Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 11:58


Autoru Poruka
Tesa
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 22 Jan 2013, 19:55
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Ovca ojagnjila četiri jagnjeta


Ovca Ljubiše Anđelkovića iz Bojnika ojagnjila je četiri jagnjeta, što se veoma retko dešava kod ovih životinja.


Slika


Ljubiša se 15 godina bavi gajenjem ovaca i koza ali nikada do sada na farmi nije imao takav slučaj.

„ Dešavalo se dva puta da su naša grla jagnjila trojke, što je takodje retkost ali četvorke nikada do sada. Srećan sam ne samo zbog četiri jagnjeta već što su sva ona preživela i što dobro napreduju. Inače imam dobru rasu, virtemberg i oko 90 odsto mojih ovaca jagnji po dva jagnjeta“ , objašnjava Ljubiša Anđelković.
Petočlana porodica Anđelković ima 40 ovaca i desetak koza i isključivo se bavi stočarstvom.

„ Od gajenja ovaca može lepo da se živi. Jagnjad sa moje farme prodajem za 3,5 evra po kilogramu i uvek ima kupaca. Veliki problem mi je jedino što nemamo dovoljno svoje zemlje pa oko šest hektara uzimam u zakup, ali ako dobro radite onda se isplati“, kaže Anđelković.
Na regionalnim sajmovima ovce i ovnovi sa farme Ađelković godinama osvajaju jedno od prva tri mesta. Anđelkovići su posebno ponosni što u toru imaju ovna teškog 180 kilograma.




medio.rs


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 23 Feb 2013, 00:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tršić: Bicikl u drvetu

Nepoznatom autoru pošlo je za rukom da vešto "upakuje" bicikl između dva drveta, ali i manjih oblica

Slika



LOZNICA - Nepoznatom autoru pošlo je za rukom da vešto "upakuje" bicikl između dva drveta, ali i manjih oblica.

Ovaj nesvakidanji prizor zabeležen je u šumi u Tršiću, kraj reke Žeravije, nedaleko od Vukove spomen—kuće.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 09 Mar 2013, 11:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Leskovac: Umesto paprika alge

Grčka kompanija najavila investiciju u leskovačkoj "Zelenoj zoni". Grad prethodno mora da obavi prenamenu zemljišta u građevinsko

Slika

LESKOVAC - U "Zelenoj zoni", koja je zamišljena kao prerađivački i skladišno-distributivni centar povrća i voća iz celog regiona, uzgajaće se alge. O tome je gradonačelnik Goran Cvetanović potpisao Memorandum o razumevanju sa grčkom kompanijom "Alge enerdži" iz Atine. Po okončanju planirane investicije od oko 75 miliona evra, posao će, kako je rečeno, dobiti više od 4.000 Leskovčana.

- Naš plan je da u naredne dve i po godine u "Zelenoj zoni" uzgajamo alge koje ćemo koristiti kao energent. Zainteresovani smo za 10 hektara, ali za početak, posao bi započeli na jednom hektaru i zaposlili 50 radnika. Broj zaposlenih i površine bismo povećavali sukcesivno - rekao je izvršni menadžer grčke kompanije Janis Sporidis Antonaidis.


Ova firma posluje i u centralnoj Evropi i Africi. Gradonačelnik Cvetanović je objasnio da su Grci spremni da započnu investiciju ovog leta pod uslovom da lokalna samouprava do tada izdvoji 100 miliona dinara za prenamenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište. On je dodao da je ponuda lokalne samouprave Grcima poslovna tajna, a ostalo je nejasno i da li se ova investicija uklapa u strateške ciljeve "Zelene zone" i u kriterijume za ustupanje zemljišta u zoni koju je Skupština grada usvojila na poslednjoj sednici, među kojima je najvažniji usaglašenost sa drugim poslovanjima u Zoni.

PRVOBITNI PLANOVI

PREMA prvobitnim planovima od ulaganja u "Zelenu zonu" očekivalo se da poveća domaće i direktne strane investicije i izvoz voća i povrća, a da ovdašnjim poljoprivrednicima omogući siguran plasman i bolje cene. Prostore se na oko 100 hektara. Prošle godine završeno je komunalno opremanje oko 40 odsto ukupnih površina.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 09 Mar 2013, 23:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Domaći sapuni ponovo u modi

U eri tečnih sapuna, i stalnog nadmetanja kozmetičkih kompanija u intenzitetu pene i mirisa sapuna dodavanjem raznih hemijskih supstanci, domaći sapuni dugo su bili potpuno zaboravljeni. Ipak, male sapundžijske radionice izborile su se za svoje tržište, koje je još uvek malo zbog ograničene proizvodnje.

Dok je nekada svaka kuća imala domaći sapun, danas su prirodni ručno pravljeni sapuni prava retkost. Kako interesovanje za domaće sapune raste, u Južnoj i Istočnoj Srbiji nekoliko mladih ljudi odložilo je fakultetske diplome u fioke i egzistenciju pronašlo u ovom starom zanatu.

Slika

"Pre tri godine ostala sam bez posla i pošto u porodici imamo tradiciju pravljenja meda, moj otac je pčelar, imala sam početne informacije o proizvodnji prirodnih sapuna, a ni sirovine nisu nedostupne, pa se stvorila prilika da radim nešto bukvalno u svojoj kuhinji", kaže Jelena Miković iz Sokobanje.

Svoje sapune Jelena prodaje najviše na banjskom šetalištu tokom turističke sezone. Biljno bogatstvo ovih krajeva iskoristio je i Vladica Milenković koji iz svoje radionice u Rutevcu kod Niša šalje biljne ručno pravljene šampone i sapune čak u Moskvu ili Čikago, gde su prirodni preparati mnogo traženiji nego kod nas.

Slika

"U Nišu i okolini ako radite prirodnu kozmetiku, spadate u svetski kvalitet, jer imamo biljaka koliko hoćemo u to vrlo, vrlo kvalitetnih", kaže Vladica.

Dalibor Jevtić, lekar iz Svrljiga, prvi put je izmešao svinjsku mast sa natrijum hidroksidom i dodao med i različito bilje, u potrazi za sredstvom koje ne isušuje kožu.

"Nema aditiva, nema veštačkih boja, aroma, nema konzervanasa i alkohola. Postoji minimalna šansa da isušuju kožu i da izazivaju alergijske reakcije", kaže doktor Jevtić.

Hotela i kozmetičkih salona koji se redovno snabdevaju ručno pravljenim sapunima, tek je nekoliko. Ipak, potražnja za tom vrstom robe raste, pa od sapundžijskog zanata, kažu ovi vredni ljudi, ovde ne može mnogo da se zaradi, ali svakako može da se živi solidno.


RTS

_________________
Slika


Vrh
Laufer
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 24 Mar 2013, 16:21
Korisnikov avatar

Pridružio se: 24 Mar 2013, 15:48
Postovi: 42

OffLine


Moja Srbija? Mislim da se ovde cuje moja , ona moja Srbija...


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 29 Apr 2013, 17:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Loznica: Izlili sveće visoke 1,5 metara

U preduskršnjim manifestacijama izlivene "ratarske sveće". Priča se da su uz ove litije odrasli i Vuk Karadžić i Jovan Cvijić

Slika

VERNICI iz okolnih lozničkih sela izlili su na veliki hrišćanski praznik Cveti dve velike sveće, koje se u jadarskom kraju zovu "ratarske". One su od čistog voska, težine više od 50 kilograma i visoke oko 1,5 metara. Taj događaj deo je tradicije u ovim krajevima, stare više vekova, a koju su, po starom predanju, utemeljili monasi koji su u jadarski manastir Tronoša, kod Loznice, dolazili iz Hilandara.



Posle, na Veliki četvrtak, vernici ovih sela, svečano, u većim grupama, stari i mladi, mnogi i sa decom u naručju, iz dva pravca, od Zajače, odnosno Tršića i Voćnjaka, donose "ratarske" sveće do česme "Devet Jugovića", koju su po predanju podigli slavni Jugovići, i to godinu dana pre boja na Kosovu. Onda od česme kreće zajednička litija do manastirske crkve, gde ih, najsvečanije i u posebnoj atmosferi, dočekuju monahinje i duhovnik ove svetinje - otac Nikolaj.

- Sveće se uz prigodnu svečarsku molitvu unose u crkvu. Ovogodišnje nove sveće biće prvi put upaljene na Vaskrs, a onda potom i u dane svakog praznika i, obavezno, nedeljom - priča otac Nikolaj. - Ono što preko godine ne izgori, sabira se uz novi vosak, koji se obezbeđuje prilozima vernika. I u najteža vremena za naš rod, narod ovog kraja, Jadrani, ljudi koji su čuvali i sačuvali veru od svih udara i izazova, održali su ovaj lep običaj. Istina, kada su bile krize, sveće su bile nešto manje.

Monahinje i otac Nikolaj s ponosom pokazuju još jednu ogromnu sveću o čistog voska, koju je, pre nekoliko godina, darovao veliki prijatelj te bogomolje profesor dr Zoran Kovačević sa osobljem Klinike za nefrologiju VMA i prijateljima.

- Sveće su u davna vremena nazvane "ratarske" ili "težačke", jer, po narodnom verovanju, one se daruju manastiru kako bi njive težaka bolje rodile - kaže meštanin Zoran Marjanović, koji sa suprugom Vesnom i kćerkama bliznakinjama redovno daje prilog za sveće i dolazi na svetkovinu njihovog darovanja manastiru, koji je zadužbina Nemanjića iz srednjeg veka.

Ljudi ovog kraja vole da ponosno prepričavaju narodne pripovesti da se "ratarskim" svećama


radovao, i u svetkovini učestvovao, i sam Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika. Mali Vuk ne samo što je u Tronoši stekao prvu pismenost, sada tamo postoji i Muzej Vukovog ranog školovanja, već je njegova kuća bila baš u pravcu iz kog, vekovima, stiže jedna "džinovska" sveća.

Među velikanima ovog kraja, u tom običaju je, pored ostalih, tvrdi se u istim pričama, učestvovao i naš najčuveniji geograf i antropolog, Jovan Cvijić, po mnogima i najsvestraniji srpski naučnik, predsednik Kraljevske akademije nauka.

Slika

DEČAŠTVO


KAO dečak Cvijić je u manastir Tronošu dolazio sa majkom, koja je rođena u Koreniti, selu gde je manastir i čiji su meštani, po tradiciji, na čelu pripremanja sveća sa komšijama iz drugih sela.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 13 Maj 2013, 11:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Muzej rakije kod Čačka: Eksponati stariji od 100 godina

Na desetak kilometara od Čačka nalazi se jedinstveni muzej rakije, u kome se čuvaju eksponati koji su stariji i od jednog veka

Slika

Gazdinstvo Minića dobro je poznato širom sveta upravo po voćnim rakijama, koje su od strane stručnih žirija odnele brojne nagrade.

Koristeći nemačku destileriju, Minići prerađuju srpsko voće, koje su u vidu rakije od nedavno počeli da izvoze i na rusko tržište.

U okviru porodične kuće Minića, iza posebnih drvenih vrata krije se neobični muzej, za koji gazda Stanimir kaže da je sigurno jedinstven u svetu.

"U ovom muzeju se nalaze rakije od 1941. do 1912. godine. I svake godine je po balon, odnosno ove mlađe po bure", kaže Stanimir Minić iz Donje Trepče.

Osim rakije koja je napunila 101 godinu, Stanimir Minić kaže da posebno mesto u njegovoj kolekciji zauzima još jedna šljivovica.

"Rakija iz 1919. godine, tad mi je pokojni otac rođen. Znači tu rakiju ću ostaviti u nasledstvo".

A ono što je neobično u Srbiji, jeste da se u Donjoj Trepči, pored puta, upravo na ovom mestu, svi putnici namernici mogu okrepiti rakijom Minića, bez obzira da li će svratiti ili neće u njihovo domaćinstvo.

Minići na području Trepče žive duže od dva i po veka. A od vajkada se bave i proizvodnjom rakija. Stanimir je još osamdesetih godina odlučio da unapredi ovaj porodični posao, posebno kada je shvatio da Nemci sa lošijim kvalitetom voća imaju dobre rakije.

"I tako da sam ja bio prinuđen da kupim destileriju, da uvezem iz nemačke, koja četiri puta radi destilaciju, sa kojom bi postigao taj vrhunski kvaltitet. Jer naše staro, autohtono voće, kad se ispeče na ovaj način, onda bude to mnogo dobar kvalitet", kaže Stanimir.

Tome u prilog idu i brojne nagrade, a već 8 godina na Novosadskom sajmu Minićeve rakije su dobile najviše ocene. Dragan Vujičić komšija i kazandžija kaže da taj uspeh ne cene i sve komšije.

"Mislim da je par ljudi njih zavidno, a što se tiče drugih, znači svi smo tu i svi uzimaju i svi dolaze i svi ono. I svi koji imaju voća donose da prodaju, daju ono da se to radi", kaže Dragan Vujičić.

"A ima i onih koji i ne razumu šta to znači, pa tako. Uglavnom svi popijemo i svima nam je lepo", dodaje Stanimir.

I dok je rakija rasturila mnoge brakove Gordana Minić kaže da je njih još više zbližila.

"Eto da je. Vidiš, kaže voli se rakija kao i žena".


nadlanu

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 13 Maj 2013, 12:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Trstenik: Slika krije tajnu ulice

U Trsteniku pronađena najstarija fotografija u ovom kraju na kojoj je prikazana Ljubostinjska ulica, nekadašnji centar grada ka starom mostu

Slika
Najstarija slika Trstenika

FOTOGRAFIJA na kojoj je prikazan centar Trstenika ka starom mostu, nekadašnja Ljubostinjska ulica, pronađena je u porodici Pavlović iz ovog mesta. Zasad se pretpostavlja da je reč o najstarijoj fotografiji nastaloj u Trsteniku, 1888. ili 1898. godine, ali o pravoj starini odlučiće ekspertiza.


- Fotografija koja prikazuje Ljubostinjsku ulicu s kraja 19. veka je skenirana i digitalni zapis predat Zavičajnom odeljenju Biblioteke "Jefimija" - kaže Vojislav Čeliković, urednik portala "Trsteničani", koja čuva baštinu trsteničkog kraja na internetu. - Prema natpisu na poleđini, snimak je sačinjen 1888. ili 1898. godine.

U Zavičajnom odeljenju, koje ima oko 1.450 knjiga, ali i brojnu periodiku i rukopise, navode da bi bilo sjajno ukoliko bi se utvrdilo da je reč o najstarijoj trsteničkoj fotografiji.

- Uglavnom su fotografije nastale s početka 20. veka imale za predmet prepoznatljiv most ili panoramu - napominje, za "Novosti", bibliotekar Ivan Veličković, stručni saradnik Zavičajnog odeljenja. - I mi smo posebno zainteresovani da se tačno datira slika. U našem fondu se nalazi oko 1.000 fotografija.


PRECI NA SLIKAMA

TRSTENIK je nešto kasnije u odnosu na obližnje gradove dobio svoje profesionalne fotografe. Preci današnjih meštana uglavnom su se fotografisali u Vrnjačkoj Banji, Kruševcu i Kraljevu. Jedan od prvih velikih fotografa bio je Vasilije Petrović, uspešan dirigent Crkvenog hora, nastalog 1870. godine.

Porodica Pavlović već duže od jednog veka živi u Trsteniku, gde su došli iz Milutovca. Brižno čuvaju originalnu sliku, za koju nisu sigurni kako je dospela u njihovo vlasništvo.

- Prepustili smo stručnjacima da procene starinu slike - kaže, za "Novosti", Dragoljub Pavlović. - Običnom olovkom su na poleđini zapisane te dve godine s kraja 19. veka. Deda je došao iz Milutovca dvadesetih godina 20. veka. Umro je 1965. godine. Baba je bila Kruševljanka, možda je ona znala odgovor na to pitanje. I mojoj porodici bi značilo da saznamo poreklo i priču oko slike u Ljubostinjskoj ulici.

Čelikovićev portal ima više foto uspomena starosedelačkih porodica. Mnoge fotografije su teške za odgonetanje, a posebni su izazovi da im se utvrdi starina i identitet uslikanih Trsteničana. Na osnovu okoline i starih kuća zasad je na najstarijoj fotografiji samo prepoznata Ljubostinjska ulica .


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 18 Maj 2013, 21:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kosovski božuri procvetali podno Kučajskih planina

Kod Krivog vira na izvorištu Crnog Drima otkriveno najveće stanište zaštićene biljne vrste. Domaća, autohtona vrsta nikla

Slika
Kosovski božuri u hrastvoj šumi

BOJAZAN botaničara da će buduće generacije za kosovske božure (Paeonia peregrina) znati samo iz legendi, srećom, neosnovane su. Na obroncima Kučajskih planini, u hrastovoj šumi koja se prostire na nekoliko hektara otkriveno je najveće stanište zaštićene biljne vrste čiji je opstanak bio ugrožen. Botaničar dr Vlastimir Stamenković iz Leskovca kaže da se ova biljka, ali u mnogo manjem obimu, može naći samo još kod Dimitrovgrada i Ljuberađe.


Gajimo ih po baštama i parkovima, opevani su i u pesmama ali malo ko zna da su kosovoski božuri, naša, domaća, autohtona vrsta. U svetu je poznato još 40 vrsta božura, od toga tek pet imaju stanište na teritoriji Srbije. Botaničar Vlastimir Stamenković kaže da su, iako se nazvaju kosovskim, nikli podno Kučajskih planina.

- Legenda kaže da su božure na padine Kučajskih planina doneli kosovski junaci posle boja, ali nauka se ne slaže s tim - kaže Stamenković koji više od 40 godina proučava biljni svet. - Božuri su oduvek na ovim prostorima. Traže sunce, ali ne mogu bez zajednice sa hrastovom šumom. Iz nekog razloga ovo stanište im pogoduje. Inače, božurima godi crnomorska klima koja doseže do ovih krajeva.


STANIŠTA

PORED kosovskog postoji i banatski, sitnolisni i muški i ženski božur. - Cvetovi božura korišćeni su nekada za farbanje tkanina što ih je dosta proredilo u prirodi. Međutim, najveći uzrok njihovog nestajanja je što smo proredili hrastove šume. Vole sunce, ali “pate” posle čiste seče šuma tako da nestaju. Nekoliko velikih staništa imaju komšije Bugari, Rumuni i Mađari, kaže dr Vlastimir Stamenković.

Prizor hrastove šume sa “tepihom” od božura svakog će ostaviti bez daha.

- Božur spada u zaštićene biljne vrste, jer su zbog prekomernog branja prirodna staništa ugrožena. Ne sme se brati u komercijalne svrhe već samo za naučne potrebe - pojašnjava Stamenković i dodaje da su njegova lekovita svojstva odavno poznata ali je, takođe, ova biljka izuzetno otrovna.

- Jarkocrvena boja jasno upozorava da treba biti oprezan. Svi delovi biljke mogu se koristiti za lečenje, od korena, do latica i semenki. Pomaže kod nervne napetosti, epilepsije, histerije, ali pomaže i kod lečenja upala mokraćnih i žučnih kanala. Međutim, postoje i druge biljne vrste koje takođe imaju ista lekovita svojstva tako da kosovske božure možemo poštetedi od besomučnog branja - navodi ovaj botaničar i podseća da “svaka biljka može biti lek i otrov, zavisi u čijim rukama se nađe”.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 26 Maj 2013, 02:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dva lica Srbije: Dok jedni oplakuju Tita, drugi ispraćaju kralja

Dok hiljade ljudi danas obilazi Kući cveća u Beogradu i rodno mesto Josipa Broza Tita Kumrovec, slaveći njegov rođendan - Dan mladosti, i s nostalgijom se sećajući posleratne Jugoslavije, drugi su se okupili u Topoli, na Oplencu, gde su dočekali posmrtne ostatke kralja Petra II, kraljica Aleksandre i Marije i kraljevića Andreja, koji će sutra biti sahranjeni u porodičnoj grobnici.

Slika

Petar II Karađorđević, treći i poslednji kralj Kraljevine Jugoslavije, nakon nacističke okupacije zemlje emigrirao je prvo u Grčku, pa u Egipat, da bi 1941. stigao u Englesku.
 
Dok je bio u izbeglištvu, u zemlji su nastala dva rivalska pokreta – Jugoslovenska vojska u otadžbini, odnosno Četnički pokret na čelu sa Dražom Mihailovićem, i partizanski pokret otpora na čelu sa Titom.

Slika
Kumrovec

Partizani su 1944. ušli u Beograd i oformili komunističku vladu, da bi novembra sledeće godine ukinuli monarhiju. Kralj Petar II nikada nije abdicirao. Iz Londona je preselio u Sjedinjene Američke Države, gde je proveo poslednje godine života, do smrti 3. novembra 1970. Sahranjen je u Libertivilu, da bi njegovi posmrtni ostaci ove godine bili vraćeni u porodičnu grobnicu na Oplencu.

Slika
Oplenac

Danas se Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju, na tradicionalnoj proslavi Dana mladosti okupilo više od 7.000 poštovalaca Josipa Broza Tita. Okupljeni su nosili pionirske kape s petokrakom i crvene marame, Titove slike, jugoslovenske zastave s petokrakom. Povodom 121. rođendana doživotnog predsednika SFRJ sviralo se "Druže Tito mi ti se kunemo", "Sa Ovčara i Kablara" i "Druže Tito ljubičice bela", kao i Kozaračko kolo. 
 
Ovogodišnja proslava bila je posvećena i 70. godišnjici zasedanja
AVNOJ-a. Prema izveštajima lokalnih medija, u Kumrovec su došli tradicionalno
i iz Slovenije, među njima i četa od 50 partizana s ratnim uniformama iz Novog Mesta.

Slika
Kuća cveća

Mnogi su posetili i Kuću cveća, gde je Titov grob. Kako je rečeno u Muzeju istorije Jugoslavije, do 16 sati Kuću cveća je obišlo oko 3.990 ljudi, a očekuje se da njihov broj nadmaši protekle godine, ali i 4. maj 2013, kada je na dan Titove smrti kompleks Muzeja obišlo 4.000 ljudi.
 
U međuvremenu, posmrtni ostaci pripadnika srpske kraljevske porodice stigli su na Oplenac. Sahrana će biti održana sutra u Crkvi Sv. Đorđe, u prisustvu državnog vrha i brojnih zvanica iz zemlje i sveta, među kojima su i članovi kraljevskih porodica.

Slika
Oplenac

Posmrtni ostaci Karađorđevića na put ka Oplencu i crkvi Svetog Đorđa krenuli su iz Saborne crkve, gde su kovčezi bili izloženi od juče, kako bi i tu građani u mimohodu mogli da im odaju poštu. Jutros je u crkvi liturgiju u pomen Karađorđevićima služio Episkop osečko-poljski i baranjski Lukijan.
 
Nakon svete arhijerejske liturgije i služenja pomena iz Saborne crkve u Beogradu, u prisustvu mnogobrojnih građana, izneti su posmrtni ostaci kralja Petra II, kraljice Aleksandre, kraljice Marije i kraljevića Andreja koji će biti pokopani u porodičnoj grobnici na Oplencu.


blic

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 77 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker