Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 20 Jul 2025, 06:37


Autoru Poruka
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 30 Dec 2012, 18:47
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Evro na kraju godine 113,7 dinara

Slika

BEOGRAD, 30. decembra 2012. (Beta) - Dinar će u ponedeljak završiti godinu srednjim kursom od 113,7183 dinara za jedan evro.

Po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije (www.nbs.rs), evro će u ponedeljak koštati više nego u petak kada je kurs bio 113,6896 dinara za jedan evro.

Dinar je ove godine oslabio prema evru za osam odsto, a samo decembra za jedan odsto.

Najjači je bio 11. januara, kada je jedan evro koštao 103,6922 dinara, a najslabiji 9. avgusta, kada je jedan evro bio 119,0723 dinara.

(Beta, 30.12.2012)


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 01 Jan 2013, 14:38
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Da li je Srbija ekonomski "umrla" u 2012?


Ako čitate ove redove, znači da ste preživeli... Ali ne smak sveta, kako je isti najavljivan za 21. decembar 2012. godine, već da ste preživeli još jednu godinu u Srbiji uz bedne plate; uz političare i biznismene koji vas kradu; uz lekare, šalterske službenike i policajce, koje ste morali da "podmazujete" da biste ostvarili neko pravo; nastavnike i profesore čije ste ekskurzije morali da plaćate iz vaših džepova da bi pomenuti na njih vodili vašu decu... I da - da se uz sve to bakćete sitnicama kakve su hrana, oblačenje i obuvanje, higijena i računi za stanovanje.


Slika

Da li je tokom 2012. i vaš novčanik izgledao ovako? Foto: westernjournalism.com

Dakle, ako čitate ove redove - vi ste mađioničar i sigurno je da možete da budete najmaje prvi savetnik svih ministara finansija ili ekonomije u svim zemljama sveta. Ono što prosečni Srbin zna o ekonomiji i ekonomisanju - to bi spasilo sve budžete ovog sveta, ali, nažalost, tim pitanjima se ne bave prosečni (čitaj: obični, normalni) ljudi, već političari i biznismeni, a oni će u najvećem broju slučajeva osiromašiti i svoju zemlju i svoj narod, ali će zato oni prosperirati...


Ova fotografija nema veze sa ekonomijom, ali pošto je ovo novogodišnja tema, valjda nećete zameriti - gde je nova godina, tu je i Deda Mraz/Baka Mrazica. A i lakše ćete podneti ono što sledi u tekstu... Foto: picturefordesktop.com


No, ovo nije priča o dobrim i lošim ljudima, već kratak pregled ekonomskih vesti koje su obeležile 2012. godinu u Srbiji. Eto, iz teksta koji je pred vama, otprilike možete da vidite da li je Srbija ekonomski umrla, zbog čega nam je bilo loše i zbog čega se nekima čini da nema svetla na kraju tunela. Krenimo redom...


Ako se srpska zastava i bude vijorila uz evropsku, to ne mora da znači ništa
JANUAR - Ova 2012. godina uopšte nije počela lepo jer je i sama najava za dalji razvoj događaja u našoj zemlji bila, najblaže rečeno, turobna. Uz samo mali osvrt na zemlje koje su 2004. godine postale članice Evropske unije, čemu Srbija neviđeno teži, bilo je jasno da još dugo, dugo ovde neće biti bolje, te da nas i u EU čeka beda.

FEBRUAR - Ohrabrujuće je, naravno, zvučala vest da Srbija nešto izvozi u 2012. godini. I to, ni manje ni više - "Zastava oružje izvozi na tržište SAD". Opet, divno je zvučalo i da Japanci kupuju "jelen" pivo... Jedan sladak biznismen (po nadimku, ne po ličnim preferencama autora) je čak najavio kupovinu "Jata"! Međutim, da li su to vesti koje ste osetili po svom džepu? Niste, niste... ali jeste osetili da nas je "ubila" zima početkom godine, i po novčaniku i po nemogućnosti probijanja kroz smetove i po činjenici da je, pro procenama, "ledeno doba" u 2012. godini Srbiju koštalo 500 miliona evra.

Korisna ekonomija
* Kada ne morate da platite račune za komunalije?
MART - Proleće. Sve se budi. Kako u prirodi, tako i u svesti ljudi. Valjda smo polako počeli da shvatamo da nas neko vuče za nos. Prvi su iz zimskog sna počeli da se bude oni koji nas hrane - poljoprivrednici. Njihov način borbe za poboljšanje položaja u 2012. godini nije bio da pohvataju i lupe "deset po turu" onima za koje su mislili da su lopovi... pardon, one iz vlasti na koje su se žalili, već da iritiraju sve ostale učesnike u saobraćaju, obične ljude, time što će izvesti traktore na puteve. Pokazaće vreme - nisu se nešto ovajdili...

Slika

Ignorišite ličnost u donjem desnom uglu fotografije, on više ne radi ovde
APRIL - Ah, najzad ću moći da kupim novi auto! Da li ste to pomislili kad je u aprilu ove godine otvorena "Fijatova" fabrika u Kragujevcu? Logično je da to pomislite, valjda ćete moći da dobijete neki kvalitet za nižu cenu - pa automobili će se proizvoditi kod nas. Ipak, po svom novčaniku znate da u Srbiji to nema nikakve veze... Mada, lepo je tekao april 2012. (osim što su se nastavili protesti poljoprivrednika) - saznali smo da redak mineral iz Srbije odlazi u svet, ali i da naša zemlja treba da dobije najveći solarni park na svetu!

Najslađa vest u 2012!
* Eurokrem ostaje u Srbiji
MAJ - I dok su se sve ove "važne" vesti dešavale, evro je jačao kao zmaj. E, kako su izbori bili glavna tema u maju 2012. godine, mediji su mogli da počnu da proturaju narodu priče o kursu dinara, a da nas to ne zaboli mnogo. Sad će izbori, pa će nam posle biti bolje, zar ne? Ali, gazde su počele da spremaju prve otkaze zbog pada dinara, a kao posledica pada svrhe postojanja, umiranja nade i kupovne moći našeg čoveka u ovoj zemlji, saznali smo i da cene stanova padaju u sunovrat, bar za 30 odsto, ali će tek da padaju tokom godine.

JUN - Bože mili, čuda velikoga, gde postade od Srbije država. Da ne dužimo - dve vesti u junu 2012. - "Srbija uvozi srpske jabuke od Slovenaca" i "Albanske lubenice ubiše domaće". Mašala.

Slika

Srbija, najjača zemlja na svetu!
Evo, po nekim vestima iz 2012. godine, sasvim je jasno da u Srbiji teku med i mleko, tako da zaista nije jasno zbog čega se narod toliko buni i šta to u stvari ne valja... Pa nije valjda da je sve ovo netačno?!

* Finansijski giganti dolaze u Srbiju
* Banke otpisuju 300 milijardi dugova!?
* Mi Rusima vino, oni nama kavijar

Srbija, banana republika
Kada se za neku državu kaže da je banana republika, znate da se ne misli na onu koja je poznata po proizvodnji ovog voća, već na onu koja je... pa, jadna u svim sferama života. U ekonomiji, Srbija je verovatno banana republika No.1 u Evropi, a u vrhu je i na svetskom nivou. Optimisti bi rekli - pa bar smo u nečemu prvi! Vesti iz 2012. godine, međutim, ne daju za pravo optimistima...

* MMF: Srbi, moraćete kasnije u penziju
* Svaki radnik dužan 21.500 evra
* "Nema nam spasa!"

JUL - I tako... Prošli izbori, došla nova Vlada. I odjednom počeše na videlo da isplivavaju marifetluci, pronevere, lažne cifre u budžetu... Ispostavilo se da Srbiji treba jedno 4 milijarde evra da se "pokrpi" za osnovne potrebe. E pa ovde je odgovor na pitanje za novog premijera - gde će Dačić da nađe te pare: Nigde! (evo, sad je kraj godine i vidimo da je odgovor na to pitanje potpuno tačan).

Najbogatiji Srbin (nije poznati biznismen)
* Ekonomista sa Savskog Venca prijavio zaradu - 185.336.103 dinara
AVGUST - Uz novu Vladu idu novi ministri, novi sekretari, podsekretari, verovatno i spremačice i kafe kuvarice... ali i novi guverner Narodne banke Srbije. To je nešto što mora da prođe kroz vesti godine, tako da evo - u avgustu 2012. na to mesto došla je Jorgovanka Tabaković. A ako nas pitate što na ovom mestu ne pominjemo ministra ekonomije (i regionalnog razvoja) Mlađana Dinkića - e pa evo - kad budete dobili po 1.000 evra za akcije, kako je gospodin ministar nekada najavljivao, tada ćemo ozbiljnije pominjati i njega.

Biće gasa, biće parica
* Srpsko kolo na otvaranju "Južnog toka"
SEPTEMBAR - Osim vesti o suši, protiv koje Srbija verovatno nikad neće naći leka u smislu navodnjavanja useva kad je vruće (iako takvi sistemi postoje u ozbiljnim državama), septembar nas je razočarao i vestima o položaju srpske valute i Srbije u svetu - činjenice da je dinar četvrta najgora valuta u svetu, kao i da smo rekorderi po cenama u Evropi, dovoljne su da se... snuždimo. Ali, utešite se, ima i gorih valuta od dinara (ako ste čuli da postoje) - to su: ganski cedi, indijski rupi i ugandski šiling.

ANKETA
Za vas je, u ekonomskom smislu, 2012. bila:
Najgora godina ikad
Srednje žalosna
Najbolja godina ikad
Glasaj Rezultat
OKTOBAR - Ako vam je srpska ekonomija i ranije bila puna nelogičnosti, znajte da se ništa nije promenilo ni u 2012. godini - u oktobru smo saznali da se cela jedna fabrika, nekada čuvena Fabrika automobila Priboj (FAP), može kupiti po ceni luksuznog stana u Beogradu! Aman!

NOVEMBAR - Bilo je razloga da se tokom 2012. setimo i nekih, kako to znamo da kažemo, lepših, starih vremena... Narodna banka Srbije je objavila da je nemačka marka još u opticaju! Ali, svi koji su pomislili da sa ta vremena vraćaju, bili su razočarani - razlog postojanja marke je obična potreba vođenja knjigovodstvenih evidencija u bankama... Šteta, nekad ste u Srbiji za 100 maraka mogli da kupite, pa... skoro sve (ipak, iskreno, teško da su to bila bolja vremena).

DECEMBAR - Jednog jedinog istog dana, 6. decembra, mogli smo da se podičimo dvema vestima - 1: da je prosečna bruto plata direktora u Srbiji 5,4 miliona dinara godišnje; 2: da MILION LJUDI u Srbiji živi bez ikakvih prihoda! Da li primećujete obrazac nelogičnosti u funkcionisanju ekonomije (i života) u Srbiji?

SREDNJI KURS DINARA TOKOM 2012. GODINE *
Datum Kurs €/dinar Kurs $/dinar
1. januar 1 / 104,6409 1 / 80,8662
1. februar 1 / 105,7162 1 / 80,9776
1. mart 1 / 110,5837 1 / 82,8466
1. april 1 / 111,3643 1 / 83,3129
1. maj 1 / 111,8981 1 / 84,4387
1. jun 1 / 117,2740 1 / 94,8665
1. jul 1 / 115,8203 1 / 92,1476
1. avgust 1 / 117,5139 1 / 95,5320
1. septembar 1 / 118,4517 1 / 94,7386
1. oktobar 1 / 114,7994 1 / 89,4982
1. novembar 1 / 113,4249 1 / 87,5192
1. decembar 1 / 112,6378 1 / 86,6511
31. decembar 1 / 113,7183 1 / 86,1763
* Izvor: Narodna banka Srbije

Vesti


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 01 Jan 2013, 16:58
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Proizvodi iz EU bez carine

Od danas će se bez carine uvoziti mnogi proizvodi iz zemalja EU, kao što su automobili, bela tehnika, auto gume i druga roba široke potrošnje, kažu u carini. To je posledica primene liberizacije carinskih stopa, pa bi ti proizvodi trebalo i da pojeftine.

Veliki broj proizvoda od danas će moći da se uvozi iz Evropske unije bez carine, a među njima su putnički automobili, bela tehnika, kućni aparati, automobilske gume, kućna hemija i druga roba široke potrošnje, rekao je Tanjugu načelnik Odeljenja Uprave carina za poreklo robe Vladimir Filipović.

Slika

On je podsetio da na osnovu primene Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, od 1. januara počinje nova faza liberalizacije carinskih stopa, izražavajući nadu da će ti proizvodi pojeftiniti na domaćem tržištu i biti pristupačniji našim kupcima.

Bez carine će moći da se uvoze putnički automobili preferencijalnog porekla iz EU, i to sa benzinskim motorom zapremine od 1.000 do 3.000 kubnih centimetara, ili sa dizel motorom od 1.500 do 2.500 kubika.

Automobili sa drugačijom kubikažom moći će da se uvezu bez carine tek od 1. januara 2014. godine, precizirao je Filipović.

Na režimu bescarinskog uvoza iz EU biće bela tehnika: frižideri, zamrzivači, mašine za pranje posuđa, mašine za pranje i sušenje veša, zatim ručni alat, motike, budaci ,ašovi, ručne testere.

U kategoriji robe široke potrošnje, Filipović je izdvojio gelove za tuširanje, šampone za kosu i paste za zube, kao i više vrsta igračaka, obuće, naočare za sunce, koji će takođe moći da se uvezu iz EU bez carine.

Od prehrambenih proizvoda, bez carine će biti dozvoljen uvoz testenine, flaširane vode, čokolada i svih vrsta ribe osim šarana, zato što Srbija štiti domaću proizvodnju, naveo je sagovornik Tanjuga.

Bez carine i košulje iz EU od kineskog platna

Kada je reč o uvozu robe iz EU koja ima preferencijalni status, Filipović je objasnio da se na te proizvode primenjuje povlašćena carinska stopa, pod uslovom da su u potpunosti proizvedeni u članicama Unije.

Pod tim se podrazumeva da je reč o prirodnim bogatstvima jedne zemlje: rude, minerali, okoćene i uzgojene životinje, ubrani ili požnjeveni poljoprivredni proizvodi, ili su u pitanju proizvodi koji su nastali dovoljnom obradom ili preradom materijala koji ne moraju da budu poreklom iz EU.

"Nije isto ako vi uvezete, na primer, košulju iz Kine u EU, samo je ispeglate i želite da je izvezete u Srbiju. Mi na taj proizvod nećemo primeniti prefrencijalnu stopu. Možemo da je primenimo ako je neko u EU uvezao predivo, pa od prediva napravio tkaninu, pa je onda skrojio i sašio tu košulju, to je preferencijalni proizvod", pojasnio je Filipović.

Da bi se primenila stopa prilikom uvoznog carinjenja u našu zemlju, podnosi se jedan od dva dokaza o poreklu koje predviđa Prelazni trgovinski sporazum: jedan je uverenje o kretanju robe, EUR1, a drugi je tekst izjave, koji se stavlja na fakturu.

Izjavu za fakturu može da podnese bilo koji izvoznik, ako je vrednost pošiljke do 6.000 evra, a samo ovlašćeni izvoznik može da podnese izjavu za bilo koju vrednost pošiljke i to je neko ko je prošao carinsku kontrolu i to je firma od poverenja, objasnio je Filipović.

On je napomenuo da se ta dokumenta podnose u redovnom postupku, uz istovremeno dostavljanje carinske deklaracije.

Srbija štiti svoje proizvode

Što se tiče uvoza poljoprivrednih proizvoda, Srbija najviše štiti tu domaću granu privrede, koja će ostati zaštićena i nakon 2016. godine i to deo, a ne svi proizvodi, rekao je Filipović.

Pomoćnik ministra trgovine Bojana Todorović rekla je Tanjugu da će i po isteku Prelaznog trgovinskog sporazuma, Srbija zadržati carinsku zaštitu na uvoz nekih poljoprivrednih proizvoda, do momenta dok ne postane punopravna članica EU.

To se odnosi na sve vrste mesa, klanične proizvode, neke vrste jogurta, kiselo mleko, maslac, razne sireve, med, krompir, salatu, krastavce, kukuruz šećerac, povrće, suve šljive, pšenicu, brašno, kobasice, testenine, džemove, voće, voćne sokove, jabukovaču, kruškovaču, duvan, šećer i ulje od suncokreta.

Od Nove godine carina za uvoz junećeg mesa iz EU se snižava sa 18 odsto na 15 odsto, za jagnjeće meso sa 18 na 16,5 odsto, na svinjsko meso sa 18 na 15 odsto i na pileće meso sa 15 na 12 odsto, navela je pomoćnik ministra trgovine.

Od 1. januara 2013. bez carina mogu da se uvezu određene vrste jogurta, čokolada i proizvodi od čokolade, margarin, sladoled, testenine, biskviti, kečap, pivo dobijeno od slada, vermut i ostala vina od svežeg grožđa, konjak, grapa, brendi, viski, rum, dzin, votka, likeri i rakije.

Todorović je napomenula da u Sporazumu postoji zaštitna klauzula koja predvidja privremeno podizanja carina ukoliko dođe do naglog i prekomernog uvoza bilo kog proizvoda koji bi mogao da ugrozi proizvodnju u Srbiji, a na nama je samo da podacima dokažemo Briselu da takva situacija postoji.


Izvor : RTS


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 04 Jan 2013, 13:49
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Bez posla ostalo 500 radnika Slobode


Oko 500 radnika čačanske vojne fabrike Sloboda, koji su tri godine radili po ugovoru na određeno vreme, ostalo je bez posla zbog smanjenja obima poslovanja te firme
To je rekao danas agenciji Beta predsednik fabričkog Samostalnog sindikata Dragan Jekić.




Tokom januara za te radnike neće biti posla zbog toga što Sloboda pravi pauzu, a Sindikat zahteva od rukovodstva da ih ponovo angažuje potom, od 1. februara.

"Na kraju poslovne godine, krajem decembra 2012, poslovodstvo fabrike donelo je odluku da se zbog uštede energenata i zbog smanjenog obima posla, napravi pauza i do 14. januara niko u fabrici neće raditi. Takođe je doneta odluka da radnici koji su angažovnai na određeno vreme, neće raditi tokom celog januara i da će biti pozvani na posao od 1. febraura ukoliko bude bilo potrebe", rekao je Jekić.

On je dodao da će radnici koji su ostali bez posla u januaru imati novčanu nadoknadu preko filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, ali, ukoliko 1. februara ne počnu ponovo da rade, biće socijalni slučajevi.

Po rečima predsednika Samostalnog sindikata, u fabrici Sloboda na neodređeno vreme je zaposleno 1.200 radnika. Sindikat očekuje da će ove godine 300 radnika moći da napusti fabriku, ukoliko im bude ponuđen socijalni program.

(Beta)
EKONOMSKA KRIZA


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 04 Jan 2013, 13:50
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Uz troje dece 30 odsto niže komunalije


Porodicama koje imaju troje dece, a redovno plaćaju komunalne usluge, gradske vlasti Novog Sada su umanjile iznos obaveza tokom ove godine za 30 odsto.
Porodice sa više od šestoro dece plaćaće 40 odsto nižu cenu, a porodice sa devetoro i više dece 50 odsto cene komunalija, saopštio je danas Kabinet gradonačelnika.


Slika
Porodice sa troje i više dece čiji članovi imaju prebivalište na istoj adresi na teritoriji Grada Novog Sada, odnosno boravište za raseljena lica sa Kosova i Metohije, kako se navodi, pravo na ovaj popust imaju do završetka redovnog školovanja dece, a najduže do 26. godine života i ukoliko redovno izmiruju jedinstveni mesečni račun koji glasi na njihovo ime.

Zahtev za umanjenje obaveza plaćanja komunalnih usluga u 2013. godini podnosi se Gradskoj upravi za socijalnu i dečiju zaštitu, preko pisarnice Gradske uprave za opšte poslove, Novi Sad, Trg slobode, broj 1.

Uz zahtev treba priložiti fotokopiju izvoda iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici, dokaz da svi članovi porodice imaju prijavljeno prebivalište na istoj adresi na teritoriji Grada Novog Sada (fotokopiju lične karte - raseljenicke legitimacije za roditelje i punoletnu decu), potvrdu o redovnom školovanju za decu i izmiren račun JKP “Informatika” Novi Sad za prethodni mesec, kaže se u saopštenju.

Iz kabineta gradonačelnika Novog Sada napominju da se za porodice koje su ostvarile umanjenje obaveza plaćanja komunalnih usluga u 2012. godini, podnosi samo Zahtev uz potpisanu izjavu, koja se nalazi na poleđini obrasca, kojom se potvrđuje da nije bilo promena koje su od uticaja na ispunjenost uslova za umanjenje ovih obaveza.

(MONDO/agencije)


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 04 Jan 2013, 19:39
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Beogradska Hipo Alpe Adrija nema informacije o istrazi

Slika

BEOGRAD, 4. januara 2013. (Beta) - Hipo Alpe Adrija banka iz Beograda (Hypo Alpe-Adria-Bank) saopštila je u petak da nema zvanične informacije o navodnoj istrazi o kreditima koje je ta banka odobravala srpskim biznismenima.

"Ukoliko postoji ili bude postojala bilo kakva istraga u vezi sa poslovanjem Hipo Alpe Adrija banke u Srbiji, predstavnici banke će biti na raspolaganju nadležnim organima, kako bi bile utvrdjene sve činjenice i istraga uspešno okončana", saopštila je Hipo Alpe Adrija banka.

Saopšteno je izdato povodom pisanja beogradskih medija da Ministarstvo finansija Austrije ispituje kredite većem broju srpskih biznismena, zbog sumnje da se radi o pranju novca.

Hipo Alpe Adrija banka u potpunosti posluje u skladu sa zakonima i propisima Republike Srbije, navodi se u saopštenju te banke.

(Beta, 04.01.2013)


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 05 Jan 2013, 14:59
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Tabaković: Inflacija u 2013. do 5,5 odsto

Inflacija u Srbiji će do kraja 2013. biti držana u zacrtanom koridoru od 5,5 odsto, izjavila je danas u Beogradu guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Slika

"Samopouzdanje koje imamo i ogledalo u kome se gledamo nije neko naše sopstveno, već je merljivo brojkama, ciframa i pre svega stabilnošću koju postepeno i polako počinjemo da ostvarujemo", istakla je guvernerka Tabaković gostujući na beogradskoj televiziji Pink.
Tabaković je ukazala da je stabilnost kursa koji je postignut u Srbiji od avgusta do danas, pokazatelj koji građani najlakše vide i najbolje razumeju, napominjući da pri tome nije bilo trošenja deviznih rezervi.
Guverner NBS je najavila da će iduće nedelje biti objavljeni podaci o inflaciji u 2012, dodajući da očekuje da će ona biti u granicama prognoza centralne banke - maksimalno 13 odsto.

Tabaković je istakla da to na najdirektniji način govori da je NBS, sa ovim rukovodstvom i timom koji guverner vodi, kao i merama koje su preduzete, sprečila da se efekti cena poljoprivrednih proizvoda i izborne godine preliju na ostale cene.

Tabaković je ukazala da inflacija ima potpuno precizne elemente, koji utiču na njen rast, a to su pre svega kada je Srbija u pitanju, visoka zavisnost od cena hrane.
"To što imamo u oblasti poljoprivrede krupne oscilacije cena rezultat je nekoordinisane politike između NBS i Vlade Srbije, gde ne možemo da držimo inflaciju pod kontrolom samo monetarne politike", kazala je Tabaković
Guvernerka je istakla da NBS i Vlada Srbije moraju da govore istim jezikom ekonomske politike.
Na rast inflacije su, osim cena poljoprivrednih proizvoda, uticali i situacija u Evropi, jer zbog recesije nije bilo zahteva za izvozom roba iy Srbije, kao i cena energenata na svetskoj berzi, objasnila je Tabaković

No, po oceni guvernera NBS, na inflaciju je u najvećoj meri uticalo prekomerno trošenje u izbornoj godini.
Tabakoić je rekla da nema apsolutne sigurnosti da će u 2013. deficit budžeta biti projektovanih 3,6 odsto bruto-društvenog proizvoda (BDP), ali to garantuju projekcija izvoza i odnosa države sa "Fijatom" i nekim novim investitorima koji treba da dođu u Srbiju.

Upitana kakva je njena saradnja sa premijerom Srbije Ivicom Dačićem i ministrom finansija Mlađanom Dinkićem, Tabaković jer naglasila da je ta saradnja "vrlo profesionalna, uprkos tome što neki izmišljaju sukobe i probleme među njima."
"Sve naše akcije koje zahtevaju i aktivnost NBS i stabilnost bankarskog sistema i odluke koje Vlada donosi u tom smislu, dogovorene su pre nego izađu na Vladu", rekla je guverner Tabaković.
Tabaković je zaključila da je njen cilj da građani povrate poverenje u sopstvenu valutu - dinar, kao i državu, Vladu i NBS.

(Tanjug/Foto: Nenad Milošević, Tanjug)


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 06 Jan 2013, 19:24
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Srbi među liderima po pesimizmu

Beograd -- Građani Srbije su među najvećim pesimistima u svetu kada su u pitanju ekonomska očekivanja. Svaki drugi žitelj u 2013. računa na finansijske teškoće.

Slika

U dubokom finansijskom beznađu živi čak 41 odsto naših sugrađana i zato sa Velikom Britanijom delimo deseto mesto među najvećim pesimistima sveta, pišu "Večernje novosti".

Nakon što smo preneli istraživanje zagrebačkog "Jutarnjeg lista" koje pokazuje da tek svaki deseti građanin Hrvatske veruje u bolje sutra, pokazalo se da očekivanja u Srbiji nisu ništa vedrija.

Naime, kako pišu "Večernje novosti", građani Srbije ne samo da su nesrećni, nego se ni ne nadaju da će im uskoro biti bolje.

Svaki drugi građanin Srbije od ove godine očekuje samo ekonomske poteškoće. U dubokom finansijskom beznađu živi čak 41 odsto naših sugrađana i zato sa Velikom Britanijom delimo deseto mesto među najvećim pesimistima sveta. Sve ovo pokazuje istraživanje o ekonomskim očekivanjima za 2013. godinu koju je sproveo "Galup internešnl“.

Rezultati kažu da je Evropa u dubokoj depresiji. Kada razmišljaju o sudbini svojih novčanika, Portugalci su u najvećem minusu. Čak 85 odsto ispitanika strepi od ekonomskih poteškoća, a prate ih Francuzi. Među deset najutučenijih naroda su i Belgijanci, Španci, susedi iz BiH, Irci, Nemci i Poljaci. Očigledno da države Starog kontinenta, ma koliko bogate bile, i dalje strepe od krize.

Psihoterapeut Zoran Milivojević objašnjava da narod samo reaguje na realne ekonomske pokazatelje.

"U svakodnevnom životu imaju čitav niz dokaza da lošije žive i da ni ove godine neće biti bolje. Pesimizam kod Srba pokazuje i nedostatak vizije. Kada čovek vidi da je nešto bar krenulo, može da se nada boljem. Ovako, tumara u mraku. Naš pesimizam možda i nije toliko loš, jer nam daje realnu sliku o sadašnjoj situaciji. To je posebno važno za one koji razmišljaju o pokretanju svog biznisa. Bolje da znaju da su uslovi loši, nego da se zaleću", ocenjuje on.

Ni domaći ekonomisti nisu previše iznenađeni što su Srbi među liderima po pesimizmu. Ovo "Galupovo“ istraživanje pokazuje da svega 12 odsto naših građana očekuje ekonomski prosperitet. Trećina ne očekuje ni bolje ni gore.

Ekonomista Danijel Cvjetićanin kaže da se sa sigurnošću jedino može očekivati da će u februaru 2013. realni troškovi života, u poređenju sa 2012, biti manji bar za 3,45 procenata, pošto će ovaj mesec imati jedan dan manje.

"Sve ostalo je u domenu nagađanja. U Srbiji bi stepen ekonomskog optimizma bio na višem nivou da je potrošnja usklađena sa proizvodnjom, odnosno za petinu niža. I da je uvoz usklađen sa izvozom, što znači da bi u prodavnicama bilo upola manje robe", podseća on.

"Mnogo je komotnije rasprodavati resurse koji su nam ostavile prethodne generacije, zaduživati se u inostranstvu, a dugove ostavljati deci i unucima. I nemilice trošiti, trošiti... I pri tom biti 'nesrećan' zbog loših perspektiva, koje su svakome očigledne", kaže Cvjetićanin.

Pesimizam među građanima Srbije mogao bi da utiče na poslovne rezultate, upozorava ekonomista Ljubomir Madžar. S jedne strane je rezultat loše situacije u zemlji, a s druge je i odgovoran za skroman učinak.

"Poslovno raspoloženje je vrlo bitno u svakoj privredi. Upravo od gledišta na ekonomiju i život zavise i poslovne inicijative i nove preduzetničke ideje. To što je Srbija u vrhu pesimista znači, prvo, da realna situacija daje jak osnov za takvo razmišljanje. Pokazuje da i naši privrednici nemaju čemu da se nadaju", smatra Madžar.

"Drugo, ovo je loš predznak za bilo kakva ekonomska očekivanja. Na sva ograničenja, još imamo i teret paralisanog poslovnog sveta", kaže on.

Deo međunarodne studije "Galupa“ je i istraživanje koliko smo srećni. Građani Srbije su ovde deveti među najnesrećnijim narodima sveta. Ispred nas su žitelji Libana, Zapadne Obale i Gaze, Rumunije, Iraka, Portugalije, Tunisa, Irske i Poljske.

S druge strane, pravi ekonomski preporod iščekuju u Gruziji. Njeni stanovnici, dve trećine, najveći su optimisti. U nacionalne ekonomije se uzdaju i građani Azerbejdžana, Brazila, Mozambika, Kine, Perua, Indije.


B92


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 06 Jan 2013, 19:31
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Poskupela paprika, paradajz, brokoli, tikvice...

Slika

Niske temperature, sneg i otežan transport uticali su manju ponudu sezonskog povrća, što je uticalo na porast cene paprike, paradajza, brokolija, tikvica, krastavca...

Zadovoljavajuća je bila ponuda krompira, crnog luka i kupusa, dok je zbog sušnog leta u Srbiji i u okruženju smanjen obim ponude pasulja, kako belih tako i šarenih i žutih sorti ove omiljene namirnice na našim trpezama.

Prosečna je takođe bila ponuda šargarepe, praziluka peršuna, paškanata i celera tokom čitavog meseca.

Paprika je, što se kvantaša tiče, proteklog meseca mogla jedino da se kupi na kvantašu u Beogradu, a cena je u zavisnosti od sorte varirala od 200 dinara do 220 dinara po kilogramu (din/kg).

Dominantna cena ove povrtarske kulture je na zelenim pijacama iznosila najčešće 350 din/kg. Slabija je bila takođe i ponuda paradajza što se odrazilo i na cenu ovog proizvoda.

Na kvantašu u Beogradu je dominirala cena od 170 din/kg, dok je dominantna cena na zelenim pijacama iznosila 200 din/kg, što je duplo viša cena u odnosu na novembar.

Ponuda krastavca bila je slabija nego prethodnog meseca i on je mahom bio iz uvoza.

Veleprodajna cena na kvantašu u Beogradu bila je 200 din/kg, dok je u maloprodaji dominirao iznos od 300 din/kg.

Prosečna ponuda i zadovoljavajuća prodaja kupusa u decembru, kao i prethodnog meseca, a prodajna cena ove povrtarske kulture varirala je od 17 do 30 din/kg na kvantašima i 40 din/kg na zelenim pijacama.

Najčešća prodajna cena crnog luka bila je na kvantašima od 30 do 40 din/kg, dok je na zelenim pijacama dominantna iznosila 50 din/kg kao i u novembru.

Prodajna cena belog luka kretala se od 200 din/kg do 500 din/kg, objavljeno je u biltenu Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS).

Ponuda i prodaja krompira bili su na prošlomesecnom nivou. U veleprodaji je varirao iznos od 40 do 50 din/kg, a dominantna maloprodajna cena iznosila je 60 din/kg.

Tikvice su se na kvantašima mogle pazariti po ceni od 140 do 150 din/kg, dok je na zelenim pijacama dominirao iznos od 200 din/kg.


Akter


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 07 Jan 2013, 18:09
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Sve je više žena milionera!

Istraživanje koje je nedavno sprovedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da, iako je opšta ekonomska situacija u svetu loša, plate žena rastu više nego ikada.

Slika

Rezultati su otkrili da je broj žena u svetu koje zarađuju milionske cifre u proteklih pet godina porastao za 40 odsto.

Dok su muškarci poslednjih godina bili skloniji tome da svoj novac ulažu u akcije na berzi koje su pretrpele velike gubitke u recesiji, žene su više ulagale u nekretnine i konkretan biznis koji im je donosio profit.

Studija je pokazala i to da nisu samo zaposlene žene posvećene karijeri one koje uspevaju mnogo da zarade.

Situacija se promenila i za pripadnice lepšeg pola koje ostaju kod kuće – sve više njih dobija inovativne ideje uz koje uspevaju da zarade.

*Saznajte koji su to najbizarniji načini da se zaradi novac i koje čarobne reči privlače novac.

Izvor: Cosmopolitan.hr/S media foto:Guliver/Thinkstock


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 12 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker