bi koncesija bila dobro rešenje, od broja vozila na odredjenoj deonici, terena, cene i roka koncesije... i onda bi tek moglo da se vidi koliko bi se to državi isplatilo.
On je rekao da je po našem zakonu za koncesiju u izgradnju puteva neophodno sprovodjenje javne nabavke na kojoj bi učestvovalo više pondjača. Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Milan Vujanić je istakao da se koncesija isplati ako je njen rok kratak i ako su odgovarajući i drugi uslovi.
"U opredeljivanju izmedju koncesije i kredita - sve zavisi od ponudjenih uslova, ne može se generalno reći da li je bolji jedan ili drugi vid finansiranja izgradnje puteva", naveo je Vujanić.
On je napomenuo da je u svakom slučaju najbolje ako država ima sopstvena sredstva za izgradnju putne mreže, što je redak slučaj pošto je to skup posao.
Ekspert za strana ulaganja Milan Kovačević je, takodje, izjavio da sve zavisi od uslova i da koncesije mogu biti i veoma skupe za državu. Kovačević je rekao da nije lako naći odgovarajućeg koncesionara i izrazio sumnju u to da će neka koncesija biti realizovana u Srbiji u oblasti putne infrastrukture.
"Tu sam dosta skeptičan", dodao je Kovačević.
Za ministra saobraćaja Milutina Mrkonjića najbolji model su, posle povoljnih kredita EBRD, EIB i SB, javno - privatna partnerstva, ali kaže da je spreman da pregovara i o koncesijama, dok ministar gradjevine i urbanizma Velimir Ilić smatra da bi upravo koncesije bile najbolje rešenje za našu zemlju.Neke zemlje su imale loše iskustvo sa koncesijama, na primer u Madjarskoj je zbog koncesije pala vlada zato što saobraćaj nije bio toliko gust koliko je vlada garantovala.
U Srbiji je bila predvidjena koncesija sa "Alpinom" za izgradnju autoputa Horgoš - Požega, ali do radova nije došlo. Kao jedan od najvećih problema pri ugovaranju koncesije navodi se visina putarine i uslovi za njenu primenu, a posebno u zemljama koje imaju visoku inflaciju. SEEbiz
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Najviše izvozimo žitarice, a uvozimo energente Glavni izvozni spoljnotrgovinski partneri Srbije u prvoj polovinu 2012. bili su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Italija, Rumunija, Rusija i u te države smo izvezli više 2,5 milijardi dolara.  U izvozu dominiraju žitarice i poljoprivredni proizvodi, električne mašine i aparati, obojeni metali i proizvodi od metala, gvožđe i čelik i zajedno čine više od trećine domaćeg izvoza (31,3 odsto). Od početka janura do kraja juna tekuće godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše smo uvozili iz Rusije, Nemačke, Italije, Kine i Mađarske ukupno nešto više od četiri milijarde dolara. Najviše smo uvozili energente - naftu, naftne derivate i prirodni gas, vozila, električne mašine i aparate, medicinske i farmaceutske proizvode. Svi oni čine blizu trećine srpskog uvoza, tačnije 29 odsto. Posmatrano pojedinačno u Nemačku smo izvezli 651,8 miliona dolara, u BiH 520,3 miliona, Italiju 509 miliona, Rumuniju 502,9 miliona i Rusiju 375,7 miliona dolara. Iz Rusije smo uvezli 1,12 milijarde dolara, Nemačke nešto više od milijardu, Italije 872,4 miliona dolara, Kina 676,4 miliona i Mađarska 455,2 miliona dolara. Zemlje članice Evropske unije čine više od polovine ukupne razmene, a naš drugi po važnosti spoljnotrgovinski partner jesu zemlje CEFTA sporazuma, sa kojima imamo suficit u razmeni od 616,2 miliona dolara. Blic
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Financial Times: Srbija još nije bankrotirala, ali nije daleko od toga BEOGRAD - Nova Vlada Srbije se suočava sa surovom realnošću, uključujući sve veći manjak u proračunu, gospodarstvo čiji se obujam smanjuje i valutu koja konstantno gubi na vrijednosti, piše Financial Times.  Poziv predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda na razgovore ukazuje na spremnost nove vlade da se sa ovim problemima suoči. Ali ispunjavanje obećanja datih uoči nedavno održanih izbora bit će veoma teško, prenosi Financial Times. Vladajuća koalicija koju predvode nacionalisti i socijalisti vjeruje da postoji način kako bi se investitori ohrabrili i povratili poverenje međunarodnih financijskih institucija. Prvi potezi nove vlade Srbije, a to znači veća kontrola Središnje banke i izbor novog guvernera NBS, izazvalo je burnu reakciju u Europskoj uniji i Međunarodnom monetarnom fondu. Uostalom, to je i dovelo do lošije ocjene kreditne stabilnosti agencije Standard and Purs. Težnje novih vlasti u Beogradu k ekspanzivnijoj fiskalnoj politici također su dovele do veće nervoze tržišta.
Međutim, ako se u obzir uzme stanje u državnoj kasi i kritičnim financijskim problemima s kojima se nova vlada suočava, Srbija teško da ima drugog izbora osim da se ponovno okrene MMF-u, koji će gotovo izvjesno zahtjevati čvršću, a ne „labaviju" fiskalnu politiku.
„Ne vjerujem da vlada uopće ima neku drugu mogućnost", kaže Jovan Kovačić, politički savjetnik i predsjednik neovisnog naučno-istraživačkog udruženja „Most Istok-Zapad" za Financial Times.
Kovačić tvrdi da Srbija nije bankrotirala, ali da je veoma blizu stečaja.
„Drugim rječima, sada kad je izabran novi guverner, zbog čega su neki izrazili zabrinutost, sve bi trebalo obaviti veoma brzo. Vlada je sebe otjerala u ćošak, sada mora ostvariti rezultate na drugim područjima", dodaje Kovačić. U razgovor za FT, Kovačić kaže da pojedini članovi vlade smatraju kako su zamjerke MMF-a „neugodne". Međutim, vlada Srbije ima veoma ograničen prostor za manevriranje. Raspolaganje financijskim rezervama NBS kako bi se financirao manjak – teoretski izvodljiv na osnovu usvojenih izmjena Zakona – moglo bi prije dovesti do inflacije. Prema tom problemu Srbija je do sada bila veoma oprezna, na osnovu iskustva koje je imala devedesetih godina s hiperinflacijom.
Michael Schmidt, šef delegacije u razgovorima sa srpskim zastupnicima ispred njemačke Gospodarske komore, tvrdi da će novi dogovor s MMF-om iz perspektive nekih investitora biti od velikog značaja, ali da to nije jedina stvar na koju će obratiti pažnju.
„Investiranje je postalo puno rizika. Financijski investitori su veoma obazrivi u poslovanju u regiji. Oni su čak i oprezniji kada je o Srbiji riječ, jer je ona do sada ostvarivala bolje rezultate nego Hrvatska i Mađarska, a sada ima lošiju ocjenu kreditne sposobnosti. Ti investitori su trenutno nesigurni zbog stava novih vlasti o različitim pitanjima, posebno poreznoj politici. Hoće li porez biti veći i da li će podrška za investitore ostati na istom nivou kao do sada..vidjeti ćemo..", upozorava Schmidt.
On smatra i da bi Srbija mogla bolje iskoristiti fondove za ulaganja u infrastrukturu, institucija poput Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, a da je devalvacija dinara umanjila cijenu rada i zemljišta, u industrijskom sektoru, ali i maloprodaji. „Sudbina srpskog gospodarstva je neizvjesna, ali ne i bez nade", zaključuje Financial Times. Seebiz
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Potrošačke cene povećane za 0,1 odsto BEOGRAD – Potrošačke cene su u julu u proseku povećane za 0,1 odsto u odnosu na jun, dok su za 6,1 bile veće nego u istom mesecu lane, a za 5,4 odsto nego u decembru, objavio je danas Republički zavod za statitsiku. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda, najveći rast cena u odnosu na prethodni mesec, zabeležen je u grupama alkoholna pića i duvan za 6,6 odsto, rekreacija i kultura 5,7, restorani i hoteli jedan, nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana 0,6 i zdravstvo 0,5 odsto.
U istom periodu zabeležen je pad cena u grupama hrana i bezalkoholna pića, od -1,3 odsto, transport 0,4 i komunikacije 0,2 odsto. Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.
Indeksi potrošačkih cena se definišu kao mera prosečne promene maloprodajnih cena robe i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju. SEEbiz
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Hoćemo li imati dovoljno struje? Beograd -- Jugoistočna Evropa se suočava sa novom krizom u snabdevanju električnom energijom, koja je rezultat gotovo dvogodišnjeg sušnog perioda, piše Plats.  Zbog suše manjak struje u regionu
Letnji porast u konzumu trenutno se uspešno pokriva uvozom energije iz pravca Slovenije, Mađarske i manjim delom Bugarske.
Ipak, ukoliko se suše nastave rastu brige da bi se usled niskog vodostaja reka i akumulacija region na jesen i zimu mogao suočiti sa ozbiljnim problemima u redovnom snabdevanju električnom energijom.
Trgovci ukazuju da će nastavak suše neminovno rezulitirati rastom cena električne energije na regionalnom, međunarodnom tržištu, što će dodatno opteretiti državne elektroprivrede koje moraju da uvoze nedostajuće količine energije. Koliko je ozbiljna situacija postalo je jasno prošle nedelje kada se rumunska Hidroelectrica, inače jedan od najvećih regionalnih izvoznika energije, usled niskog vodostaja u akumulacijama pozvala na višu silu i otkazala sve ugovorene prodaje namenjene izvozu. Balkan dodatno opterećuje rekordno nizak vodostaj Dunava, a i ostali veći vodotokovi u regionu se suočavaju sa veoma negativnim hidrološkim procenama.
U međuvremenu, u Albaniji je CEZ (operater tamošnje distribucije) 6. avgusta potvrdio da je skoro učetvorostručio uvoz električne energije na čitavih 350 gigavat-časova električne energije mesečno, sa 100 gigavat časova uvezenih u julu.
"Odluka o povećanju uvoza je potez koji su CEZ i Albanska država preduzeli radi stabilizacije energetske situacije u zemlji", navodi se u saopštenju CEZ Šperndarje.
"Naša holding kompanija iz Praga je odlučila da alocira veća finansijska sredstva za nabavku energije, kako bi obezbedila nesmetano snabdevanje Albanskih potrošača u dolazećim mesecima", navodi se u istom saopštenju.
CEZ je objasnio da odluka o većim kupovinama sada za cilj ima čuvanje akumulacija za kasniji period u godini.
Sredinom jula Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, takođe jedan od vodećih regionalnih izvoznika energije, saopštila je da je proizvodnja iz hidroelektrana u 2012. godini niža za čitavih 42 odsto od 3280 GWh koliko je bilo u planu.
"U prvoj polovini godine, proizvodnja hidroelektrana je pokrila svega 18 odsto ukupne proizvodnje", saopštio je 18. jula Mirsad Šabanović, šef snabdevanja i trgovine EPBiH. Njegov kolega Elvedin Grabovica, generalni direktor EPBiH saopštio je da se sada očekuje da će ukupna proizvodnja EPBiH u 2012. biti 20 odsto niža od one u 2011, delom zbog remonta postrojenja od 215 megavata u termoelektrani Tuzla, a najviše zbog produženog sušnog perioda. Bosna i Hercegovina je jedini izvoznik električne energije na zapadnom Balkanu, a čak 40 odsto energije proizvodi u hidroelektranama.
Trgovci električnom energijom ukazuju da su i pored obilatih snežnih padavina početkom godine, neophodne vanredno velike padavine da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalan nivo.
"Ovo leto je u pogledu padavina čak nešto gore od leta 2011, posebno kad se uzme u obzir da su vodostaji u rezervoarima već bili na niskom nivou", kaže Mladen Apostolović, šef trgovine i portfolija u EFT Group.
„Dodatno opterećenje predstavljao je remont značajnog broja termoenergetskih objekata u regionu, što je u drugom kvartalu godine rezulitralo većom proizvodnjom hidroenergetskih objekata i dodatnim pražnjenjem akumulacija. Proizvodnja hidroelektrana u regionu je u šetomesečnom periodu od oktobra 2011. do marta 2012. bila najniža u poslednjih 15 godina – proizvedeno je ukupno oko 11 teravat časova energije, što je čak 56 odsto ispod proseka", objašnjava Apostolović i ukazuje da je ovo pre sevga regionalni problem jer Balkan proizvodi preko 25 odsto energije u hidroelektranama.
"Ukupna proizvodnja energije u prvih šest meseci ove godine u regionu je 16 odsto manja nego prošle godine, dok je u slučaju Bosne i Hercegovine manja za čitavih 50 odsto u odnosu na višegodišnji prosek", objašnjava on.
Analitičari su složni u proceni da će se zemlje Balkana suočiti sa potencijalno ozbiljnim problemom u obezbedjivanju dovoljno energije za grejnu sezonu, ukoliko izostanu velike padavine u četvrtom kvartalu godine.
"Normalno snabdevanje će u tom slučaju gotovo isključivo zavisiti od pouzdanosti rada velikih termoelektrana u regionu. U svetlu toga treba se na primer osvnruti na nedavno saopštenje EPS da je radi remonta van pogona čak 1200 megavata kapaciteta (TENT A5, TENT B1 i Kostolac B2), i da je planirano da se ovi blokovi vrate na mrežu u toku grejne sezone, tek krajem oktobra, početkom novembra. Zato sam siguran da će se regionalne elektroprivrede dobro pripremiti i pravovremeno obezbediti dovoljne količine energije radi obezbedjivanja sopstvenih sistema u slučaju potencijalno kritičnih situacija", zaključuje Apostolović. B92
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Fiat 500L kreće put Evrope za 15.000 eura Koliko smo svi željno iščekivali početak proizvodnje i izvoza Fiata 500L, i napokon smo dočekali i taj dan, mada su neki već prijavili šlepere u Hrvatskoj, natovarene novim adutom iz Kragujevca. Zvanična prodaja u Evropi počinje 1. oktobra, a nešto kasnije i u SAD i Aziji, na preko 100 svetskih tržišta.
Železnički transport automobila novog Fijatovog modela “500L” od Kragujevca do Luke Bar počinje danas, kažu iz Železnica Srbije. Prvi voz će od Fijat automobila Srbije u Kragujevcu sa 16 vagona prevesti ukupno 208 novih automobila “500 L” namenjenih izvozu.
Železnice su najavile da će do kraja godine sa 130 vozova transportovati 26.000 automobila, a za 2013. je planiran prevoz 160.000 automobila sa 14 vozova nedeljno.  U Fijat automobilima Srbije (FAS) ranije je rečeno da se sve u vezi sa proizvodnjom i prodajom novog modela “500L” odvija planiranom dinamikom i da će od oktobra početi prodaja, najpre na prioritetnim tržištima – u Italiji i u Srbiji.
U Srbiji će cena osnovne verzije tog automobila biti 13.490 evra, a u ponudi su tri motora. Reč je o dva benzinska motora (105 KS 0.9 “TwinAir” i 95 KS 1.4 litra) i jednom turbo-dizel motoru (85 KS 1.3 “MultiJet 2″). Nažalost, za 13.490 eura se ne dobija klima uredjaj, iako je bezbednost na visokom nivou, a kupci će za to malo udobnosti tokom leta morati da izdvoje za sledeći paket opreme, sa kojim cena dostiže celih 15.000 evra.
FAS je objavio da je serijska proizvodnja novog Fijatovog modela “500L” u Kragujevcu počela 4. jula i najavio proizvodnju oko 30.000 tih automobila do kraja godine. U FAS-u očekuju da će najbolja prodaja biti na evropskom tržištu, a trećina prodaje trebalo bi da bude ostvarena na tržištu SAD.  Zbog povećanja obima proizvodnje novog modela “500L” u fabrici je nedavno počela da radi i druga smena. Radno vreme prve smene je od šest do 16 časova, dok se u drugoj radi od 20 sati uveče do šest sati ujutro. Sa proizvodnih traka, prema saznanjima, dnevno silazi 100 modela “500L”, a u obe smene u proizvodnji radi po 300 radnika. Autopedija
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Ilić: Kinezi nude povoljne uslove za Koridor 11 BEOGRAD - Kinezi nude Srbiji veoma povoljne uslove za izgradnju Koridora 11 sa ulaganjem od dve i po milijarde evra, rekao je ministar građevine i urbanizma Velimir Ilić.  Prema njegovim rečima, zvanična ponuda biće u vladi početkom septembra.
"Do sada postoji samo pismo o namerama. Pored Puteva i mostova i druge kineske najveće državne kompanije i banke oglasile su se i žele da učestvuju", izjavio je Ilić.
Za učešće u izgradnji autoputa od Beograda do Crne Gore, takođe, su se interesovali, kako je rekao, Španci i Austrijanci koji sada pripremaju ponude.
"To nije pitanje za jednog čoveka, već za premijera, zamenika i njihove najuže saradnike, da sednu i predlože vladi najbolja rešenja", naveo je Ilić.
On je podsetio da je predsednik Kine obećao 10 milijardi evra za investicije u jugoistočnoj Evropi, a kineska kompanija Putevi i mostovi, koja gradi most od Zemuna do Borče, ponudila je učešće u gradnji autoputa od Beograda do granice Crne Gorom klasičnim kreditiranjem, koncesijom ili javno-privatnim partnerstvom.
On je kazao da je na intervenciju premijera Ivice Dačić i zamenika premijera, Ministarstvo finansija ovih dana već opredelio određena interventna sredstva za eksproprijaciju kako bi Azerbejdžanci, koji su nam dali kredit od 300 miliona evra, mogli da nastave bez zastoja da grade autoput od Ljiga do Preljine.
Ilić je obećao da će do kraja mandata ove vlade biti izgrađen autoput od od Beograda do Čačka.
Ministar je kazao da je NIS - u predložio da se ovih dana oglase da li su zainteresovani da kupe sve lokacije za pumpe na budućem autoputu do Crne Gore, a taj novac da se uloži u eksproprijaciju.
Oko 60 do 70 odsto troškova eksproprijacije bi se tako moglo isplatiti i izbegli bismo, kako je rekao, mafijaše da kupuju pumpe. Ilić je rekao da bi neiskorišćenu državnu imovinu trebalo staviti u funkciju građana, a ne da razni objekti propadaju, na primer kasarne, započeti kompleks na Crnom vrhu kod Bora, hotel u Jošaničkoj banji...
Ilić je ponovio da bi srpska Razvojna banka trebalo da bude državna Poštanska štedionica, jer je u sklopu Pošte Srbije i "drži sve penzionere i veliku klijentelu države", navodeći da bi njen početni kapital došao iz Fonda za razvoj i drugih izvora, kao i da bi se u tu banku plasirala sredstva od privatizacije.
Ministar je najavio da će uskoro pokrenuti projekat izgradnje 5.000 socijalnih stanova tokom mandata ove vlade, od ukupno potrebnih 10.000 za zbrinjavanje Roma, samohranih majki, osoba sa invaliditetom, izbeglica, vojnih penzionera, policajaca, porodica sa više dece...
Taj projekat će se realizovati u saradnji sa opštinama koje bi poklonile lokacije za izgradnju i tako bi stambeni kvadrat mogao da košta između 400 i 500 evra.
Izgradnja novog beogradskog naselja Stepa Stepanović sa skoro 5.000 stanova i svim pratećim objektima biće, prema njegovim rečima, potpuno završena u maju 2013, a sledeći državni projekat - naselje Dr Ivan Ribar na Novom Beogradu sa oko 700 stanova počeće da se gradi vrlo brzo i tu će stanovi biti nešto jeftiniji, jer neće morati da se odvaja deo za Vojsku Srbije.
Ilić je najavio da bi cena kvadrata mogla da se spusti ispod 1.000 evra ukoliko bi lokalne samouprave, na primer, dale besplatno priključke za vodu i drugu infrastrukturu.
Ministar građevine je kazao da će rebalansom budžeta biti obezbeđena dodatna sredstva za subvencionisanu kupovinu stanova, kako bi se pomoglo građanima i održala tražnja za neketninama.
Ilić je ocenio da bi samo u okviru podizanja energetske efikasnosti objekata moglo da se zaposli više od 100.000 građevinara i dodao da je za finansiranje tog posla zainteresovana i Svetska banka.
Što se tiče legalizacije, Ilić je naveo da samo u Čačku ima 17.000 nelegalizovanih kuća, kao i da će na nivou cele Srbije omogućiti "skoro besplatnu" legalizaciju odnosno plaćaće se samo minimalni troškovi za administraciju i geometre i to na dugoročne rate.
On je rekao da bi proces legalizacije mogao da se završi u naredne tri godine i zapretio da će se rušiti objekti vlasnika koji i pored svega toga ne budu hteli da završe legalizaciju.
Ilić je, takođe, najavio da će sprečiti prevare sa stanovima, tako što će svim građevinskim firmama koje jednom prevare nekoga biti oduzeta dozvola za rad, prodata imovina i nadoknadjena šteta. SEEbiz
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Devizne rezerve NBS-a 10,14 milijardi evra BEOGRAD - Devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju jula iznosile su 10,14 milijardi evra, objavila je danas centralna banka.  Najveći odliv iz deviznih rezervi u julu realizovan je po osnovu toga što su banke povukle izdvojene devizne obavezne rezerve u neto iznosu od 167,4 miliona evra, u odnosu na njihov nivo obračunat u junu.
Ostali odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu intervencija NBS-a na međubankarskom deviznom tržištu u iznosu od 44,5 miliona evra, izmirivanja obaveza prema inokreditorima u iznosu od 28,7 miliona evra i servisiranja stare devizne štednje u iznosu od 18,9 miliona evra.
U julu je najveći priliv ostvaren prodajom hartija od vrednosti Republike Srbije, denominovanih u evrima u iznosu od 30,7 miliona evra. Pored toga, ostvareni su prilivi od donacija u iznosu od 17,1 milion evra i po osnovu korišćenja kredita u iznosu od 15,5 miliona evra.
Neto devizne rezerve, odnosno rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, kao i za sredstva povučena od MMF-a, na kraju jula iznosile su 5,53 milijarde evra.
Devizne rezerve NBS-a obezbeđuju pokrivenost novčane mase (M1) od 435 odsto, kratkoročnog duga u iznosu 2.965 odsto i istovremeno pokrivaju sedam meseci uvoza robe i usluga.
Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u julu iznosio je 1,5 milijardi evra, i bio je za 323,7 miliona manji nego u prethodnom mesecu. Od početka godine u međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 9,75 milijardi evra.
U julu je zabeležena nominalna deprecijacija dinara u odnosu na evro od 1,6 odsto, dok je za prvih sedam meseci ove godine dinar prema evru nominalno pao za 11,1 odsto. Tokom jula NBS je intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu prodajom 44,5 miliona evra, kako bi ublažila preterane dnevne oscilacije kursa. SEEbiz
|
|
|
|
|
Tesa
|
|

rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55 Postovi: 4287
|
Legalizacija na popravnom Ustavni sud proglasio neustavnim sve odredbe o legalizaciji u Zakonu o planiranju i izgradnji. Vlada dobila rok od šest meseci do kada treba da predloži nova rešenja  USTAVNI sud Srbije na sednici u četvrtak “izbrisao” je iz Zakona o planiranju i izgradnji sve odredbe koje se odnose na legalizaciju bespravno izgrađnih objekata. Sudije smatraju da sama legalizacija nije u suprotnosti sa Ustavom, ali da način, kojim je uređena zakonom, jeste. US je odložio objavljivanje te odluke u “Službenom glasniku” i time zakonodavcu ostavio rok od šest meseci da ispravi osporene odredbe i da ih usaglasi sa Ustavom. Za to vreme svi vlasnici bespravnih objekata mogu da nastave postupak legalizacije po “spornim odredbama”.
- Odluku US još nisam videla i ne mogu da je komentarišem - kaže za “Novosti” Aleksandra Petrović, pomoćnik ministra za građevinarstvo. - U svakom slučaju, odluka US stupa na snagu tek kada se objavi u “Službenom glasniku”. Ako je tačno da je ostavljen rok od šest meseci, onda je to period u kojem ćemo morati da nađemo nova rešenja da se ne bi desila pravna praznina.
Ministarstvo građevinarstva je inače pripremilo Nacrt zakona o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, a javna rasprava traje do 11. decembra. Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu građevinarstva, a kako se očekuje, zakon bi trebalo da bude usvojen u roku od mesec dana. Naime, Ministarstvo će predložiti da se pred poslanicima Skupštine Srbije ovaj leks specijalis nađe po hitnom postupku.
PRIMEDBE OPŠTINA U Ministarstvu građevinarstva kažu za “Novosti” da će neki predlozi gradova i opština biti prihvaćeni, ali ne i plaćanje naknade za uređenje zemljišta. Tom naknadom, naime, ne može da se uslovljava upis vlasništva u katastar, već gradovi i opštine svoja prava na naknadu mogu da ostvare u nekom drugom postupku. U Ministarstvu kažu da na predloženi nacrt zakona nema suštinskih kritika, da je predlog u interesu građana, koji će konačno moći svoju imovinu da stave u funkciju, a to znači i upis hipoteke.
Stalna konferencija gradova i opština dostavila je svoje primedbe. Prema njihovom predlogu, katastarska legalizacija moguća je za poslovne i objekte za obavljanje zanatske delatnosti, ali samo ako neto površina ne premašuje 100 kvadrata.
U obrazloženju SKGO stoji da je izvorni tekst nacrta otvarao prostor za korupciju, jer nije bila precizirana površina poslovnih i zanatskih objekata. Takođe, SKGO traži da u katastru uz upisan objekat stoji zabeležba ne samo da je uknjižba odrađena po leks specijalisu, već i da nije izdata građevinska i upotrebna dozvola i da je vlasnik obveznik plaćanja naknade za uređenje zemljišta. Tu naknadu bi vlasnici plaćali ako žele da prodaju objekat, da ga rekonstruišu ili nadzidaju.
Gradovi i opštine zalažu se i za pravnu zaštitu trećih lica, da ukoliko propuste rok za žalbu imaju od godinu do tri godine vremena da pokrenu sudski postupak za naknadu štete nastale upisom svojine na zemljištu ispod nelegalnih zdanja, koje je prethodno bilo u njihovom vlasništvu. Ipak, SKGO predlaže Vladi Srbije da pristupi izradi novog, sveobuhvatnog koncepta legalizacije, koji će podrazumevati izmene više zakona - o planiranju i izgradnji, o državnom premeru i katastru, porezu na imovinu...
Novosti
|
|
|
|
|
Passion
|
|

rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59 Postovi: 4951
|
U Rusiji Južni tok danas,u Srbiji 20.decembra
Prvi radovi na transpevropskom gasovodu počinju danas na jugu Rusije, u Srbiji za tri nedelje. Kad gas poteče prihod za srpski budžet 200 miliona evra godišnje.

Srbija će od svojih delova tranzitnih taksi gasovoda Južni tok imati oko 200 miliona evra prihoda, izjavio je danas specijalni savetnik u Ministarstvu energetike Ljubomir Aksentijević, koji je najavio i da će simbolični radovi u Srbiji na tom projektu početi 20. decembra.
Prvi radovi na gasovodu Južni tok počeće danas na kompresorskoj stanici Ruskaja u Krasnodarskoj oblasti na jugu Rusije, dok izgradnja tog gasovoda u Srbiji treba da počne, kako je kazao Aksentijević, tri nedelje posle postavljanjem kamena temeljca jedne kompresorske stanice u Banatskom donjem selu.
"To je simbolični početak radova. U naredne tri godine će prve cevi biti gotove, a sledeće dve godine druga polovina", objasnio je Aksentijević, navodeći da već 60 godina nije bilo takve investicije na ovim prostorima.
Izgradnja gasovoda, kako je istakao, Srbiju čini tranzitnom zemljom prema Evropi, a to će doneti veoma značajne ekonomske efekte.
Aksentijević je istakao i da izgradnja gasovoda kroz Srbiju državu i građane Srbije "neće koštati ni belog dinara", a da će biti dobijeni direktni ekonomski efekti.
On je dodao da će 2.000 ljudi biti angažovano na građevinskim radova, u kojima će učestvovati srpske firme, da će Srbija od njenih delova tranzitnih taksi imati prihode od oko 200 miliona evra, a da će biti i smanjena zavisnost od nedostatka gasa.
Upitan da li će biti uticaja na cenu gasa, Aksentijević je objasnio da će doći do poboljšanje cena gasa u odnosu na sdašnje snabdevanje Srbijagasa preko Mađarske.
Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović izjavila je ranije ove sedmice da će Zakon o Južnom toku biti usvojen do kraja godine i da izgradnja tog gasovoda u Srbiji treba da počne u decembru.
Prvi nacrt tog pravnog akta očekuje se za 15 dana, i po hitnom postupku biće upućen u Skupštinu, rekla je Mihajlović i podsetila da se Srbija obavezala prema ruskim partnerima da će usvojiti taj zakon.
Kapacitet gasovoda kroz našu zemlju iznosiće oko 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a očekuje se da će u njoj, takođe, biti čvorište za snabdevanje regiona gasom, ka Republici Srpskoj, Madarskoj, Sloveniji, Austriji, a možda i dalje.
Što se tiče gasovoda u celini "prvi ašov" biće zaboden danas u Krasnodarskoj oblasti a toj ceremoniji će, kako prenose moskovski mediji, prisustvovati i predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Putin je 30. decembra 2011. dao nalog rukovodstvu Gasproma da ubrza početak radova na projektu Južni tok i da njegova izgradnja počne pre kraja ove godine.
U Srbiji, prema najavama zvaničnika, izgradnja tog gasovoda treba da počne u decembru.
Generalni direktor kompanije Gasprom Transgas Krasnodar Igor Tkačenko je izjavio da će kompresorska stanica Ruskaja u neposrednoj blizini Crnog mora biti najveća na svetu i da će ukupan obim gasa koji će se transportovati dostići 63 milijarde kubnih metara godišnje, što je 10 odsto ukupne tražnje gasa u Evropi.
U izgradnju Južnog toka, koji će transportovati ruski gas u Evropu po dnu Crnog mora, biće uloženo oko 15,82 milijarde dolara, prenela je agencija Itar-Tass.
Podmorska deonica gasovoda vodiće od kompresorske stanice Beregovaja na ruskoj obali Crnog mora do Burgasa na bugarskoj obali. Ukupna dužina podmorske deonice iznosiće oko 900 kilometara na maksimalnoj dubini većoj od dva kilometra.
Da bi Južni tok mogao da bude popunjen do punog kapaciteta od 63 milijarde kubnih metara, ruski sistem za transport gasa biće proširen izgradnjom dodatnih 2.446 kilometara cevovoda i 10 kompresorskih stanica, ukupnog kapaciteta od 1.437 megavata. Taj projekat, pod nazivom Južni koridor, biće realizovan u dve faze, do decembra 2019.
Južni tok je od strateškog značaja za energetsku sigurnost Evrope i planirano je da bude pušten u rad do kraja 2015.
Akcionari su ruski Gasprom koji ima polovinu vlasništva u zajednickom preduzeću, a drugu polovinu poseduju italijanski ENI, francuski EDF i nemački BASF.
(MONDO/agencije)
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 33 gostiju |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|