Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 11:22


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:58
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Svatovsko jezero Golije

Jezero je bilo i ostalo kultno mesto ovoga kraja

Slika
Dajićko jezero

Na severozapadnoj strani Golije neposredno pored puta Ivanjica - Bele Vode na 1.436 metara nadmorske visine , u maloj plitkoj depresiji smešteno je Dajićko jezero. Za jezero su vezane mnoge legende i predanja.

Po nazivom Dajićko jezero prvi put se pominje u spisima Josifa Pančića, Nedeljka Kašanina i Jovana Cvijića, kod meštana je ustaljen naziv Jezero ili Tičar. Prema jednoj legendi u jezeru su se nekada utopili svatovi, pa se zove i Svatovsko, po nekim pričama tu se okupljaju gorske vile. Jezero je bilo i ostalo kultno mesto ovoga kraja. U prošlosti se ovde svakog 8. maja održavala služba, u današnje vreme svakog 21. jula na istom mestu održava se sabor koji okuplja veliki broj meštana i ljubitelja ovoga kraja.

Sve to ima veliki uticaj na ekosistem jezera, možda čak i premašuje ekološki kapacitet ovog prostora.

Najvećim delom jezero vodu dobija od atmosferskog taloga (kiše i otopljenog snega) i od kaptiranog izvora koji se nalazi preko puta. Česma je posvećena Vlastimiru Parezanoviću, pioniru šumarstva ovog kraja. Na njoj piše: „Kad bi svaki čovek koje je drvo njegovo, nikada ga ne bi posekao“.

Slika
Rimski most na Goliji

Danas je vodeno ogledalo jezera značajno redukovano. Tragovi nekadašnje veće površine jezera i ranijeg stanja vode ogledaju se u karakterističnim florističko – vegetacijskim i morfološkim dokazima. U vreme Košaninovog istraživanja jezera 1906. godine, površina vodenog ogledala jezera iznosila je 460 metara kvadratnih, što je četvrtina od nekadašnjeg i prvobitnog vodenog ogledala. (to jasno ukazuje na ubrzan proces eutrofikacije. Promena vodnog režima, ekološki uslovi i mikroklimatski parametri intezivirali su eutrofikaciju jezera, koja je uslovila nastanak karakterističnih oblika tresavske vegetacije: livadske tresave i vegetacije u jezeru.

Fauna Dajićkog jezera je nedovoljno istražena, ali se zna da je ovo jezero jedino stanište u Srbiji za tri vrste akvatičnih insekata iz reda Odonata.Jezero je jedno od retkih staništa repatog vodozemca - Triturus cristatus.

Godine 1966. godine Skupština opštine Ivanjica je na predlog Republičkog zavoda za z aštitu prirode Srbije donela Rešenje o stavljanju pod zaštitu Dajićkog jezera – tresave kao prirodne retkosti i prirodnog spomenika geobotaničkog karaktera na površini od dva hektara.

Slika
Golija: Najzelenija planina Srbije

Stepen izmenjenosti predela Dajićkog jezera se može oceniti kao visok (narušen prirodni ekosistem). Ubrzani proces zarašćivanja javio se kao posledica isključivanja negativnog antropogenog uticaja.Samo principima aktivne zaštite kroz razvoj moguće je svesti današnji tempo eutrofikacije na prirodni.

Ovo jezero treba čuvati za nauku i za Goliju i štititi ga od negativnih antropogenih uticaja.

Ne možemo pisati o Dajićkom jezeru a da ne kažemo da se nalazi na jednoj od najlepših i šumama najbogatijoj planini u Srbiji, na planini koja nosi epitet vazdušne banje i koja je najviša planina jugozapadne Srbije.

Golija je Park prirode i Rezervat biosfere pod zaštitom Uneska, jedini u Srbiji (2001. godine proglašen rezervat Golija – Studenica). U okviru njega takođe treba čuvati i druge tresave., Košaninova jezera, izvorišta Golijske reke i Studenice (koja je ugrožena divljom gradnjom) kao i slapove reke Izubre.


Politika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 17 Jan 2013, 09:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kopaonik: Crkva ispod žičare

Gosti traže da se na Kopaoniku izgradi pravoslavni hram Projekat postoji u Eparhiji, lokacija je blizu "Sunčanih vrhova"

Slika

Poslednji Božić potvrdio je još jednom da je Kopaoniku, turističkom centru koji u špicu sezone okupi i po 15.000 gostiju, potrebna pravoslavna crkva, jer mnogo turista, osim iz Srbije, dolazi iz Rusije, Grčke, Rumunije, Ukrajine, Belorusije i drugih pravoslavnih zemalja.

Upravnik elitnog hotela "Grand" Goran Stefanović, koji je i predsednik Crkvenog odbora u Jošaničkoj Banji kaže da mnogo turista želi da se na Kopaoniku pomoli bogu i da su, zbog nedostatka adekvatne bogomolje, turistički radnici često u ozbiljnom problemu.


Upravo ovih dana, na Badnje veče i na Božić, zbog gostiju iz Srbije, Rusije i drugih zemalja bili smo prinuđeni da verski obred organizujemo na centralnom trgu u kompleksu konaci "Sunčani vrhovi", a sveštenika da angažujemo iz Jošaničke Banje, mnogo bi lepše bilo, a i naši gosti bi to želeli, da za Badnje veče, Božić, Petrovdan, Nikoljdan i druge velike praznike mogu da se pomole u crkvi čija je izgradnja na Kopaoniku odavno planirana - kaže Stefanović.

Mi svake godine, zajedno sa Rusima koji čine 90 odsto naših gostiju, Badnje veče i Božić slavimo u hotelu, ove i ranijih godina službu je držao sveštenik Željko Filipović, Rusi su otišli oduševljeni, ali su nam jasno rekli da bi voleli da ovde imamo i crkvu. Pošto će gostiju iz pravoslavnih i uopšte hrišćanskih zemalja biti još više, izgradnja crkve je preko potrebna - ističe Andrija Jeremijević, direktor hotela "Putnik" i zamenik predsednika Udruženja hotelijera na Kopaoniku.

Ranije su postojale ideje da se, osim crkve, gradi i veliki duhovno-informativni centar gde bi gosti Kopaonika mogli da se upoznaju sa istorijom ovog kraja i Srbije. Zbog besparice, ali i nekih drugih razloga, crkve još nema, ali, po svemu sudeći, uskoro će je biti.

U Žičkoj eparhiji već postoji projekat, a ovde na Kopaoniku, na mestu gde je bila polazna stanica žičare "Centar", nedaleko od konaka "Sunčani vrhovi" obezbeđena je lokacija za crkvu, pa očekujemo da će radovi početi što pre - dodaje Stefanović.

Prema nezvaničnim informacijama, postoje pojedinci i firme koji su spremni da kompletno finansiraju izgradnju hrama. Više detalja o izgledu crkve, veličini i načinu njene gradnje znaće se narednih dana.

DRUGE VERE

Mada je na Kopaoniku najviše pravoslavaca, sve više je gostiju i drugih vera, ranije je bilo puno Engleza, a sada, leti posebno, na visinske pripreme dolazi puno ekipa islamske i budističke vere.

Bili su nam Iranci i Kuvajćani koje smo na molitve morali da vozimo u novopazarske džamije. Nekoliko puta i pravoslavne vernike vodili smo na molitve u Gradac, Studenicu ili Sopoćane - kaže Andrija Jeremijević.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Sleepy
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 03 Feb 2013, 11:29
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Jul 2012, 16:11
Postovi: 847

OffLine
Kopaonik: Sniženja napunila smeštaj


Odlična poseta u najvećem srpskom zimskom centru. Uslovi za skijanje idealni, snega oko 80 centimetara U februaru još veće sniženja, u proseku za 10 do 15 odsto


Slika


KOPAONIK - Vila „Raj“ na ekskluzivnom delu Kopaonika, tik uz hotel „Grand“, ponudila je svojim gostima specijalni aranžman - sedam noćenja za 102 evra. Do pre nekoliko dana smeštaj u ovoj vili koštao je 113 evra. Još jeftinije može se prenoćiti u nekoj od vila ili apartmanskih naselja duž puta Rudnica - Kopaonik gde se trokrevetni apartman može iznajmiti i za 20 do 30 evra. Vlasnici vila i apartmana na ovaj način žele da privuku nove goste i što bolje iskoriste svoje kapacitete. To čine i veći hoteli koji nude razne „akcije“ i u proseku su, u odnosu na raspust cene oborili za 20 odsto. Mada je interesovanje za zimovanje na Kopaoniku, gde je snega oko 80 centimetara, a uslovi za skijanje su idealni, veliko, novo obaranje cena, u proseku za 10 do 15 odsto, očekuje se krajem februara.



Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 17 Feb 2013, 11:14
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Kopaonik će dobiti 15 km novih staza


Vršilac dužnosti generalnog direktora JP „Skijallišta Srbije“ Dejan Ljevnaić rekao je novinarima da će Kopaonik, izgrađom gondole od Brzeća do tog skijaškog centra, dobiti 15 kilometara novih staza.


Slika


„U ovom trenutku, ski centar Kopaonik ima 55 kilometara staza, a izgradnjom gondole, staze će se proširiti i izgradiće se više od 15 kilometara novih“, rekao je Ljevnaić.

Ministar privrede i finansija Mlađan Dinkić potpisao je sa italijanskom kompanijom Leitner AG, Memorandum o razumevanju, o javno - privatnom partnerstvu za izgradnju gondole, i tom prilikom istakao da će ta kompanija uložiti sopstvena sredstva u izgradnju gondole, koja bi trebalo da bude završena do kraja iduće godine, kao i u opremu za veštački sneg i izgradnju nove žičare.

Država će, prema njegovim rečima, obezbediti zemljište i infrastrukturu -staze, veštačko jezero.

Reč je o investiciji vrednosti 25 miliona evra, od čega samo izgradnja gondole košta 15 miliona evra.

Pored najavljenih investicija, prema rečima direktora Ljevnaića, ove godine predviđena je izgradnja dva šestoseda, od kojih je jedan na Krčmaru, a osim toga, sve staze će, u saradnji sa kompanijom Leitner AG, biti pokrivene sistemom za veštačko osnežavanje.

Prihodi JP „Skijališta Srbije“ na Kopaoniku godišnje iznose oko 3,5 miliona evra, a ovih dana zabeležen je i rekordan broj skijaša, samo juce je skijalo oko 7.000 ljudi.


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 17 Mar 2013, 14:23
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najlepše planine Srbije – Mokra Gora

Planina Mokra Gora i Moj izbor Top 10 planina u Srbiji za planinarenje. Balkanska lepotica

Mokra Gora se nalazi na jugozapadu Srbije, između reke Ibra i Belog Drima i zahvata ogroman prostor na tromeđi opština Istok – Kosovska Mitrovica – Zubin Potok

Naziv Mokra nosi sa pravom jer je njena široka i prostrana visoravan prepuna malih jezera i močvara…! Uz samu planinu se pruža i jezero Gazivode koje je nastalo pregrađivanjem reke Ibar.

Zbog izuzetne flore i faune, klime i prirodnih potencijala, Jovan Cvijić je Mokru Goru nazvao „balkanskom lepoticom“, jer samo još na ovoj planini opstaju molika (petoiglični bor), tetreb, retke vrste divljih svinja, medvedi, srndaći…


Slika


Planinom dominiraju prirodno jezero, izvor Savine vode, vrhovi Berim (1731 m) i Radopolje, dok su najviši vrhovi ovog masiva Žljeb (2532 m) i Pogled (2155 m), te Beleg (2151m) koji je na samoj granici sa Crnom Gorom.

Da bi obišli ovo prostranstvo morate izdvojiti nekoliko dana, ali isključivo uz dobre poznavaoce Mokre Gore.

Slika
Foto: Miroslav Lazarević

Mokru Goru odlikuje gotovo netaknuta priroda. Ali sa nastankom problema na Kosovu i Metohiji i dolaskom međunarodnih snaga, ne postoji kontrola seče šuma, tako da su velike površine potpuno ogolele od bespravne seče.

Slika
Foto: Miroslav Lazarević


Slika
Foto: Miroslav Lazarević

Jedino mesto za noćenje na Mokroj Gori, pored kampovanja, je planinarski dom koji se nalazi na 1340 mnv u sred guste četinarske šume. Kapacitet doma je otprilike za 20 ljudi. Hranu morate nositi sa sobom, jer tamo nećete imate gde da je kupite. Veći deo ove planine nikako nije za turiste, jer spada u retko naseljena područja, ali je zato idealna za uživaoce mira i divlje prirode.

Ipak, na jezeru Gazivode ima “civilizacje” jer su oko njega vikend naselja. Jezero je svojevremeno poribljeno i sad je raj za ribolovce, Pogodno je i za veslačka, motonautička i druga slična takmičenja.

Mokra Gora će svakako u nekoj budućnosti postati turistički centar sa hotelima, žičarama za leto i zimu, odnosno u planu je izgradnja kompletne infrastukture. Dok to ne postane, požurite!

Slika
Foto: Miroslav Lazarević

U blizini Mokre Gore je i planina Rogozna na kojoj se odvaja Crni vrh 1479 mnv i izuzetno atraktivna tvrđava Jeleč grad 1262 mnv.


bastabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 31 Maj 2013, 01:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Stara planina krije najlepše vodopade u Evropi

Stara planina krije neke od najatraktivnijih vodopada na Balkanu, mnogi veruju i u Evropi

Slika
Stara planina krije neke od najatraktivnijih vodopada na Balkanu



PIROT - Stara planina krije neke od najatraktivnijih vodopada na Balkanu, mnogi veruju i u Evropi, a među nekoliko desetina bukova sa obe strane gore, dugačke oko 130 kilometara, lepotom posebno plene Rajsko prskalo u Bugarskoj, te Čungulj iznad ovdašnjeg sela Topli Do, podno Midžora.

- Po visini, Rajsko prskalo u susednoj državi pravi je raritet, a nalazi se u podnožju vrha Botev, koji se propinje na 2.376 metara iznad mora i viši je od našeg Midžora - objašnjava Srđan Tošić, iz pirotskog planinarskog kluba „Vidlič“. - Ogroman slap vode, koja nastaje topljenjem snega, na nadmorskoj visini od oko 1.800 metara, stropopštava se u provaliju od 128 metara, pa se lepota tog mesta jednostavno ne može opisati, već se mora doživeti. Inače, na vrhu Botev još ima snega i kažu da će se zadržati do kasnog leta.

Slika

Druga staroplaninska atrakcija od koje zastaje dah nalazi se na četrdesetak kilometara od Pirota, u dubodolini između Barskih livada i Dugog bila. Tamo su, iznad sela Topli Do - gde nastaje Toplodolska reka - jedan za drugim, poređana tri vodopada: Piljski i Tupavica, poznati mnogima, naročito meštanima, ali je onaj Čunguljski - najveći. Skok, kako ga pojedini Toplodolci zovu, spušta se sa visine od 63 metra, a neobičan je i po tome što se svake godine povećava.

- Sa Midžora, od marta do maja, te tokom oktobarskih i novembarskih kiša, kanjonom protutnji ogromna „snežnica“ koja ruši sve pred sobom. Velika snaga vode neprekidno produbljuje korito Toplodolske reke i okolni peščar, ali i mesto doskoka, tako da je vodopad svake godine sve veći - objašnjava Robert Ilić, iz planinarskog društva „Vidlič“, jedan od najboljih znalaca ovog dela Srbije.


PUTEVI

POSLEDNjIH godina, po rečima Srđana Tošića, turistički poslenici u zemlji naših istočnih suseda uložili su mnogo u puteve koji vode do toliko pominjanog vodopada, pa je poseta sve veća. Ipak, do samog Rajskog prskala stiže se posle petočasovnog pešačenja od Planinarskog doma.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 08 Jun 2013, 22:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najlepše planine Srbije – Besna Kobila

Planina Besna Kobila i Moj izbor Top 10 planina u Srbiji za planinarenje.


Planina Besna Kobila nalazi se u južnom delu Srbije, nedaleko od Vranja, u okviru planinskog masiva koji obuhvata planine Dukat, Bele Vode, Doganica, Gloška planina..itd. Doline u podnožju Besne Kobile su pod šumom, a viši delovi su pod pašnjacima.

Slika
Besna kobila planina – panorama. Foto: Miroslav Jeremić

Najviši vrh zove se isto kao i sama planina, Besna Kobila, i nalazi se na nadmorskoj visini od 1.922 metra. Sa ovog vrha, po lepom danu, pruža se neverovatan pogled – lokalci kažu da se nekad vidi čak i daleka Šar-planina, Olimp, Vlasinsko jezero, Kopaonik…

Malena sela uglavnom su skrivena u dolinama između planinskih vrhova. Na planini postoji mnoštvo zemljanih puteva pogodnih za šetnju, a visoki pašnjaci, jelove šume i čuvene berbe borovnica čine ovu planinu jednim od i neobičnijih mesta u Srbiji.

Slika
Besna Kobila planina – pejzaž. Foto: Miroslav Jeremić

Biljno bogatstvo koje ima Besna Kobila i koje je karakteriše, zasniva se na divljem, samoniklom, lekovitom bilju i divljim plodovima. Među najpoznatijim vrstama lekovitog bilja koje rastu na Besnoj kobili su: kantarion, divizma, kopriva, kičica, nana, oman, hajdučka trava, borovnica, malina, maslačak, matičnjak… Takođe, planinski pašnjaci, šume, nezagađeno zemljište, voda i vazduh, pružaju odlične uslove za boravak i odmor na Besnoj kobili.

Slika
Besna kobila i staza. Foto: Ivan Strahinić

Planinarski dom Besna kobila, kapaciteta 80 ležaja, nalazi se na nadmorskoj visini od 1480 m. I ovo je područje koje spada u retko naseljena, ali u selima se ponegde može naći privatan smeštaj, kao npr. u dolini Dukata.

Slika
Divizma. Besna Kobila planina. Foto: Miroslav Jeremić

Dragana Rajblović je prva žena sa Balkana koja se popela na najviši svetski vrh Mont Everest. Živi za putovanja i obilaske prirodnih lepota širom zemlje i sveta. Vlasnik je sportskog kluba Alti koji za pojedince, grupe i firme organizuje planinarske uspone, avanturistička putovanja, vikend šetnje, timsko druženje motivaciju u prirodi.


baštabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 05 Avg 2013, 14:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Letnje čari planine

Na opustelim senokosima Borja, u Murtenici, mnogi turisti aktivno se odmaraju. Gosti, na visini od 1.117 metara, uče veštine kosidbe, tesanja trupca, jahanja konja...

Slika
Zlatiborska kosidba

DOK su zabacivali kosu u sitnu travu tipac i kupali se u znoju na uzbrdici u Borjima, kosači su prepričavali reči iz, pre koji tren, izrečene zdravice Neđa Grujičića: “Ko nije rđavu livadu kosio, udovicu prosio i drljaču na leđima nosio - ne zna šta su muke”.


Na opustelim senokosima i nekadašnjim letnjim staništima čobana iz novovaroškog sela Draglica padaju “revijalni otkosi” - da se mladima pokaže kako se nekada mobama srađivala letina, rakijom “žeđ ubijala”, a težački rad pratila pesma. A da još ima onih koji znaju da kosi “žicu navuču” i, držeći je na ruci, čuvaju je u rđavoj livadi, istovremeno brijući gotovo sasušenu travu - najbolje pokazuju Predrag Drndarević i Božimir Stanković.

“Zlatiborska kosidba”, koju u spomen đedova solunaca, kosbaša, stočara i kiridžija organizuje Branko Šišaković (30), elektroinženjer, vlasnik “Led Srbija” iz Užica, podsetila je mnoge goste na stare čobanske i drvodeljske veštine predaka.

U tesanju trupca “po koncu”, kako su nekad građene okolne kolibe što uzmiču pred vikendicama i borovima koji osvajaju Borja, premca nije imao Sekula Nedić. Jašući u sedlu konja i savlađujući prepreke najbolji je bio Aleksandar Grujičić, vođa trubačkog orkestra.

Na izvoru Rzava, ovog ispod Ljubiške previje, na visini od 1.117 metara, malo “gorsko oko”. Brvnom preko jezerceta samo su Mladen i Mihailo Ćurdić uspeli da pređu, pokazujući spretnost i hrabrost, a da se nisu “pokvasili-ukvasili”, dok su ostali padali kao kruške.

- Ne damo da se zaborave ognjišta đedova Žarka i Zdravka Savkovića, koji su ovde kupovali zemlju za ispašu, podizali kolibe i torove. Sabiraju nas uranci i letnji susreti, a već četiri zime na Bogojavljenje, odvažni mladići probijaju led jezerceta i skaču u potrazi za krstom - pojašljava Milanka Popović motive gradnje kuće i dolaska i starih i mladih.

INFO:

* NA četiri kilometra puta od Vodica prema Ljubišu, uz novovaroško-čajetinsku među, nikla je nova turistička oaza planine.

* NA starim kolibištima luč i fenjeri se polako sele među suvenire, jer je 12 porodica dovelo struju i podiglo trafo-stanicu.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Planine Srbije  |  Poslato: 27 Avg 2013, 23:59
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Planina Deli Jovan

U podnožju Deli Jovana, na nadmorskoj visini od 480 metara, nalaze se Stevanske livade, po prirodnim i klimatskim uslovima u ravni najpoznatijih vazdušnih banja u Srbiji.

Slika

Ljubiteljima prirode i zdravog načina života nude se označene planinarske staze na planini Deli Jovan koja vode do vrha na visini od 1.138 metara, gde je lociran i repetitor RTS. Staza vijuga živopisnim terenima šumovitog Deli Jovana i omogućava šetačima prekrasan pogled na negotinsku niziju sa jedne i borsku kotlinu sa druge strane.

Slika

Posebnu atrakciju predstavlja ograđeno lovište sa jelenima lopatarima i drugom atraktivnom divljači kraj čije ograde najvećim delom staza i vodi. Prva pešačka staza ide iz pravca sela Popovica pa do vrha ( kota 1141-tv toranj), u dužini od 9 km u jednom pravcu. ( 7 sati ).

Slika

Druga pešačka staza ide od Stevanskih livada, preko Velikog Deli Jovana, pa do vrha grebenom u dužini 8,5 km u jednom pravcu ( kota 1141-tv toranj) ( 7 sati )


upoznajsrbiju

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 67 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker