Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:13


Autoru Poruka
Komsinica
Post  Tema posta: Lovni i ribolovni turizam  |  Poslato: 13 Jun 2012, 14:46
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Lovišta u Srbiji se ubrajaju među najpoznatija u Evropi. Prirodni potencijali za gajenje skoro svih vrsta divljači su povoljni, što dokazuju mnogobrojni vrhunski trofeji, svetski i evropski prvaci uzgojeni u našim lovištima. Lovni turizam predstavlja vrlo specifican oblik turizma koji zahteva stroga pravila ponašanja u uslovima dobro organizovanih svih karika u lancu pružanja usluga (prelazak granice, prevoz do lovišta, obezbeđivanje dozvola za oružje i municiju, kao i veterinarskih dozvola i svih drugih uslova za izvoz divljači, uređena lovišta, stručni vodiči, kvalitetni objekti za smeštaj).

Srbija ima 321 lovišta na površini od oko 6.500.000 hektara, od čega sa približno 90% površina gazduju lovačka udruženja. U lovištima Srbije postoji 24 ograđena lovišta i 150 lovačkih kuća. Lovački savez Srbije utvrduje cene divljači, na osnovu kojih lovačke organizacije i turističke agencije specijalizovane za lovni turizam, formiraju aranžmane, koji uključuju prevoz, smeštaj i usluge u samom lovištu. Ministarstvo za zaštitu prirodnih bogatstava i životne sredine utvrđuje kalendar lova.

lovniturizam

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 13 Jun 2012, 14:46
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Republika Srbija ima velike mogućnosti za razvoj ribolovnog turizma, s obzirom na prirodne potencijale, ribama bogate rečne tokove i akumulacije, kao i mnoštvo ribnjaka za uzgoj riba karakterističnih za naše područje. Ribolovne vode su podeljene na 25 ribarskih područja, od kojih su najpoznatija visinske hladne vode zlatiborskog kraja, nizijske vode (naprimer Ečka) i vode Timočkog regiona.

U Srbiji ima oko 400 organizacija i klubova sportskih ribolovaca, preko kojih se vrši distribucija ribolovnih dozvola. Na svakoj dozvoli odštampana su pravila ponašanja sportskog ribolova, odnosno lovostaj na plemenite vrste, vreme mresta za odredene vrste, način i alati kojima se obavlja sportski ribolov, kao i dozvoljene dužine riba za ulov, što propisuje nadležno Ministarstvo. Usluge prevoza i smeštaja u ribolovnim područjima, kako za domaće, tako i za inostrane turiste, svode se na individualne aranžmane, osim u slučaju medunarodnih takmičenja, koja su u organizaciji sportsko-ribolovnog saveza Srbije.

Slika

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 13 Jun 2012, 14:47
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Crni lug

Lovište "Crni lug" prostire se uz levu obalu reke Save, izmedju mesta Progar i Boljevci, 30 km zapadno od Beograda.

Zauzima površinu od 973 hektara, sa gustom hrastovom šumom. Gosti lovišta "Crni lug" mogu da love jelena, divlju svinju i srnu. Smeštaj je omogućen u hotelima u Beogradu ili na Obedskoj bari, koja je od lovišta udaljena 25 km.

Obedska bara predstavlja specijalni rezervat prirode specifične lepote sa brojnim endemičnim i reliktnim biljnim i životinjskim vrstama. Specijalni programi koji su omogućeni gostima lovišta obuhvataju posete manastiru "Fenek", ribarenje na Savi i izlete do Beograda.

Rit

Lovište "Rit" se nalazi 20 km zapadno od Beograda, sa leve strane magistralnog puta Beograd-Zrenjanin, pored Padinske Skele. Prostire se na površini od 8.200 hektara.

Ovo lovište je poznato po organizovanom grupnom lovu na fazansku divljač, s obzirom da se u okviru samog lovišta nalazi fazanerija koja godišnje proizvodi oko 20. 000 fazana. Lovci u "Ritu" mogu da love i srnu i zeca. Smeštaj je omogućen u hotelima u Beogradu.

Za goste lovišta se organizuju programi koji obuhvataju ribarenje na Dunavu, kao i obilazak kulturno-istorijskih spomenika.

Trešnja

Lovište "Trešnja" nalazi se na Avali, 35 km od Beograda. U ovom lovištu uzgajaju i love se jelen lopatar i muflon. U neposrednoj blizini lovišta nalazi se objekat "Trešnja", u kome je omogućen smeštaj lovaca.

Gosti lovišta "Trešnja" mogu da posete Avalu, napoznatije izletište Beogradjana, kao i brojne turističke sadržaje u Beogradu.




Cer-Vidojevica

Lovište "Cer-Vidojevica" je smešteno na planinskim masivima Cera i Vidojevice, u severozapadnom delu Srbije. Od Šapca i Loznice lovište je udaljeno po 30 km, a od Beograda 110 km.

Lovište se nalazi na nadmorskoj visini od 110 - 690 m i obuhvata površinu od 5.348 hektara. U okviru ogradjenog dela lovišta površine 416 hektara gaje se divlja svinja, jelen i srneća divljać. Područje lovišta se odlikuje prirodnim varijetetima sa veoma izraženom i složenom konfiguracijom, tako da bogatstvo nezagadjenih voda i raznovrsna vegetacija gostima pružaju priliku da, pored lova, uživaju i u jedinstvenom prirodnom ambijentu.

Boranja

Lovište "Boranja" se prostire na masivima planina Boranja i Gučevo. Od Loznice je udaljeno 10 km. Obuhvata površinu od 9.230 hektara i pripada grupi brdsko-planinskih lovišta.

Zahvaljujući bujnoj i očuvanoj prirodi stanište u "Boranji" su pronašli srneća divljač, divlja svinja i zec. Smeštaj gostiju omogućen je u u Loznici (hotel "Ad Drinum") i odmaralištima na Gučevu.

Lovci mogu da posete Banju Koviljaču, kao i manastire Tronošu, Petkovicu i Čokešinu.




Zapadno-moravsko lovište

"Zapadno-moravsko lovište" se prostire dolinom reke Zapadne Morave, izmedju planinskih masiva Jelice, Vujna, Bukovika i Ostrice. "Zapadno moravsko lovište" je od Beograda udaljeno 148 km, a od Čačka 14 km. Lovište je ravničarskog tipa, sa veoma povoljnim rasporedom biljnih zajednica, gde dominiraju poljoprivredne kulture, livade, pašnjaci i šume. Površina lovišta je 9.101 hektara.

U ovom lovištu svoje stanište su pronašli zec, fazan i poljska jarebica. Pored glavnih vrsta sitne divljači mogu da se love i divlja patka, divlja guska, prepelica, grlica, šljuka i divlji golub. Smeštaj lovaca omogućen je u lovačkoj kući koja se nalazi u samom lovištu i u objektima u Čačku (hoteli "Beograd", "Morava" i "Prezident", moteli "Jugoprevoz", "Kole" i "Livade").

Gosti "Zapadno-moravskog lovišta" mogu da posete manastire Ovčarsko-Kablarske klisure, manastire Vujan i Stjenik, arheološka nalazišta iz vizantijskog perioda na planini Jelici, kao i obližnje banje Gornju Trepču i Ovčar Banju. Najpoznatije kulturne manifestacije u ovom kraju su "Sabor trubača" u Guči i "Sabor frulaša" u Prislonici, koji se poklapaju sa lovnom sezonom.

Golija

Lovište "Golija" se prostire na masivu planine Golija, 20 km južno od Ivanjice. Obuhvata površinu od 32.507 hektara, nadmorska visina je od 600 -1833, pa se ubraja u grupu visoko planinskih lovišta

U "Goliji" je zastupljena krupna i sitna divljač, od kojih su najznačajnije vrste divlja svinja, srna, medved, veliki tetreb, zec, vuk, lisica i kuna. Smeštaj lovaca omogućen je u motelu "Golijska reka".




Južni Kučaj IV

Lovište "Južni Kučaj IV" prostire se na teritoriji opština Despotovac i Paraćin,150 km jugoistočno od Beograda. Zauzima površinu od 26.360 hektara, a najveći deo leži na nadmorskoj visini od 700 - 1.000 m. Najviši vrh je Beljanica, sa nadmorskom visinom od 1.339 m.

U lovištu "Južni Kučaj IV" najčešće se love evropski jelen, srna, divlja svinja i zec. U ovom lovištu se nalaze i trajno zaštićene vrste divljači, kao što su lisica, ris, vidra, divlji golub, sivi soko, orao krstaš, suri orao i dr. Smeštaj lovaca je omogućen u četiri komforne lovačke kuće u samom lovištu, u kojima se može boraviti tokom cele godine i u Paraćinu (hotel "Petrus").

Lovište "Južni Kučaj IV" je okruženo brojnim prirodnim retkostima, kao što su Resavska pećina, klisure reka Resave i Suvaje, vodopad Lisine. Gosti lovišta mogu da posete kulturno-istorijske spomenika među kojima su najpoznatiji manastiri Manasija i Ravanica.



Sokobanjska lovišta

"Sokobanjska lovišta" se nalaze u jugoistočnoj Srbiji, 230 km od Beograda i 60 km od Niša. Obuhvataju lovišta "Obla Glava - Ozren - Devica", "Bukovik", "Mali Jastrebac", "Veliki Jastrebac" i "Rtanj", čija ukupna površina iznosi 28.147 hektara. Lovišta pripadaju grupi planinskih lovišta, a vrhovi dosežu i do 1.400 m nadmorske visine.

Prelepe šume ispresecane živopisnim potocima i bujnim pašnjacima stanište su brojnim vrstama divljači, pre svega divljoj svinji, srnećoj divljači, vuku i šumskoj šljuci. Smeštaj lovaca organizovan je u Sokobanji, koja raspolaže smeštajnim objektima svih kategorija.

Pored lovnog turizma, lovcima su na raspolaganju turistički i zdravstveni sadržaj Sokobanje. Sokobanja predstavlja jedno od najposećenijih banjskih mesta u našoj zemlji sa tradicijom organizovanog turizma dužom od 165 godina. Takođe, Sokobanja raspolaže velikim brojem uredjenih izletišta, kao što su ostaci utvrđenja Sokograd, Lepterija, reka Moravica, planine Ozren i Rtanj, Bovansko jezero i dr.

Stara planina II

Lovište "Stara planina II" nalazi se na jugoistoku Srbije, 20 km od Pirota i 90 km od Niša. Prostire se na jugoistočnim padinima Stare planine, uz državnu granicu sa Bugarskom.

Ovo područje karakterišu predeli izuzetnih lepota, bujne vegetacije, retkih biljnih i životinjskih vrsta i čistih voda. Lovište zauzima površinu od 40.804 hektara.

Svoje stanište ovde su pronašli jelen, srna, divlja svinja, medved, vuk, jarebica kamenjarka, divlji golub grivaš, šumska šljuka i dr. Na teritoriji lovišta "Stara planina II" nalazi se rezervat velikog tetreba, zaštićene vrste ptica.

Lovcima lovišta "Stara planina II" obezbedjen je smeštaj u lovačkoj kući koja se nalazi u samom lovištu, kao i u hotelima u Pirotu (hoteli "Pirot" i "Tigar") i Dimitrovgradu (hotel "Balkan").

U blizini lovišta nalaze se brojni spomenici kulture, kao što su manastiri Sveti Jovan Bogoslov iz 14. veka, Sveti Djordje iz 16. veka i dr. U samom lovištu, na nadmorskoj visini od oko 630 m, nalazi se veštačka akumulacija "Zavojsko jezero", pogodna za sportski ribolov. Obližnje planinske reke Visočica i Toplodolska reka pružaju uslove za ribolov, pošto su bogate potočnim pastrmkama.

Na oko 30 km od Pirota nalazi se Zvonačka Banja, poznato banjsko i klimatsko mesto. Greben "Asenovo Kale" je jedino mesto u Srbiji gde se još mogu videti gnezda surih orlova.

Veliki Jastrebac

Lovište "Veliki Jastrebac" nazvano je po planini Veliki Jastrebac, čiju teritoriju pokriva svojim većim delom. Od Kruševca je udaljeno 23 km. Lovište je osnovano 1948. god, a još su u 19. veku postojali podaci o bogatstvu ove planine brojnom i autohtonom divljači.

U centralnom delu planine, u dolini Lomničke reke, nalazi se uzgajalište krupne divljači visoke trofejne vrednosti. Lovci mogu da love jelena, divlju svinju i srndaća. U okviru lovišta "Veliki Jastrebac" nalazi se izletište sa jezerom i ugostiteljskim objektima, lovačkom kućom i ostalim lovno-tehničkim objektima, koji zadovoljavaju standarde lovnog turizma.

Blizina Kopaonika, razvijena putna infrastruktura i prohodnost puteva čine "Veliki Jastrebac" lovištem koje je atraktivno tokom cele godine. Kruševac i okolina pružaju mogućnost obilaska brojnih kulturno-istorijskih spomenike, koji potiču iz vremena kada je Kruševac bio prestonica Srbije.




Hrastovača

Lovište "Hrastovača" se nalazi severoistočno od Požarevca, u slivu Dunava i pripada tipu nizinskog lovišta. "Hrastovača" je okružena rekama Dunav, Mlava i kanalom Dunavac, oko kojih se nalaze šumski zasadi topola, a u središnjem delu kompleksi poljoprivrednog zemljišta. Pod uticajem Sredozemnog mora, klima ovog područja ima specifične odlike kontinentalne klime, zime su blage, a leta izuzetno topla.

Površena lovišta iznosi 3.114 hektara. Bujna vegetacija omogućava gajenje različitih vrsta divljači, kao što su divlja svinja, srna, fazan, zec i dr. Posebnu atrakciju za lovce predstavlja lov na migracione vrste pernate divljači, divlju patku i divlju gusku. Smeštaj lovaca omogućen je u vrši se u hotelima u Požarevcu (hotel "Dunav") i Kostolcu (hotel "Kostolac").

U neposrednoj blizini lovišta nalazi se nekoliko kulturno-istorijskih spomenika ,od kojih su najznačajniji manastiri Zaova, Rukumija, Bradača, Sestoljin i Nimnik.

Vitanovica

Lovište "Vitanovica" je smešteno na zapadnim obroncima Homoljskih planina, izrazitom brdsko planinskom području, koje je veoma specifičnog izgleda. Oblikom liči na veliki levak otvoren prema severozapadu, a po obodu je oivičen krečnjačkim planinama u obliku venca. Lovište "Vitanovica" pripada Braničevskom okrugu, a od najbližeg grada Petrovca udaljeno je 15 km.

Površina lovišta iznosi 1.033 hektara i pripada brdskom tipu lovišta, sa izrazitom kontinentalnom klimom. U "Vitanovici" se love srna i divlja svinja. Smeštaj je moguć u samom lovištu na mestu zvanom "Trest", gde se nalazi lovačka kuća i jezero koje pruža uslove za sportski ribolov.

Od kulturno-istorijskih spomenika u ovom kraju moguće je posetiti manastir Vitovnicu iz 13. veka, u kojem se nalazi jedan od najstarijih spomenika srpske pismenosti u Braničevu, kao i manastir Gornjak. U Grdeličkoj klisuri se nalaze raznovrsne biljne zajednice, koje su očuvane kao relikt još iz doba tercijara.

Severni Kučaj

Lovište "Severni Kučaj" se nalazi na najjužnijem delu Južnih Karpata, istočno od Kučeva, odnosno severno i severoistočno od Majdanpeka. Zauzima deo površina planinskih masiva Severni Kučaj.

Lovište je smešteno duž glavne saobraćajnice Požarevac-Majdanpek i obuhvata površinu od 21.507 hektara. "Severni Kučaj" je lovište izrazito brdsko - planinskog karaktera, pošto se nalazi na nadmorskoj visini od 570 - 803 m. Vegetacija prirodnog i antropogenog porekla u lovištu, koja je pod uticajem planinske i kontinentalne klime, pogoduje uzgoju običnog jelena, srne i divlje svinje. Smeštaj za lovce organizovan je u hotelima u Kučevu (hotel "Rudnik") i Majdanpeku (hotel "Lepenski vir").

U blizini lovišta nalaze se dva značajna speleološka lokaliteta, Rajkova pećina i pećina Ceremošnja.

Beljanica-Sokolica

Lovište "Beljanica - Sokolica" se nalazi izmedju Resave i Homoljske kotline.

Najveći deo lovišta, površine 7.648 hektara, prostire se na nadmorskoj visini od 600 - 1.000 m, na planinskom masivu Beljanice. Najviša tačka masiva je vrh Beljanica sa 1.339 m nadmorske visine, a najniža je potok Crvena (288 m visine). Do lovišta se stiže makadamskim putem koji ide od Žagubice (od lovišta je udaljena 15 km).

Veći deo lovišta je prekriven šumskom vegetacijom, koja je pogodna je za gajenje krupne divljači, divlje svinje i srne.

Pored brojnih prirodnih retkosti i lepota na ovom području, izdvaja se vrelo reke Mlave, čija je do sada ispitana dubina 74 m. Za goste lovišta postoji mogućnost organizovane posete manastiru Gornjak, zadužbini kneza Lazara iz 14. veka, koji se nalazi neposredno uz put Požarevac - Žagubica.



Stara planina I

Lovište "Stara planina I" se prostire duž državne granice sa Bugarskom, na površini od 10.970 hektara. Od Knjaževca je udaljeno 25 km, a od Beograda 270 km. Pripada grupi lovišta brdsko-planinskog tipa.

Veliki broj endemičnih biljnih vrsta i grla evropskog jelena, srne i divlje svinje, ovom lovištu daju posebnu draž. Smeštaj gostiju omogućen je u lovačkoj kući koja se nalazi u samom lovištu.

Za posetioce lovišta interesantan je deo Stare Planine - "Babin zub", koji se nalazi pod zaštitom države, a u perspektivi je planiran kao veliki zimski turistički centar.

Deli Jovan

Lovište "Deli Jovan" se nalazi na istoku Srbije, između Donjeg Milanovca i Negotina, 250km jugoistočno od Beograda i 20 km od Negotina. U ovom brdsko-planinskom lovištu, koje obuhvata površinu od 13.152 hektara, love se evropski jelen, divlja svinja i srna. U 500 hektara ogradjenog lovišta lovi se isključivo divlja svinja.

Lovci su smešteni u Negotinu (hotel "Krajina") i Donjem Milanovcu (hotel "Lepenski vir"). Pored lova postoji i mogućnost ribolova na Dunavu, obilazaka hidroelektrane "Djerdap" i lokaliteta Lepenski vir iz vremena neolita.

Alija

Lovište "Alija" je udaljeno 15 km od Negotina. Prostire se na prelepim pejsažima brdskih terena i obuhvata površinu od 2.000 hektara. Ovo područje je poznato i po vinogradarstvu.

Gosti lovišta mogu da u ogradjenom delu lovište površine 300 hektara love jelene lopatare i muflone, a u otvorenom delu srne.

U blizini lovišta nalazi se Negotin, rodno mesto najvećeg srpskog kompozitora Stevana Mokranjca i, u selima Rajcu i Rogljevu, čuvene "Pivnice Negotinske krajine"

Zlotske šume - Crni vrh

Lovište "Zlotske šume - Crni vrh" prostire se na 15.447 hektara brdsko-planinskog područja u Istočnoj Srbiji. Od Beograda je udaljeno 250 km, a od Bora 20 km.

Najpoznatiji lovni revir je "Dubašnica", ogradjeni deo lovišta površine 800 hektara, u kojem se love muflon, evropski jelen i jelen lopatar. U otvorenom delu lovišta lovi se srna, divlja svinja i divokoza.

Gostima lovišta "Crni vrh" smeštaj je obezbedjen u objektima u obližnjoj Brestovačkoj banji i motelu u mestu Zlot.

Rtanj

Lovište "Rtanj" nalazi se 200 km jugoistočno od Beograda, nadomak Boljevca.

Ovo planinsko lovište obuhvata površinu od 6.368 hektara. Gosti lovišta "Rtanj" mogu da love srnu i divlju svinju, a smeštaj je omogućen u istoimenom motelu koji se nalazi u samom lovištu.

Pored prelepih predela (prema geografu Jovanu Cvijiću Rtanj je jedna od najlepših planina u Srbiji) i raznovrsnih biljnih vrsta, od koji se priprema i čuveni "Rtanjski čaj", za goste ovog lovišta posebno je atraktivna Sokobanja, koja se ubraja u red najznačajnijih banjskih centara u našoj zemlji.

Sokolovica

Lovište "Sokolovica" se nalazi u jugoistočnoj Srbiji, na severnim obroncima planine Radan. Obuhvata površinu od 16.087 hektara i ubraja se u brdsko-planinska lovišta. Povoljna umereno-kontinentalna klima, kvalitet zemljišta i voda su omogućili stvaranje biljnih zajednica koje su povoljne za uzgoj svih vrsta divljači.

Gostima se pruža mogućnost lova na divlju svinju, srnu, zec, jelena, lisicu i vuka. Zahvaljujući očuvanoj prirodi u lovištu "Sokolovica" mogu se sresti i retke vrste divljači, kao što su kuna belica, kuna zlatica, vidra, jarebica, orao i dr.

Do "Sokolovice" se stiže auto-putem E 75 , pravcem Beograd-Niš-Prokuplje-Kuršumlija-Prolom Banja. Prolom Banja se nalazi u središnjem delu lovišta, tako da se u njoj omogućen smeštaj gostiju lovišta "Sokolovica".

U blizini lovišta "Sokolovica" nalaze se brojni kulturno-istorijski spomenici i prirodna dobra, od koji su naznačajniji crkva Lazarica, poznata po uvijenim stablima šljiva u krugu crkve, "Grčko groblje", "Kula Kosančić Ivana", "Djavolja Varoš" i dr.

Šumata

Lovište "Šumata" nalazi se u jugoistočnoj Srbiji, na jugoistočnom podnožju planine Kopaonik. U okviru ovog lovišta gaje se divlja svinja, srneća divljač i zec.

U okvuru lovišta nalaze se Kuršumlijska i Lukovska Banja, u kojima je omogućen smeštaj lovaca. Za goste lovišta postoji mogućnost organzovanja obilaska Kuršumlije, crkvama Svetog Nikole, Svete Bogorodice, Svete Petke i Mrkšine crkve, izvora "Devojačke vode" i dr.

Šargan

Lovište "Šargan" se nalazi na teritoriji opština Užice i Čajetina i obuhvata površinu od 13.606 hektara.

Lovci mogu da love srnu, divlju svinju i zeca. U neposrednoj blizini lovišta, na planinama Tari i Zlatiboru, nalaze se smeštajni objekti različitih kategorija.

Pored lova, gosti mogu da posete turističke sadržaje Zlatibora i Tare, kao što su "Šarganska osmica", železnica i pruga uskog koloseka, etno selo Sirogojno, Nacionalni park Tara, reka Drina, jezero Perućac i dr.

Južna Morava

Lovište "Južna Morava" se nalazi na jugu Srbije, u centru Pčinjskog okruga. Graniči se sa lovištima Vladičin Han - "Jelen", Surdulica - "Vrla", Bosilegrad - "Soko", Trgovište, Bujanovac - "Golub", Kosovska Kamenica, Leskovac i Vučije.

Najveći deo lovišta se nalazi na nadmorskoj visini od 600-1200 m, tako da ima karakteristike planinskog lovišta.U lovištu su zastupljeni hrast, bela bukva, četinari i sitno rastinje.

Ukupna površina lovišta je 82.491 hektara. Lovna površina iznosi 63.755 ha.

U lovištu se mogu loviti divlja svinja, zec, fazan, poljska jarebica, prepelica i prolazna pernata divljač. Lovište "Južna Morava" od predatora ima vuka i lisicu.

Lovište "Južna Morava" ima 17 stabilnih čeka-osmatračnica i 19 čeka na drveću.

Od manifestcija u lovištu se organizuje tradicionalna hajka "Vranjski vuk".

lovniturizam

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 13 Jun 2012, 14:47
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Na Adi Safari

Jezero se nalazi u centru Beograda. Jedinstveno po lokaciji za ovu vrstu sporta. Nalazi se na samo 5 km od strogog centra grada i 15 min od aerodroma, 5 km od železnicke stanice ili 5 km od luksuznih hotela „Hyatt Regency" i „Intercontinental", a na samo 2 km od hotela „B" kategorije.

Od nekadašnje močvare zarasle u šipražje i trsku, napravljena je 1994. godine Ada safari jezerce površine 6 ha, poribljeno k­apitalnim i retkim primercima ribe, strogo kontrolisanog kvaliteta. Okruženo je stoletnom šumom gde ste apsolutno izolovani od gradske buke. Na raspolaganju je i restoran „Opušteno", gde, u stilu imena, možete da se osvežite, pojedete nešto, ili, ako niste ribolovac, uživate u predivnoj prirodi ne verujuci da se nalazite u centru dvomilionskog grada.



Jezero je u obliku zrna pasulja, ukupne površine 6 ha. Prosecne je dubine 2 m i podeljeno je veštackom pregradom (žicanom mrežom) na dva dela..Prvi deo od 3,2 ha, sa uredenom obalom, 30 pecaroških numerisanih mesta, poribljen je kapitalcima i pruža idealne uslove za sportski ribolov. Dno je muljevito i pešcano, ima i oborenih stabala u vodi. To su mesta gde šaran voli da boravi. Ali, ako ste došli da pecate vama je sve podredeno. Pecati možete jedan dan ili više uz obaveznu rezervaciju. Ribolov na ovom jezeru se odvija po strogim pravilima ne bi li se sacuvalo bogatstvo ribljeg fonda. Sve je tu, pa i riba o kojoj ste maštali celog svog života.



U vodi se nalazi nekoliko vrsta ribe kao što je: osnovna i najviše zastupljena vrsta - šaran (7.200 kg), zatim amur (1.200 kg), vrlo retka i atraktivna riba linjak, poznata kao riba-lekar.

adasafari

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 13 Jun 2012, 14:48
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
13 zlatnih pravila svakog ribolovca

Biti pecaroš ne znači ustati rano, otići na vodu napecati sve što se zakači na udicu, zatim brže bolje kući da se riba isprži i pojede. Ako se tako ophodite prema pecanju i ribi lakše i jeftinije je da odete u ribarnicu i kupite ribu. Pročitajte ova osnovna pravila ponašanja na vodi i pokušajte da ih poštujete.



1. VRATITE U VODU RIBU KOJA JE ISPOD MERE !!!

2. Počisti smeće koje si zatekao, mnogo je lepše pecati na čistoj obali. Sve smeće spremi u kesu i baci u kontejner kada se budeš vraćao kući.

3. Obalu ostavi uvek čistu. Ne ostavljaj iza sebe smeće, papire i druge otpatke, biće ti krivo kada doðeš sledeći put na to mesto i zatekneš prljavu obalu.

4. Ne stvaraj buku na ribolovnom mestu, smeta i ribi i drugim ribolovcima.

5. Uvek zatraži dopustenje (od ribolovca koji je pre tebe došao) za ribolov u njegovoj blizini.

6. Pažljivo rukuj priborom i ne prebacuj svojim preko tuðeg.

7. Ne zabacuj blizu kolege koji je prvi došao, odmakni se malo od njega.

8. NAŽALOST ne postoje privatna rirbolovna mesta i ne pokušavaj da se svađaš sa "uljezom" koji je seo na tvoje mesto (propašće ti dan namenjen pecanju). To što si ga ti pripremio i prihranio ne znači da si ga zakupio, pokušaj da ustaneš ranije od "uljeza" ili pronađi skriveno mesto gde "uljeza" nema.

9. U prolazu do ribolovnog mesta uvek pozdravi ribare na koje nailaziš, NE sa sretan ulov majstori već jednostavnim BISTRO.

10. Ne bućkaj po vodi.

11. Spremi kompletan pribor ( sve što ti je potrebno ) pre pecanja, ne dozvoli da tražiš od kolege da ti pozajmi jednu udicu, olovo i sl.

12. Ako ti neko dete zatraži udicu daj mu, to su ipak naši naslednici.

13.Ne savetuj nikoga, ne nameći svoje mišljenje ako ti savet i mišljenje niko nije tražio.

virtualnigrad.com

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 23 Dec 2012, 14:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Lov i turizam

Slika

POČECI LOVA U OPŠTINI SOKOBANJA

Prema pisanim dokumentima na podrucje opštine Sokobanja ljudi su se doseljavali u relativnoj skoroj prošlosti, u XVIII veku. Naš poznati prirodnjak Jovan Cvijic piše da su se na ovo podrucje doselile porodice sa Kosova, iz Sandžaka, iz Crne Gore i istocnih delova Srbije. U pocetku je broj stanovnika, poredenju sa današnjim brojem, bio znatno manji. Na osnovu toga može se zakljuciti da je u nenaseljenimp rostorima bilo dosta divljaci. Stariji lovci pricaju da je bilo veoma mnogo lovine pa cak i medveda. U to vreme naši narodi su živeli pod turskom vlašcu i bili su veoma siromašni. Vatreno oružije su imali uglavnom samo Turci. Tek kasnije, u XIX veku, i naši ljudi su dolazili do vatrenog oružija otimanjem od Turaka, a mnogo kasnije i kupovinom.

PRVI LOVCI U OPŠTINI SOKOBANJA

Nema pisanih podataka ko je bio prvi lovac na ovom podrucju, ali se zna da su to bili malobrojni ljudi koji su imali oružije krajem XIX veka, posle oslobodenja od Turaka. Broj lovaca je u pocetku bio mali, u Sokobanji dvadesetak, a u svakom selu samo se po nekoliko ljudi bavilo lovom. Lovio se najcešce zec, jer je po pricanju starih ljudi zeceva bilo veoma mnogo. Bilo je tada dosta vukova, koji su seljacima nanosili ogromne štete, uništavajuci im citava stada ovaca ili svinja. Zato je država morala da preduzme neke mere na uništavanju te štetocine. Odmah posle završetka drugog svetskog rata organizovano je uništavanjem vukova trovanjem. Ta akcija je bila veoma efikasna, pa nekoliko decenija vukova skoro da nije bilo na ovim terenima. Medutim, ponovo su se pojavili pre petnaestak godina, namnožili se i sada zadaju glavobolje stocarima. Skoro svake godine zakolju po desetak ovaca, svinja a napadaju i goveda. Zato je lov na vuka veoma atraktivan i uspesan na ovim terenima.

TURIZAM I LOV

Sokobanja ima idealne uslove za lov na plemenitu divljac. U lovištima sokobanjskog kraja najcešce se lovi: fazan, prepelica, grlica, šumska šljuka, divlja patka, zec, lisica , vuk, srna, srndac, divlja svinja i jelen. Za svaku od ovih vrsta precizno su utvrdeni dani kad se mogu loviti i koliko se godišnje primeraka može odstreliti. Lovacko udruženje svake godine pravi plan odstrela pojedine divljaci, a sa druge strane postoje i komercijalna lovišta koja se mogu posetiti u bilo koje doba godine i uz odredenu nadoknadu odstreliti željenu lovinu. Vuk je divljac koja nije pod zaštitom, pa je na njega lov dozvoljen tokom cele godine. Najcešci i najuspešniji lov na na vuka je sa ceka pored mrciništa. Da bi lov srnece divljaci bio što efikasniji i u skladu sa zakonskim propisima, ona se uglavnom lovi sa "ceka". Ceke su postavljene na mestima gde srnece divljaci ima najviše. To omogucuje lovcu da bolje vidi i odstreljuje starije primerke koji su u medalji. Na taj nacin se vrši i selekcija divljaci. Srneca divljac se lovi i cekanjem na ivici proplanaka ili laganom šetnjom kroz šumu.Sokobanja raspolaže kvalitetnim smeštajem u kome domaci i inostrani gosti odsedaju tokom lovne sezone. Pored hotela i privatnog smeštaja, na našem podrucju ima i smeštaja u nekoliko lovackih kuca na Bukoviku i Rtnju.Te se i one mogu zakupiti zajedno sa vodicem.


sokobanja

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 02 Feb 2013, 12:59
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Lovni turizam u ekspanziji


Međunarodni sabor lovaca u Beloj Palanci ovog vikenda organizuje Lovačko društvo Jasrebac, a predsednik tog društva Dušan Jovanović rekao je da se očekuje dolazak oko 800 lovaca iz zemlje i inostranstva.


Slika


Ove godine, učešće na saboru su potvrdili i gosti iz Austrije, Bugarske i Rumunije, a očekuje se i dolazak lovaca iz Nemačke i Italije, rekao je Jovanović.

Za 3. februar je planiran prijem gostiju kod predsednika opštine Bela Palanka Gorana Miljkovića, a za nedelju izlazak na teren, naveo je on.

"Ove godine se ide na uspostavljenje ravnoteže u lovištu i smanjenje broja vukova i šakala, koji se u velikom broju proširo na šest mikrolokacija na ovom lovištu", rekao je Jovanović.

Prema njegovim rečima, ova manifestacija održava se 12. godinu za redom, a lovište se prostire na oko 8.000 hektara.

Lovačko društvo Jasrebac ove godine obeležava i 115 godina postojanja i ovo je jedna od manifestacija kojom će obeležiti svoj jubilej.

Sekcija lovačkog društva Trest iz Kamenova kod Petrovca na Mlavi danas organizuje lov na bakarnu lisicu, rekao je za Tanjug predsednik te sekcije Mirko Živojinović.

Ova manifestacija počela je pre 25 godina, a i danas okuplja lovce iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske, naveo je on.

Prema njegovim rečima lov će početi u ranim jutarnjim časovima, a posle ručka, predvđene su mnogobrojne manifestacije.

Ove godine biće održano takmičenje u gađanju glinenih golubova "Kup bakarne lisice - Lale Petrović", rekao je on.

Živojinović je naveo da će se danas koristiti lovište koje se prostire na površini od oko 300 hektara, a u lovu će učestvovati oko 150 učsnika, jer je broj ograničen.

Na kraju dana, kako je rekao, predviđeno je i organizovanje lutrije, a glavna nagrada je lovačka vitrina, rekao je Živojinović.


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 03 Feb 2013, 15:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija: Lovni turizam u ekspanziji

Međunarodni sabor lovaca u Beloj Palanci, ovog vikenda lov na šakale i vukove. Očekuje se 800 učesnika. U Petrovcu na Mlavi lov na bakarnu lisicu

Slika
Vuk

Međunarodni sabor lovaca u Beloj Palanci ovog vikenda organizuje Lovačko društvo Jasrebac, rekao je za Tanjug predsednik tog društva Dušan Jovanović i dodao da se očekuje dolazak oko 800 lovaca iz zemlje i inostranstva.

Ove godine, učešće na saboru su potvrdili i gosti iz Austrije, Bugarske i Rumunije, a očekuje se i dolazak lovaca iz Nemačke i Italije, rekao je Jovanović.

Za sutra je planiran prijem gostiju kod predsednika opštine Bela Palanka Gorana Miljkovića, a za nedelju izlazak na teren, naveo je on.



"Ove godine se ide na uspostavljenje ravnoteže u lovištu i smanjenje broja vukova i šakala, koji se u velikom broju proširo na šest mikrolokacija na ovom lovištu", rekao je Jovanović.

Prema njegovim rečima, ova manifestacija održava se 12. godinu za redom, a lovište se prostire na oko 8.000 hektara.

Lovačko društvo Jasrebac ove godine obeležava i 115 godina postojanja i ovo je jedna od manifestacija kojom će obeležiti svoj jubilej.

Sekcija lovačkog društva Trest iz Kamenova kod Petrovca na Mlavi u subotu organizuje lov na bakarnu lisicu, rekao je za Tanjug predsednik te sekcije Mirko Živojinović.

Ova manifestacija počela je pre 25 godina, a i danas okuplja lovce iz svih krajeva Srbije i Republike Srpske, naveo je on.

Prema njegovim rečima lov će početi u ranim jutarnjim časovima, a posle ručka, predvđene su mnogobrojne manifestacije.

Ove godine biće održano takmičenje u gađanju glinenih golubova "Kup bakarne lisice - Lale Petrović", rekao je on.

Živojinović je naveo da će se u subotu koristiti lovište koje se prostire na površini od oko 300 hektara, a u lovu će učestvovati oko 150 učesnika, jer je broj ograničen.

Na kraju dana, kako je rekao, predviđeno je i organizovanje lutrije, a glavna nagrada je lovačka vitrina, rekao je Živojinović.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 12 Feb 2013, 12:07
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Uspeo lov na vranjske vukove na Goču


Više od 500 lovaca i ljubitelja lova iz Vranja, Leskovca, Vlasotinca, Niša, Aleksinca, Svilajnca i nekih vojvođanskih mesta učestvovalo je na manifestaciji "Vranjski vuk" na Devotinskim livadama na planini Goč u neposrednoj blizini grada.


Slika


Dragan Dodić, predsednik lovačkog udruženja ''Fazan'' rekao je Tanjugu da je manifestacija bila ''pun pogodak'', jer su ostvarili ono što su zamislili.

Manifestacija je, rekao je Dodić, bila takmičarskog i zabavnog karaktera, organizovana je vrlo uspešnu hajka na vukove, ali o takmičenje u spravljanju lovačkog gulaša gde se nadmetalo desetak ekipa, vučenju konopca i bacanju kamena s ramena.

Sama hajka je počela u šest časova ujutru iz sela Vrtogoša, sa planina Oblik i Grot i iz pravca Mijovca, sela u Poljanici.

Srećne ruke bili su Goran Ristić iz sela Dulan, Gojko Stošić iz Vladičinog Hana, Slađan Mikić iz Trstene i Dragan Trajković iz Mijovca koji su ustrelili četiri vuka. Ustreljenje su i dve lisice.


B92


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Lovni turizam  |  Poslato: 01 Mar 2013, 05:28
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Lov

Slika

Lovišta u Srbiji su veoma popularna i omiljena, spadaju medju najbolja u Evropi i u svetu.  Vekovna tradicija, bogata lovišta i povoljne cene su uticale da se srpska lovišta nadju na vrhu svetske liste lovačkog turizma. Iz godine u godinu sve je veći broj onih koji se iz drugih zemalja upućuju u Srbiju zarad ove aktivnosti.  Srbija poseduje 321 lovište, od kojih su 24 ogradjena, lovišta se prostiru na 8.880.000 hektara. Turističke organizacije specijalizovane za lovni turizam prave aranžmane, gde obezbedjuju prevoz ,smeštaj, vodiča, prevodioca i troškove nabavljanja lovačke dozvole.  Pošto je lovni turizam specifična grana turizma, potrebno je raspitati se o uslovima transporta lovačkih pasa, oružja, municije i divljači preko granice.  Lov zamkama i drugim nedozvoljenim sredstvima je stogo zabranjen. U cilju bezbednosti, potrebno je poznavanje i poštovanje propisa lova. Ministarstvo za zaštitu prirode i životne sredine utvrdjuje kalendar lova. Tokom cele godine zabranjen je lov na medvede, kune, veverice, divlje patke, šljuke i još neke životinje.

" Rit " Beograd

Slika

loviste je udaljeno 15 kilometara od Beograda i nalazi se kod Padinske Skele. Inace loviste je potpuno otvoreno, bogato je sitnom i krupnom divljaci, a mogu se loviti kapitalni primerci divljih svinja i srndaca, jazavci, sakali, lisice, zecevi, prepelice. Posebna paznja se poklanja fazanima, jer u okviru " Rita " postoji fazanerija, koja godisnje proizvede do 30.000 komada fazanskih pilica.
Osim lova na fazane iz prirode, love se i oni proizvedeni u fazaneriji. Pored domacih lovaca, najcesci gosti su Austrijanci, Nemci i Francuzi.
Sezona lova na fazane je od 16. oktobra do 14. januara [ lovostaj je od 15. januara do 15. oktobra ].
Divlje svinje se love od 1. maja do 31. januara [ lovostaj je od 1. februara do 30. aprila ], a srndaci od 1. maja do 30. septembra [ lovostaj je od 1. oktobra do 30. aprila ]. Sezona lova na jazavce je od 1. avgusta do 30. novembra [ lovostaj je od 1. decembra do 31. jula ], a na zeceve od 16. oktobra do 31. decembra [ lovostaj od 1. januara do 15. oktobra ].
Lov se odvija u grupama i pojedinacno, a loviste je u potpunosti opremljeno.
U lovistu se nalazi planinska kuca, a u toku je izgradnja cetiri apartmana sa trokrevetnim sobama.
Inace blizina Beograda nudi veoma bogatu zabavnu i sportsku ponudu i brojne sadrzaje ne samo u gradu vec i u okolini.

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 54 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker