Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 07:47


Autoru Poruka
Passion
Post  Tema posta: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 09 Okt 2012, 14:43
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
НОВИ САД



Нови Сад је највећи град Аутономне Покрајине Војводине, северне покрајине Републике Србије, као и седиште покрајинских органа власти [2] и административни центар Јужнобачког округа. Град се налази на граници Бачке и Срема, на обалама Дунава и Малог бачког канала, у Панонској равници и на северним обронцима Фрушке горе.
Нови Сад је, после Београда, други град у Србији по броју становника. На последњем званичном попису из 2002. године, најуже градско подручје Новог Сада (без Петроварадина и Сремске Каменице) имало је 191.405 становника, док је заједно са Петроварадином и Сремском Каменицом (који чине статистички посебна насеља али су и део ужег градског подручја Новог Сада) број становника износио 216.583.[1] На општинском подручју Новог Сада (укључујући и приградска насеља) број становника је 2002. године износио 299.294.[1]
Основан 1694. године, Нови Сад је дуго времена био центар српске културе, због чега је добио име „Српска Атина“. Данас је Нови Сад велики индустријски и финансијски центар српске економије, универзитетски град и школски центар, културни, научни, здравствени, политички и административни центар Аутономне Покрајине Војводине, град домаћин многих међународних и домаћих привредних, културних, научних и спортских манифестација, као и град музеја, галерија, библиотека и позоришта.

Vikipedija


Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 25 Okt 2012, 04:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
NOVI SAD

[Slika

Ime i grb grad je dobio 1. februara 1748. poveljom carice Marije Terezije i tako postao slobodan kraljevski grad: Neoplantae, Neusatz, Ujvidek, Novi Sad.
Na grbu se na plavoj pozadini ističu tri masivne kule ispod kojih protiče Dunav preko zelene livade.
Iznad kula se nalaze Nojev golub i natpis na latinskom Sigillum Regiae Liberaeque Civitatis Neoplantensis, što bi u prevodu na srpski jezik značilo: Pečat kraljevske slobodne varoši Novog Sada.

Slika

Od kada je u periodu socijalizma postao glavni grad Autonomne Pokrajine Vojvodine, Novi Sad je politički, ekonomski, kulturni, prosvetni i svaki drugi centar severne pokrajine Srbije. On je univerzitetski grad sa većim brojem fakulteta i viših škola i medijska imperija na čak pet jezika: srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunskom i rusinskom, što nigde u Evropi nije postojalo. Grad festivala za decu, mlade i stare sa brojnim manifestacijama kao što su Zmajeve dečje igre, Sterijino pozorje, Nomus i najnoviji EXIT festival. Grad kulture sa brojnim bibliotekama, muzejima, galerijama. Legendarni Janika Balaž i kompozitor i dirigent Sava Vukosavljev učinili su da tamburaška muzika postane još jedan važan simbol grada.


Preuzeto sa Danubius foruma


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 25 Okt 2012, 05:01
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
... Tu je zdravstvena zaštita na veoma visokom nivou, čemu izuzetan doprinos daju Instutut svetskog renomea za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici i Medicinski fakultet, koji je dao veliki broj vrsnih naučnika i stručnjaka. Zahvaljujući stručnjacima Instituta za ratarstvo u Novom Sadu nastaju međunarodno priznate nove sorte pšenice i kukuruza, a jedan od zaštitnih znakova grada je Novosadski sajam sa više međunarodnih sajamskih priredbi, od kojih naravno posebno valja izdvojiti Poljoprivredni sajam.

Slika

Novi Sad je sve to, ali i mnogo više. On je i sportski centar, u kom je 1790. osnovano Gradsko streljačko društvo, 1872. “Jačačka, veslačka i vatrogasna zadruga” iz koje se 1885. razvio veslački klub Danubius, a 1981. otvoren je objekat od kapitalnog značaja za razvoj sporta u gradu – Sportski i poslovni centar Vojvodina, popularnije nazvan SPENS.
Ova atraktivna građevina metala, stakla, betona i mermera koja se prostire na 65.000 m2 i deo kompleksa od 20 hektara, u kome su i prostori za sportske i rekreativne sadržaje-teniska igrališta, bazeni, klizalište i drugo, sa velikom dvoranom koja može da primi do 10.000 gledalaca i malom dvoranom za 1.200 gledalaca.
Slika

U samo praskozorje Prvog svetskog rata 1914. godine u Novom Sadu je osnovan drugi najstariji fudbalski klub u Jugoslaviji – FK “Vojvodina”, dvostruki šampion “druge” Jugoslavije. “Vojvodina” 1924. godine dobija i svoj stadion “Karađorđe”, po nacrtima inženjera Dake Popovića, i dan danas stoji na istom mestu, uz SPENS.

Novi Sad je bio i ostao grad dobrih i vrednih ljudi.



Dobro došli u Novi Sad, dobro došli u Srpsku Atinu, gostoljubiv i lep grad, gde Vas građani, vedri i raspoloženi, dočekuju otvorena srca, iskreno i prijateljski.

Gradovi pobratimi: Modena, Norič, Dortmund, Helioupolis, Budva, Čang Čun.


Preuzeto sa Danubius foruma


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 12 Dec 2012, 11:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Pogledajte kako su izgledali oglasi u Srbiji pre 100 godina (FOTO)

Donosimo vam nekoliko oglasa iz Novog Sada od pre 100 godina koji mnogo govore o tom vremenu.

Slika

Novi Sad se pre jednog veka mogao podičiti veoma agilnom izdavačkom delatnošću, a jedna od izrazitih predstavnika javnih glasila sa juga Bačke bio je dnevni list “Zastava” čiji je vlasnik urednik bio Svetozar Miletić. Prvi broj “Zastave” izašao je 9. feburara daleke 1866. godine.

Slika

Slika

Slika


“Zastava” je uz manje-više uspeha izlazila sve do 1929. godine a koliko je tada živa bila medijska scena govori i podatak da je u periodu od septembra 1904. sve do 1914. “Zastava” imala čak dva dnevna izdanja – Jutarnje i Večernje!

Zahavaljujući Matici srpskoj i projektu Digitalne biblioteke Matice srpske u mogućnosti smo da uživamo listajući preko Interneta stare knjige, časopise i tadašnje dnevne novine. Kada “zaronite” u to blago, lako se zanesete i zaboravite na vreme, jer toliko se tu zanimljivih stvari može pronaći.

Donosimo vam nekoliko crtica-oglasa iz Novog Sada od pre 100 godina koji mnogo govore o tom vremenu.

Slika

Slika


Smedia

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 15 Dec 2012, 10:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prva zamisao je bila da Banovina bude crvena

Velelepno zdanje Banovskog kompleksa na Bulevaru Mihajla Pupina i danas, posle 70 godina, pleni poglede svih koji dođu u Novi Sad. Malo je poznato da je tu pre 100 godina bila močvara u koju se nije smelo zalaziti nenaoružan. Sve se to promenilo posle Prvog svetskog rata, kada je Novi Sad počeo da se širi ka Dunavu, a tadašnja Dunavska banovina morala da dobije svoj centar.

Slika
Foto-montaža: Detalji iz sadašnjosti i prošlosti zgrade čija je gradnja trajala tri godine

SIMBOL - Ovaj tekst o Banovini prvi je u serijalu tekstova „24 sata" o Novom Sadu nekad i sad. Svakog ponedeljka moći ćete o svom gradu da saznate nešto što možda niste znali, a i uživaćete u starim fotografijama.

Kako su zabeleži ondašnji horničari, početkom XX veka prostor sadašnjeg Malog Limana kojim gospodari Banovski kompleks je bio močvarno tlo, koje se nije koristilo jer austrougarske vlasti nisu dozvoljavale da se Novi Sad širi prema mostobranu i obali.


Slika
Novi Sad nekad

Međutim, već tada grad pravi prvi urbanistički plan, koji predviđa zidanje niza važnih objekata na novoj saobraćajnici koja bi se nadovezala na most iz podnožja Tvrđave. Rat je obustavio bilo kakve radove, a nova vlast u gradu, sada u okviru Kraljevini SHS, odlučila je da počne sa zidanjem Bulevara, kasnije nazvanim Bulevar kraljice Marije (danas Bulevar Mihajla Pupina).

Godinu za godinom tu će se nasipati milioni kubika zemlje i jedan za drugim, nicali su Dom zdravlja, zgrada Crvenog krsta, Osiguravajući zavod „Koracija”, Radnička komora. Konačno, u drugoj polovini tridesetih godina sagrađen je i Banovski kompleks po projektu arhitekte Dragiše Brašovana koji je zgradu projektovao da liči na - brod!


Slika
Novi Sad sad | Foto: A. Kamasi

Gradnja je počela 1. avgusta 1936. godine, a trajala je do 25. septembra 1939. godine. I pored teške finansijske krize koja je drmala ondašnju kraljevinu, nije se štedelo za gradnju, pa je angažovano na hiljade radnika. Dunavska banovina je izdvojila dodatna sredstva kako bi se platili skupi zanatski radovi na fasadi ili unutrašnjosti. Između ostalog, ugrađen je mermer u podove, stepeništa i zidove. Malo je poznato i da je tadašnja banska uprava odlučila da promeni prvobitnu ideju Dragiše Brašovana po kojoj je zgrada trebalo da bude obložena crvenom presovanom opekom.


Društveni život se preselio kod Banovine

KORZO - Banovina je, zajedno sa Skupštinom, odmah po završetku postala znamenje grada, a toranj od 42 metra do šezdesetih godina biće najviši gradski toranj. Gradnja ovog velelepnog kompleksa nije samo zauvek promenila sliku Novog Sada, nego i društveni život. Tako je i korzo premešten s druge strane ulice u odnosu na Banovinu, i tamo je ostao sve do pre nekoliko decenija.


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 18 Dec 2012, 18:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zaštitni znak Ulice Lasla Gala bila je kafana „Piroš Čizma”

Mnoge novosadske ulice su tokom godina promenile svoj izgled, ali malo njih se iz glavne saobraćajnice pretvorilo u slepo crevo, gde čak ni čistači snega ne zalaze. Ulica Lasla Gala je doživela tu sudbinu, pri čemu je pre nekoliko godina izgubila i zaštitni znak, čuveni restoran mađarske nacionalne kuhinje „Piroš Čizma”.

Slika
Foto-montaža: Ulicom Lasla Gala nekada su prolazili tramvaji, a danas u nju ne ulaze čak ni čistači snega

PALAČINKE - Kako je grad kroz vekove rastao, Ulica Lasla Gala je postala deo velike ulice koja se prostirala od sadašnjeg Trga slobode, Kralja Aleksandra i Železničke, sve do sadašnje limanske pošte.

Pre oko 150 godina, gradnjom stare Železničke stanice (sadašnja limanska pošta i pijaca), ova ulica je dobila ime Železnička, i postala je jedna od glavnih u gradu. Celom dužinom po njoj su nikle radnje, zanatske prodavnice, kao i niz ugostiteljskih objekata, među kojima i hotel „Odeon” sa velikim restoranom „Piroš Čizma”.


Slika
Novi Sad nekad

Specifičnost ulice bili su i polutajni bordeli, a tada je ova ulica bila među retkim sa kaldrmom, a do pre dve, tri godine raskrsnica Lasla Gala, Gogoljeve i Vere Pavlović, kojom su od prvog dana prolazili tramvaji, bila je popločana žutim klinkerom.

Države su se menjale, ali je Ulica Lasla Gala uvek bila prometna, a „Piroš Čizma” je postala nadaleko čuvena. Novosadska glumica Mira Banjac seća se kada je pre više decenija svraćala u ovaj restoran.


Slika
Novi Sad sad | Foto: J. Ivanović

- Bio je to restoran u kome se služila ne samo mađarska nego i dobra slovačka hrana. Volela sam posebno mađarske palačinke, a uvek je na programu bila lagana muzika. Mnogi su, ne samo iz Novog Sada, nego i drugih delova stare Jugoslavije svraćali u ovaj restoran. Šteta je što smo izgubili dosta starih dobrih restorana i kafana - priseća se Mira Banjac.



Višespratnice zauvek promenile izgled ulice

KALDRMA - Ono što će Ulicu Lasla Gala pretvoriti u saobraćajno slepo crevo usledilo je polovinom šezdesetih godina probijanjem Bulevara oslobođenja, koji je tadašnju Železničku ulicu podelio na dva dela, a potom i gradnja nove Železničke stanice. Uz to, proteklih desetak godina nicanjem višespratnica ova ulica je promenila izgled, kao i cela Grbavica.[/color]


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 22 Dec 2012, 13:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Varadinski most odolevao rušenjima i promeni imena

Na najužem delu Dunava u podnožju Petrovaradinske tvrđave već nekoliko vekova se grade mostovi, prvo pontonski, a potom stalni. Koliko god da su puta rušeni, ali i građeni novi na ovom mestu, kao i kakva god da su im imena vlasti davale, Novosađani su taj most uvek zvali Varadinski.

Slika
Fotomontaža: Spoj prošlosti i sadašnosti mosta koji je poslednji put srušen u NATO bombardovanju 1999.

DUNAV - Prvi pontonski mostovi na ovom delu reke su postavljeni još tokom 17. veka, ali tek krajem 18. veka se ustaljuje praksa da tu bude stalni pontonac kojeg je u prvo vreme gradila i održavala Austrougarska vojska, potom od polovine 19. veka privatni zakupci. Ovaj pontonac je tokom zime rasklapan zbog leda, a zabeleženo je da su ga nosile sante ili se rušio usled udara brodova u njega.



Slika
Novi Sad nekad

Tek završetak Prvog svetskog rata omogućio je da se ovde sagradi prvi stalni most i to na ime nemačke ratne reparacije. Sam most je kopija poznatog „Lančanog mosta” u Budimpešti i projektovan je 1910. godine. Gradnju su pratili skandali i odlaganja, kao i rušenje malog utvrđenja sa novosadske strane i novosadske kapije u podnožju Tvrđave. Konačno 20. maja 1928. godine most je bio otvoren i dobio je ime po te godine rođenom princu kraljeviću Tomislavu.



Slika
Novi Sad sad | Foto: A. Kamasi

Hroničari su beležili da je Novosađanima ovaj most bio drag, mnogo više nego ranije sagrađen železnički most Franca Jozefa. On je 11. aprila 1941. srušen zajedno sa obližnjim železničkim mostom od strane kraljevske vojske. Nakon oslobođenja, već u aprilu će nići pontonski most, a ubrzo će početi gradnja „privremenog" mosta, koji će, međutim, tu biti decenijama. Radovi na novom mostu koji je nazvan „Most maršala Tita” završeni su u rekordnom roku i on je bio prvi stalni čelični most u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Iako privremen i uz mnoge propuste koje su onemogućavali rečni i drumsko-železnički saobraćaj, Varadinski most će potrajati do 1. aprila 1999. godine. Mada su tada postojali planovi da se totalno rekonstruiše, čak i sagradi novi most na njegovom mestu, bombe NATO avijacije će zapečatiti njegovu sudbinu.



„Varadinska tuga” umesto „Varadinske duge”

MIŠLJENJE - Varadinski most je tokom pola veka bio ne samo jedan od simbola grada, nego objekat koji je kao nijedan drugi bio blizak svim Novosađanima. Posle NATO bombardovanja, tadašnji režim na brzinu projektuje novi most, nazvan „Varadinska duga” i od 1. marta 2000. počinju radovi. Novosađani su most, zbog toga što većina o njemu misli da je ružan, jer je reč o klasičnom mostu na kontinualnoj gredi, odmah prozvali „Varadinska tuga”, iako će zvanično nekoliko godina kasnije dobiti ime Varadinski most.[/color]


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 20 Feb 2013, 03:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Ambulanta „Bulevar” kopija Senata iz Sankt Peterburga

Ambulanta „Bulevar”, žuta zgrada na uglu Bulevara Mihajla Pupina i Ive Lole Ribara pored Dunavskog parka, za mnoge Novosađane samo je jedna od mnogobrojnih ambulanti u gradu. Međutim, za poznavaoce istorije grada, srpskog zdravstva i arhitekture, to je jedan od vrednijih spomenika u gradu.

Slika
Nostalgija arhitekte bila je presudna pri izgradnji ambulante

RUSIJA - Kada se posmatra sa zdravstvenog dela priče, važnost žute zgrade se ogleda u tome što je to bio jedan od prvih domova narodnog zdravlja u tadašnjoj Kraljevini SHS, kada je država pokrenula projekte kako bi narod dobio adekvatnu zdravstvenu zaštitu. U to vreme su o zdravlju brinuli privatni lekari, a država je imala tek nekoliko bolnica i dispanzera. Sve je bilo haotično i službe zdravstvene zaštite nisu bile povezane, tako da je tadašnja kraljevina počela da primenjuje organizacioni oblik iz Velike Britanije, koji je bio prihvaćen u većem delu Evrope.


Slika
Novi Sad nekad

To je podrazumevalo osnivanje domova narodnog zdravlja, kao institucija za integrisanje preventivne i kurativne aktivnosti i obezbeđivanje zaštite stanovništva. Proći će još nekoliko decenija dok ovaj sistem nije zaživeo u celoj Jugoslaviji. Novi Sad je 1923. godine dobio jedan takav objekat i već 89 godina generacije Novosađana dolaze u ovu ambulantu prvenstveno kod lekara opšte prakse.


Slika
Novi Sad sad | Foto: A. Kamasi

S druge strane, i sama zgrada je priča za sebe jer je jedna od prvih koja je nikla na Malom Limanu u periodu kada je novosadska vlast gradila ovaj deo grada, a projektovao ju je ruski emigrant Juraj Nikolajevič Šreter. Unutrašnjost objekta je rešena potpuno funkcionalno za zdravstveni objekat tog vremena, dok je spolja to više nego odlična kopija mnogo poznatije i impozantnije zgrade Senata iz Sankt Peterburga. Istoričari arhitekture smatraju da je to posledica toga što su, Šreter, kao i druge ruske arhitekte, koje su tada projektovale u Kraljevini SHS, imale nostalgičnu potrebu da deo svog nekadašnjeg okruženja, iz kojeg su oterani, prenesu u nov zavičaj.


Ruski klasicizam na Malom Limanu

STIL - Primenjeno stilsko-arhitektonsko rešenje na zgradi Doma narodnog zdravlja blisko je odlikama ruskog klasicizma, a u to vreme je bio i vesnik savremenog načina gradnje, kojem će tadašnji Novosađani biti svedoci u godinama koje će slediti, i to prilikom gradnje Malog Limana sa sve banskim kompleksom.
[/color]


24sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 18 Mar 2013, 14:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
NOVI SAD: Ulaz na Štrand i ove godine 50 dinara

Sezonska propusnica bez popusta će koštati 1.045 dinara, a za đake, studente i penzionere 850 dinara

Slika



NOVI SAD - Cena ulaznica za Štrand ostaće ista kao i prošle godine, što znači da će dnevna iznositi 50 dinara, dok će sezonska propusnica bez popusta koštati 1.045 dinara, a za đake, studente i penzionere 850 dinara.

U toku je razmatranje predloga cena iznajmljivanja kabina, a do kraja marta bi trebalo da počne i izdavanje. Uskoro će biti raspisan i tender za izdavanje lokala na plaži, a cene reklamnog prostora su snižene u odnosu na ranije.

Na Štrandu će se i ove godine održati turnir u odbojci na pesku, rukometu na pesku, nožnom tenisu, uličnom basketu, a Štrand će ugostiti i veslačku regatu. U planu je postavljanje tartana na košarkaškom terenu, a biće organizovan i dečji muzički festival, kao i tradicionalna manifestacija "Vojvodina fest", takmičenje dece u vajanju u pesku i klikerijada.

Štrand se otvara 1. maja.


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Novi Sad- Srpska Atina  |  Poslato: 13 Avg 2013, 00:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Novi Sad: Povratak stare kaldrme

Radnička, jedna od najlepših ulica u Novom Sadu, rekonstruiše se u duhu tridesetih. Trojica majstora sede na stoličicama, pažljivo i precizno slažući kocku po kocku

Slika
Vredni: Radnici slažu kaldrmu,Foto D. DOZET

KOCKU po kocku, pažljivo slažući i učvršćujući ih udarcima čekića, majstori u Radničkoj ulici, jednoj od najlepših u Novom Sadu, vraćaju izgled, sada već gotovo zaboravljenih kaldrmisanih ulica. Stariji sugrađani, kada ih vide, mogli bi da se sete tridesetih godina prošlog veka, kada je ova ulica popločavana. Iste građevinske metode, naime, primenjuju se i sada, kada se privodi kraju rekonstrukcija, a dobrim delom i restauracija ove ulice. „Glavni“ za ovaj odgovoran posao su tri majstora, koji, sedeći na malim stolicama, svaku kocku pažljivo provere, a zatim je, sa nekoliko udaraca čekićem, smeste na njenu poziciju, dajući tako kockama u kaldrmi karakterističan izgled lepeze...


- Imali smo i dosad poslova sličnih ovome, ali prvi put ugrađujem kocke kaldrme - priča, ne prekidajući postavljenje kocaka, Marko Milićević, jedan od majstora. - Posao nije težak, ali ipak mora da se pazi kako se radi. Od alata, koristimo samo čekić i letvu za ravnanje, a najkomplikovanije je uraditi prvi red, odnosno, formirati polukrug, kako bi kocke bile pravilno raspoređene.

Dobar majstor, dnevno, kako objašnjava Milićević, može da postavi devet kvadratnih metara kocke, a on i kolege Veroljub Tomić i Neša Čuturić utrenirana su ekipa.

- Ovaj posao nije komplikovan, brzo se nauči - objašnjava Tomić. - U početku je, istina, bilo malo neobično, ali radimo već dva i po dana, tako da je sada ovo postalo rutina.


OSVETLjENjE DO “BIG SIJA“

PRILAZNI putevi tržnom centru „Big si“, kako najavljuju u ZIG, biće uskoro osvetljeni. - Planirano je da se postavi 38 stubova javne rasvete sa odgovarajućim svetiljkama - preciziraju u ZIG. - Stubovi će biti postavljeni duž Sentandrejskog puta, od Ulice Teodora Mandića do mosta, kao i duž pristupne saobraćajnice ovom tržnom centru. Ukupna dužina deonice koja će dobiti novo osvetljenje je 1.400 metara.

Treći majstor, Čuturić, takođe je zadovoljan brzinom posla.

- Posao lepo odmiče - kaže Tomić. - Sve je stvar prakse. Neobično je, što sada, u 21. veku postavljamo kocke, kao što se radilo pre više od pola veka, ali dobro se snalazimo...

U „Zavodu za izgradnju grada“, objašnjavaju kako je ovaj posao kompleksan i zahtevan, jer se svaka kocka slaže ručno.

- U jedan kvadrat staje 96 komada kocke i slaže se u obliku lepeze - navode u ovom preduzeću. - Za obavljanje ovog posla iskoristićemo oko 80 odsto stare kocke iz ove ulice, a ostatak će se dopuniti kockom iz Ulice Alekse Šantića. Vraćanje kocke započeto je od Ulice Sonje Marinković do Stražilovske, a sada se radi deonica od Stražilovske do Sutjeske.

Na raskrsnici Radničke i Stevana Musića, kako dodaju u ZIG, urađena je platforma za usporavanje saobraćaja, završeni su svi parkinzi i ostalo je da se sanira raskrsnica sa Stražilovskom ulicom, tako da će, do početka školske godine, ovoj ulici biti vraćen stari izgled.


SAČUVAN ŠMEK

POSAO u Radničkoj lagano se privodi kraju - kažu u ZIG. - Cilj je bio da sačuvamo ambijent i vratimo sjaj jednoj od najstarijih ulica u našem gradu.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 15 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker