Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 11:15


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 08 Jun 2013, 09:37
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Projektovao hotel na vrhu Mosta na Adi

Pilon Mosta na Adi za kratko vreme postao je jedan od najprepoznatljivijih gradskih simbola zahvaljujući svojoj visini od 200 metara. Zamislite još da je zaživela ideja Slobodana Maldinija, jednog od najuglednijih domaćih arhitekata, da se na njegovom vrhu nađe - hotel!

Slika

Originalni arhitekta razmišljao je kako da most bude i ekonomski isplativ i došao na ideju da bi hotel na vrhu pilona bilo najbolje rešenje kojim bi Beograd dobio atraktivnu turističku lokaciju sa koje bi se pružao najlepši pogled na grad.

- Logično urbanističko-arhitektonsko i ekonomsko rešenje je da se ova izuzetno atraktivna lokacija, nastala podizanjem Mosta na Adi, iskoristi u turističke i druge profitabilne svrhe. Na vrhu najvišeg pilona u Evropi zamislio sam hotelsko-restoranski objekat, odnosno jedinstveni mikrohotel sa panoramskim restoranom i drugim ekskluzivnim i atraktivnim turističkim sadržajima - objašnjava za naš list Maldini, višestruko nagrađivani arhitekta i autor mnogobrojnih knjiga o arhitekturi.

I sam pogled na hotel pobuđuje znatiželju, a Maldini kaže da bi ovo mesto sigurno postalo nezaobilazna stanica svih turista koji posete prestonicu.

- Do hotela se dolazi brzim liftovima koji su postavljeni duž vertikale pilona. U svojoj staklenoj fasadnoj opni kroz koju se pruža nezaboravan pogled na grad, hotel sadrži nekoliko ekskluzivnih apartmana, restoran, kazino, prostorije za panoramsko posmatranje grada i zabavu - dodaje arhitekta.

Sigurno bi se našli skeptici koji bi posumnjali u realizaciju ovakvog projekta, ali Maldini naglašava da je u arhitektonsko-građevinskom i konstruktivnom smislu ovaj projekat i te kako ostvariv.

Slika
Slobodan Maldini (Foto: Facebook)

- Beograd već ima sličan objekat, restoran na vrhu Avalskog tornja, koji je, s obzirom na zahtevnu građevinsku konstrukciju, mnogo teži projekat nego hotel na Mostu na Adi. Siguran sam da je bilo moguće privući investitora koji bi se upustio u ovakav poduhvat, s obzirom na to da je imperativ kod investiranja u urbane hotelske objekte pronalaženje ekskluzivne i turistički izuzetno atraktivne lokacije - kaže arhitekta Slobodan Maldini i dodaje da je sličan objekat restorana sagrađen na vrhu pilona Novog mosta u Bratislavi još davne 1972. godine.

Sa namerom da privuku što veći broj posetilaca s jedne strane ili ekskluzivne i vrlo zahtevne, ali i finansijski moćne goste, urbani hotelski objekti se danas grade u svetu na izuzetno atraktivnim lokacijama na konstruktivno i arhitektonski atraktivan način. „Među primerima ovakvih izuzetnih hotela su ‘Stratosfera’ u Las Vegasu, hotel ‘Tramp’ u Dubaiju, ‘Alfabet kula’ hotela Kempinski, Batumi, a najinteresantniji primer je ‘Marina bej sends rizort’ u Singapuru, sa infiniti bazenom dugim 146 metara podignutim na visini od 191 metra”, kaže Maldini.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 15 Jun 2013, 22:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbin prvi u svetu iz topa oborio avion

U selu Poljni živo sećanje na Radoja Raku Ljutovca (1887-1968) - začetnika srpske protivvazdušne odbrane. Sprema se obeležavanje stogodišnjice Ljutovčevog podviga

Slika
O rodnoj kući Rake Ljutovca brinu rođaci

SPECIJALNA jedinica Vojske Kraljevine Srbije branila je Kragujevac sa Metinog brda tog 30. septembra 1915. godine. Među njima i redov Radoje Raka Ljutovac iz sela Poljna kod Trstenika. Tri neprijateljska aviona približavala su se iz pravca Lapova. Data je uzbuna.


Srpski vojnici su pokušali da se odbrane puškama, ali je iz aviona poletelo 45 bombi. Većina se sručila na varoš, a 16 na Vojno-tehnički zavod. Raka se dohvati topa, okrene ga ka oblacima, opali i pogodi avion! Ne samo da top nije bio napravljen kao protivavionski, već je bio modifikovani turski, zaplenjen još 1912. godine. Avion marke „ferman“ bio je komandni.

Ovaj trenutak smatra se početkom srpske PVO, a ujedno je prema raspoloživim podacima prvo obaranje aviona iz topa na svetu!

- Komandant dade Raki konja da odjaše na lice mesta, više da ga ne bi sam ubio, jer se oglušio o naređenje i pucao iz topa iz čistog revolta! - svedoči, za „Novosti“, Zvonimir Ljutovac, praunuk Rakin. - Avion je pao u Ulicu prestolonaslednika Petra. Raka je dojahao do olupine i salutirao poginulim vojnicima. E, to je bio moj pradeda. To je bio srpski vojnik.

Ovih dana u Narodnom univerzitetu i Turističkoj organizaciji Trstenika ponovo se pominju ime Rake Ljutovca. Sprema se sređivanje rodne kuće ne bi li do 2015. godine, kada će biti obeležena 100. godišnjica Ljutovčevog podviga, a Poljna dobiti pravu spomen-kuću u znak sećanja na veliko ime svog meštanina.
Radoje Ljutovac nije imao direktne potomke, iako se dva puta ženio. Odmah po ratu otvorio je trgovinsku radnju u Trsteniku gde je danas zgrada suda. Živeo je složno sa rođenom braćom Mirčom i Živadinom. Porodica Ljutovac ni po cenu života ne izdaje korene.

- Uvek je morao da ostane jedan sin u Poljni da se ne ugasi ognjište. To je bila sudbina mog dede Svetomira, oca Dragiše i sada mene - kaže nam Zvonimir. - Pradeda Raka nam je uvek pomagao, ali i ja sam njemu. Bio sam mu vodič do moje 14. godine, jer je pred smrt izgubio vid.

Slika

DAN RAKETNE JEDINICE

POSLE obaranja aviona Radoje Ljutovac unapređen je u kaplara, a kasnije na Solunskom frontu i u narednika. Odlikovan je Karađorđevom zvezdom, medaljama Albanska spomenica i Spomenica rata. Taj 30. septembar slavi se kao Dan Artiljerijsko-raketne jedinice Vojske Srbije, a kragujevačka kasarna nosi Rakino ime.

Ostavio je potomcima i prijateljima dragocenu priču iz srpske istorije. Često je pričao u kafani „Jadran“ u Trsteniku gde je imao počasno mesto. Družio se sa Živojinom Mišićem. Slavila ga je kraljevska porodica, primao je savezničke delegacije u Beogradu i u Kruševcu.

- Kako nije imao rođenu, pomagao je tuđoj deci, a koliko ih je samo po Poljni i Trsteniku iškolovao, to niko ne zna - priča, za „Novosti“, Dušica Ljutovac, Zvonimirova supruga. - Po smrti je sve svoje poklonio opštini, sudu, banci i porodici. Čak je svaki predmet u kući, koji danas čuvamo popisao i pribeležio kome poklanja, od stolice do šifonjera.

Čukununuci Ivan i Dragan Ljutovac nastaviće da brinu o Rakinom domu. Naslednici imaju ogromno gazdinstvo, poljoprivredu i noviju kuću u dvorištu. Stara ne sme da se dira. Spremni su da podrže svaku ideju o uređenju spomen-kuće. Jedino su dodali crepove kako bi zaštitili kolevku slavnog artiljerca.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 27 Jul 2013, 01:07
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Црква Снежне Госпе на Текијама


Slika


Црква Снежне Госпе на Текијама је црква у Србији. Арапска реч „текија“ означава мирно почивалиште, обично поред путева, и увек поред добре воде, ако у близини није вило већих ханова. Црква је римокатоличкa.
Црква Снежне Госпе се налази на самом изласку из Петроварадина према Сремским Карловцима.
На месту где је некада била црква цистерцитског реда коју су Турци срушили 1526. године. Турци су у 16. веку саградили дрвену џамију са минаретом и малу текију са два дервиша по којој је добила име (на арапском: одмориште). После Карловачког мира 1699. године(е тада ако нисте знали смишљен је ОКРУГЛИ СТО!), исусовачки ред на истом месту је основао капелу Безгрешног Зачећа Маријина, која је половином 18. века добила дрвени торањ и три мања олтара. Садашња црква (у неоготском стилу, са два торња и три звона у једном) саграђена је 1881. године по пројекту загребачког архитекте Хермана Болеа са олтарима у стилу три хришћанске варијанте: католичке, православне и протестантске,посвећеним Св. Ани, Св. Јосипу и Безгрешном Зачећу Маријином, залагањем опата Илије Округића Сремца и дозволом Јосипа Јураја Штросмајера.
Током Другог светског рата, усташе су из цркве избациле протестантски и православни олтар.
На задње кубе је постављен крст и полумесец као знак да богомоља припада двема религијама. Полумесец је положен испод крста, као симбол победе хришћанства над исламом августа 1716. Црква је реновирана 1976. године.


преузето са sr.wikipedia.org


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 28 Jul 2013, 14:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Otkriće kod Bora: Tragovi rudarstva stari 3.000 godina

U Banjskom polju u Brestovačkoj Banji nadomak Bora, pronađeni su tragovi antike, starijeg gvozdenog i bakarnog doba na nalazištu Ružana. “Ove godine smo imali sreće da u Banjskom polju, na lokalitetu Ružana, prvi put otkrijemo arheometalurški kompleks. Prvi put smo u istočnoj Srbiji naišli na tragove baš metalurškog procesa proizvodnje bronze”, rekao je dr Aleksandar Kapuran, naučni saradnik Arheološkog instituta u Beogradu.

Slika

Pronađeni su predmeti iz prvog i drugog milenijuma pre nove ere i ostaci metalične šljake koji svedoče o drevnom stanovništvu koje se pretežno bavilo metalurgijom.

Predmeti iz prvog i drugog milenijuma pre nove ere, kao i četvrog veka nove ere, pronađeni na lokalitetu nadomak Bora.

Otkriveno je višeslojno arheološko nalazište Ružana, koje svedoči o tri epohe, bakarnom, starom gvozdenom i antičkom dobu.
Istraživanja je pokrenuo Muzej rudarstva i metalurgije u Boru, a pronađeni su mnogi predmeti na osnovu kojih se otkriva rudarski aspekt života tadašnjeg stanovništva.

“Istočna Srbija je veoma značajna za period praistorije, jer je ovde počelo prvo rudarstvo i metalurgija bakra u Evropi. To se nastavilo i kroz period bronzanog doba. Zbog toga smo na ovom području pronašli puno naselja iz bronzanog doba, koja su isključivo imala funkciju rudarstva i metalurgije, prerade bakra i bronze”, kaže Kapuran.

On je rekao da su arheolozi pronašli nekoliko bronzanih novčića i karakterističnu keramiku iz antičke ephohe.

“Imamo i nalaze iz starijeg gvozdenog doba, prvi milenijum pre nove ere, i materijal iz bronzanog doba. Posebno nam je interesantno bronzano doba, jer smo pronašli materijal iz drugog milenijuma pre nove ere. Detektovali smo neki objekat, ne znamo da li se radi o jami ili nekom ukopu, koji je veoma bogat arheološkim materijalom. Pronašli smo delove keramičkih posuda, kamene alatke, ali ono što je najznačajnije je mnogo metalične šljake”, rekao je Igor Jovanović, kustos i arheolog Muzeja rudarstva i metalurgije u Boru.

Istraživanje se odvija u dve faze, tokom jula i u drugoj polovini avgusta, a pronađene predmete osim arheologa borskog muzeja, izučavaju i stručnjaci Arheoloških instituta u Beogradu i Londonu, i Tehničkog fakulteta u Boru.

U neposrednoj blizini postoji još nekoliko lokaliteta iz bronzanog doba. Otkriveni su nekropola Trnjane kod Brestovačke Banje gde su sahranjivani rudari tog vremena, kao i nalazišta Hajdučka česma i Borsko jezero.


nadlanu

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 29 Jul 2013, 21:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zrenjanin: Vratile se modrovrane

Uspešna akcija ornitologa za zaštitu retke i atraktivne vrste ptice. Kućice za gnežđenje povećale brojnost ugrožene vrste čak deset puta

Slika
Prstenovanje modrovrane

ZRENjANIN - Vojvođanski ornitolozi načinili su podvig u zaštiti modrovrane (zlatovrane, Coracias garrulus).


Ova atraktivna ptica, jedna od retko zapanjujućih prizora u ptičijem svetu, gotovo je iščezla iz starih vrbaka i šumaraka na pustarama. Teško se nosila sa nemilosrdnom sečom starih stabala, u čijim dupljama se gnezdila, nestajanjem pašnjaka na kojima se hranila. Populacija modrovrane našla se na rubu potpunog nestanka. Srećom, pre deceniju, zaštitari su krenuli u akciju spasavanja. Stara kvrgava stabla nisu mogli da vrate, pa su im za gnežđenje ponudili veštačke kućice, koje su pravili i stavljali gde god je to bilo moguće.

- Počeli smo sa Subotičko-horgoškom peščarom. Tu je ostalo još nekoliko parova, područje je zaštićeno, tako da smo pretpostavili da će oporavak ići lakše. Od 2003. do Adanas napravili smo 700 kućica za gnežđenje, a godišnje postavimo oko 50, s tim, da dotrajale i oštećene zamenimo. Takođe, neumorno razgovaramo i upozoravamo institucije da su modrovrane ugrožene - kaže Oto Sekereš, iz Udruženja ljubitelja prirode „Riparia“.

Projektu se pridružilo i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, pošto su duplje redovno morale biti kontrolisane, a mladunci prstenovani. Prvo običnim, a zatim (od 2010) prstenovima u boji, koji se lakše vide i sa veće daljine. Ohrabruje rezultat upornog rada. Sekereš kaže da se u 2012. u kućicama gnezdilo 112 parova, a ove godine gotovo 150, što je povećanje u odnosu na prvobitnu brojnost za čak 10 puta.

Marko Tucakov, iz Društva za zaštitu ptica, kaže da se proširilo i samo područje gnežđenja, i to za više od 90 kilometara na jug. Tako da sada modrovrana ima na svim potiskim slatinama i stepama. Čak kod Aradca, u blizini Zrenjanina, odakle su prethodno nestale pre više od 40 godina.

Slika

- Sada se nadamo da će se populacija fizički spojiti sa modrovranama koje se povremeno gnezde na obodima Deliblatske peščare, a kojih je takođe izuzetno malo. No, posla je sve više, a ohrabruje da smo u projekt uključili 30 novih aktivista. Oni su se obavezali da će na svojim područjima godišnje postaviti deset novih kućica i kontrolisati postojeće - kaže Tucakov.



NEGOTINSKA KRAJINA I ŠUMADIJA

BRIGU za modrovrane ornitolozi planiraju da prošire na Negotinsku Krajinu i centralnu Šumadiju. S pravom očekuju pomoć i razumevanje za aktivnu, a ne samo formalnu zaštitu ove strogo zaštićene vrste ptice, simbola očuvane prirode naših prostora.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 03 Avg 2013, 01:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbi ponovo slave boga Peruna

Udruženje „Staroslavci“ pokušava da obnovi i vrati se staroj srpskoj religiji i običajima. Planiraju da osnuju versku zajednicu. Rodnoverje priznato u svim slovenskim zemljama

Slika
Planiraju da osnuju versku zajednicu foto: A. Stevanović

DESETAK ljudi sa podignutim rukama stoji ukrug kraj stoletnog hrasta. Uz drvo su položene zapaljene sveće, pogača i dve jabuke.


- Bože koji si nam dosad donosio hranu, daj nam je i sad u izobilju - izgovaraju uglas i prosipaju proso koje su stezali u šakama.

Košutnjak. Jul, godine gospodnje 2013. Mesec žetvar, 7031. godine od stvaranja sveta, po kalendaru koga su se držali naši preci. Oni čiju veru sada nastoje da obnove članovi udruženja „Staroslavci“ koji su upravo izveli jedan od retkih slovenskih obreda o kojem postoji zapis savremenika.

- Povezalo nas je interesovanje za istoriju Srba pre Nemanjića i pre prihvatanja hrišćanstva i upoznali smo se na različitim forumima koji su se bavili tim temama - priča Milan Dmitrašinović, jedan od članova udruženja „Staroslavci“. - Pre godinu dana smo osnovali udruženja, a nameravamo da osnujemo i versku zajednicu, koja će imati i svoje sveštenike - žrece. Pre toga hoćemo da detaljno i koliko god je moguće autentično rekonstruišemo običaje i verovanja naših predaka. Nema mnogo svedočanstava o staroj srpskoj veri i to mnogima daje osnova da improvizuju, dodaju šta im se sviđa i čak to zloupotrebljavaju. Mi želimo da obnovimo staru veru onakvu kakva je bila.

Rekonstruisanje srpske narodne religije nije nimalo jednostavno. Pisanih tragova nema, a materijalni su nestali jer su svetilišta i kipovi najčešće bili građeni od drveta. Hramovi i sveta mesta bili su svuda oko njih, gde god se nalazio hrast ili drugo sveto drvo.

Slika

Nisu svi članovi udruženja rodnoverni, kako glasi savremeni naziv drevne narodne vere. Većina se ipak odrekla pravoslavlja i drugih religija u kojima su odgajani i vratili se Perunu, Svetovidu, Triglavu, Vesni... Imaju četrdesetak aktivnih članova i još desetine onih koji povremeno dolaze na okupljanja ili prate njihove aktivnosti.

- Poštujemo hrišćanstvo i pravoslavlje i nemamo ništa protiv drugih religija, ali meni se činilo da su hrišćanstvo, kao i islam i druge velike religije previše okrenuti materijalnom. Vera naših predaka je usmerena prema prirodi i precima. Bogove slavimo, a ne klanjamo im se.

Staroslavci, osim religije, nemaju mnogo toga zajedničkog. Neki su etnolozi, drugi rade u izdavačkim kućama, ima studenata, radnika ili onih koji žive od rentiranja lokala. Politički pogledi su im različiti, a ujedinjuje ih ideja panslovenstva.

- Rodna vera ujedinjuje sve Slovene - kaže Nebojša Jeremić, predsednik „Staroslavaca“. - Delimo je, uz male razlike, sa Rusima, Poljacima, Česima, ali i sa Hrvatima, Bošnjacima i Slovencima. Dugo smo ratovali podeljeni religijama, a zapravo smo potekli od istog naroda koji je imao jednu veru.


VENČANJE UZ ŽRECA

VOJIN Stanković venčaće se na proleće - po slovenskim običajima. - Moja devojka je hrišćanka, pa smo se dogovorili da se venčamo u skladu sa obe religije - kaže Vojin. - Najpre ćemo obaviti obred u crkvi, a zatim na livadi. Bićemo obučeni u narodnu nošnju, nositi vence na glavi, a venčaće nas žrec koji će doći iz Ukrajine.

Slika

Ne vole kada ih nazivaju paganima jer zvuči pogrdno, ali protiv izraza „mnogobošci“ nemaju ništa. Etiketa „sekta“ lako se prilepi, ali kada čuju objašnjenje, ljudi postaju otvoreniji.

- Objasnimo im da je reč o staroj srpskoj veri čiji su tragovi i danas sačuvani u pravoslavlju i da se mi trudimo da očuvamo i obnovimo narodnu tradiciju - kaže Vojin Stanković.

- Rodnoverje je prihvaćena religija u svim slovenskim zemljama osim u Srbiji. U Rusiji postoje čitava sela koja su rodnoverna.

MEDOVINA NA PROSLAVAMA

STAROSLAVCI obeležavaju četiri velika praznika - ravnodnevnice, zimsku kratkodnevnicu i letnju dugodnevnicu. Na proslavama koje organizuju uvek u prirodi, na Košutnjaku ili Adi Ciganliji, obično se okupi stotinak ljudi. Manjim skupovima obeležavaju i druge praznike, poput Perunovog dana.


- Organizujemo i igre na kojima se takmičimo u tradicionalnim disiplinama poput navlačenja konopca i bacanja kamena s ramena. Preskačemo vatru jer je to stari običaj čišćenja duše. A obavezna je medovina koju sami pravimo - pričaju staroslavci.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 06 Avg 2013, 01:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vitezovi osvojili tvrđavu Koznik

Manifestacija „Koznik - grad vitezova“ okupila više od 2.000 posetilaca. Jedno od najočuvanijih srednjovekovnih utvrđenja u zemlji najživlje je bilo u 14. veku

Slika

VIŠE od 2.000 posetilaca minuli vikend provelo je na 922 metra nadmorske visine, na srednjovekovnoj tvrđavi Koznik, smeštenoj na obronku Kopaonika, 11 kilometara od Aleksandrovca i osam od Brusa. Viteški turnir sa 60 srednjovekovnih boraca, srednjovekovna gozba, pijaca i obilazak odlično očuvanog Gornjeg grada s kojeg se vidi pola Šumadije i istočne Srbije, bile su samo deo ponude na petoj manifestaciji „Koznik - grad vitezova“.


Turnir je potrajao do duboko u noć, a šatore su vitezovi iz Ukrajine, Poljske, Češke, Bugarske i više srpskih gradova počeli da sklapaju tek u nedelju. Jedno od najočuvanijih srednjovekovnih utvrđenja u zemlji najživlje je bilo u 14. veku, a turisti su imali prilike da upoznaju makar deo tog života.

- Tema ovogodišnje manifestacije bila je srpski srednjovekovni panađur, tako da smo rekonstruisali i pijacu sa robom, a vitezovi su izlažili mačeve, oklope i pripremali starinska jela - priča za „Novosti“ Ivan Brborić, direktor Zavičajnog muzeja Župe, odakle je potekla ideja o promovisanju Koznika. - Grad je kulturno dobro od velike vrednosti, a manifestacija pomaže da privučemo posetioce.


KOZE NOSILE KAMEN
LEGENDA kaže da su kamen ugrađen u Koznik nosile koze, pa je otuda i grad dobio ime. Zna se da je Lazar Hrebeljanović često boravio u Kozniku, a da je kasnije grad pripadao Radiču Postupoviću (Oblačić Rade u narodnim pesmama). I za Koznik se vezuje ime Proklete Jerine, žene Đurđa Brankovića, koja je u Župi zavela kuluk i poplavila dolinu Rasine prema Mitrovom polju kako bi uživala na lađi. Na Kozniku se danas može videti nekoliko očuvanih kula (južna i sverozapadna), a nađeni su dokazi o postojanju crkve, bunara, turskog suda i velelepnog života.

Tamara Ognjević, istoričar umetnosti i stručnjak za srednjovekovni nutricionizam, zainteresovane posetioce je upoznala sa gastronomskom starinom, koja se nalazila na stolu Nemanjića, Hrebeljanovića, Lazarevića i potonjih vladara i despota.

- Koznik je bio i poznat trgovački centar, gde se odvijala značajna razmena ljudi i robe - objašnjava za „Novosti“ Tamara Ognjević, direktorka „Artiscentra“, koji pet godina vodi istraživački projekat „Živeti prošlost - srpska srednjovekovna gozba“. - Izvesno je da smo u Dubrovnik, Grčku, Italiju, Bugarsku izvozili sušenu ovčetinu i svinjetinu, sir, kiselo mleko i med, a uvozili vino, južno voće, pehare, tkanine.

Arheolog Sanja Crnobrnja, kustos Zavičajnog muzeja, ističe da je dva hektara Gornjeg grada samo delić ranijeg izgleda utvrđenja.

- Na osnovu dve arheološke kampanje utvrdili smo najranije tragove od praistorije, ozbiljan sloj od četvrtog do šestog stoleća, period Nemanjića, Lazarevića, period Radiča Postupovića, turski period, ali i život po oslobođenju od Osmanlija, što je retko u našoj istoriji - kaže za „Novosti“ Sanja Crnobrnja.

Slika


novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 12 Avg 2013, 23:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Festival belog luka

ŠUPLJAK - Selo Šupljak kod Subotice, pročulo se po proizvodnji belog luka.

Mnoga domaćinstva žive od te proizvodnje, a nekima je to i dopunski izvor zarade.

Slika

U čast belom luku meštani su i ove godine organizovali festival.



rtvrs

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 11 Sep 2013, 19:24
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nađena fotografija rodonačelnika moderne Vrnjačke Banje

Slika

Fotografija rodonačelnika moderne Vrnjačke Banje Pavla Mutavdžića nađena je posle više decenija traganja, zahvaljujući naporima direktora biblioteke Ognjena Topalovića. Goran Karavesović iz Turističke organizacije je rekao da je više od četiri decenije trajala potraga za portretom Mutavdževića čijom je inicijativom i vizijom stvorena Vrnjačka Banja.
“O Pavlu Mutavdžiću malo se znalo, jos manje govorilo u višedecenijskoj prošlosti Vrnjačke Banje, i da nije bilo teksta objavljenog u ‘Politici’ 25. avgusta 1931. godine, kao i knjige doktora Djoke Jovanovića, pitanje je koliko bi se uspelo u tome“, rekao je Karavesović. Nalazač fotografije, Ognjen Topalović, objasnio je da je, radeći na knjizi “Vrnjačka Banja u medjuratnoj ‘Politici’ “, našao portret Pavla Mutavdžića.


Svet


Vrh
Bata iz Banata
Post  Tema posta: Re: Zanimljivosti  |  Poslato: 23 Sep 2013, 15:48
Korisnikov avatar

Pridružio se: 23 Sep 2013, 15:10
Postovi: 54

OffLine
У Србији, географско подручје Баната је подељено између 4 округа:
Севернобанатски округ, обухвата општине Кикинда, Чока, Нови Кнежевац, Кањижа, Сента и Ада, с тим да се три последње општине географски не налазе у Банату, већ у Бачкој.
Средњобанатски округ, обухвата град Зрењанин и општине Нови Бечеј, Нова Црња, Житиште и Сечањ.
Јужнобанатски округ, обухвата град Панчево и општине Вршац, Опово, Ковин, Ковачица, Алибунар, Бела Црква и Пландиште.
Округ Града Београда, у чијем се саставу налази Општина Палилула, која обухвата југозападни део српског Баната.
Српски Банат је већим делом у саставу Војводине, а ограничен је токовима Тисе на западу, Дунава на југу, српско-мађарске границе на северу и српско-румунске на истоку. Рељеф Баната је монотон изузев неколико морфолошких целина:
1. Вршачке планине (641 м.н.в.), укључују Гудурички врх, највишу коту Војводине.
2. Белоцркванска котлина, налази се јужно од Вршца и формирана је крајем неогена.
3. Источнобанатска утолеглица, пружа се северно од Вршца, све до Темишвара, представља плитку потолину спуштену дуж раседа на чијим су се вишим странама почели формирати први пешчани акомулативни облици, претеча је данашње Делиблатске пешчаре.
4. Делиблатска (Велика) пешчара, представља једну од највећих европских пешчаних акомулација. Акомулација песка почела је у време млађе ришке глацијације, након ишчезавања Панонског мора (у то време језера) и успостављања тока Дунава у низији. Изглед пешчаре није ни налик пустињским пејсажима како их иначе неупућени замишљају. Пешчара је култивисана, пошумљена, те јој је песак умртвљен како га не би ветар разносио и на тај начин мењао рељеф. Банатска пешчара се налази у југоисточном Банату, протеже се од југоистока ка северозападу скоро 60 км, а омеђена је са равни Дунава на југоистоку и Тамиша на северозападу, као и насељима Делиблато, Мраморак, Дубовац и Алибунар. Надморске висине пешчаре варирају између 120 и 240 м.н.в., површине је око 300 км квадратних. Пешчара у ужем смислу има дужину од 38 км и ширину од 11 км.
5. Банатска лесна зараван, опкољава Банатску пешчару и представља акомулацију лесне прашине, ситнијег и финијег материјала од песка, који је услед мање тежине, ношен даље од песка пешчаре и таложен тамо где је слабила транспортна моћ ветра.


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 18 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker