Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:33


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 13 Dec 2012, 19:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija ima devet vinskih puteva

Do sada je definisano devet vinskih puteva Srbije - Palić, Fruška gora, Vršac, Šumadija, Smederevo-Beograd, Negotin, Župa, Niš-Kragujevac i Kosovo i Metohija.

Slika

Takođe je izvršeno i lociranje vinarija pomoću GPS uređaja za mobilno mapiranje. Početkom juna 2011. godine organizovan je dvodnevni obilazak najpoznatijih vinskih podruma Šumadije i GPS uređajem je locirano pet vinarija.

Prema rečima državnog sekretara za turizam Gorana Petkovića, u toku je prikupljanje podataka za male podrume, vinarije i samostalne proizvođače vina za jedinstven registar, koje se radi u saradnji sa Turističkom organizacijom Aranđelovca.

Predviđeno je da sedište sa info centrom i vinoteka, koja će u svojoj ponudi objediniti sva vina sa tog puta, bude u Aranđelovcu. Tokom protekle godine izrađena je projektna dokumentacija i postavljena turistička saobraćajna signalizacija za označavanje vinskog regiona Fruška gora i vinskih puteva Oplenac, Župa i Subotica.

Projektna dokumentacija za postavljanje turističke signalizacije urađena je za označavanje vinskog puta Vršac i vinskih regiona Negotin, Podunavlje i Knjaževac, gde postavljanje tek treba da počne.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 13 Dec 2012, 19:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Devet vinskih puteva Srbije

Slika

BEOGRAD – U okviru pojekta koje pokrenulo Ministarstvo ekonomije, do sada je definisano devet vinskih puteva Srbije – Palić, Fruška gora, Vršac, Šumadija, Smederevo-Beograd, Negotin, Župa, Niš-Kragujevac i Kosovo i Metohija.

Takođe je izvršeno i lociranje vinarija pomoću GPS uređaja za mobilno mapiranje. Početkom juna 2011. godine organizovan je dvodnevni obilazak najpoznatijih vinskih podruma Šumadije i GPS uređajem je locirano pet vinarija.

Prema rečima državnog sekretara za turizam Gorana Petkovića, u toku je prikupljanje podataka za male podrume, vinarije i samostalne proizvođače vina za jedinstven registar, koje se radi u saradnji sa Turističkom organizacijom Aranđelovca.

Predviđeno je da sedište sa info centrom i vinoteka, koja će u svojoj ponudi objediniti sva vina sa tog puta, bude u Aranđelovcu.

Tokom protekle godine izrađena je projektna dokumentacija i postavljena turistička saobraćajna signalizacija za označavanje vinskog regiona Fruška gora i vinskih puteva Oplenac, Župa i Subotica.

Projektna dokumentacija za postavljanje turističke signalizacije urađena je za označavanje vinskog puta Vršac i vinskih regiona Negotin, Podunavlje i Knjaževac, gde postavljanje tek treba da počne.


putvina

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 13 Dec 2012, 19:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Putevi vina kroz istoriju

Slika

Istorija pravljenja vina u Srbiji duga je preko dva milenijuma. Vina koja su pravila ovdašnja plemena poboljšana su ukrštanjem sa boljim, sredozemnim sortama vinove loze koje su doneli Rimljani početkom nove ere. Car Prob (276 -282), rođen u Sirmijumu (današnja Sremska Mitrovica) ukinuo je monopol italijanskih vinara i zasadio prve vinograde od plemenitih sorti loze na padinama Fruške Gore. Interesantno je to, da su se njegove trupe, izmedju ostalog pobunile i zbog teškog rada na raščišćavanju zemljišta za nove vinograde.

Sa dolaskom varvara koji su uglavnom pili medovinu i opšte nesigurnosti u carstvu, komplikovan i težak posao pravljenja vina je na neko vreme napušten na čitavoj teritoriji unutrašnjosti Balkana.

Kulturu vinove loze, ponovo će širiti Vizantinci uporedo sa povratkom svoje vlasti na Poluostrvu, mada najveći deo Srbije, sa izuzetkom primorskih krajeva, bio je siromašan vinogradima do XII veka.

Svetli dani za uzgoj vinove loze došli su sa dinastijom Nemanjića. Predanja nam govore, da je Sveti Sava naučio narod kako da gaji vinovu lozu. Veliki broj manastira i crkava zahtevao je veliku količinu vina za pričest, stoga se počelo sa sađenjem vinograda na teritoriji cele zemlje. Oblast Metohije se odmah izdvojila, gde su svi veliki manastiri imali sela od kojih su se većina bavila isključivo vinogradarstvom. Za vrlo kratko vreme su vino pili svi društveni slojevi, a proizvodili su ga na kraljevskim plantažama, kao i u skromnim seoskim podrumima. Ceo proses proizvodnje i prodaje regulisan je Zakonom. Sa dolaskom turske imperije i premeštanje centra države na sever, nova vinogradarska područja iznikla su u dolini Morave i pribrežju Dunava. Oblasti oko prestonih gradova kneza Lazara (Kruševac) i despota Đurđa (Smederevo) svoju vinarsku tradiciju nasledili su iz tog vremena.

Bertradon de la Brokijer, vitez iz vinom poznate Burgundije koji je u XV veku putovao ka Carigradu, bio impresioniran vinogradima u Srbiji.

Slika

Kako islam kao religija, zabranjuje konzumiranje vina, turska osvajanja su umanjila proizvodnju vina. Ipak, mnogi vinski regioni poput Sremskih Karlovaca i obližnji srpski manastiri po Fruškoj Gori su nastavili da žive od proizvodnje vina.

Habzburška vladavina je oživela zanimanje za vino. Vina Sremskih Karlovaca, aromatični bermet pre svega, omogućio je sprovođenje srpskih privilegija na bečkom dvoru. Tako su preko Beča vina sa Fruške Gore postala cenjena u celoj Evropi pa su već u XVIII izvožena u sve važnije gradove. Vešti vinogradari sa reke Mozel u Vršac usavršili su tamnošnju vinsku proizvodnju i postigli izvanredne rezultate u XIX veku. Peskovito zemljište na severu Vojvodine, oko Subotice i Čoke, bilo je deo velikih plemićkih poseda na kojem su zasadjene plantaže iz kojih su ponikli neki od vinskih bisera.

U ponovo slobodnoj Srbiji razvoj vinogradarstva bio je pod pokroviteljstvom vladara. Posebno je po tome upamćen kralj Petar I Karađorđević koji je početkom XX veka oko svoje zadužbine na Oplencu podigao 50 hektara pod zasadima vinove loze. Danas je revitalizvano 16 hektara i još uvek se proizvode vrhunska vina.


putvina

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 31 Dec 2012, 11:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zamak i vinogradi zovu na uživanje

Tura „Vinski put kneza Lazara“, u ponudi Turističke organizacije Kruševca. Posle razgledanja Lazarevog grada, preporučuje se „kneževa večera“

Slika
Na Kozniku se okupljaju vitezovi i dame

KRUŠEVAC, prestoni grad države kneza Lazara Hrebeljanovića, podignut je posle Maričke bitke, pa ne čudi što se i danas ovde oseća duh srednjovekovne Srbije.

Knez Lazar je organizovao državu, utvrđivao granice i gradove, objedinio vlastelu, udavao svojih pet kćeri, borio se s Turcima, krunisao velikodostojnike, otvarao rudnike, gradio manastire, ali i uzgajao tamjaniku. Kruševac i okolina izuzetno su zanimljivi, pa je ovo jedan od gradova koji se toplo preporučuju za vikend-izlet.

Turistička organizacija Kruševca osmislila je turu „Putevima kneza Lazara“. Okupljanje pred polazak je ispred Spomenika kosovskim junacima, koji je nagrađen zlatnom medaljom na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Poezija

KRUŠEVAC je jedan od najopevanijih gradova u srpskoj epskoj poeziji. Njegova istorija, kao i istorija cele Srbije, deli se na period pre i posle Kosovskog boja.

Lazar Hrebeljanović, srpski srednjovekovni knez, osnivač je Kruševca. Tu je 1371. godine sagradio dvor, pa je Kruševac bio srpska prestonica sve do ubistva kneza Lazara u Kosovskom boju. Posle njega, Kruševac postaje prestonica vazalne Srbije kojom upravlja kneginja Milica, a zatim njen i Lazarev sin Stefan Lazarević, koji kasnije dvor prenosi u Beograd.

- O tom periodu dosta se može saznati u arheološkom parku „Lazarev grad“- kaže vodič Maja Danilović.
GRAD VITEZOVA KOZNIK je odlično očuvan srednjovekovni grad u kojem je često boravio knez Lazar, a početkom 15. veka ovde je stolovao Radič Postupović, u narodnim predanjima poznat kao „Rajko od Rasine“ ili „Oblačić Rade“. Svakog avgusta ovde se održava manifestacija „Koznik - grad vitezova“, kada stignu vlastela, vitezovi, dvorske dame, zanatlije...

- Dosta je izletnika i slovenačkih turista, a svima se dopada što se lokaliteti nalaze u samom gradu.

U tom kompleksu nalazi se Lazarica, dvorska crkva kneza Lazara, prototip graditeljstva moravske škole. Tura se nastavlja šetnjom po vojnom utvrđenju, gde se nalaze Donžon kula i ostaci Kneževog dvorca. Narodni muzej čuva 20.000 predmeta, a posebno je zanimljiva etnološka izložba pariskih šik šešira koje su krajem 19. veka nosile Čarapanke.

Značajan trag ostavio je slikar Milić od Mačve, koji u gradu pod Bagdalom ima svoju galeriju-legat sa 120 slika, zatim spomen-skulpturu „Majka Srbija i majka Grčka“, kao i mural „Obretenje Lazarevo“. Srpski varvarogenije nije doživeo da vidi jedinstven legat, a kao sedište izabrana je stara zgrada žitnog mlina.

„Večera“

GASTRONOMIJA je glavni adut Srbije, pa u Kruševcu treba probati „kneževu večeru“. Gost će prvo biti poslužen bungur čorbom od pšenice i raznih vrsta mesa, uz koju se služi kiselo mleko. Potom se iznose divljač i pita, i sve se zaliva crnim vinom „car lazar“.

U Kruševcu se nalazi fabrika „Rubin“, koja od 1955. godine proizvodi vino. U njoj posetioci mogu da se upoznaju s procesom proizvodnje, ali i da probaju najkvalitetnija vina.

Ipak, zanimljivije je videti manastir Sveti Roman, u čijoj porti je sahranjeno srce ruskog plemića Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, koji je Tolstoju poslužio kao inspiracija za lik Vronskog u romanu „Ana Karenjina“.

I obližnji Aleksandrovac je stara varoš koja miriše na dunje, med i vino, a ime je dobila 1882. po prestolonasledniku Aleksandru Obrenoviću. Aleksandrovac nije zanimljiv samo tokom jeseni, u vreme održavanja „Župske berbe“, kada se velika fontana napuni vinom i svi proizvođači paradiraju ukrašeni grožđem.

„Berba“

Nekada su i tri najveća srpska manastira, Hilandar, Studenica i Žiča, kroz čitav srednji vek imala svoje vinograde i podrume vina u Župi. I knez Lazar imao je svoje podrume u Župi, koja se naziva i „srpska Šampanja“, jer je klima ista kao u francuskoj oblasti Bordo.

U ovom kraju se gaje tamjanika i prokupac, najstarije autentične sorte grožđa u Srbiji. Tamjanika se gaji 500, a prokupac je sorta stara oko 1.000 godina. Takođe se gaji i župski bojadiser. Muzej vinarstva i vinogradarstva, koji se nalazi u podrumu Poljoprivredne škole (koja je izgrađena 1924. godine u „provansalskom stilu“), ima zanimljivu postavku u okviru koje mogu da se vide vrionica, soba majstora vina, župska trpeza i još mnogo toga, jer se u Župi na tragu vina živi više od 3.000 godina.


INFO

* KRUŠEVAC je od Beograda udaljen 190 kilometara

* ULAZNICA u Muzej - 80 dinara

* ULAZNICA u Galeriju Milića od Mačve - 50 dinara

* ULAZNICA u fabriku „Rubin“ - od 500 do 1.400 dinara

* ALEKSANDROVAC je 32 kilometra udaljen od Kruševca, a od Beograda 225 km


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 31 Dec 2012, 12:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sremski Karlovci dobili vinske putokaze

Sremski Karlovci, mesto sa najviše registrovanih vinarija, dobilo je proteklih dana takozvanu vinsku signalizaciju. Strelastim putokazima i tablama označeno je 15 vinarija koje su saglasne da primaju turiste.

Slika
Sremski Karlovci

U isto vreme postavljena je opšta i turistička signalizacija, kao što su table dobrodošlice i strelasti putokazi ka kulturno-istorijskim objektima.



Po rečima direktorke Turističke organizacije opštine Sremski Karlovci Jasmine Beljan -Iskrin, ostalo je, prema projektu, još da se postavi tabla dobrodošlice na Stražilovu i 11 info-tabli ispred objekata.


Osim što će zahvaljujući ovoj vinskoj sigalizaciji lakše moći da se snađu i sami dođu do vinarija, turistima će uskoro biti dostupni i brošura "Vinski put Sremskih Karlovaca i Fruške gore" na srpskom i engleskom jeziku, te mapa vinskog puta Karlovaca. Mapa i brošura deo su projekta koji ravnopravno finansiraju Ministarstvo finansija i privrede i TOOSK.


Uskoro će u okviru ovog projekta biti urađen i turistički spot Karlovaca.


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 27 Jan 2013, 03:11
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kruševac: Vinogradi zovu na uživanje

Tura „Vinski put kneza Lazara“, u ponudi Turističke organizacije Kruševca. Posle razgledanja Lazarevog grada, preporučuje se „kneževa večera“.


Slika

GRAD VITEZOVA

Koznik je odlično očuvan srednjevekovni grad u kojem je često boravio knez Lazar, a početkom 15. veka ovde je stolovao Radič Postupović, u narodnim predanjima poznat kao „Rajko od Rasine“ ili „Oblačić Rade“.
Svakog avgusta ovde se održava manifestacija „Koznik - grad vitezova“, kada stignu vlastela, vitezovi, dvorske dame, zanatlije...




Kruševac, prestoni grad države kneza Lazara Hrebeljanovića, podignut je posle Maričke bitke, pa ne čudi što se i danas ovde oseća duh srednjovekovne Srbije.

Knez Lazar je organizovao državu, utvrđivao granice i gradove, objedinio vlastelu, udavao svojih pet kćeri, borio se s Turcima, krunisao velikodostojnike, otvarao rudnike, gradio manastire, ali i uzgajao tamjaniku. Kruševac i okolina izuzetno su zanimljivi, pa je ovo jedan od gradova koji se toplo preporučuju za vikend-izlet.

Turistička organizacija Kruševca osmislila je turu „Putevima kneza Lazara“. Okupljanje pred polazak je ispred Spomenika kosovskim junacima, koji je nagrađen zlatnom medaljom na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Poezija

KRUŠEVAC je jedan od najopevanijih gradova u srpskoj epskoj poeziji. Njegova istorija, kao i istorija cele Srbije, deli se na period pre i posle Kosovskog boja.

Lazar Hrebeljanović, srpski srednjovekovni knez, osnivač je Kruševca. Tu je 1371. godine sagradio dvor, pa je Kruševac bio srpska prestonica sve do ubistva kneza Lazara u Kosovskom boju. Posle njega, Kruševac postaje prestonica vazalne Srbije kojom upravlja kneginja Milica, a zatim njen i Lazarev sin Stefan Lazarević, koji kasnije dvor prenosi u Beograd.

- O tom periodu dosta se može saznati u arheološkom parku „Lazarev grad“- kaže vodič Maja Danilović.

- Dosta je izletnika i slovenačkih turista, a svima se dopada što se lokaliteti nalaze u samom gradu.

U tom kompleksu nalazi se Lazarica, dvorska crkva kneza Lazara, prototip graditeljstva moravske škole. Tura se nastavlja šetnjom po vojnom utvrđenju, gde se nalaze Donžon kula i ostaci Kneževog dvorca. Narodni muzej čuva 20.000 predmeta, a posebno je zanimljiva etnološka izložba pariskih šik šešira koje su krajem 19. veka nosile Čarapanke.

Značajan trag ostavio je slikar Milić od Mačve, koji u gradu pod Bagdalom ima svoju galeriju-legat sa 120 slika, zatim spomen-skulpturu „Majka Srbija i majka Grčka“, kao i mural „Obretenje Lazarevo“. Srpski varvarogenije nije doživeo da vidi jedinstven legat, a kao sedište izabrana je stara zgrada žitnog mlina.

„Večera“

GASTRONOMIJA je glavni adut Srbije, pa u Kruševcu treba probati „kneževu večeru“. Gost će prvo biti poslužen bungur čorbom od pšenice i raznih vrsta mesa, uz koju se služi kiselo mleko. Potom se iznose divljač i pita, i sve se zaliva crnim vinom „car lazar“.

U Kruševcu se nalazi fabrika „Rubin“, koja od 1955. godine proizvodi vino. U njoj posetioci mogu da se upoznaju s procesom proizvodnje, ali i da probaju najkvalitetnija vina.

Ipak, zanimljivije je videti manastir Sveti Roman, u čijoj porti je sahranjeno srce ruskog plemića Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, koji je Tolstoju poslužio kao inspiracija za lik Vronskog u romanu „Ana Karenjina“.

I obližnji Aleksandrovac je stara varoš koja miriše na dunje, med i vino, a ime je dobila 1882. po prestolonasledniku Aleksandru Obrenoviću. Aleksandrovac nije zanimljiv samo tokom jeseni, u vreme održavanja „Župske berbe“, kada se velika fontana napuni vinom i svi proizvođači paradiraju ukrašeni grožđem.

„Berba“

Nekada su i tri najveća srpska manastira, Hilandar, Studenica i Žiča, kroz čitav srednji vek imala svoje vinograde i podrume vina u Župi. I knez Lazar imao je svoje podrume u Župi, koja se naziva i „srpska Šampanja“, jer je klima ista kao u francuskoj oblasti Bordo.

U ovom kraju se gaje tamjanika i prokupac, najstarije autentične sorte grožđa u Srbiji. Tamjanika se gaji 500, a prokupac je sorta stara oko 1.000 godina. Takođe se gaji i župski bojadiser. Muzej vinarstva i vinogradarstva, koji se nalazi u podrumu Poljoprivredne škole (koja je izgrađena 1924. godine u „provansalskom stilu“), ima zanimljivu postavku u okviru koje mogu da se vide vrionica, soba majstora vina, župska trpeza i još mnogo toga, jer se u Župi na tragu vina živi više od 3.000 godina.

INFO
Kruševac je od Beograda udaljen 190 kilometara.
Ulaznica za Muzej - 80 dinara.
Ulaznica u Galeriju Milića od Mačve - 50 dinara
Ulaznica u fabriku „Rubin“ - od 500 do 1.400 dinara.
Aleksandrovac je 32 km udaljen od Kruševca, a od Beograda 225 km

B92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 06 Feb 2013, 02:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Rogljevačke pivnice

Bez obzira da li ćete reći Rogljevačke ili Rogljevske, pivnice ili pimnice, dileme nema, reč je o selu boga Bahusa u Negotinskoj krajini. Mi ćemo ih zvati Rogljevačke pivnice, kako piše i u brošurama nacionalne turističke organizacije.

Slika

Negotinska krajina je, pored Metohije i Župe aleksandrovačke, vinogradarski kraj u kome su još u 19. veku, nadomak vinograda podizane kuće od kamena, gde će vino da odmara, a u kojima su se vinari zadržavali tek koliko je trebalo da od grožđa nastane vino. A da bi vino bilo dobro, trebalo je da se obezbedi pet uslova: da bude odvojeno od potoka, ljudi, stoke i đubrišta i da uživa u udobnom smeštaju, miru i tišini. Negotinska krajina je ravnica u istočnoj Srbiji okružena planinama Miroč, Crni Vrh i Deli Jovan, sa jedne i rekama Dunav i Timok, sa druge strane. Ima klimu kao stvorenu za gajenje vinove loze i grožđa punog šećera, ali i dovoljne kiselosti da vino bude vrlo kvalitetno.

Slika


Gotovo na samom ulazu u Rogljevačke pivnice, nalazi se bunar i saborište, mesto gde su se meštani okupljali za slavu sela, gde su putnici mogli da zastanu i predahnu. O tome svedoče i reči uklesane u mermeru: Putniče, u ovim žarkim danima, odmori se u hladovini, ma koje vere bio.

Slika

U Negotinskoj krajini vinogradarska tradicija seže u doba Rimljana. Prema zapisima, još pre tri veka, meštani sela Rogljevo i Rajac, koji su živeli u malim udžericama, ukopanim do pola u zemlju, dogovorili su se da sagrade vinsko selo, kuće od čvrstog materijala, mahom od kamena iz ovog kraja. Zanimljivo je da je stil gradnje, kao i kultura gajenja vinove loze, u ove krajeve stigla sa Kosova, iz Velike Hoče, zajedno sa ljudima koji su u najvećem broju naselili Negotinsku krajinu. Selo Rogljevo je imalo 162 kuće, a sagrađeno je 164 pivnica. Najstarija je iz 18 veka, a sačuvano je 120. Danas se vino na tradicionalan način pravi tek u svakoj četvrtoj pivnici, a i čuva se isključivo u drvenim buradima. Mnoga su napravljena posle Drugog svetskog rata i još uvek se koriste. Važno je samo da se dobro održavaju – kaže jedan od vinara povratnika, Tihomir Balanović. Odlaskom mladih sa sela, zapušteno je mnogo vinograda, koji su se od 300 hektara, danas sveli na 45 hektara.

Slika

U ovom kraju dobro uspevaju francuske sorte, šardone, kaberne sovinjon, merlo, pino noar, a za game, Francuzi kažu da je bolji nego u njegovoj postojbini. Poslednjih godina se obnavljaju zasadi autohtonih sorti i pored toga što je to mukotrpan posao i veliko ulaganje, ali, stranci, kada dođu, žele da probaju ono što je autentično, srpsko. Autohtona sorta za belo vino je bagrina, za crno tamjanika, a autohtona sorta za lepšu boju crnog vina je začinjak. On se gaji samo u ovom kraju. Rogljevačke pivnice posećuje sve više turista, posebno stranaca, a među njima su Francuzi najbrojniji. Ne samo zato što Francuzi život ne mogu da zamisle bez vina, već iz želje da vide kako radi Francuska vinarija u Rogljevu.

Slika

Bonžiroovi su u Rogljevo došli slučajno. Pre pet godina Siril je, kao stručnjak za zemljište, radeći za vrhunske francuske vinarije, sa suprugom Estel, enologom, tražio najbolje područje za grožđe od koga se mogu praviti samo vrhunska vina. Nakon Rumunije i Bugarske došli su u Kladovo, a onda je slučaj hteo da probaju grožđe iz Rogljeva. Došli su i osnovali vinariju. Njihov vinograd ima oko dva hektara, a sva proizvodnja se izveze u Francusku. Vino se pravi uz minimalnu upotrebu hemijskih sredstava, jer žele da ljubitelji vina uživaju u njegovoj lepoti, prirodnim ukusima i onome što teroar daje, a to je snaga i svežina koja se i kod mnogih poznatijih vina teško može osetiti. Vino se iz Rogljevačkih pivnica izvozilo u Francusku još krajem 19. veka, kada su francuski trgovci posle najezde filoksere, otkrili Negotinsku krajinu u kojoj je grožđe bilo istog kvaliteta kao u Burgundiji. Zapisano je da su Napoleonovim zlatnikom plaćali bačvu vina.

Slika

Rogljevačke pivnice su jedna od stanica na vinskom putu kroz Srbiju. Mnogi turisti imaju želju da prenoće, da se zadrže, pa to daje nadu da će obnova pivnica imati prioritet u turističkim planovima. Domaćini koji su obnovili proizvodnju vina, sređuju prostore za goste, izložili su razne predmete koji su se nekada koristili za pravljenje vina ili u svakodnevnom životu, a pažnju najviše privlače kosti mamuta, jer je u ovom kraju otkriveno groblje ovih praistorijskih životinja. Rogljevačke pivnice su inspiracija mnogim umetnicima, a većina kao uspomenu na boravak, ostavi po nešto od svojih radova.


glasrbije

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 14 Maj 2013, 16:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Raport sa Oplenca: Šampionsko vino iz samotoka

Slika

Poslednjih godina, što se dogodilo i nedavno na Novosadskom sajmu, vina iz čuvenih kraljevih podruma, to jest ona koja pripadaju Zadužbini kralja Petra prvog Karađorđevića osvajaju najviše nagrade za kvalitet, čime krče put do najprestižnijih svetskih destinacija. Ta vina postala su šampion kvaliteta u Srbiji. Vreme će pokazati – i šire.

Po svemu sudeći polagano se vraća rejting vina sa Oplenca koje je svojevremeno prvo isporučivano evropskim kraljevskim dvorovima, našim diplomatskim predstavništvima, eksluzivnim hotelima, prekookenskim brodovima i svuda gde se visoko cenio kvalitet tog napitka.

-Kralj je ovde zasadio južnu sortu loze žilavku i severnu – rajnski rizling. U to vreme formirana je meteorološka stanica. Ustanovljena je povoljna ruža vetrova za gajenje loze, pa je tako Oplenac zlatnim slovima ubeležen u svetsku kartu vina, kaže za ,,Pravdu“ Dragan Reljić, upravnik Zadužbine.

U ovom kraju vekovima se sadila vinova loza i to je jedna od najsupešnijih kultura. Čak i mnogi toponimi asociraju na vinograde i napitak iz njih.

Primer je Vinča kod Topole, koja nosi to ime još iz rimskog perioda (Vincea). Danas je to najbogatije selo, u kojem je 90 odsto zemljišnih površina pod voćem. Ranije, kada su meštani sejali žitarice (pre i neposredno posle Drugog svetskog rata) to je bilo najsiromašnije selo. Sada to naselje raspolaže sa osamdesetak pojedinačnih hladnjača, od kojih su dve ogromne. Skoro sve proizvedeno voće izvoze u Rusiju. U Šumadiji vlada pošalica da ako se nekada bude čulo da je neko umro od rada, to će sigurno biti neko iz Vinče.

Slika

Od pamtiveka je u narodu uvrežen stav da ako neko nije u stanju da sopstvenim vinom da posluži gosta, on se ne može smatrati domaćinom. U stara vremena ovde je svaki domaćin obavezno posedovao vinograd. Kada su se braća delila, parcele pod drugim zasadima u nasledstvo su dodeljivane cele, a vinograd se delio na onoliko naslednika koliko ih je bilo. Zato su vremenom vinogradi usitnjavani.

Kralj Petar je kupovinom sitnih poseda ukrupnjavao vinograde, pokazujući komšijama da je moguć savremen način i drugačiji pristup gajenja vinove loze. Na velikim parcelama zasađene su u to vreme najbolje sorte koje postoje u svetu. Oplenac je zaslužan što je u Srbiji od tridesetih, pa i posle Drugog svetskog rata bilo razvijeno vinogradarstvo. Tamo se kalemila loza i  rasadnički materijal distribuiran po čitavoj Srbiji.

Prve parcele koje je kralj Petar kupio, bile su pod starim zasadima vinove loze. Tako je tridesetih godina prošlog veka na padinama Oplenca zasađeno je više od 150.000 čokota, čiji se broj neprestano povećavao do Drugog svetskog rata. Gajeno je najvećma belo grožđe, a pravi brendovi su bili trijumf, žilavka, oplenka, roze…

Otkud na Oplencu tako kvalitetna vina, pitali smo upravnika Zadužbine.

-Uz povoljne klimatske i zemljišne uslove, vino se ovde ne cedi, već se dobija iz samotoka. Čokot vinograda tako daje samo oko sedam i po deci vina. Primenjujemo tehnologiju koju su negovali naši pradedovi, navodi Reljić.

Godine 1947. imovina Zadužbine oduzeta je uz pomoć dvojice ,,svedoka“ koji su tvrdili da je, navodno, reč o privatnoj imovini Karađorđevića. Kako je imovina praktično već bila oduzeta i postala državna, Zadužbina je ostala bez ikakve imovine i njen rad je zamro.

Tako bi bilo i danas da, uprkos nerešenim imovinskim odnosima, Zadužbina kralja Petra I nije ušla u posed 2002. godine i ponovo pokrenula proizvodnju. Do sada je obnovljeno oko 11 hektara vinograda, a čim se restitucija završi, pod lozom će se naći još oko 40 hektara.

Slika

Zbog nerešenih imovinskih odnosa država do sada nije pomagala Zadužbinu u obnavljanju vinograda, kako je to činila prema ostalim poljoprivrednim proizvođačima. Kada Zadužbina zakonito bude ušla u posed 40 hektara i građevinskih objekata, očekuje se da će država finansijski podstaći razvoj oplenačkih vinograda. Biće to podsticaj zlata vredan.

-Godišnje poseti Oplenac poseti oko 100.000 ljudi. Njih 85.000 plati ulaznicu. Raspolažemo sa pet muzejskih postavki i jedina smo ustanova u Srbiji koja se sama izdržava od prodatih ulaznica, kazala je Bojana Đorđević, rukovodilac ekonomskih poslova Zadužbine.

Do konačnog rešenja vlasništva imovine, u Zadužbini se kuju planovi za budućnost. Tako se predviđa dovođenje tehničke vode iz reke Jasenice, kako bi se zalivale poljoprivredne površine. I bačve u vinariji treba rekonstruisati tako da se prihvati još oko 400.000 litara vina.

Na jednom od bureta u podrumu vinarije urezano je: ,,Koji ne zna da treba rujna vina piti, nije čovek  već je izrod kog će zemlja kleti“.

U 1.800 kvadrata podruma na Oplencu, na dva nivoa pod zemljom, u tri različite vrste flaša sa ručno rađenim etiketama ili izlivenim kraljevskim grbom, nalazi se prava vinska riznica srpskih kraljeva.

Svojevremeno, pre osam decenija, ovde je ležalo gotovo 182 hiljade litara kvalitetnog vina i više od 50.000 flaša koje su relativno odolele ratnim iskustvima i zdravicama partizanskih pobednika. Najmlađe vino staro je više od pola veka, a veruje se da na Balkanu ne postoji slična riznica. Cena je neprocenjiva: na bilo kojoj aukciji za 280 najstarijih flaša moglo bi se dobiti i više od tri miliona evra! Ali kakav bi to domaćin bio kada bi prodao ovo blago.


pravda

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 31 Maj 2013, 22:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vinski put Palić

Ako želite da otkrijete nežna “vina sa peska” i probate specijalitete srpske, mađarske i bunjevačke kuhinje, vinski put Palić prava je destinacija za vas.

Slika

Kada se povuklo sa ovih prostora, praistorijsko Panonsko more ostavilo je za sobom peskovite terene i jezero Palić koje je danas jedna od najlepših turističkih atrakcija Srbije. Na ovoj peščari je u subotičkom kraju ucrtan vinski put Palić na kome se tradicionalno gaje pojedine izuzetno stare sorte vinove loze.

Osim kadarke čiji ukus podseća na ukus trešnje, ovde se velika pažnja posvećuje kevedinki i muskat krokanu od koga se dobija suvo belo vino.

Ipak, vinski put Palić nije ostao zatvoren za nove vinograde, u kojima se najviše neguju bele sorte: italijanski rizling, zatim rajnski rizling, beli burgundac, ezerjo i šardone.

Kada je filoksera uništavala evropske vinograde početkom 18. veka, ovaj region ostao je očuvan i privukao pažnju evropskih vinogradara. U to vreme su osnovani Vinarija Čoka i podrum Palić koji do danas ostaju nosioci razvoja vinarstva ove regije.

Za vinaruju Čoka vezuje se interesantna priča o tome kako je njen osnivač grof Lederer zakazivao kartanje u buretu zapremine 67 hiljada litara. I danas se priča o ovom čuvenom kartanju uz muziku i vino koje je moglo da potraje danima.

Inače, njen podrum koji je osnovan 1903. godine predstavlja raskošni spomenik vinske kulture. Podrum ima rustičan ambijent, sedam vinskih ulica na površini od 6 hiljada kvadratnih metara, koje su čak četiri metra niže od nivoa obližnje reke Stare Tise.

U mestu Biserno ostrvo, krajem 19. veka grof Lipot Rohonci sagradio je dvorac sa vinskim podrumom koji i danas posrtoji, i sadio specijalnu sortu grožđa muskat krokan. Danas njegov unuk pokušava da vrati dvorcu stari sjaj i nastavi sa proizvodnjom dedinog čuvenog vina koje se prodavalo u Budimpešti, Londonu i drugim tržištima Evrope.

Na samom Paliću najpoznatije vinarije su WOW Winery i Dibonis, u Subotici vinski salaš “Čuvardić”, a u okolini Vinski dvor u Hajdukovu i Vinum Lodi u Feketiću.

Možda će vas iznenaditi, ali vinski put Palić je mesto na kome ćete verovatno sresti mladiće obučene u viteška odela sa krčazima vina u rukama. Oni su posebna atrakcija ovog kraja i predstavljaju viteški red “Arena Sabatkienze”. Ovi vitezovi vraćaju vreme unazad i šire kulturu pijenja vina na način na koji su se ona nekada pila i obožavala.

Vinski put Palić nalazi se nadomak granice sa Mađarskom, a samo jezero na svega 8 kilometara severno od Subotice. Hoteli na jezeru izgrađeni su u stilu secesije, a smešteni su u baroknim parkovima. Čudesan mir u spoju sa savršenom prirodom, plažama i šetalištima čine ovo jezero idealnim mestom za odmor, ali i idealnim ambijentom za uživanje u kvalitetnim vinima.


Serbia

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vinski putevi Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2013, 13:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vinski putevi Srbije

Vinski putevi, koje je vekovna tradicija vinogradarstva u Srbiji ocrtala na mapi naše zemlje, idealna su destinacija kada se poželi popiti dobro vino.

Slika

Geografski položaj i klimatski uslovi Srbije omogućili su žiteljima gotovo svih delova zemlje da uzgajaju vinovu lozu. U Srbiji postoji oko 700 vrsta vina. Od Palića na krajnjem severu zemlje, do Metohije na jugu, obeleženi su vinski putevi, njih devet, koji skrivaju vinske podrume sa najlepšim vinima.

Na plodnim padinama Fruške Gore protežu se dugi vinogradi sa najslađim grožđem opevanim u pesmama srpskih pesnika. Oko njih se vekovima formirao Vinski put Fruška Gora.

Najtraženija fruškogorska vina: plemenka, fruškogorski rizling, italijanski rizling, buvije, i autentično vino ovog kraja – bermet, mogu se probati u oko 60 podruma vina u Sremskim Karlovcima i mestima oko ovog grada, a najpoznatiji su Kiš, Živanović, Dulkin, Merc, Došen, Aleks, Kosović…

Nestalo praistorijsko Panonsko more ostavilo je subotičkom kraju peščano zemljište veoma plodno za gajenje vinove loze od koje se prave najbolja “vina sa peska”. Italijanski rizling, kaberne i sovinjon mogu se probati u kraju na kome se prostire Vinski put Palić u vinarijama Zvonko Bogdan, DiBonis, Vinariji Kosa i drugim.

Kraj u kome se dodiruju Vršačke planine i blaga banatska ravnica, nalazi se pod vinogradima između kojih prolazi Vinski put Vršac. Grožđe iz banatskih vinograda se pretače u najlepša vina ovog kraja: muskat otonel, šardone, pino bjanko, rajnski i italijanski rizling, banatski rizling, smederevka, župljanka i kreaca.

Pored vina “Vršačkih vinograda”, najkvalitetnija vina ovog kraja se mogu naći u podrumima: Kostov, Vinik, Nedin, Stojšić, Rab, Gudurička priča, As.

Gde bi se drugo mogao nalaziti podrum vina kraljevske porodice Karađorđević, nego na Oplencu, na Vinskom putu Šumadije?

Na pobrđima Kosmaja, Rudnika i Venčaca, s Prokopom i Oplencem, od davnina su ljudi uzgajali autohtone sorte prokupac, vranac i smederevku. Danas ih možemo probati u brojnim vinarijama od kojih se ističu Jelić, Aleksandrović i Radovanović.

Najpoznatiji put vina u centralnoj Srbiji je Vinski put Župa, smešten u slivu Zapadne Morave i njenih pritoka, u kotlini između Kopaonika, Željina, Jastrepca i Goča.

Tradiciju pravljenja najkvalitetnijih vina Župe: tamjanke, prokupca, šardonea, rajnskog rizlinga, italijanskog rizlinga, rozea čuvaju vinarije Ivanović , Vinska kuća Minića, Podrumi Radenković, Braća Rajković, Kosta Botunjac i drugi.

Vinski put Smederevo oivičen Dunavom sa jedne i Velikom Moravom sa druge strane nalazi se na tlu idealnom za gajenje vrste grožđa smederevka, pa se zato u ovom kraju najčešće proizvodi upravo vino smedervka, ali i italijanski rizling, sovinjon, semijon i tramina koji se mogu probati u podrumima Radovanović, Živković i Janko.

Vinski put Negotin je središte vinskog turizma Istočne Srbije poznat po Rajačkim pimnicama – komleksu 270 vinskih podruma iz 18. veka. Ove pimnice se danas više ne grade, ali neke vinarije su ih preuredile i u njima je moguće degustirati vina sa negotinskih vinograda: prokupac, bagrinu, začinak, vranac, smederevku, italijanski rizling, sovinjon i semijon.

Topla leta, hladne zime i veliki broj sunčanih dana pogoduju vinovoj lozi. Upravo takva klima je u Knjaževcu oko koga se još u doba Rimaljana sadillo grožđe, a danas je tim tragom formiran Vinski put Knjaževac.

U ovom kraju su najzastupljenije crne sorte: crni burgundac, prokupac, plovdina, italijanski rizling i bela smederevka a najpoznatiji podrumi ovih vina su Jović i Isakov.

Drevno vinogradarstvo juga Srbije još u doba Nemanjića, crtalo je Vinski put Kosovo i Metohija. Danas su najpoznatije vinarije ovog kraja Vinica Petrović iz Velike Hoče, kao i Vinarija Antić iz Orahovca koje pripremaju vina od sorti: italijanski rizling, rajniski rizling, crni burgundac, vranac, sovinjon, kaberne.


serbia

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 78 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker