Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 18 Jul 2025, 19:02


Autoru Poruka
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 29 Mar 2013, 17:33
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Premijer Srbije čestitao Uskrs

Slika

BEOGRAD, 29. marta 2013. (Beta) - Premijer Srbije Ivica Dačić čestitao je u petak Uskrs beogradskom nadbiskupu Stanislavu Hočevaru, sveštenstvu i vernicima koji taj hrišćanski praznik slave po novom, Gregorijanskom kalendaru.

"U ime Vlade Srbije i u svoje lično ime čestitam Vam najveći hrišćanski praznik sa željom da se proslavi u radosti, blagostanju i veselju u krugu svojih najdražih", naveo je Dačić u čestitki.

Premijer je poželeo da Uskrs "svima bude putokaz i izvor nade da će sve crkve i verske zajednice u Srbiji nastaviti da razvijaju i unapredjuju medjusobno razumevanje i uzajamno poštovanje".

(Beta, 29.03.2013)


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 29 Mar 2013, 17:34
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
U nedelju počinje letnje računanje vremena

Slika

BEOGRAD, 29. marta 2013. (Beta) - Letnje računanje vremena počeće u noći izmedju subote i nedelje, kada časovnike treba pomeriti jedan sat unapred.

Časovnike u 2.00 treba pomeriti jedan sat unapred, na 3.00.

Letnje računanje vremena u Evropi trajaće do poslednjeg vikenda u oktobru.

U Srbiji je letnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983. godine.

(Beta, 29.03.2013)


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 30 Mar 2013, 18:37
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Srbija četvrta u Evropi po potrošnji alkohola

U Srbiji se godišnje po stanovniku potroši oko 11 litara alkohola, što je svrstava na visoko četvrto mesto u Evropi, dok je svetski prosek oko šest litara

Slika

U Srbiji se godišnje po stanovniku potroši oko 11 litara alkohola, što je svrstava na visoko četvrto mesto u Evropi, dok je svetski prosek oko šest litara, saopštila je u subotu Zajednica klubova lečenih alkoholičara u Srbiji.

Procenjuje se da na globalnom nivou između 10 i 15 odsto punoletnog stanovništva čine alkoholičari, kao i da je muškaraca tri puta više od žena. Na lečenje dolazi maksimalno između 10 i 20 odsto svih alkoholičara.

U lečenju alkoholizma veoma važnu ulogu, pored terapije lekovima, ima psihoterapijski i socioterapijski tretman u klubovima lečenih alkoholičara, konstatovano je na plenumu Zajednice klubova lečenih alkoholičara, koji je pod nazivom "Ja i moje telo" održan u Srpskom lekarskom društvu.

"Alkoholizam je treći po redu uzrok smrtnosti na svetu, odmah nakon kardiovaskularnih i malignih oboljenja, prava neinfektivna epidemija 21. veka i kao takav nanosi ozbiljnu štetu, ne samo zdravlju obolelih, već i društvu u celini - kroz troškove lečenja, izgubljene radne dane, davanje novca, jer u proseku, srpsko domaćinstvo troši šest odsto svog budžeta na alkohol", izjavio je novi predsednik zajednice primarijus dr Vojin Popović.

Popović je psihijatar-adiktolog sa Odeljenja za alkoholizam iz Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Gornja Toponica".

On je naveo da se "na globalnom nivou, ali i u Srbiji, sve više primenjuje savremeni pristup terapiji - hemijske supstance kao što su disulfiram, naltrekson ili akamprosat koji smanjuje želju za alkoholom i u kombinaciji sa psihoterapijskom podrškom povećava se uspešnost terapije pacijenata."

Zbog velike štete koju alkoholizam prouzrokuje po čitavo društvo, izuzetno je važno adekvatno sprovesti lečenje alkoholičara i omogućiti im što bržu rehabilitaciju i resocijalizaciju, dakle, omogućiti im zdravstveni oporavak i povratak u porodičnu, ali i radnu sredinu.

Posle jednomesečnog bolničkog lečenja, sledi faza produženog lečenja, odnosno rehabilitaciona faza, koja traje bar godinu dana nakon bolničkog lečenja. Ta druga faza lečenja je naročito značajna, jer predstavlja rehabilitacioni period koji se sprovodi u Klubu lečenih alkoholičara, navedeno je u saopštenju.

Ove godine obeležava se pola veka od otvaranja prvog kluba lečenih alkoholičara u Srbiji 1963, dok je prvi klub u svetu otvoren u Engleskoj 1938. godine.

U Srbiji sada funkcioniše 31 klub lečenih alkoholičara, a procenjuje se da bi trebalo da ih ima mnogo više, pošto je svetski optimum jedan klub na 10.000 stanovnika


Novosti


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 30 Mar 2013, 18:40
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Amfilohije: Kosovo epicentar sukoba dobra i zla

Slika

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kazao je da je Kosovo epicentar sukoba dobra i zla

"Evropa je na Kosovu, bombardovanjem 1999. godine, po ko zna koji put pokazala svoj osvajački nagon, već viđen u krstaškim, austrougarskim i nacifašističkim pohodima. Sve te pohode pravdali su navodnim svetim ciljevima, a tragovi im smrde nečoveštvom", rekao je Amfilohije na tribini u Podgorici na temu "Kosovo- zločin bez kazne".

On smatra da je sve što se događalo u vreme Drugog svetskog rata i od 1945. do 90-ih godina bila priprema za bombardovanje 1999. godine i "ponovno odsecanje Lazareve glave - Kosova, od njegovog tela, odnosno ostatka Srbije".

On je izrazio nadu da će se crnogorska vlast urazumiti i da će odustati od ulaska u NATO.

"Nadam se da crnogorska vlast neće trčati za NATO zločincima, već da se okrenuti svom narodu", kazao je mitropolit Amfilohije.

On je bivšem crnogorskom ministru inostranih poslova Milanu Roćenu, koji je izjavio da je se najviše ponosi činom priznanja kosovske nezavisnosti, poručio da ne zaboravi da su "crnogorski vitezovi prolili krv na Kosovu".

"Pitao bih da li zna da u Đakovici i danas postoji grobnica 700 crnogorskih vitezova stradalih u odbrani Kosova. Podsetio bih ga i na 13.000 Crnogoraca koji su ugradili mošti u oslobođenju Kosova i Metohije 1913. godine", naveo je mitropolit Amfilohije.


Akter


Vrh
Kalina
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 01 Apr 2013, 09:22
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 25 Feb 2013, 00:15
Postovi: 490

OffLine
Počinje upis prvaka, dece sve manje

U Srbiji danas počinje upis dece u prvi razred osnovne škole, a za sada se ne zna koliko će učitelja i nastavnika u novoj školskoj godini biti proglašeno za tehnološki višak zbog toga što imamo sve manje đaka.

g

Prema procenama Ministarstva prosvete u septembru će u školu poći oko 71.500 mališana. Prošle godine bilo je oko 73.000 prvaka.

U školu kreću deca rođena od 1. marta 2006. do kraja februara 2007. godine.

Od dokumenata potreban je izvod iz matične knjige rođenih, potvrda o prebivalištu, dokaz o zdravstvenom pregledu deteta i potvrda da je dete pohađalo pripremni predškolski program.

Zvanično, upisni rok traje do kraja maja, ali postoji mogućnost da roditelji upišu decu i kad školska godina počne, u septembru, ako zbog opravdanih razloga to nisu učinili ranije.

Deca iz osetljivih društvenih grupa mogu da se upišu u školu bez dokaza o prebivalištu roditelja i potrebne dokumentacije.

Mališane testiraju školski psiholozi i pedagozi, a moraju da obave i sistematski pregled kod pedijatra, specijaliste za ORL, očnog lekara i logopeda.

Za decu sa motoričkim i čulnim smetnjama škola donosi individualni obrazovni plan. Postoji mogućnost da dete ranije krene u školu, sa šest do šest i po godina, ali tek nakon provere spremnosti za polazak u školu.

Takođe, ako dete starije od sedam i po godina, zbog bolesti ili drugih razloga, nije upisano u prvi razred, može da se upiše u prvi ili odgovarajući razred na osnovu prethodne provere znanja.

Škola je dužna da upiše svako dete sa svog područja, ali na zahtev roditelja, u skladu sa mogućnostima škole, dete može pohađati i školu kojoj teritorijalno ne pripada.
Da je u Srbiji loša demografska situacija pokazuju podaci prema kojima je 2002. godine upisano više od 84.000 prvaka, a 2009. blizu 72.000.

Od 2002. do 2010. upisano je 15,5 odsto manje osnovaca, 7,86 odsto srednjoškolaca, a u tom periodu imamo i devet odsto manje odeljenja. Prema podacima sindikata u školskoj 2013/14. imaćemo oko 7.000 srednjoškolaca manje nego prošle godine.

U beogradske škole prošle godine je upisano 15.700 prvaka, a ove godine pripremni predškolski program pohađa oko 16.200 mališana. Škole u rubnim gradskim opštinama uglavnom imaju dovoljno đaka, što nije slučaj sa centralnim opštinama.

Tu su se škole uveliko bacile na "lov" na đake, reklamnim kampanjama, organizovanjme otvorenih vrata, otvaranjem produženog boravka, posetama vrtićima, u borbi da zadrže odeljenja i da im zaposleni ne postanu tehnološki višak.

U Ministarstvu podsećaju na kazne od 5.000 do 25.000 dinara ako roditelj ili staratelj ne upiše dete u školu, i najavljuju izmene Zakona o osnovnom obrazovanju, koji bi trebalo da se primenjuje već od septembra.

Nastava kod kuće za decu koja su duže od tri nedelje bolesna, učenje na daljinu za vrhunske sportiste i izuzetno nadarene, obavezna užina, 30 đaka u odeljenju, samo su neke od novina.

Tekst izmena zakona bi uskoro trebalo da stigne u skupštinsku proceduru, zajedno sa izmenama zakona o srednjoj školi i obrazovanju odraslih.

Od školske 2014/15. prosvetne vlasti najavljuju nov model finansiranja po učeniku (per capita), što unosi dodatni strah među prosvetne radnike da će ostati bez posla, međutim iz Ministarstva uveravaju da taj model neće ugroziti opstanak malih škola, niti da će učitelji s nekoliko đaka imati manju platu.

Osim u državne, deca mogu da se upišu i u privatne osnovne škole, koje rade po zvaničnim planovima i programima, uz školarinu koja ide i do nekoliko hiljada evra godišnje.


Mondo

_________________
Kad zaćutim, okrenem se i odem. To ne znači da si ti pobedio.
To znači da više nisi vredan mog vremena.
Čarls Bukovski


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 01 Apr 2013, 22:27
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
APOS: Akcija snižavanja cena u trgovinama promašaj

Asocijacija potrošača Srbije (APOS)saopštila je danas da, ako je akcija Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine o snižavanju cena prehrambenim proizvodima za 10 odsto u velikim trgovinskim lancima trebala da pomogne socijalno ugroženim kategorijama, onda je ona još veći promašaj

Slika

"Koliko je sredina u kojima je samo jedan ili nijedan od trgovinskih lanaca koji su potpisnici inicijative ministarstva?", zapitao je APOS i predočio da, pošto obavlja redovni monitoring cena osnovnih namirnica i to baš u velikim marketima, postoji praksa da svi marketi snize cene jedne grupe proizvoda, a povećaju drugu.

"Vlada bi u ovakvim slučajevima, bilo da je u pitanju 'socijalna korpa' ili energetski zaštićen kupac, prethodno trebalo da uradi socijalne karte koje bi jasno pokazale kome je i kakva pomoć potrebna", smatra APOS.

Ova asocijacija tvrdi da veliki trgovinski lanci već imaju trgovačke marke koje su i jeftinije najmanje 10 odsto.

"Postavlja se pitanje da li će na ovaj način trgovci samo dobiti mogućnost da svoje redovne reklamne kampanje i dodatno kanališu putem saopštenja za medije i dobijaju dodatni besplatni reklamni prostor, a da pritom potrošač i dalje ima istu ponudu i iste cene kao i pre prvog aprila"?

Tako da isti market, na primer, istovremeno ima i najjeftinije meso i najskuplje testo u gradu, tvrdi APOS, koji je izrazio bojazan da će se takva praksa nastaviti, jer postoje brojna saopštenja trgovinskih lanaca koja najavljuju pojeftinjene upravo onih grupa proizvoda koja su kod njih i inače jeftinije.

APOS će tokom aprila, pored monitoringa cena, proveriti da li će takozvana "socijalna korpa" zaista imati niže cene i da li će se trgovinski lanci ponašati tako da će nam jeftinije naplaćivati ulaz na "ćupriju" - a skuplji "silazak" s mosta, poručila je ta asocijacija potrošača.


Press online


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 01 Apr 2013, 22:33
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Manje prvaka ne znači i gubitak posla za učitelje

Juče počeo upis najmlađih u osnovne škole, procenjuje se da će u školske klupe sesti oko 1.500 prvaka manje nego prošle godine

Slika



Upis najmlađih đaka u osnovne škole zvanično je počeo juče, a učitelji strahuju da mališana neće biti dovoljno da popune postojeća mesta u klupama prvog razreda. Prosvetne vlasti na pitanje koliko se prvaka očekuje idućeg septembra, ovih dana za „Politiku” su odgovorili da se procene kreću od 70.686 do 73.313 đaka. U poređenju sa brojem sadašnjih prvaka pretpostavlja se da će buduća generacija prvačića imati 1.500 đaka manje.

Gruba matematika pokazuje da to znači 50 odeljenja manje, a ako u proseku u jednom razredu ima pet odeljenja, onda bi deset škola moglo ostati bez ijednog prvaka, a učitelji u njima bez posla. Naizgled logična računica, ipak nema veze sa realnošću u našem prosvetnom sistemu. Jer, uprkos pravilu o formiranju odeljenja koje kaže da je minimum 25, a najviše 34 đaka, u Srbiji postoji na hiljade odeljenja sa jednim do 15 učenika i to se neće iskoreniti za pet meseci koliko ima do septembra. Manji broj prvaka može da se tumači i ovako: ako 1.500 đaka manje u najmlađoj generaciji znači po jedan učenik manje u toliko osnovnih škola, viškova učitelja neće ni biti. Možda se zato s pravom prosvetna vlast ne izjašnjava o potencijalnom broju tehnoloških viškova u učiteljskim krugovima.

Izvesno je da su škole u obavezi da upišu svu decu koja im teritorijalno pripadaju, mada na zahtev roditelja i u skladu sa brojem slobodnih mesta mogu da prime i prvake koji su prema mestu stanovanja raspoređeni u neke druge škole.

– Godinama upisujemo veliki broj dece koja nam teritorijalno ne pripada. Upisni rok zato otvaramo malo ranije nego što je predviđeno zvaničnim kalendarom. Imamo već 50 prijavljenih prvaka, a svi aprilski termini za testiranje su nam popunjeni. Nadamo se da ćemo ove godine imati šest planiranih odeljenja. Prošle godine to nismo uspeli i upisali smo pet. Ali pošto se očekuje više prvaka u Beogradu nego lane, imamo prostora da se nadamo da će sva mesta biti zauzeta – objasnila je Snežana Knežević, direktorka beogradske OŠ „Vladislav Ribnikar” prepoznatljive po dvojezičnoj nastavi na srpskom i francuskom.

Od dokumenata za upis prvaka potreban je izvod iz matične knjige rođenih, potvrda o prebivalištu, dokaz o zdravstvenom pregledu deteta i uverenje da je dete pohađalo pripremni predškolski program. Deca iz osetljivih društvenih grupa mogu da se upišu i bez dokaza o prebivalištu roditelja i uverenja vrtića. Mališane testiraju školski psiholozi i pedagozi. Zdravstveni pregled obuhvata sistematski kod pedijatra, specijaliste za uho, grlo i nos, zatim očnog lekara i logopeda.

– U postupku ispitivanja deteta, škola može da utvrdi potrebu za donošenjem individualnog obrazovnog plana ili dodatnom podrškom u obrazovanju. Ova materija bliže je uređena Pravilnikom o bližim uputstvima za utvrđivanje prava na individualni obrazovni plan, njegovu primenu i vrednovanje i Pravilnikom o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu i učeniku – objasnili su za „Politiku” u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Ukazali su i da u školu za obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju mogu da se upišu deca na osnovu mišljenja interresorne komisije za procenu potreba za pružanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrške, uz saglasnost roditelja. Osim u državne, deca mogu da se upišu i u privatne osnovne škole, koje rade po zvaničnim planovima i programima, uz školarinu koja staje i do nekoliko hiljada evra godišnje.


M. Simić-Miladinović


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 01 Apr 2013, 22:36
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Svaka četvrta Srpkinja nije majka

Rezultati popisa stanovništva pokazali opadanje broja žena sa više dece. Srpkinje na dnu lestvice, rađaju najviše dvoje dece

Slika

NAJVEĆI broj majki u Srbiji podiže dvoje dece, dok svaka četvrta ženska osoba starija od 14 godina - nije rađala. Najviše dece u Republici rađaju Bošnjakinje i Romkinje koje na svet donose prosečno po troje dece, dok su Srpkinje sa manje od dvoje ispod većine ostalih nacionalnosti po brojnosti potomstva.

Po stopi rađanja, u samom vrhu lestvice su Albanke, koje na svet donose nešto manje od troje dece, kao i Muslimanke (2,61) i Goranke sa prosekom od 2,4 naslednika. Manje od Srpkinja, sa druge strane, imaju samo Bunjevke, Vlahinje, Mađarice i Jugoslovenke. Za materinstvo se najređe odlučuju Ruskinje, koje prosečno na svet donose 1,8 dece.

Ovi podaci, koje je na osnovu prebrojavanja stanovništva 2011. objavio Republički zavod za statistiku (RZS), potvrdili su stare računice koje su pokazivale da je sve manje žena u Srbiji koje rađaju više od troje dece. Majki koje podižu četvoro dece danas je za 17.000 manje nego na prethodnom prebrojavanju 2002. godine.

- Isti trend se vidi i kod broja žena koje imaju petoro i više dece, kojih je manje za 23.000 - objašnjava Snežana Lakčević iz RZS.

- Sa druge strane, učešće žena koje su rodile po jedno dete na istom je nivou poslednjih 20 godina i njih je oko 630.000, što čini petinu dama u Republici. Za razliku od godina za nama, povećan je broj samo majki sa dvoje dece, kojih je trenutno 1,3 miliona, što čini oko 40 odsto.


Slika

Materinstvo najbolje od ruke ide porodiljama u opštinama Tutin i Sjenica, gde žene prosečno na svet donose po troje dece. Za ovim mestima slede Prijepolje, Novi Pazar, Medveđa, Trgovište, Bujanovac i Preševo, gde je prosek svega ”za dlaku” slabiji. Najmanje brojno potomstvo donose žene u Knjaževcu, gde u proseku rađaju - dete i po. Da asfalt ne pogoduje demografskom rastu svedoči primer beogradskih opština Vračar i Stari grad, čije žiteljke prosečno imaju 1,66 dece, ali i Negotinke koje rađaju svega 1,77 dece.
DOBRO SE DRŽALI DO OSAMDESETIH broj majki sa više od petoro dece danas je prepolovljen u odnosu na period posle Drugog svetskog rata, kada je gotovo svaka peta žena imala petočlano potomstvo. Fertilitet žena u Republici držao se sve do 1981, od kada je počeo drastično da opada. Takav trend biće, prema prognozi demografa, nastavljen i u godinama koje su pred nama.

O emancipaciji lepšeg pola u Republici, međutim, svedoči potomstvo rođeno van braka. Ukupno 732.000 neudatih žena na svet je donelo 95.000 dece. Najviše neudatih majki ima samo jedno dete, ali na istom spisku su i 2.624 majke koje imaju više od petoro dece.

Najnoviji podaci otkrili su i bilans razvedenih i smrću supružnika prekinutih brakova. Od ukupno 3,2 miliona žena u Srbiji razvedeno je 181.351, dok gotovo pola miliona čine udovice.


PRE DEVETNAESTE RAZVELO SE 150

DA im nije mesto u bračnoj zajednici spoznalo je gotovo 150 žena starosti između 15 i 19 godina, koje su rodile ukupno 116 dece. One, međutim, čine samo manji deo od 3.710 najmlađih nevesta koje još nose burmu na ruci i koje su na svet donele 2.226 beba. Među ženama u ovoj kategoriji popisano je i čak 19 udovica.


Novosti


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 02 Apr 2013, 08:30
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Sve teže do sedativa

Slika

Građani Srbije podigli su prošle godine na recept gotovo 3,5 miliona kutija sedativa manje nego što je izdavano pre promene režima propisivanja tih lekova.

Od oktobra 2011. godine, kada je u praksi počela primena odluke da izabrani lekar može da propisuje anksiolitike samo tri meseca, a posle toga svi koji ne mogu da se smire bez tableta moraju kod psihijatra, smanjen je, za oko 500.000, i broj stanovnika koji o trošku osiguranja uzimaju sedative.

To, međutim, ne znači da je stvarno drastično opala potrošnja lekova za smirenje. Oni sada te lekove uglavnom kupuju na privatni recept, na osnovu parčeta papira sa faksimilom lekara.

Iako to nije po zakonu, kada se gleda finansijski aspekt, jeftinije je nego kada se poštuje propisana procedura. Jer, poslednjom izmenom tzv. pozitivne liste lekova, za anksiolitike je ”listom” uvedeno procentualno učešće od čak 90 odsto! To onima koji ne mogu bez sedativa dodatno tanji živce: čekaju red kod psihijatra, a lek ih košta više nego kada bi ga sami kupovali, jer je obavezna participacija (od 50 dinara) veća od desetog dela cene leka koju pokriva kasa zdravstvenog osiguranja.

- Jedino se za ”dijazepam” ne plaća učešće, zato što se nalazi na esencijalnoj listi Svetske zdravstvene organizacije, a za ostale anksiolitike: ”lorazepam”, ”bromazepam”, ”alprazolam”, plaća se učešće u iznosu 90 odsto, jer su veoma jeftini i njihova cena je od 90 do 200 dinara po kutiji - kaže Sanja Mirosavljević, savetnik direktora RFZO.

Tokom 2010. godine u Srbiji je mesečno na recept izdavano 921.759 kutija sedativa, a 2012 - 635.415.

autor: IJ izvor: Večernje novosti


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Društvo  |  Poslato: 02 Apr 2013, 08:31
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Sud presudio: Teško bolesnom detetu država uskratila lečenje

Porodica malog Andreja Radića (5), koji boluje od disfazije, tužila je Republički fond za zdravstveno osiguranje Srbije koji mu je uskratio pravo na lečenje. Samo nakon četiri ročišta, spor su i dobili, i prvi put ta ustanova je osuđena za uskraćivanje prava porodici da svoje dete leči o trošku države.

Slika

Kod malog Andreja je dijagnostikovana disfazija, jezički poremećaj, odnosno nemogućnost i teškoće u razumevanju i izražavanju jezika, praćena nemogućnošću izgovora velikog broja glasova, teškoćama u pamćenju reči i nepravilnoj upotrebi gramatičkih oblika.



Taj problem je moguće rešiti samo svakodnevnom vežbom kod logopeda. S obzirom na to da u Bačkoj Topoli ne postoji logoped, niti ikakav terapeut koji se bavi ovom problematikom, lekari su roditelje uputili u Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora u Beogradu. U tom trenutku, 2009. godine RFZO nije imao sklopljen ugovor sa ovom ustanovom.


- Šest meseci smo svaki dan vodili Andreja u Beograd. U jednom pravcu je to 170 kilometara. S obzirom na to da smo napismeno imali od lekara potvrdu da je detetu potrebna ovakva vrsta lečenja, obratili smo se RFZO za pomoć. Lekarska komisija u filijali RFZO u Bačkoj Topoli više puta nas je odbijala, gde nam je rečeno da nemamo pravo da idemo u Institut za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora o njihovom trošku, a kamoli pravo na refundaciju troškova - priča Aleksandar, otac malog Andreja.



Logoped samo za mađarski jezik

Andrejev otac tražio je pomoć u opštini Bačka Topola i to u posebnoj komisiji za decu sa posebnim potrebama, kako bi im skrenuo pažnju da nemaju nijednog logopeda. Nakon određenog perioda od opštine je dobio pismo da su zaposlili pedagoga asistenta za mađarski jezik.

Nakon toga, porodica Radić je odlučila da tuži Fond, jer bi uporna i blagovremena terapija kod logopeda potpuno rešila problem njihovog deteta.



U međuvremenu, Fond je sklopio ugovor sa Institutom za patologiju govora, ali i dalje odbija refundaciju troškova.


- Sud je u rekordnom roku, nakon četiri ročišta, doneo odluku da je u našem slučaju bilo povređeno pravo deteta na lečenje. Fond se na tu odluku žalio i sada očekujemo rešenje Apelacionog suda. Nakon toga ponovo ćemo tužiti Fond radi refundiranja troškova - ističe Aleksandar.


U RFZO kažu da je Viši sud u Subotici doneo presudu u korist tužioca, ali da je filijala uložila žalbu Apelacionom sudu u Novom Sadu i da do sada nisu dobili rešenje.


Blic online


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker