Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 11:59


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 01 Avg 2012, 06:02
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Prvo srpsko sertifikovano povrće - futoški kupus

NOVI SAD - Futoški kupus će biti prvo srpsko povrće sa sertifikovanim geografskim poreklom. Još 2008 godine je zaštićen oznakom geografskog porekla u Zavodu za intelektualnu svojinu. A posle četiri godine, pripreme, usklađivanja propisa i akreditacija sve je spremno da se od jeseni na tržištu pojavi sa novim markicama, garancijom kvaliteta i autentičnosti

Slika

Autohtona sorta "Futoški kupus" razlikuje se i izgledom i ukusom, pa i hranjivim svojstvima, a nenadmašan je, kažu, za sarme i ostala jela od kupusa. Od septembra, razlikovaće se i po markici koja garantuje da je proizvod autentičan. Od toga će koristi imati i kupci i proizvođači.

Od oko 800 hektara pod kupusom u ataru Futoga, oko 100 hektara je "Futoški kupus" a tridesetak od 200 registrovanih gazdinstava, za sada, ušlo je u proces sertifikacije.

Do sada, u Srbiji, zaštićeno je 58 proizvoda, neki više ne postoje, drugi poput Dingača i Postupa ostali su u Hrvatskoj i okolnim zemljama.

U Vojvodini, zaštićeno je 12 proizvoda, između ostalih bezdanski damast i fruškogorski lipov med.

Trenutno, u procesu zaštite porekla je i horgoška paprika.

Proizvodi poput turijske kobasice, ečkog šarana, jazak vode, sireva ili suhomesnatih proizvoda iz Srema i dalje nemaju geografsko poreklo, a mogli bi, misli Zdravković.

Da li je razlog tome novac ili nešto drugo, tek, prilike se lako propuštaju, kao ona sa šljivovicom, koju su, pre nas, "...oj Srbijo, međ' šljivama", zaštitili Česi.



RTV


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 26 Avg 2012, 20:36
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Toplički “Dani šljive“ postaju brend

Užurbane pripreme za jubilarnu, desetu manifestaciju koja će biti održana od 23. do 26. avgusta. Zbog inostranih donatora, tradicionalna smotra u Topličkom okrugu dobija i međunarodni karakter

Slika

BLACE - Ovde je sve u znaku priprema za manifestaciju „Dani šljive“, jednu od najpoznatijih na ovom području, koja će biti održana od 23. do 26. avgusta. Ali osim što je jubilarna, deseta po redu, ovogodišnja privredno-kulturno-turistička smotra, po rečima organizatora, imaće i mnogo novina.

- Jedna od najvećih manifestacija posvećenih ovom voću ne samo u našem kraju, već i u čitavoj Srbiji, ove godine finansiraće se zahvaljujući donatorima, zbog čega će se za organizaciju „Dana šljive“ iz opštinskog budžeta potrošiti minimalna sredstva - objašnjava Miloš Čolić, iz blačke Kancelarije za mlade, jedan od organizatora, napominjući da, zbog prisustva inostranih ulagača, manifestacija poprima i međunarodni karakter.

Tu su vlada Švajcarske, kroz program evropskog partnerstva sa opštinama „EU progres“, kanadska kompanija „Ultra litijum“, koja se bavi istraživanjem rude na našem području, te kineska kompanija „Betek“, pa organizortori očekuju da posećenost ove godine premaši prošlogodišnjih 50.000 gostiju. Kažu, očekuju čak dvostruko više posetilaca.
- Tokom trajanja četvorodnevne manifestacije, namernicima ćemo ponuditi bogat program, pre svega iz oblasti poljoprivrede, jer će eminentni stručnjaci držati predavanja o razvoju voćarstva. Takođe, i kulturno-zabavnim programom nastojimo da privučemo što više posetilaca, kako bismo što bolje promovisali šljivu, kao najzastupljenije voće na području naše opštine. Naravno, biće zastupljene i ostale kulture, odnosno proizvodi od njih - objašnjava Radoje Krstović, predsednik opštine Blace, naglašavajući da je namera organizatora da manifestacija „Dani šljive“ postane svojevrsni brend ove lokalne samouprave.

SUŠA

IAKO je suša uticala na kvantitet šljive, odnosno prinos je umanjen najmanje za petinu, Radoje Krstović ističe da je retka kiša znatno popravila kvalitet ovog voća, odnosno plodovi će biti krupniji. Inače, na području blačke opštine zasadi šljive sastoje se od dva miliona stabala, a u ovom kraju zastupljeno je i drugo voće: jabuke, višnje, jagode...


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 04 Okt 2012, 11:32
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Velika potražnja za leskovačkim brendom

Ajvarom pune 250.000 tegli

Slika
Tegla ajvara od 500 grama prodaje se za četiri evra


LESKOVAC - Leskovačke domaćice su ove godine proizvele oko 70.000 tegli brendiranog „leskovačkog ajvara“, što je tri puta više nego prošle godine. U Privrednoj komori procenjuju da je mimo istoimenog udruženja proizvedeno dva puta više ovog dodatka jelima. Jedan deo otišao je za Švedsku, Francusku, Švajcarsku i Rusiju.

- Ove jeseni za leskovačkim ajvarom vlada prava pomama na domaćem, ali i inostranim tržištima, pa zato procenujemo da ćemo sezonu završiti sa najmanje 250.000 tegli - kaže Goran Jović, predsednik Regionalne privredne komore, koja je “leskovački ajvar” brendirala na nacionalnom i međunarodnom nivou.


Uprkos velikoj suši, paprika je rodila kao nikada jer poljoprivrednici i na otvorenim poljima imaju sisteme kap po kap. Saša Nedeljković iz leskovačkog sela Lokošnica je proizveo osam tona ajvarke, od kojih je pola prodao hladnjačama, a pola leskovačkim domaćicama.


Prinos 5.000 vagona paprike

U leskovačkom kraju se godišnje posadi paprika na 2.000 hektara sa prinosom od 4.000 vagona. Ove godine ubrano je hiljadu vagona više.
- Kod nas važi pravilo da paprika uspe, kada propadne kukuruz i obrnuto. Ovogodišnja suša je izuzetno pogodovala paprici, a tome su doprineli i sistemi navodnjavana - objašnjava Miodrag Đorđević iz Stručne i savetodavne poljoprivredne službe u Leskovcu.

- Prošle godine smo samo tri puta navodnjavali zasade, a ove 13 puta - kaže Nedeljković. To je, priznaje, i razlog što je proizvodnja ajvara poskupela, pa i sam gotov proizvod.


- Ranijih godina sam teglu ajvara od 800 grama prodavala po 4 evra, a sada po istoj ceni prodajem teglu od 500 grama. Cena je skočila jer je paprika veoma vodena. Prošle godine su tri kilograma svežih paprika davala kilogram ajvara, a ove je za kilogram potrebno od 4,5 do 5 kilograma - objašnjava Gordana Petrović, članica udruženja “Leskovački ajvar” koja po prvi put nema problema sa plasmanom.


- Ajvar ide kao alva. Moja najbolja tržišta su Beograd i Vojvodina. Preko leskovačke komore sam uspostavila veze i sada kupci dolaze na vrata - priča domaćica, koja od tog novca školuje dvoje dece.


Ajvar se na domaćem tržištu prodaje sa etiketom, odobrenom u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine u Beogradu, a u inostranstvu sa etiketama firmi koje ga izvoze. Leskovčani su, naime, još aprila ove godine zaštitili ajvar kao brend u Svetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu WIPO, ali se odatle nije odmaklo.


- To je vrlo složen posao. Još tražimo pogodnu kuću za direktan izvoz - kaže Vladimir Bojević iz Privredne komore.


I baš zbog toga, proizvođači ajvara traže druge puteve.


Ajvar Blaška Cvetkovića iz Lebana je pre nekoliko dana izvezen u Francusku, Švajcarsku, a najviše u Švedsku. Ovaj dugogodišnji proizvođač ajvara ne želi da kaže koje količine proizvodi, ali komšije pričaju da je reč od oko 10.000 tegli.


- Blizu 40 odsto je otišlo u izvoz preko jedne inostrane i jedne domaće izvozne kuće. Nisam imao vremena da čekam na Leskovčane jer je navala kupaca bila velika, po sistemu - odmah i sad - priča Cvetković.


Iz kućne radionic Leskovčanke Mirjane J. je za Rusiju otišlo 500 tegli od pola kilograma.


- Moj brat radi u Moskvi i prodaje jednom restoranu. Kako to izvodi, ne znam, ali meni na ruke daje 4,5 evra po tegli - tvrdi Leskovčanka.


Blic


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 08 Dec 2012, 15:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najskuplji sir na svetu pravi se od magarećeg mleka u Zasavici, kilogram košta 1.000 evra Video

Specijalni rezervat prirode "Zasavica" kod Sremske Mitrovice promovisao je posebnu vrstu sira, "Magareći sir", za čiji kilogram treba izdvojiti 1.000 evra.

Slika
Magareće mleko ima i veliki procenat vitamina C, kao i drugih lekovitih svojstava, pa je dokazano da pomaže kod bronhitisa i astme

Upravnik rezervata Slobodan Simić rekao je novinarima da je postupak dobijanja sira veoma komplikovan, pa je i cena visoka.


Slika
Muža u Zasavici

Za pakovanje od 50 grama treba izdvojiti 65 evra, a Simić je objasnio da je taj sir "najskuplji na svetu", jer na celoj planeti postoji samo jedna farma magaraca koja je veća od one u "Zasavici", ali se oni ne bave proizvodnjom sira.

Slika

Prema njegovim rečima, magareće mleko je veoma slično ljudskom, jer u sebi ima jedan odsto masti, tako da ga mogu piti i mala deca.

Slika

Ta vrsta mleka ima i veliki procenat vitamina C, kao i drugih lekovitih svojstava, pa je dokazano da pomaže kod bronhitisa i astme, i kod dece i kod starijih, kazao je Simić.

Slika

- Ovo je autentični srpski i vojvođanski brend. Zato mislimo da bi i naši državnici mogli da se uključe u njegovu promociju, jer bi naš sir bio odličan poklon stranim zvaničnicima - rekao je Simić.



Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 09 Mar 2013, 15:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Ћилим

Slika

Претпоставља се да реч ћилим потиче од персијске речи гилим, која је код Срба ушла у употребу посредством Турака. Означава вунену тканину с кудељном, памучном или вуненом основом која служи као простирка, прекривка, покривка за лежај, застирка на поду, прекривач за клупе, али и за коње, изузетан украс за зид, огртач по хладном времену.

Традиција израде ћилима дуга је неколико хиљада година. Некада коришћени као заштита од хладноће и прашине, временом су постали прави уметнички предмети. Прављени су и коришћени на територији данашње Турске, на Балкану, Кавказу, у Ирану, Авганистану, Пакистану, централној Азији, у северној Африци...

Ћилим је имао широку примену у свакодневном, празничном и верском животу у сеоским домаћинствима, али и у градским кућама, па и на дворовима, пошто је и међу најбогатијима био високо цењен као декоративна тканина.

Ћилим је имао важну улогу и у друштвеном животу. Тако је у свадбеним обичајима био најлуксузнији део младиног мираза, а користио се и као посебно скуп и значајан поклон, чак и високим државницима и угледним личностима.

Крајем XIX и до половине XX века ћилими су се код Срба често користили на јавним политичким скуповима, и тада су и попримили значење националног симбола.

Најјачи ћилимарски центар у Србији био је у Пироту. У производњи ћилима у пиротском крају учествовало је некад и до две трећине жена способних за рад.

Под утицајем пиротског ћилимарства, ћилими убрзо почињу да се израђују и у другим центрима у Србији. За квалитет производа и своју оригиналност пиротски ћилим је на сајмовима широм света добио велики број признања и медаља.

Ћилимарство је понекад заиста и уметност. За квадратни метар пиротског ћилима потребно је месец и по дана рада. Пиротски ћилим се ради ручно – на исти начин као пре 400 година. Кажу да је сваки ћилим јединствен и непоновљив – као отисак прстa. Зна се да су шаре на ћилимима смишљале саме ткаље како би се знало који је чији рад.

Орнаментика на пиротском ћилиму је увек геометријска (стилизована птица, цвет, гугутка или предмет из непосредне околине ткаља). Најчешће коришћени облици били су гуштер, пламен, птиче, шкорпион, јеленак и гугутка, а биљни мотиви су разгранато дрво, ђулови (руже) у више варијанти, нарови, венци (пресек цветова уплетених у венац), цвет (каранфил, „свекрвин језик“, лала, ружа метлице). На пиротском ћилиму преовлађује црвена боја у више нијанси – од светлоцрвене до боје труле вишње. Често су заступљене плава и зелена, а од средине XIX века у употреби је бела (до тада је коришћена „лукова“ – драп боја). Посебно важна особина пиротских ћилима је да шаре исто изгледају и са лица и са наличја.

Кажу да ћилими због природних материјала од којих су направљени и због посебних шара помажу умиривању нервозе. Ћилими трају и по двеста година и у многим породицама су се наслеђивали из генерације у генерацију.

Прво ћилимарско друштво основано је 1886. године. Тада су пиротски ћилими први пут и приказани европској и светској јавности на Светској изложби у Бечу.

Светска изложба у Шангају 2010:

Српски павиљон међу најлепшима на изложби у Шангају

„Живописни павиљон Србије, чија је фасада с мотивом пиротског ћилима налази се у непосредној близини павиљона Европске уније, Шпаније, Немачке и Швајцарске.

Српски павиљон је прожет вековним сударањем и мешањем култура и старих европских цивилизација на нашим просторима. Према ставу аутора, српски град је сличан традиционалном српском ручном занату – ткању, чији процес симболизује симбиозу, хармонично стапање старог и новог.“

Slika


srpskikod

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 09 Mar 2013, 15:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika

Slika

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 18 Mar 2013, 15:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Piroćanci zaštitili kačkavalj

Opština Pirot zaštitila je geografsko poreklo kačkavalja, jednog od najvećih brendova ovog kraja

Slika

PIROT - Opština Pirot zaštitila je geografsko poreklo kačkavalja, jednog od najvećih brendova ovog kraja, pa više kačkavalj sa etiketom "pirotski" neće moći da se proizvodi bilo gde i u bilo kakvim uslovima, već jedino u pirotskom kraju pod tačno propisanim uslovima.

Predsednik opštine Pirot Vladan Vasić izjavio je danas da je procedura zaštite pirotskog kačkavalja u Zavodu za intelektualnu svojinu trajala dve i po godine.

"Proteklih godina bilo je dosta zloupotreba u smislu da proizvođači širom Srbije na svoje kačkavalje stavljaju etiketu koja ih je povezivala sa pirotskim krajem i Starom planinom, kako bi pospešili prodaju, ali to više neće biti moguće, jer, osim u zemlji, ova zaštita važi i za 25 zemalja Evropske unije, pa će pirotski kačkavalj postati prepoznatljiv prozvod sa zaštićenim geografskim poreklom", kazao je Vasić.



To će omogućiti i proizvođačima pirotskog kačkavalja da se bolje pozicioniraju na tržištu, naveo je on i dodao da je na Piroćancima da u narednom periodu još više stimulišu proizvodnju kroz subvencije proizvođačima mleka.

"Pirotski kačkavalj moći će da se proizvodi isključivo od kravljeg mleka, praviće se u pogačama od po pet kilograma i moraće da odstoji najmanje četiri meseca pre prodaje", naglašava stručna savetnica za poljoprivredu u opštini Pirot, Vesna Lazarević.

Kačkavalj će, kako je objasnila, moći da se proizvodi i na druge načine, ali neće moći da nosi na sebi oznaku zaštićenog geografskog porekla.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 06 Maj 2013, 19:20
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
SRPSKO, A NIJE NAŠE: Stranci pokupovali gotovo sve naše brendove, domaći proizvodi jedva primetni!

Ukoliko država i vodeći nacionalni privrednici ne urade nešto, nastaviće se sa stagniranjem i uništavanjem autentičnih srpskih brendova, dok će strana imena sve više preuzimati tržište

Slika

Vlada Republike Srbije i Ministarstvo trgovine u nekoliko navrata, počevši od 2004. do danas, organizovali su akciju kupovine domaćih proizvoda kako bi se podržale domaća proizvodnja i celokupna srpska industrija.


Međutim, ova akcija nikad nije u potpunosti zaživela u našoj zemlji, za razliku od susednih, pa tako ni proizvođači nisu izvukli benefit iz njih.

Paralelno s ovom akcijom, pošto propisi Evropske unije ne dozvoljavaju favorizaciju domaćih proizvoda, u okviru ministarstva i Privredne komore Srbije, devet prethodnih godina organizovana je tradicionalna akcija “Najbolje iz Srbije” u okviru koje se biraju najbolje domaće robne marke.

Međutim, uprkos ovim akcijama, sve je manje namirnica koje su vrhunskog kvaliteta, a koje su u srpskom vlasništvu.

Tako je prošle godine u okviru ove akcije dodeljeno 20 nagrada domaćim robnim markama, od kojih su pet u vlasništvu stranih kompanija. Nagrade su dobile firme “Bambi” iz Požarevca, prehrambena kompanija u vlasništvu investicionog fonda “Salford”, “Jelen pivo”, koji je u vlasništvu multinacionalne kompanije “Molson Kors”, zatim NIS u vlasništvu ruskog “Gasprom Njefta”, robna marka “Premija”, koja je u okviru koncerna “Delez” iz Belgije, i “Best sladoled”, proizvod kompanije “Nesle” iz Švajcarske.


Slična je situacija i s nagradama koje su dodeljene u okviru manifestacije “Superbrends”, u okviru koje su, takođe, dodeljene nagrade za kvalitet, a među kojima domaći proizvođači mogu da se nabroje na prste jedne ruke.

Tako je kompanija “Fijat Automobili Srbija” dobila glavnu nagradu “Golden Superbrands” za najbolji brend u Srbiji, a kompanija FAS je, takođe, dobitnik i prve nagrade za korporativni brend u pojedinačnoj kategoriji “Automobilska industrija”.

Specijalnu nagradu “Zlatni Superbrend” dobile su kompanije “Bambi Banat”, “Philip Morris” i “Golden Energy”. Nagrade su dobile i “Banka Intesa”, “Ernst and Young”, “Holcim Srbija” i “Hemofarm Vršac”, listom kompanije u stranom vlasništvu.

Predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača Srbije Goran Papović kaže da je razlog ovakvoj situaciji dvadesetogodišnja nebriga države prema državnim proizvođačima, koji nemaju uslova da se razviju i da se ostvare u svojoj delatnosti.

- U nekoliko navrata pokušavalo se s mnogim akcijama ne bi li se potrošači “naterali” da kupuju domaće proizvode, koji su se u međuvremenu sveli na minoran broj, ali nije se uspelo u tome. Mnogi nekvalitetni proizvodi su imali promociju i kampanju kao kvalitetni domaći brendovi koje kupci treba da uoče i da ih pazare. Međutim, potrošači ubrzo vide šta je kvalitetno, a šta nekvalitetno, i nisu se mnogo uključivali u te državne akcije. Zato i kvalitetni domaći proizvođači ne mogu da se probiju, a strane multinacionalne kompanije u mnogim delatnostima osvajaju srpsko tržište – kaže on.

Papović ističe da je za promociju domaćih proizvoda neophodno odvojiti “žito od kukolja”, odnosno ukloniti nekvalitetne, a promovisati kvalitetne srpske proizvode.

- Treba reći koji je sok kvalitetan, a koji samo ima takvo pakovanje. Treba jasno odvojiti plagijatore i one koje nemaju kvalitet od ostalih. To je pravi put za malo poznate srpske proizvođače čije proizvode teško možete naći. To je i jedini mogući način da dobijemo jak domaći brend koji može da se razvija i da za nekoliko godina postane oslonac lokalne privrede. A naša zemlja ima dosta takvih primera. Dok ne dođe to doba, strane multinacionalne kompanije dobijaće nagrade i osvajati priznanja za najbolje domaće proizvode – smatra Papović.

Iako se predstavljaju srpskim imenima i važe za domaće proizvode, mnogi od najreklamiranijih proizvoda u našem medijskom prostoru to nisu. Najpoznatija mineralna voda “Knjaz Miloš”, kao i “Akva viva” u vlasništvu su investicionog fonda “Salford”. Pod istom kapom su i jogurt i mleko “kravica” i svi drugi proizvodi “Imleka”, kao i mlekare “Subotica”. Od slatkiša, u vlasništvu “Salforda” je čuveni brend “plazma” i mnogobrojne čokolade i poslastice kompanije “Bambi”.

Čuvene “Štarkove” proizvode “čokoladnu bananicu”, čokoladu “najlepše želje”, “smoki” i “prima štapiće” kupio je hrvatski biznismen Emil Tedeski. Njegova je i popularna pašteta “argeta”, kao i voda “Palanački kiseljak”i “Grand kafa”. Sladolede “Frikom” kupio je Ivica Todorić, vlasnik “Agrokora”, a on je vlasnik i poznatog jestivog ulja “dijamant”.

Poznatih srpskih proizvoda sve je manje. Tržište diktira takve uslove. Pitanje za sve glasi – do kada?


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 08 Jun 2013, 10:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Svrljig brendira belmuž

Slika
Belmuž, jelo od mladog sira i projanog brašna

Opština Svrljig postala je deo međunarodnog projekta “Ukusi i teritorije” koji sprovodi francusko Udruženje proizvođača organske hrane “Arbio”.

Cilj projekta je promovisanje i valorizacija srpskih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, a pored Svrljiga, u ovaj projekat uključene su opštine Bela Palanka, Osečina i Sremski Karlovci.

Svaka od ovih opština iz Srbije predstaviće svoje brendove iz oblasti organske poljoprivrede, pa će tako Svrljig prezentovati belmuž, jelo od mladog sira i projanog brašna, Bela Palanka će predstaviti banicu, Osečina šljivu, a Sremski Karlovci bermet, tradicionalno karlovačko aromatizovano vino.

O detaljima projekta sa predsednikom opštine Svrljig Milijom Miletićem i njegovim pomoćnikom Markom Mladenovićem razgovarali su Anri Lui Vedi, gradonačelnik francuskog grada Brikbek, Saša Miljković, počasni konzul Francuske, Vi Ngujen, predstavnica Udruženja proizvođača organske hrane “Arbio” i Žulijet Delkluz, koordinator projekta “Ukusi i teritorije”.
Svrljižani su goste iz Francuske upoznali sa specijalitetima svrljiškog kraja i sa turističkim potencijalima, sa posebnim akcentom na netaknutu prirodu koja je osnov organske proizvodnje, a prikazan im je i promotivni film o privrednim i turističkim potencijalima.

Gradonačelnik Brikbeka, Anri Lui, izrazio je uverenje da će, osim učešća u ovom projektu, i turizam biti jedna od spona između Svrljiga i gradova u Francuskoj i izrazio nadu da će Svrljig ozbiljnije krenuti u promociju turizma jer za to ima veliki potencijal.


južnevesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 27 Avg 2013, 17:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
BREND BEZ POTVRDE: Otimaju mu Karađorđevu šniclu?!

Prvo su nas šetali od službe do službe i tražili razne dopune dokumentacije, a kako sam ja bio uporan, objasnili su mi da ne postoji zakonski osnov da Karađorđeva bude zaštićena kao autorsko delo, navodi Petar Stojanović

Slika

BEOGRAD - Karađorđevu šniclu, remek-delo kulinarstva Milovana - Miće Stojanovića, ličnog kuvara Josipa Broza Tita, nemoguće je zaštititi u Zavodu za intelektualnu svojinu jer za to ne postoje zakonske osnove.

“Da smo od svake prodate Karađorđeve šnicle dobijali po dinar, dosad bismo bili milijarderi”, kaže Milan Stojanović, sin Titovog kuvara koji i danas priprema ovaj specijalitet po originalnoj recepturi u svom restoranu u Zemunu.

Advokat Petar Stojanović, drugi sin legendarnog kuvara, kaže da su Zavodu za intelektualnu svojinu pre sedam godine predali zahtev za zaštitu autorskog dela.

- Prvo su nas šetali od službe do službe i tražili razne dopune dokumentacije, a kako sam ja bio uporan, objasnili su mi da ne postoji zakonski osnov da Karađorđeva bude zaštićena kao autorsko delo - priča Petar.

Advokat Stojanović dodaje da cilj njegovog oca nije bio da se obogati - ni on ni njegova deca.

- Moj otac je hteo od dobijenog novca da otvori fond koji bi pomagao mlade kuvare. Želeo je da otvori Višu majstorsku školu, koja bi radila po principu koledža i koja bi forsirala kvalitet i razvoj vrhunskog ugostiteljstva u Srbiji - kaže Petar i dodaje da će nam “đavo biti kriv” kada naše komšije, koje u Zagrebu Karađorđevu šniclu prodaju kao zagrebački stek, a u Ljubljani kao ljubljansku šniclu, zaštite ovo jelo kao svoje.

Milan Stojanović, koji je nastavio očevim stopama i već 46 godina radi kao kuvar, razočaran je što država nema sluha za njihov zahtev.

- Isti slučaj je bio i kad smo pre par godina konkurisali za sredstva koje je grad dodeljivao etno restoranima. Mi smo odbijeni iako je moj otac osmislio i njeguški stek i veliki broj jela koja su uvrštena u stručne, kulinarske udžbenike i nalaze se u jelovnicima gotovo svih restorana u Srbiji, pa čak i u regionu. Meni stranci traže da im napravim sirove Karađorđeve. Pre neki dan sam za tetka Maricu napravio šest komada, koje je ona zamrznute odnela u Bazel. Kaže mi da je to za Švajcarce kulinarski spektakl - kaže Milan.

Stručnjaci su, međutim, listom ubeđeni da je u pitanju brend koji “što pre treba zaštititi”.

Drago Cvijanović, direktor Instituta za ekonomiku poljoprivrede, objašnjava da je Karađorđeva šnicla sama po sebi brend.

- Apsolutno je treba zaštiti kao brend i mislim da bi se isplatilo ulaganje u lobiranje ovog proizvoda. Kada dođu stranci, uvek ih prvo odvedem da probaju ovaj specijalitet i svi su oduševljeni - kaže Cvijanović.

Slavimir Stojanović, direktor firme “Designis”, kaže da Karađorđeva šnicla ima veliki potencijal koji treba iskoristiti.


Zavod: Uobičajeni naziv za uobičajenu robu
U Zavodu za intelektualnu svojinu slatko su se nasmejali kada smo ih pitali zašto Karađorđeva šnicla ne može da bude autorski zaštićena. Iz Zavoda su nam potom objasnili da nije moguće zaštiti termin "Karađorđeva šnicla” jer je ona uobičajena za obeležavanje jedne vrste proizvoda. “To je uobičajeni naziv za uobičajenu robu. Kada bi neko zaštitio tu reč, onda bi to značilo da samo ta jedna osoba može da koristi naziv, on bi mogao ostalima da zabrani korišćenje”, kažu u Zavodu

- Uvek je rado preporučujem strancima da probaju i oni joj se uvek rado vraćaju - rekao je Stojanović.




Karađorđeva šnicla: Originalni recept

Sastojci: 175 g telećeg ili svinjskog buta (od šola), 60 g zrelog kajmaka
brašno, jaja, prezle
Recept: Meso kada se istuče treba da izgleda kao palačinka kako bi moglo lepo da se savije. Staviti kajmak na sredinu i dobro umotati. Zatim zapušiti krajeve i to sve umotati u brašno, jaja i prezle. Pržiti u zagrejanom ulju 8-12 minuta dok ne ispliva. Servirati uz pržene krompiriće i tartar sos.
Milan Stojanović za kućnu pripremu preporučuje upola manje doze jer će se tako utrošiti manje ulja nego u profesionalnoj pripremi.


kurir

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 26 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker