|
Autoru |
Poruka |
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Termalne vode su srpska nafta! Geotermalni izvori jedan su od najvećih potencijala Srbije, a koriste se samo u rekreativne svrhe ili za banjsko lečenje  BEOGRAD - Šansa za investicije! Treći milenijum je milenijum geotermalne energije, a njeni izvori se, za razliku od Srbije, sve više eksploatišu zahvaljujući ubrzanom razvoju tehnologije. Kod nas se brojni hidrogeotermalni resursi (više od 200) još uvek koriste isključivo u sportsko-rekreativne svrhe ili kada je banjsko lečenje u pitanju.
Ukupna količina geotermalne toplote koju iznesu podzemne vode preko prirodnih i veštačkih izvora u atmosferu za godinu dana jednaka je količini toplote koja bi se dobila sagorevanjem oko 250.000 tona nafte!
Olivera Krunić, profesorka na Departmentu za hidrogeologiju Rudarsko-geološkog fakulteta, za Kurir kaže da naše bogatstvo leži u tome što posedujemo veliki broj prirodnih izvora termalnih voda sa temperaturom većom od 15 stepeni.
- U odnosu na susedne zemlje, ovo je izrazito veliki broj prirodnih izvora - objašnjava ona i dodaje da su za eksploataciju petrogeotermalne energije najbolje granitoidne stene, kojih u Srbiji ima oko deset.
Kako kaže, razvijene zemlje su usled iscrpljenosti resursa i narušavanja ekološke ravnoteže krenule u pravcu sve naglašenijeg razvoja čistih tehnologija, tzv. zelene energije, što predstavlja našu šansu za ispravno vrednovanje svog potencijala.
- Da bi hidrogeotermalni resurs Srbije postao izvor našeg dugoročnog bogatstva, neophodna nam je nova strategija - rekla je Krunićeva.
Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, kaže da - zbog toga što neadekvatno upravljamo resursima biomase, energije iz otpada i geotermalnih izvora - godišnje gubimo oko milijardu evra!
Primena geotermalnih voda
♦ U procesu toplifikacije i balneoterapije ♦ U proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji ♦ U drvnoj industriji (sušenje građe, proizvodnja nameštaja...) ♦ Za grejanje i hlađenje ♦ Za lečenje Kurir
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
"Desetke" ne nalaze posao u Srbiji Dr Maja Nedović, stipendista Fonda za mlade talente, obavezala se da će raditi u Srbiji pet godina, ali nije uspela da se zaposli, pa je otišla iz Srbije, pišu beogradski mediji. Sa visokim prosekom i uredno položenim ispitima na Medicinskom fakultetu u Beogradu, Maja Nedović (28) lako je dospela među stipendiste Fonda za mlade talente, navode ''Novosti''. Školske 2008/2009. godine bila je među hiljadu najboljih studenata završnih godina i dobila stipendiju "Dositeja", koju dodeljuje ovaj fond.  Verovala je da će sa znanjem, diplomom i činjenicom da je stipendista Fonda za mlade talente bez muke naći posao, dobiti šansu za specijalizaciju i da će joj karijera zavisiti samo od toga koliko se bude trudila. Sve je, međutim, ispalo drugačije. Sada živi i radi u Republici Srpskoj. Kada je dobila stipendiju, obavezala se da će tokom narednih osam godina - pet raditi u Srbiji. U suprotnom će morati da vraća novac. Posao u Srbiji nije uspela da nađe, a sve i kada bi se sad zaposlila, ne bi mogla za nepune četiri kalendarske skupi pet godina lekarskog staža. Iz Fonda je, kaže, niko ne zove i ne zna da li će joj tražiti novac nazad. "Kada sam diplomirala, počela sam da se prijavljujem na sve konkurse koji su bili objavljeni. Iako sam živela u Beogradu, nisam mnogo birala. Osim na konkurse u glavnom gradu, javljala sam se na sve, u bilo kom gradu u Srbiji. Ali nije išlo", kaže Nedovićeva. Ova mlada lekarka od kada je diplomirala i položila državni ispit javlja se na sve konkurse na kojima se traže doktori opšte prakse. Više puta odbijena je u Domu zdravlja "Novi Beograd", pa u DZ "Dr Simo Milošević", DZ "Grocka", Univerzitetskoj dečijoj klinici, KBC "Dr Dragiša Mišović", Vojno-medicinskom centru, Specijalnoj bolnici "Sveti Sava", domovima zdravlja u Ljuboviji i Kostolcu... U međuvremenu je volontirala, položila državni ispit, neprestano pratila konkurse koje je davala Nacionalna služba za zapošljavanje. Ni tamo nikoga nije interesovalo, kaže, što je stipendista Fonda za mlade talente. Po isteku stipendije Fond se interesovao za nju i njene vršnjake koji su se našli u istoj situaciji samo toliko što su imali radionicu o tome kako da napišu radnu biografiju. "Gde god sam se javila, bila sam odbijena. Ni studije u roku, ni prosečna ocena 9,29 nisu bili dovoljni. Oni koji su primani uvek su imali niži prosek, duže studirali, ali imali su, očigledno, nešto drugo što je potrebno za zaposlenje", navodi Maja. Meseci su prolazili, a za ovu devojku, jednu od hiljadu mladih talenata Srbije, posla nije bilo. Pojavio se konkurs za porodičnog lekara u Brodu, u Republici Srpskoj. Prijavila se i konačno dobila posao. "Sad živim u Brodu, radim i imam status stranog državljanina. I dalje ne odustajem od potrage za poslom u Srbiji, ali i dalje prolaze neki drugi ljudi. Poslednje razočaranje bio mi je konkurs grada Beograda za 60 lekara. Kada sam saznala da su testiranja i razgovori sa kandidatima završeni, otišla sam u Sekretarijat za zdravstvo, gde su mi rekli da sam eliminisana zbog zdravstvenog uverenja koje sam dostavila, a koje je izdato u Brodu, kao i da nemam pravo žalbe. A na prijavi uredno piše moj broj telefona i ako sam odbijena samo zbog takve stvari mogao je neko da me pozove i zatraži uverenje iz Srbije. Tražila sam da mi vrate dokumenta sa obrazloženjem zbog čega sam odbijena, ali to do danas nije učinjeno. A moje zdravstveno uverenje je ispravno, jer se u konkursu ne navodi koja ustanova mora da ga izda", priča Maja Nedović. Zbog takvih primera koji se, kaže, ne dešavaju samo njoj, već mnogim njenim kolegama, mladi odlaze iz Srbije. Nadležni bi ovim problemom, dodaje, morali da se pozabave u praksi, a ne samo u strategijama. "Sve dok postoji negativna selekcija, nepotizam i korupcija, talenti će bežati odavde. Da postoje normalni kriterijumi pri zapošljavanju, mnogi bi ostali. Sve dok je ovako, stipendije i nagrade koje nam daju služe pre svega za promociju ljudi iz vlasti. A da je moj slučaj usamljen, o njemu ne bi vredelo ni govoriti", zaključuje ova mlada doktorka. Vestionline
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Prvi srpski piloti Pre sto godina u Francuskoj obučavani naši avijatičari, a prvi avion kupljen prilozima sakupljenim u Rusiji  Prvi poginuli pilot: Mihajlo PetrovićDok se nad Balkanom, tačno pre sto godina, nadvijala mogućnost ratnih sukoba, srpska vojska poslala je prve pilote na obuku u Etamp kod Pariza. Oni će u zimu 1912, 1913. biti spremni i učestvovati u Prvom balkanskom ratu koji su Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grčka vodile protiv Turske. O tim događajima, a u znak sećanja na njih u Srbiji se ove godine obeležava sto godina vojnog vazduhoplovstva, postoji prilično dokumenata i fotografija, ali nijedan avion, ili bar neki njegov deo, nije sačuvan.
– Tih godina Niš je bio središte nastajućeg srpskog vazduhoplovstva. Na Trupalskom polju bio je aerodrom sa hangarima za avione, baloni su punjeni vodonikom, a dolazili su i vazduhoplovci iz inostranstva – kaže Čedomir Janić, istoričar vazduhoplovstva i bivši direktor Muzeja jugoslovenskog vazduhoplovstva.
Avioni u oružanim snagama u vreme Prvog balkanskog rata bili su novost, pre toga su ih u borbenim dejstvima upotrebili samo Italijani i to tokom sukoba u Libiji 1911. godine. Krajem oktobra 1912. godine, neposredno po izbijanju balkanskog rata, bugarski piloti i ruski dobrovoljci počeli su sa izviđanjem turskih utvrđenja kod Jedrena. Nešto kasnije su i grčki piloti nadletali tursku flotu u Dardanelima.
Prvi avion u srpskoj vojsci bio je „duks” ruske proizvodnje, kupljen prilozima koje su u Rusiji, po podacima Janića, sakupili predstavnici SPC i čitaoci petrogradskog lista „Novo vreme”. U novembru u Makedoniji su obavljene pripreme za upotrebu srpskog aviona kojim su upravljali ruski piloti, ali do toga nije došlo zbog brzog prodora srpske vojske i meteoroloških uslova.
Glavna grupa srpskih vazduhoplovaca stigla je, međutim, sa zakašnjenjem na ratište, kada je već sklopljeno primirje sa Turskom, jer je Austrougarska zabranila transport aviona kupljenih u Francuskoj preko svoje teritorije, pa je to moralo biti obavljeno preko Italije i Soluna. U Niš, gde je 24. decembra 1912. godine formirana vazduhoplovna komanda, stiglo je ukupno 11 aviona tipa „blerio 11”, „farman 20”, „deperdisen” i REP, dok je pominjani „duks” vraćen iz Makedonije. Početkom 1913. godine, kada je prekinuto primirje sa Turskom, Srbija je odlučila da pomogne Crnoj Gori u zauzimanju utvrđenog Skadra, pa je na taj zadatak poslato i vazduhoplovstvo.
Probni letovi obavljeni su 20. marta 1913. oko improvizovanog aerodroma kod sela Barbaluši. Narednik Mihajlo Petrović, pilot, odlučio je da krene na izviđanje turskog utvrđenja, što je i obavio sa visine od oko 1.500 metara. Kada se vratio nad aerodrom, u ponirućoj spirali pošao je na sletanje. U jednom trenutku avion „farman” je uleteo u termičku struju, propeo se a zatim naglo „potonuo”. Prilično nesigurni pojasevi kojim je Petrović bio vezan, popustili su i pilot je ispao iz aviona, a u to vreme padobrani se nisu koristili. Telo prve žrtve iz redova srpskog vazduhoplovstva pronađeno je u blizini aerodroma.
– Muzej jugoslovenskog vazduhoplovstva poseduje kvalitetnu zbirku vezanu za Mihajla Petrovića. Između ostalog, njegov sat i kapu, koje je nosio u trenutku pogibije – kaže Janić.
Letovi nad Skadrom su nastavljeni, a pojava aviona izazvala je pometnju među turskom vojskom i stanovništvom. Pojava avijacije ohrabrila je crnogorsku i srpsku vojsku, a reporter „Politike” je napisao da njihovom „klicanju nije bilo kraja kada u visini ugledaše avion, čija su krila bila prevučena bojama naše trobojke”. Upotreba avijacije u vojne svrhe privukla je pažnju, pa su neke letove nad Skadrom i okolinom posmatrali vojni izaslanici veoma zainteresovani za ta iskustva, uključujući i vojnog atašea SAD. Politika
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Stanje na putevima za 29. jul: Pojačan saobraćaj Zbog pojačanog sabraćaja i vrućina iz Auto-moto saveza Srbije apeluju na vozače da voze oprezno. Na graničnim prelazima zadržavanja su oko 30 minuta.  Zbog visokih temperatura i mogućih gužvi, u Srbiji se danas očekuje pojačan saobraćaj. Vozačima se savetuje da na putovanje krenu u ranim jutarnjim i kasnim večernjim časovima, saopštio je Auto-moto savez Srbije. Na graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila su za sada oko 30 minuta.
Na putevima trasiranim kroz klisure i stenske useke, učestala je pojava odrona, a najčešće ih ima na đerdapskoj magistrali, na deonicama kod Dobre i u blizini Donjeg Milanovca, zatim na Ibarskoj magistrali, kroz Ovčarsko-Kablarsku, Grdeličku, Sićevačku i Drensku klisuru, na magistralnim putevima M-24, deonica Kučevo-Majdanpek, M-2, deonica Kosovska Mitrovica-Ribariće-granica sa Crnom Gorom, i M-22.3, deonica Raška-Kosovska Mitrovica, kao i na regionalnim putevima u višim predelima područja Ivanjice.
Na deonicama na kojima se izvode radovi, odnosno na kojima su prisutni putari sa mehanizacijom, režim saobraćaja je izmenjen i usporen, pa se vozačima savetuje da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju, i da brzinu kretanja vozila prilagode uslovima na putu.
Završeni su radovi na deonici autoputa od Petlje Autokomanda do Petlje Dušanovac i saobraćaj je od 27. 7. u potpunosti normalizovan. Zbog radova na autoputu kod Beograda od petlje Autokomanda do pasarele kod Hitne pomoći na etapama 14 i 15 za saobraćaj će biti zatvorena kolovozna traka u smeru ka Beogradu, u dužini od jedan kilometar.
Saobraćaj će se obavljati dvosmerno kolovoznom trakom namenjenom kretanju od Beograda prema Nišu. U ovoj fazi radova biće zatvoreno uključenje na Autoput u smeru ka Šidu sa petlje Autokomanda, odnosno vozilima koja se kreću iz Južnog bulevara i sa trga Slavija.
Zbog radova na rehabilitaciji autoputa E-75 na prolasku kroz Beograd kod Bubanj potoka, od 16. jula za saobraćaj je zatvorena leva kolovozna traka autoputa u dužini od dva kilometra, u smeru od Niša ka Beogradu. Na ovom delu saobraćaj će se obavljati dvosmerno kolovoznom trakom namenjenom za smer kretanja od Beograda ka Nišu, prema postavljenoj saobraćajnoj signalizaciji.
U toku su radovi na izradi kolovozne trake na isključenju petlje Tranšped sa državnog puta i A reda broj 1, u smeru Niš - Beograd. Dok traju radovi u periodu od 7 do 19 časova na pomenutoj kolovoznoj traci za saobraćaj će biti zatvorena izlivna rampa na petlji Tranšped, jer se radovi odvijaju zaustavnom trakom, dok će se saobraćaj odvijati voznom i preticajnom (brzom) trakom.
Zbog radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-267, deonica Dobanovci - Ugrinovci, od natputnjaka preko autoputa E-70 do naselja Ugrinovci, saobraćaj će se obavljati uz naizmenično propuštanje vozila jednom kolovoznom trakom regionalnog puta R- 267. Alternativni pravci za teretni saobraćaj je Partizanskom, Krnjevačkom i Beogradskom do Zemunske ulice.
U toku je rehabilitacija starog mosta preko Dunava kod Beške na AP E/75 Beograd-Novi Sad. Saobraćaj se obavlja dvosmerno preko novog mosta. Preko mosta "Gazela" zabranjen je saobraćaj u oba smera za sva teretna vozila težine preko 3,5 tone.
Do 9. avgusta na autoputu E-75, Beograd-Niš, kod Ražnja, zbog radova na rehabilitaciji desne kolovozne trake na mostu Šabazovica iz smera Beograda ka Nišu saobraćaj će se obavljati dvosmerno kolovoznom trakom koja vodi iz smera Niša ka Beogradu.
Zbog izvođenja radova na popravci mosta preko kanala Dunav-Tisa-Dunav, na državnom putu Ib reda broj 20, u Novom Sadu, takozvani Kaćki most (levi most), u periodu od 7. juna do 6. avgusta biće potpuno zatvoren za saobraćaj. Saobraćaj će se odvijati preko paralelnog, (desnog) mosta.
Na magistralnom putu M-22.1, deonica Beograd-Novi Sad-Subotica, zabranjen je saobraćaj kamionima čija nosivost prelazi 12 tona. Ova teretna vozila se usmeravaju na autoput E-75, deonica Beograd-Subotica.
Na magistralnom putu M-7.1 Zrenjanin-Vršac, na deonici Boka-Konak, zbog radova na redovnom održavanju mosta saobraćaj se do 10. avgusta obavlja naizmeničnim propuštanjem vozila. RTS
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Japancu pronašli ukradeni bicikl! Veljko Đ. iz Borče uhapšen juče zbog krađe bicikla Rija Asađija, koji je, čuvši od našeg novinara da mu je nađen dvotočkaš, od sreće pao na kolena i ljubio zemlju Rio zahvalan Kuriru na podršci BEOGRAD - Kurir mu doneo sreću! Policija je juče pronašla bicikl Rija Asađija (36) kojim je stigao u Srbiju na svom putu oko sveta i uhapsila Veljka Đ. iz Borče, a Japanac je srećnu vest saznao upravo od Kurira!
Kad je od našeg novinara sinoć saznao da mu je bicikl pronađen, Rio Asađi je od silnog uzbuđenja pao na kolena i poljubio zemlju!
- Da li se šalite? Recite mi da je to zaista istina?! Ne mogu da verujem! - bilo je prvo što je za naš list rekao vidno uzbuđeni Asađi.
Tada smo mu saopštili da je to potvrdio lično srpski premijer i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
- Ne mogu vam opisati kako se sada osećam. Ostao sam bez teksta. Zahvaljujem srpskom narodu. Divni ste! U znak zahvalnosti i zbog toga što ste se toliko potrudili, ostaću još nekoliko dana u Beogradu, a posle toga nastavljam s putovanjem - u dahu je izgovorio Asađi, koji nam je ranije rekao da naše novine imaju moć i da ga ljudi po ulici već prepoznaju.
On je krenuo na put oko sveta od 20.000 kilometara skupocenim biciklom „panasonik“, model OSC7, koji mu je ukraden 18. jula nešto posle 17 sati, ispred Tržnog centra „Ušće“ na Novom Beogradu. Policija je juče objavila snimak lopova, koji je nedugo potom i uhapšen.
- Veljku Đ. iz Borče određeno je zadržavanje do 48 sati zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa - izjavio je sinoć Tanjugu premijer i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je ranije juče izjavio da je krađa bicikla bruka za Srbiju. Japanac je prešao celu Afriku i 11 zemalja Evrope i baš mu se u našoj zemlji dogodilo da bude opljačkan.   Trenutak u kome je lopov „snimio“ Riov bicikl Uhapšeni Veljko Đ. Đilas hteo da mu kupi bajs!
Podstaknuti pisanjem Kurira o Asađiju, Grad Beograd, s gradonačelnikom Draganom Đilasom na čelu, voljan je bio da mu kupi novi bicikl!
- Stvarno je sramota da se čoveku tako nešto desi baš u Beogradu, i to nakon što je na njemu proputovao pola sveta. Zbog dobrih odnosa koji imaju naše zemlje i zbog toga što je taj narod zadužio kako naš grad tako i celu zemlju, mi smo raspoloženi da u svakom momentu kupimo bicikl koji Asađi želi, potpuno opremljen onako kako njemu odgovara - rekla je za Kurir gradonačelnikova zamenica Tatjana Pašić. Kurir
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Građani Srbije peti u Evropi po religioznost i Građani Srbije peti su u Evropi po stepenu religioznosti, pokazala je globalna studije Galup internešenela. Prema ovom istraživanju, religioznost u Srbiji daleko je iznad svetskog proseka, s obzirom na to da čak 77 odsto građana Srbije sebe smatra religioznima, dok je u svetu prosek oko 59 odsto, piše Blic.  Verski analitičari, međutim, objašnjavaju da ove podatke treba prihvatiti sa velikom rezervom, pre svega zbog različitih shvatanja ljudi o tome šta je vera i šta znači biti religiozan. Učesnici u istraživanju koje je sprovedeno u 57 zemalja odgovarali su na isto pitanje: Bez obzira na to da li odlazite na mesta bogosluženja ili ne, da li biste za sebe rekli da ste religiozna, nereligiozna osoba ili ste ubeđeni ateista? Dobijeni rezultati pokazali su da je u poslednjih osam godina u Srbiji broj osoba koje sebe smatraju religioznim povećan za pet odsto, što je suprotno globalnom trendu, gde je njihov broj smanjen za devet odsto. - Ova dva podatka su samo naizgled kontradiktorna, što je posledica pre svega načina na koji se religija shvata u Srbiji, te da se ona doživljava u nekom tradicionalnom smislu, više nego u crkveno-dogmatskom. A sve to je opet delimično posledica i bezizlaza u kojem se Srbija nalazi - kaže Mirko Đorđević, sociolog religije. Vesti online
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Celi gradovi čekaju na lečenje Beograd -- U 44 bolnice u Srbiji dijagnostičke preglede i operacije trenutno čeka gotovo 54.000 pacijenata. Najviše pacijenata čeka na operaciju katarakte.  U redovima za operaciju katarakte gotovo 19.700 ljudi, intervencije na srcu čeka više od 7.800.
Oni su na zvaničnim spiskovima, ne računajući podatke koji su označeni kao nevažeći, i ustanove koje uopšte i ne obelodanjuju redove, iako im je to obaveza.
Poslednji koji su upisani na neke dijagnostičke preglede stići će za osam meseci, a na hirurške intervencije tek za nekoliko godina.
Zvanične liste čekanja postoje za magnetnu rezonancu, skener, ugradnju endoproteza kuka i kolena, operaciju katarakte sa ugradnjom sočiva, ugradnju bajpasa i valvule, koronarografiju srca, ugradnju graftova i pejsmejkera.
Definitivno najduži redovi su za operaciju katarakte. U 22 ustanove, od Subotice do Leskovca i Zaječara, na ovu intervenciju čeka 19.669 pacijenata. Najviše (3.869) u Kliničkom centru Srbije. Tu bi poslednji upisani trebalo da stigne na red u novembru sledeće godine, dok KC Vojvodine (2.780), KBC „Zvezdara“ (2.399), kao i bolnica u Sremskoj Mitrovici (1.100) već zakazuju za 2014. godinu! Iako je dosad više puta najavljivano da će se raščistiti gužve u oftalmološkim operacionim salama, činjenica je da se one povećavaju. Jer, u januaru ove godine, na spiskovima za operaciju katarakte bilo je 16.000 ljudi, ili gotovo 3.700 manje nego trenutno.
Mnogo bolje nije ni u ortopediji, gde su lane na ugradnji veštačkih zglobova bila 8.874 pacijenta. Operaciju kuka u 33 bolnice čeka ukupno 7.869, dok je u redu za koleno u 14 ustanova njih 6.366. Ako je verovati zakazanim terminima, većina bi, ipak, trebalo da uđe u operacionu salu ove i sledeće godine, ali će u KBC „Zemun“ i KBC „Zvezdara“ neki pacijenti na to čekati do 2014, a u Kruševcu, gde je za operaciju kuka prijavljeno 360 pacijenata, i do proleća 2015. godine.
Na raznim spiskovima u kardiohirurgiji: za kateterizaciju, ugradnju stenta, bajpasa, veštačkog zaliska, defibrilatora, grafta, veštačkog vodiča srca i koronarografiju vodi se ukupno 7.800 pacijenata. Najviše je kandidata za koronarografiju - 2.130 ljudi, od kojih su 842 na listi u Kliničkom centru Srbije. Ugradnju valvule (zaliska) čekaju 1.544 pacijenta, od kojih čak 1.232 hoće da se operiše u Institutu „Dedinje“, gde ove zahvate sad zakazuju za sredinu 2016. godine. Na listama čekanja vidi se da nisu svi kardiovaskularni centri podjednako opterećeni, jer na kateterizaciju u Sremskoj Kamenici, recimo, trenutno čekaju 282, a u „Dedinju“, koje ovaj zahvat zakazuje za oktobar 2017 - 1.052 pacijenta.
Za velike redove i dugo čekanje u svim bolnicama imaju identična „opravdanja“: ograničene kapacitete, i po kadru, i po opremi, i po broju operacionih sala.
“Što imamo više opreme, liste čekanja su sve duže, i to nedvosmisleno pokazuje da rešenje nije samo u nabavkama, nego da je organizacija u zdravstvu, izgleda, izuzetno loša. Licemerno je da se sad kapitacija (plaćanje po pacijentu) uvodi lekarima opšte prakse, gde nema zagušenja osim u administrativnom delu, a nema kapitacije na sekundarnom nivou zdravstva, gde je kao normalno da se godinama čeka”, kaže Zorica Marković, iz Udruženja korisnika zdravstvenih usluga „Klub zdravlje“.
I u RFZO primećuju da se iz godine u godinu povećava broj pruženih usluga i da je priliv pacijenata sve veći.
“Samo za dve vrste dijagnostike: magnet i skener, i operacije u oblasti kardiovaskularne i ortopedske hirurgije, za koje postoje liste čekanja, prošle godine su nam ustanove fakturisale 508.215 usluga. Reč je o ukupno 384.527 pacijenata, za koje su ispostavljeni računi za dijagnostiku i operacije u vrednosti 2.155.509.622 dinara”, rečeno je u ponedeljak „Novostima“ u RFZO.
Od dijagnostike je najproblematičnija magnetna rezonanca. Na ukupno 19 aparata u državnom zdravstvu lane su urađena 76.934 pregleda, što znači da su neki od ukupno 54.070 pacijenata za ovu dijagnostičku metodu pregledani i više puta. Trenutno je u redu za magnet 10.930 ljudi, a pregledi se sad zakazuju za prvo tromesečje sledeće godine.
Za skener je tri puta manja gužva, ali ovih aparata ima mnogo više nego magneta: ukupno 65. Pregled na skeneru trenutno čeka 3.195 pacijenata, i samo nekoliko ustanova, među kojima su bolnice u Subotici, Zrenjaninu, Pančevu, već zakazuju preglede za 2013. godinu. Red za skener je prilično kratak ako se uzme u obzir da su na ovim aparatima lane, prema podacima RFZO, pregledana 317.024 pacijenta, ukupno 417.412 puta, što je kasu zdravstvenog osiguranja koštalo 1,6 milijardi dinara B92
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Od sutra počinje slobodna registracija .srb domena BEOGRAD, 31. jula 2012. (Beta) - Od sutra u podne počinje slobodna registracija domena na ćirilici - srb domena, najavio je Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS).
Kako se navodi, pravo registracije će imati svi, bez obzira da li već imaju registrovan .rs domen ili ne.
Dodaje se da su internet adrese na ćirilici naišle na dobar prijem u srpskoj dijaspori.
Cena godišnje registracije .srb domena koje RNIDS naplaćuje ovlašćenim registrima je 500 dinara, dok je cena naziva u okviru poddomena (.pr.srb, .org.srb, .obr.srb i .od.srb) 250 dinara. Beta
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Na granicama zadržavanje do pola sata Vozačima se savetuje oprezna vožnja, da se češće odmaraju i da vode računa i o drugim učesnicima u saobraćaju, jer ima mnogo stranih turista BEOGRAD - Na graničnim prelazima trenutno nema zadržavanja dužih od pola sata. Saobraćaj u Srbiji se trenutno obavlja nesmetano, a gužvi nema ni na naplatnim rampama.
Vozačima se savetuje oprezna vožnja, da se češće odmaraju i da vode računa i o drugim učesnicima u saobraćaju, jer ima mnogo stranih turista, poručili su ranije iz AMSS.
Na nekim deonicama gde su u toku radovi poseban je režim saobraćaja, zbog čega se na tim mestima usporava vožnja. Kurir
|
|
|
|
|
Estrella
|
|

Vitezova zvezda
Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13 Postovi: 5399
|
Tržište stanova, u potrazi za rešenjem Građevinari su bez posla, a na tržištu nekretnina padaju i ponuda i tražnja. Resorno Ministarstvo najavljuje nastavak državne stanogradnje i subvencionisanja kredita za kupovinu novih stanova. Izgradnja i prodaja stanova pre četiri godine bio je jedan od najunosnijih poslova. Tada je u građevinskoj operativi bilo zaposleno oko 120.000 radnika, a danas manje od 70.000.
"Mi u ovom momentu imamo po zvaničnim podacima preko 22.000 nezavršenih stanova. Stižu anuiteti, velike kamate i pitanje šta će biti sa takvim stanovima", Goran Rodić, sekretar Odbora Privredne komore Srbije za građevinu.
Nebojša Rapajić iz Odbora PKS za promet nekretnina navodi da je u odnosu na početak krize, do danas prodaja pala do 50 odsto, a u nekim područjima možda i više.
"Najviše opterećuje dužina dobijanja dozvole. Dozvola se dobija od godinu do godinu i po dana, procedura oko dokumentacije traje da biste uopšte započeli gradnju. Građevinci očekuju pomoć vlade", kaže Rapajić.
Goran Rodić iz Odbora PKS-a za građevinu kaže da građevinska industrija traži da se reprogramiraju svi krediti koje su uzimani za proizvodnju, da se snize kamatne stope. "To su zelenaški krediti, da se stimulišu izvozno orijentisane firme", kaže Rodić.
Kako se najavljuje, država će nastaviti izgradnju naselja Stepa Stepanović na Voždovcu i Doktor Ivan Ribar u Novom Beogradu, kao i subvencionisanje kredita za kupovinu stanova u novogradnji.
"Ne možemo prekinuti radove, moramo to završiti, jer to je uložen novac, sklopljeni su ugovori, preuzete su obaveze od prethodne vlade i to sve moramo završiti i staviti u funkciju i dati na korišćenje građanima koji su počeli to da kupuju", kaže Velimir Ilić, ministar građevine i urbanizma.
Ilić navodi da se moraju povećati kreditne linije i da mora više pažnje posvetiti socijalnom stanovanju.
Najavljuje se i nastavak subvencija kredita za energetsku efikasnost i brža legalizacija bespravno podignutih objekata. RTS
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 36 gostiju |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|