Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 09:28


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 05 Okt 2012, 04:15
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Vojvoda Putnik ima planinu u Kanadi

Kako bi odali počast načelniku Vrhovne komande srpske vojske i prvom srpskom vojvodi Radomiru Putniku, Kanađani su planinu koja se nalazi u blizini provincije Alberte nazvali Putnik. U prisustvu grupe poštovalaca i ratnih veterana, otkrivena je i osveštana spomen-ploča.

Slika

Mnogi znaju da na Mesecu postoji krater nazvan po jednom od najvećih klimatologa i astronoma 20. veka Milutinu Milankoviću, kao i da srpskih toponima ima u mnogim delovima planete, ali malo ko u Srbiji, a i među oko 200.000 kanadskih Srba svih generacija, zna da u Kanadi postoji planina Putnik.

Ta planina deo je lanca Stenovitih planina između kanadskih provincija Alberte i Britanske Kolumbije u planinskom masivu Kananaskis i visoka je 2.940 metara.

Kanađani su je tako nazvali još 1918. godine, odajući počast načelniku Vrhovne komande srpske vojske (1912–1916) i prvom srpskom vojvodi Radomiru Putniku (1847–1917).

Ravnogorski pokret iz Kalgarija, najvećeg grada Alberte, i grupa ljudi iz Edmontona, glavnog grada te provincije, ovekovečili su planinu Putnik otkrivanjem i osvećenjem spomen-ploče.

Na ploči su na engleskom jeziku uklesane ove reči: „Planina Putnik nazvana je u znak večnog sećanja na muškarce i žene iz savezničkih oružanih snaga u Srbiji i njihovog vođe, vojvode Radomira Putnika (1847–1917)".

Slika

„Srbija je izgubila četvrtinu svog stanovništva, kako pripadnika vojske, tako i civila za vreme Prvog svetskog rata (1914–1918). Ova žrtva bila je deo kanadskih i savezničkih borbi u Evropi protiv tri carevine u cilju zaštite ljudskih prava i slobode čovečanstva", piše na spomen-ploči.

Svečanost u podnožju planine Putnik imala je srpsko-kanadski karakter i počela je pevanjem kanadske i srpske himne u izvođenju 10-godišnje Kristine Filipović, uz pratnju Velimira Živkovića.

Vijorile su se zastave Kanade, Alberte i Srbije, svirala vojna ceremonijalna muzika, a prisustvovali su i kanadski vojni veterani.

Slika

Spomen-ploču otkrio je jedan od najstarijih članova Ravnogorskog pokreta u Kalgariju Branko Tumbas, a osvećenje je obavio paroh srpske crkve Sveti Simeon Mirotočivi u Kalgariju Obrad Filipović.

Prisutne je u ime organizatora pozdravio predsednik te organizacije Boško Ivković, a u ime vlade Alberte direktor Regionalnog centra Mark Stori.

Slika

Prema rečima ovlašćenog notara Srbije u Kalgariju Milice Opačić, srpska zajednica u tom gradu broji do 5.000 pripadnika i akcija na planini Putnik deo je trajnih i raznovrsnih aktivnosti nekoliko srpskih organizacija u predstavljanju srpske istorije, tradicije i kulture i njihovom očuvanju među kanadskim Srbima.


RTS


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 07 Okt 2012, 02:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zasijao krst pravoslavlja

Srpska crkvena opština Karlsrue i Srbi u njoj na dvadesetu godinu postojanja dobili su svoj hram, posvećen Prepodobnoj Paraskevi svetoj Petki, kao i crkveni centar.

Slika
Postavljanje krsta

Slika
Svečanost: Vladika je osveštao krst


Od Rimokatoličkog centra kupljena je crkva u kojoj je episkop Konstantin služio liturgiju uz sasluživanje sedamnaest sveštenika i jednog đakona, dok je na trožestvenom bogosluženju učestvovao i sveštenik Antiohijske crkve.

Prisustvom vladike i tolikog broja sveštenika Srbima u Karlsrueu i njihovom ocu Škoriću ukazana je velika čast, na čemu su svi veoma zahvalni. Vernici ističu da je njihov sveštenik takvu počast i zaslužio jer je čitavo leto s majstorima neumorno radio, kako bi deo crkve što pre bio renoviran i poprimio izgled pravog pravoslavnog hrama.

Liturgiji su prisustvovali i drugi pravoslavni vernici (Rusi, Grci), kao i visoki predstavnici Rimokatoličke i Evangelističke ckrve. Više od 500 vernika iz različitih krajeva Baden-Virtemberga došlo je da ulepša ovaj događaj i pored vernika iz Karlsruea sa okolinom (Gagenau, Raštat i Pforchajm - mesta u kojima takođe služi otac Škorić) bilo je dosta posetilaca iz Štutgarta i Frajburga.

Brojno sveštenstvo

Pored vladike Konstantina na malom osvećenju hramu i postavljanju krsta bogoslužili su protojerej-stavrofor Borivoje Vasiljković (Beograd), protojerer Bratislav Božović (Štutgart) protonamesnici Slobodan Miljević (Štutgart), Milorad Škorić (Prijedor), Nebojša Topolić (sekretar patrijarhovog kabineta iz Beograda), Simon Turkić (Frankfurt), Slobodan Tijanić (Fridrihshafen), Milenko Marković (Filingen), Đorđe Pantelić (Sarbriken), Siniša Vujasinović (Osnabrik) Ljubomir Zorica (Ulm), jeromonasi Ruske crkve Abt Andrej (Baden-Baden) i Abdalah Dis (Karlsrue), jereji Aleksandar Škorić (Karlsrue), Aleksa Milinković (Manhajm), Jovan Gatarić (Frajburg), Aleksandar Perković (Dortmund) i đakon Zlatibor Kojadinović (Nirnberg). Njihovu službu bez greške i veoma bogatim repertoarom su pratili članovi crkvenog hora "Sveti Jovan Zlatousti", pod dirigentskom palicom Dalile Đenić.

Ovom prilikom izvršeno je i osvećenje krsta koji je potom postavljen na hram. Kumovi krsta su Goran i Slavica Lukić iz Epingena dok su kume crkve majka i ćerka Mira i Snežana Žmirić iz Karlsruea. Vladika Konstantin odlikovao je zvanjem protonamesnika jereja Aleksandra Škorića, čestitavši mu na borbi i upornosti da Srbi dobiju još jedan svoj hram u Nemačkoj. U ime parohije otac Škorić je poklonio episkopu Konstantinu arhijerejski štap kao uspomenu na veliki dan za Srbe u Karlsrueu, srpsku crkvu i parohiju.

U nastavku je priređena velika proslava za sve prisutne koji su mogli da se opuste uz zvuke Zorana - Zoke Jankovića i da uživaju u igrama malog i velikog folklornog ansambla Srpskog kulturnog centra "Vuk Stefanović Karadžić" iz Raštata.
Među prisutnima bili su predstavnici generalnih konzulata Srbije i Bosne i Hercegovine, konzul Miodrag Mišić i generalni konzul (BiH) Dragan Dragić.

Slika
Kumovi krsta i kume hrama: Porodica Lukić i Mira i Snežana Žmirić

Slika
Dečji ansambl iz Raštata


Vesti

Vesti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 26 Jan 2013, 18:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Održan Svetosavski Bal u Beču

U Beču je održan 16. Svetosavski bal, kojim se neguje tradicija srpskih balova u austrisjkoj prestonici duga gotovo dva veka. Svetosavski bal uvršten u zvanični kalendar balova

Slika

U Beču je održan 16. Svetosavski bal, kojim se neguje tradicija srpskih balova u austrisjkoj prestonici duga gotovo dva veka. Zvucima Svetosavske himne, koju je otpevao operski pevač Nenad Marinković, uz pratnju pijanistkinje Jovane Misaljević, počeo je sinoć program ovogodišnjeg Svetosavskog bala u organizaciji Austrijsko-srpskog društva.

Tradicija slovenskih balova započeta je pre više od jednog i po veka, kada su u prestonici Austrije živeli mnogi znameniti Srbi tog vremena, a knez Miloš Obrenović (1780-1860) poželeo da ih jednom godišnje okupi na prigodnoj svečanosti.



Tim povodom je od čuvenog austrijskog kompozitora Johana Štrausa Mlađeg naručio kompoziciju koja je, pod nazivom srpski kvadril , predstavljena 1846. godine na prvom Slovenskom balu u Beču.

PROGRAM

U nastavku je usledilo neizostavno izvođenje Srpskog kvadrila koji je ove godine izvela Jovana Misaljević. Tokom programa nastupila je i sopran Aleksandra Milovanović, izvodeći ariju iz opere Boemi Đakoma Pučinija, kao i Nenad Marinković, član i solista hora Arnold Šenberg, koji je izveo pesmu "Na noćištu". Srpsko kulturno-umetničko društvo "Karađorđe" iz Beča je izvođenjem gradskih igara iz Srbije, podsetilo na balove ondašnjeg Beograda u kome se osećao bečki glamur, ali i srpska posebnost.

Na narednom balu, održanom 1847, među gotovo 3.000 prisutnih bili su i Vuk Karadžić, Petar Petrović Njegoš i knez Miloš, a, kako navode hroničari, posebnu pažnju je privlačila Vukova kći Mina.

Mina Karadžić je i inače bila među najotmenijim damama na bečkim balovima, na kojima se isticala jedinstvenim izgledom: odevena u srpsku nošnju sa libadom obrubljenom srmom, suknjom sa obaveznim pojasom i čipkom vezenom košuljom.

Bio je zapažen i bal 1861, na kome su se, pored najuglednijih bečkih Slovena, stranih diplomata, srpskih ministara i njihovih supruga, visokih oficira, dvorskih dama, pojavili i austrijski državni ministar Šmerling, ruski, mađarski i poljski plemići, pisci Ivan Mažuranić i Petar Preradović, general Stratimirović...

Svirao je Štrausov orkestar, a plesali su igru lepa Maca, kvadril, valcer, kolo srpsko, kolo hrvatsko, kolo slavonsko, polka, mazurka da bi, kako je zapisao jedan od učesnika, oko ponoći sva slovenska mladež zaigrala uz junačku pesmu "Rado ide Srbin u vojnike" .

U ime vladike Irineja Bulovića, slavsku sveću je, u prisustvu predsednika Austrijsko srpskog društva Marka Stijakovića, sinoć upalio protojerej stavrofor Petar Pantić, arhijerejski namesnik Srpske pravoslavne crkve za Austriju.


Slika

Ni ovogodišnji bal se nije mogao zamisliti bez delića bečke tradicije i debitantkinja i debitanata, koji prvi put dolaze na bal i tako zvanično ulaze u svet odraslih.

Ovoga puta to su bili članovi plesne škole Black &White koji su izveli tradicionalnu koreografiju balskog otvaranja.

Porukom "Neka bude bal" otvoren je 16. Svetosavski bal u Beču, a zvuci ansambla "Danica" iz Salcburga, sa Zoranom Šijakovićem na čelu, popunili su plesni podijum.

Specijalni gosti ovogodišnjeg balskog programa bili su umetnici Ognjen Radivojević i Nenad Milosavljević Neša Galija.

Uz bogatu lutriju, ples, pesmu i igru, nastavljeno je druženje do zore. Kompletan prihod od balske lutrije namenjen je bečkom Karitasu. Svetosavskom balu je prisustvovao veliki broj srpskih studenata u Beču, kao i predstavnici austrijskih institucija i diplomatskog kora.

Ovogodišnjem balu prisustvovali su i Milorad Simić, lični izaslanik i savetnik predsednika Srbije Tomislava Nikolića, direrktorka Kancelarije za dijasporu i Srbe u regionu Slavka Drašković, poslanik Slobodarske stranke Austrije (FPO) Eduard Šok, Hans Arsenović iz stranke Zeleni, kao i gosti iz Mađarske, Švedske, Nemačke, Belgije i drugih zemalja.

Pošto je Beč u svetu poznat kao grad balova, Srbi Svetosavskim balom daju svoj doprinos slici austrijske prestonice i srpski bal je uvršten u balski kalendar Austrije.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 15 Feb 2013, 02:12
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Dijaspora: Teško do prava

Predstavnici Srba iz regiona u četvrtak na skupu u Beogradu o političkim i drugim pravima naših sunarodnika. Predsednik RS Milorad Dodik: Srpskom narodu samoopredeljenje

Slika

SRPSKI narod u državama regiona ne ostvaruje osnovna ljudska prava, a Srbija bi morala više da se angažuje kako bi položaj naših sunarodnika u susedstvu bio u skladu sa evropskim standardima - ovu ocenu izneli su u četvrtak u Beogradu predstavnici Srba iz regiona, Vlade, kabineta predsednika i parlamenta, na skupu o političkim i drugim pravima naših sunarodnika. Oni su zaključili da se prava nacionalnih manjina u Srbiji ostvaruju u većem obimu nego prava Srba u regionu.

Ministar prosvete Žarko Obradović rekao je da bi države u regionu trebalo da vode politiku kojom će Srbi ostvariti svoja zagarantovana prava.

- Srbija će odnos prema državama u regionu meriti i prema tome kako se one odnose prema Srbima - poručio je i spoljnopolitički savetnik predsednika republike Marko Đurić.

NAJTEŽA SITUACIJA U HRVATSKOJ

NAJTEŽA situacija u ostvarenju ljudskih prava Srba, kako je kazao potpredsednik Skupštine Nenad Popović, vlada u Hrvatskoj. U ovoj državi 50.000 naših sunarodnika nema pravo na penzije, a od 130.000 povratnika polovina se vratila u Srbiju. Zbog toga je direktorka vladine Kancelarije za dijasporu Slavka Drašković zatražila da se što pre zakaže Odbor za saradnju sa Srbima van Srbije, kojim predsedava predsednik Republike Tomislav Nikolić.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik javno je zatražio da Srbija, poput drugih zemalja, svoje državljanstvo dodeljuje po principu automatizma, kako bi građani Republike Srpske mogli da postanu i državljani Srbije.

On je rekao i da je došlo vreme i da posle dugo vremena i srpski narod progovori o svom nacionalnom interesu:

- Kao potpisnica Dejtonskog sporazuma, Srbija bi trebalo više da se angažuje na jačanju mehanizama kontrole sprovođenja.

Predsednik RS je rekao i da srpskom narodu, kao konstitutivnom, pripada i pravo na samoopredeljenje.

Ovo pitanje je, kako je objasnio, posebno važno zbog vremena koje predstoji.

On je digao glas i protiv uvođenja bosanskog jezika, “iako srpski narod nikome ne spori njegovu upotrebu”.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 20 Feb 2013, 22:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Gibanica bez premca

Čuvena Pitijada Srpskog kulturnog društva Oro okupila je za vikend najbolje majstore u pripremanju specijaliteta od kora, testa i raznih dodataka iz Frankfurta i okoline.

Slika
Dragana Kovačević sa bratom Radenkom

U nadmetanju čiji će specijalitet biti najukusniji nije se štedelo na novim idejama, a bilo je i onih koji su se držali starih i oprobanih porodičnih recepata.
Bilo je tu krompiruša, zeljanica, sirnica, pita sa sirom i krompirom, bureka ili pita sa mesom i srpskih gibanica.



A od slatkih, da čovek ne poveruje. Slatka pita sa jabukama, pita sa suvim šljivama pa čak i pita sa kokosom. U konkurenciji se našla i američko-srpska kombinacija pita mafinica, u obliku mafina gibanica.
Žiri sastavljen isključivo od žena, stručnjaka za ovu vrstu specijaliteta: Jadranka Marinić, Danijela Šekerović, Živana Bačkulja, Vesna Vasović i Ružica Bakić, posle dugog većanja i ponovljenog probanja proglasio je pobednike


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKA DIJASPORA  |  Poslato: 20 Dec 2016, 16:53
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Tragovi Srba u Trstu: Svedočanstvo našeg trajanja

U Arhivu Srbije nedavno otvorena jedinstvena izložba. Više od 150 godina ulicama Trsta žuborio je srpski jezik, čuo se srpski glas

Slika
Naše crkve sa severa Italije privukle posebnu pažnju,foto A.Stevanović

JEDINSTVENA palata Gopčevića na trgu Ponte Roso, reprezentativna kuća Kurtovića tik do Crkve Svetog Spiridona, stameno zdanje Škuljevića na Pjaci Venecija, zadivljujući domovi Riznića, Opuića, Vučetića, Kovačevića, Teodorovića, Frušića, Popovića, Kvekića... Ovo su imena nekih od, i danas, najlepših palata u Trstu. Do pre stotinak godina bile su porodični domovi bogatih, uglednih Srba koji su gotovo dva veka živeli i stvarali u ovoj prelepoj jadranskoj luci.

Potomaka ovih Srba, u Trstu više nema. Ali, fotografije njihovih veličanstvenih palata, njihovi portreti koji su dela najpoznatijih italijanskih slikara, originalna pisma "iz Trijesta" pisana ćirilicom, popisi Srba doseljenih u 18. veku i mnogobrojna dokumenta, i dan-danas svedoče o veličini i slavi starih tršćanskih Srba. Sve do 14. marta, u Arhivu Srbije u Beogradu u okviru izložbe "Kultura Srba u Trstu 1751-1914", mogu to videti i posetioci. Ono što će saznati, sigurno ih neće ostaviti ravnodušnim...

- Više od 150 godina ulicama Trsta žuborio je srpski jezik, čuo se srpski glas, a palate Gopčevića, Škuljevića, Popovića, Kurtovića, Opuića krasile su i danas krase ovaj italijanski grad - podsetio je, minule srede, otvarajući ovu izložbu, Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja. - To nisu samo gizdavi, materijalni izdanci bogatih Srba u Trstu, već su pre svega zdanja kulture i duha. Na vrata tih palata kucali su, i bila su im otvarana - Vuk Karadžić, Dositej Obradović, Joakim Vujić, Lukijan Mušicki, patrijarh Josif Rajačić, Njegoš, Matija Ban, Pavle Solarić i brojni drugi, važni, poslenici srpske kulture. Odlazili su ne samo po novac i pozajmice za nacionalne stvari, već i po savet i po mudrost, pokušavajući da ostvare šire zajedništvo Srba rasutih po Balkanu.

Izložba ima više tematskih celina koje svedoče o istoriji srpske zajednice u Trstu, građenju dve crkve, srpskim palatama, srpskom pravoslavnom groblju "Sveti Đorđe", uglednim srpskim porodicama...

Portreti čuvenih Srba

Slika

Predstavljeni su i istaknuti Srbi koji su značajno doprineli privrednom životu i urbanističkom razvoju Trsta, ali i dobrotvornom radu.

- Pravo je nadahnuće videti njihove portrete - zadivljeno nam govori jedan od posetilaca izložbe. - Otmenost, ali i plemenitost, jednostavno "zrači" sa njihovih i portreta članova njihovih porodica. Istovremeno vidite da su to mudri i vispreni ljudi. Ne čudi što su stekli veliki imetak. Tek danas sam saznao da Srbi u Trstu imaju dve stare crkve, jednu dobro poznatu Svetog Spiridona, i drugu, stariju, posvećenu Svetom Georgiju. Čak i fotografije spomenika sa srpskog pravoslavnog groblja "Sveti Đorđe" svedoče o ugledu i statusu tih naših ljudi.

Statue carice Milice i cara Lazara

Slika

"Knjige" kažu da su prvi Srbi u Trst najčešće dolazili iz Hercegovine, Boke Kotorske, Dubrovnika, ali i sa Fruške gore i iz Sarajeva. Uglavnom su bili siromašni, ali sa sjajnim poslovnim idejama. Sprovodeći ih u delo, postali su imućni trgovci, brodovlasnici, zemljoposednici, ali i lekari i profesori.

- Izložena dokumenta čuvaju se u Arhivu Srpske pravoslavne opštine u Trstu - objašnjavaju u Arhivu Srbije. - Vrlo interesantna je, na primer, Povelja carice Marije Terezije iz 1751. godine, na osnovu koje je zasnovan rad tršćanske Srpske crkvene opštine. Zanimljivi su i popisi Srba doseljenih u Trst u 18. veku, dozvola iz 1759. da se umrli pravoslavci mogu javno sahranjivati, kao i ugovori s kraja 18. i početka 19. veka sa srpskim učiteljima u ovoj jadranskoj luci. Tu su i izveštaji o radu, planovi i programi tršćanske škole "Jovan Miletić", ali i stare i retke knjige koje se čuvaju u Biblioteci Srpske pravoslavne crkvene opštine...

POMOĆ KARAĐORĐEVIM USTANICIMA

POSETIOCI izložbe imaće priliku da vide i neka originalna dokumenta Arhiva Srbije. Neka potiču iz memoara prote Mateje Nenadovića, a sadrže podatke o pomoći tršćanskih Srba Karađorđevim ustanicima 1806. godine. Osim toga, izloženi su i izveštaji srpskih diplomatskih predstavnika u Trstu, kao i strana štampa koja piše o događajima u Srbiji.

Slika


CRKVA

ZNAČAJAN deo izložbe posvećen je jednoj od najlepših srpskih crkava u Evropi - hramu Svetog Spiridona. Od podizanja prve građevine u 18. veku do arhitekture novopodignute crkve, projekata, planova, skica, crteža i detalja crkve. Na printovima velikog formata predstavljen je i deo blaga iz ove crkve na tršćanskom Ponte Rosu - krstovi, jevanđelja, ikone, putiri, kandila, kadionice...


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 20 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker