Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:27


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2013, 13:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vinski put Fruška gora

Vinski put Fruška gora vekovima je uspevao da proizvede toliko kvalitetna vina da su oduševljavala Evropske dvorove, a svoje mesto našla su i na “Titaniku”.

Slika

Vinski put Fruška gora mesto je gde se grožđe pretače u najlepša vina jos od doba Rimljana.

Prošlo je oko 1700 godina otkada je rimski car Marko Aurelije Prob zasadio prvu grančicu vinove loze na padinama ove planine, u selu Neštin. Neki istorijski zapisi svedoče o tome da su ga vojnici svrgli sa vlasti upravo zbog toga što ih je terao da kada ne ratuju krče šume i sade lozu.

Plodno panonsko zemljište, vekovno iskustvo u pravljenju vina i tajanstvene recepture, učinili su žitelje Srema najveštijim vinogradarima i vinirama, a Sremske Karlovce prestonicom vina.

Vinski put Fruška gora danas se može podičiti sa više od 60 porodičnih podruma u kojima se mogu probati razne vrste ovog božanskog pića.

Najveći ponos sremskog vinarstva su Bermet i Ausbruh, autentična sremska vina. Slatka, veoma jaka i aromatična, ova vina blistala su u dvorskim peharima Beča, Londona i Budimpešte, o njima su pisali putopisci, bila su inspiracija mnogim pesnicima…

Recepture za pravljenje Bermeta su strogo čuvana tajna sremskih porodica. Ovo desertno vino sa lekovitim biljem pronelo je slavu ovdašnjih vinara po evropskim dvorovima, a pronađeno je i u olupini “Titanika”. Postoje pretpostavke da je trebalo da se uvrsti u njegovu vinsku kartu.

A recept za Ausbruh, desertno vino ceđeno od sasušenih zrna grožđa, prosleđen je sa bečkog dvora tadašnjim vrhunskim vinarima dok su Karlovci bili pod Austro-ugarskom upravom.

Najpoznatije belo vino ovog područja je Italijanski rizling koji spada u suva ili polusuva vina, ima delimično sladak ukus sa izvesnom dozom gorčine i harmoničan miris.

Osim njega, poznate sorte belog vina u buradima sremskih podruma su Traminac sa naročito izraženom aromom, zatim Župljanka koja je oštrijeg ali osvežavajućeg ukusa, kao i kvalitetne sorte Sovinjon i Neoplanta od kojih se prave fantastična desertna vina. Sila i Slankamenka, vina blagog ukusa i mirisa, takođe se proizvode u ovdašnjima vinarijama.

Ne može se otići iz Srema, a da se ne probaju crvena vina napravljena od najslađih tamno ljubičastih grozdova sa dodacima drugog voća, bilja ili začina. Najpoznatije crveno vino koje proizvode sremski vinari je Kaberne sovinjon koga nazivaju i „kraljem crvenog vina“. Za razliku od njegovog punog voćnog ukusa, Kaberne franko takođe ima intenzivan voćni ukus, ali sa manjim procentom kiseline. Sa druge strane, blag ukus grožđa može se osetiti u Merlotu, koji nije ni opor ni kiseo, pa je stoga vrlo pitak.

Vinski put Fruška gora i sremski vinogradari mogu se podičiti i Probusom, još jednom specifičnom sortom fruškogorskog vinogradarstva dobijenom ukrštanjem Skadarke i Kaberne sovinjona. Ona je nazvana po rimskom caru koji je, pored povoljnih klimatskih i geografskih uslova ovih predela, u najvećoj meri odredio buduću profesiju stanovnika Srema. Probus je vino intenzivne boje i harmoničnog ukusa.

Ljubitelji “božanskog pića” svakako će se otisnuti na vinski put Fruška gora, a najviše će se zadržati u Sremskim Karlovcima gde ima čak 36 vinskih podruma od kojih su najpoznatiji Kiš, Živanović, Dulkin, Merc, Došen, Aleks, Kosović…

Osim prestonice vina, njegovim ljubiteljima će vinski put Fruška gora svakako priuštiti i posete vinarijama „Banonija” i „Urošević“ u Banoštoru, ali i vinariji “Kovačević” u Irigu.



Vinski put Fruška gora i karlovačka vina u očima velikana

Bibliotekar ugarskog kralja Matije Korvina je u 15. veku zapisao da bi na celoj zemlji bilo veoma teško naći vina slična karlovačkim.

Pratilac kneza Lihtenštajna je 1584. godine zapisao da nema boljeg vina i da se mađarska vina ne mogu ni meriti sa karlovačkim.

Nemački putopisac Vilhem Taube ocenio je da karlovačka vina ne zaostaju za najboljim italijanskim vinima.

Jovan Jovanović Zmaj se ovom rečenicom zahvalio prijatelju za nabavljeno vino: “Hvala vam što ste mi utrli puta do karlovačkih podruma ili laguma”!



serbia

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2013, 20:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vrste vinskog turizma

Slika

Vinski turizam može biti:
Kulturno autentičan – uključuje stil života povezan sa vinom i hranom, manifestacije posvećene grožđu i vinu, događaji, vinarska sela
Romantičan ( zasnovano na činjenici da vino i opuštajuće okruženje potiče romantiku )
Edukativan ( turisti sve više žele da nauče o vinskoj kulturi )
Vinski turizam može se definisati i kao poseta vinogradima,vinarijama, manifestacijama posvećenim grožđu i vinu, izložbama vina, degustacijama ili kao doživljaj atraktivnosti vinogradarske regije.
Motivacije turista za vinske ture:
Posetioci vina i vinskih regija imaju različite interese i znanje o vinu.
Nisu svi turisti isključivo zainteresovani samo za degustacije vina ili proizvodnju, recimo motiv može biti sakupljanje etiketa, motivacije unutar jedne grupe mogu varirati o strast prema vinu ne mora uvek da bude primarni motiv.
Vinski turizam je putovanje povezano sa privlačnošću vinarija i vinogradarskih područja, vrsta marketinške niše i razvoja destinacije i prilika za direktnu prodaju i marketing za vinarsku industriju . (Getz)
U vinski turizam se uključuju posetioci koji putuju posebno zbog iskustva povezanih sa vinom ali i oni koji ”vinsko” iskustvo uključuju u itinerer za vreme posete nekoj destinaciji.
Aktivnosti posetioca mogu biti veoma različite, od posete vinarijama i degustacije vina do intenzivnog poznavanja vina i vinogradarstva. Njihova ”vinska iskustva” mogu biti dobro ukomponovana sa gastronomijom podneblja, upotpunjena slikom stila života koje vino stvara ili pojačava.


putvina

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2013, 20:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vinska kultura

Slika

Jedna stara rimska poslovica kaže: „Da bi upoznao jedan narod sedni za njegov sto, probaj njegovu hranu i pij njegovo vino, onda ćeš upoznati kakvi su ti ljudi“.
Prepoznavajući nove  tendencije u turističkom svetu gde se sve  više vremena provodi u prirodi i gde sve veći broj ekskurzija različitog tipa traži da se vrati nečem  iskonskom, turistički proizvod koji objedinjuje kompletnu eno-gastro ponudu postaje sve popularniji. U tom smislu vinski putevi postaju veoma važna karika ruralnog turizma i jedan od važnih podsticaja za razvoj prvenstveno malih vinara.
Vinska kultura, kako je tumače stručnjaci i teoretičari za ovu oblast nije ništa drugo već – negovana, usavršena i civilizovana potrošnja vina. Ona se ne meri količinama ispijenog vina već predstavlja usvajanje određenih znanja i postupaka iz oblasti vinogradarstva, vinarstva i ugostiteljstva. To podrazumeva znanja o vinovoj lozi, njenoj pojavi na Zemlji i na našim prostorima, poznavanje proizvodnje vina, podele vina po boji, sadržaju šećera, svesnost razloga konzumiranja vina, serviranje vina ( čaše, temperatura vina, dekantiranje), slaganje vina i hrane, kao i sam ritual za stolom. Tu spada i vokabular za opisivanje senzornih karakteristika vina i poznavanje uloge vina u savremenom poslovnom svetu.
Dalek je i snažan mit o vinu a poznavanje tih legendi, svakako, jednako snažno dopunjuje vinsku kulturu svakog onog ko pije vino. – »U vinu je istina«. Bahus ili Dionis, zavisno od rimske ili grčke mitologije. Istine i legende o vinu se prepliću već vekovima. Kažu da je Dionis, Bog vina, jedini od dvanaest bogova, koji je sedeo, sa desne strane Zevsove, imao privilegiju da svake godine, u mesecu septembru, siđe sa Olimpa, projuri kroz vinograde i svrati u domaćinske podrume. Napije se vina, a ono najbolje ponese sa sobom, kao dar ostalim bogovima. Za Noja, jedni kažu, da se napio vina i tako ohrabren, spasio se potopa. Drugi kažu, da je Noje, posle potopa, prvi zasadio lozu i pio njene opijajuće sokove, a kako je neiskusan bio, često se opijao.
Bilo kako bilo, istina je da se loza, grožđe i vino, sreće gotovo u svim zemljama i na svim meridijanima, a doživljaj uz vino postaje životni stil.


putvina

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 22 Jun 2013, 20:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
“Cvetanje Vinograda” u ”vinskom selu” Gudurica

Slika

Slika

“Cvetanje Vinograda” manifestacija koja je danas održana prvi put u” vinskom selu” Gudurica, radi boljeg pozicioniranja na tržištu vina, privukla je veliku medijsku pažnju.
Udruženje vinara “Vinsko Selo” Gudurica je ovim okupljanjem u planatažama gde se uzgajaju vrhunske sorte vinove loze poslalo sliku i priču o najstarijem vinogradarskom kraju  koje i kao turistička destinacija ima predispozicije da postane lider i razvije vinski turizam.
Ovu manifestaciju podržali su Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu AP Vojvodine, Opština Vršac, MZ Gudurica, i Turistička organizacija opštine Vršac.
Ceremonija svečanog otvaranja upriličena je u domu kulture u Gudurici uz bogat kulturno-umetnički program. Prisutnima  se ispred AP Vojvodine obratio Stevica Nazarčić  -  poslanik , a potom i Stevica Deđanski kao organizator i predsednik udruženja vinara.
Svi vinski podrumi u Gudurici otvorili su svoja vrata i ponudili degustaciju dobrih vina.


putvina

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 12 Avg 2013, 23:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
ZLATNI DAN VINA 17.08.2013. – SREMSKA MITROVICA

Slika

U čast imperatora Marka Aurelija Proba, svake godine u Carskoj palati Sirmium u Sremskoj Mitrovici (adresa: Pivarska 2, Sremska Mitrovica), održava se međunarodna vinska svečanost Zlatni dan vina. Iako se 19. avgust smatra danom rođenja imperatora Proba, organizatori su ovogodišnje okupljanje ljubitelja vina i vinara zakazali za 17. avgust sa početkom u 20h. Vinari pristižu sa svih strana: Srbije,Crne Gore,Hrvatske, Makedonije, Bosne, Mađarske, Italije, Slovačke, Španije. Ove godine će se na prostoru drevnog Sirmiuma predstaviti oko 30 vinarija.
Ovogodišnju svečanost otvoriće Nj. K. V. Prestolonaslednik Aleksandar II Karađorđević. Princeza Katarina i Princ Filip zajedno sa Prestolonaslednikom će obići štandove izlagača i degustirati vina nakon otvaranja svečanosti.
Po prvi put ove godine, organizator ove manifestacije, Udruženje poštovalaca vina Marcus Aurelius Probus će dodeliti i nagrade:
Probova Povelja – dodeljuje se fizičkom ili pravnom licu za izuzetan doprinos vinskoj kulturi, a dobitnik dobija i zlatnik sa likom imperatora Proba.
Reprezentativni izlagač na Zlatnom danu vina – dodeljuje se najboljem izlagaču koji se svojim načinom izlaganja vina posebno ističe. Dobitnik ovog priznanja dobija i srebrnjak sa likom imperatora Proba.
Inspiracija za ovu manifestaciju je bio imperator Marko Aurelije Prob, koji je vladao Sirmiumom, jednim od četiri glavna grada Rimskog Carstva u doba Tetrarhije, pre 1730 godina. Probovi vojnici su u periodu između vojnih pohoda popravljali puteve i tvrđave, gradili hramove, radili na regulisanju rečnih tokova, isušivanju močvara… Ali za nas, najvažnije je da su sadili vinograde širom Galije, Panonije i Mezije. Po legendi, prvi čokoti zasađeni su na brdu Alma Mons (u prevodu Blagorodno brdo) u blizini Sirmiuma (današnje Sremske Mitrovice), kod sela Šuljam.


vinopedia

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 03 Okt 2018, 16:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
USRED SRBIJE: ARHEOLOZI OTKRILI VINSKI PODRUM IZ SREDNJEG VEKA

Arheolozi su na kraju kampanje arheološkog istraživanja na Rudniku otkrili da je objekat na lokalitetu Drenje-Kojovača, na kom se radilo od 2017. godine, verovatno bio srednjovekovni vinski podrum.

Slika
Rudnik

U pitanju je velika građevina sa dva ulaza koja je sačuvana u zoni podruma, sa uklesanim kanalima za drenažu.


Prostorija je služila za skladištenje robe, u prvom redu tečnosti, a najverovatnije vina, piše Glas zapadne Srbije.

Analogije su, kažu arheolozi, pronašli u Španiji i Italiji, gde su sačuvani i predstavljeni javnosti srednjovekovni podrumi za vino. Kanali za drenažu su karakteristični za prostorije gde se očekuje izlivanje tečnosti. U zidove objekta su uklesane prostorijice koje su se koristile za čuvanje robe, a služile su kao hladnjaci. Ovakav objekat do sada nije istraživan u Srbiji.

Rudarstvo je uticalo da na Rudniku bude podignuto urbano naselje i otvoren trg, što je za sobom povuklo i razvoj trgovine. Dubrovački trgovci su donosili na rudnički trg tkanine, so, vino... a otkupljivali metal, kožu, vosak, krzna, stoku...

Sa druge strane u istorijskim izvorima je zabeleženo da su i na Rudniku postojali vinogradi
Izuzetno zadovoljni dosadašnjim rezultatima, rukovodioci istraživanja dr Dejan Radičević sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i Ana Cicović iz Muzeja rudničko-takovskog kraja, se zahvaljuju vlasnicima imanja, kolegama i svima onima koji su na bilo koji način pomogli i podržali višegodišnja iskopavanja.

Istraživanja na Rudniku su započeta 2009. godine.

U početku su finansirana sredstvima Opštine Gornji Milanovac i Muzeja rudničko - takovskog kraja, a od 2011. godine su sufinansirana od strane Ministarstva kulture.

Slika
Ilustracija

Pored Kojovače, na Drenju su istraživani i lokaliteti Dvorište S. Markovića, Stacionar i Imanje Nikića, kao i lokalitet na Madžarskom brdu.

Do sada su otkriveni ostaci pravoslavne i katoličke crkve, rezidencijalna građevina sa živopisom i jedan stambeno - ekonomski objekat. Sledeće godine, istraživanja se nastavljaju na novim lokalitetima na Rudniku, što je i bila početna ideja projekta.


republika

_________________
Slika Slika


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 30 Jul 2022, 09:53

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Degustacija vina
Vino je jedno od najvećih uživanja u životu. Proizvodnja grožđa i vina se razlikuje od ostale poljoprivrede. Za dobro vino potrebno je znanje, ali i ljubav i posvećenost. Potrebno je i podneblje sa mnogo sunčevih dana, ali i tehnologija uzgajanja vinove loze i pravljenja vina.


Podneblje u Srbiji je idealno za proizvodnju vina. Ovde uspeva mnogo sorti, prave se i bela i crna vina, vinarija ima dosta, a u velikom naletu je takozvani vinski turizam. Za ljubitelje dobre kapljice se organizuju vinske ture prilikom kojih se probaju različita vina i gde može dosta da se nauči o njima.

Regioni u Srbiji gde se proizvode kvalitetna vina su:

Palićko vinogorje
Fruškogorsko vinogorje
Vršačko vinogorje
Smederevsko vinogorje
Negotinsko vinogorje
Knjaževačko vinogorje
Župsko vinogorje
Vinski regioni u Srbiji



Od sorti grožđa od kojih se proizvode autohtona vina pomenućemo samo nekoliko: kaberne sovinjon, vranac, srpski rubin, crna tamjanika, italijanski rizling, šardone, muskat krokan, traminac, rajnski rizlinga, žilavka, smederevka, tamjanika.

Pre nego što krenete u posetu nekoj vinariji (nećemo u ovom tekstu da ističemo neku vinariju, ima ih toliko mnogo, da ćemo svakako neku zaboraviti, što ne bi bilo fer), potrebno je da organizujete svoj prevoz. Vožnja pod dejstvom alkohola ne dolazi u obzir. Možete prespavati u blizini vinarije, dosta njih i sami organizuju smeštaj, a možete da iznajmite vozilo sa vozačem koje će vas dovesti do mesta degustacije a posle vas (bezbedno) vratiti.



Degustacija vina
Kako bi se tehnologija unapredila i dobilo još kvalitetnije vino, važna je njegova degustacija. Degustacija vina rade stručnjaci enolozi, ali može biti vrlo zanimljivo hobi.

Svi volimo da popijemo čašu dobrog vina, ali degustacija vina je nešto drugo, nećemo preterati ako kažemo da je to nauka, na neki način čak i umetnost.

Postoji naizgled beskrajna raznolikost različitih vrsta vina koje dobar degustator mora da poznaje. Razlike između vina su determisane brojem i vrstama grožđa koje se koriste za njihovo dobijanje.

Vezano za degustaciju postoji mnogo termina što može da izazove zbunjenost kod početnika.

Da pomenemo samo najvažnije:

aroma vina je skup svih mirisa u vinu,
ramnoteža vina – ramnoteža svih faktora (kiselost, zrelost grožnja, alkohol, tanin, kompleksnost ili zrelost vina) koje utiču na njegov kvalitet, aromu i ukus
telo vina - odnosi se na uticaj alkohola na njegov ukus i miris
godište berbe – veoma važan faktor koji označuje kada se bralo grožđe. Kvalitet grožđa nije isti svake godine, zavisi od padavina, broja sunčevih dana, itd.
suvo vino je vino kome nedostaje slatkoće, usled manje šećera u njemu
kiselo vino ima u sebi više kiseline i opor ukus


Na šta obratiti pažnju pri degustaciji vina


Izgled vina
Degustacija se počinje procenom njegovog izgleda. Čaša sa vinom se drži prema svetlosti i okreće se kako bi se tečnost promućkala. Prate se tragovi kapljica koje ostaju na staklu a koje se nazivaju “vinske noge” ili “vinske suze”. One ukazuju na kvalitet vina, više tragova znači veći kvalitet (mada to ne mora uvek da važi).

Gleda se i boja. Mlađa bela vina su bleđa, a sa starošću njihova boja dobija na intenzitetu. Kod crnih vina je obratno, što su starija njihova boja je bleđa.

Iskusni degustatori po boji vina mogu da otkriju region gde je ono proizvedeno.



Miris
U degustaciji vina važi fraza „pola ukusa je u mirisu“. Vino koje loše miriše nije dobro.

Skup svih mirisa vina se naziva „buke“. Buke zavisi od sorte grožđa i tehnologije dobijanja vina.

Pravi znalci će u bukeu osetiti aromu cveća, voća, drveta ljubičice, narandže, jagode, lipe, cimeta, badema, itd,. Sa starenjem i zrenjem vina u bačvama i flašama, mirisi se menjaju. Arome cveća i voća nestaju, javljaju se mirisi gljiva, šumskog rastinja, čaja, paljevine, duvana, vanile, pa čak i životinjski mirisi divljači.

Da bi se mirisi oslobodili, čaša sa vinom treba da se zavrti. Početnici neće moći raspoznati puno mirisa, ovde je iskustvo veoma važno.



Ukus
Vino treba da se proba malim gutljajima koje treba zadržati i promućkati u usima. Treba dopustiti nervnim završecima na jeziku i desnima, a koji su odgovorni za čulo ukusa, da se naviknu na ukus.

Teži se identifikaciji „tela“ vina: koliko dugo njegov ukus ostaje u ustima, da li je on lagan ili težak, suv ili sladak.

Nije nepristojno da se prvi gutljaji ispljunu, čak i ispred vlasnika. Ako želite da probate više vrsta vina, onda je bolje da ispljunete gutljaje nego da ih progutate, pošto će vam se razni ukusi pomešati. Kada odaberete ukus koji vam se sviđa, onda slobodno krenite u pražnjenje boce.



I na kraju...
Nije cilj ovog teksta da preko noći postanete stručnjak za degustaciju vina. Postoji toliko različitih vina, sorti grožđa, tehnologija dobijanja, treba mnogo vremena, učenja i probanja različitih vrsta ovog božanskog pića.

Najsigurnije je da se na početku držite glavnih sorti i čistih vina, naučite da ih prepoznajete i “osetite”, pa onda postepeno krenite ka kompleksnijim vinima.

Veoma je važno razmenjivati iskustva sa iskusnijim degustatorima, enolozima i vlasnicima vinarija i vinograda. Postavljajte pitanja, razmenjujte iskustva, učite i pijte kvalitetna i dobra vina.

Izvor https://www.unirent.rs/blog/degustacija-vina---vodic-za-pocetnike-118.html


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 69 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker