Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 04:03


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 17 Jun 2012, 01:38
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zaštićena samo četiri srpska "brenda"

"Novosti" istražuju: Šta su srpski brendovi i za šta je Vlada odvojila 24 miliona: Međunarodno zaštićene samo četiri "marke", a u zemlji još 43 proizvoda

Slika

FRUŠKOGORSKI "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med - iako nemaju nikakvu zvaničnu "titulu" srpskih brendova, jedini su domaći proizvodi sa zaštićenom oznakom geografskog porekla na međunarodnom nivou, u 27 zemalja.

Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta. Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.


- Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode - objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

NOVAK KAO "PROIZVOD"

PORED proizvoda, usluga i lokaliteta, formalno-pravno bi bilo moguće zaštiti oznakom geografskog porekla i značajne ličnosti, koje su proslavile zemlju. Naravno, uz njihovu saglasnost. Po rečima Branke Totić, ukoliko bi Novak Đoković pristao, on bi, recimo, mogao da bude zaštićen "srpski proizvod".
Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.

Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.


GODINE ZA BRISANJE

KADA proizvod jednom dobije zaštićen žig (oznaku) ona može da traje večno, osim ako neko, obično konkurencija, ne podnese Zavodu predlog za prestanak važenja. To se dešava ako proizvoda pod tim imenom tri godine nema na tržištu.

- Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije - naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.

U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 21 Jun 2012, 23:39
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Serbianbrand


Vrh
Nora
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 22 Jun 2012, 13:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 05 Jun 2012, 18:35
Postovi: 539

OffLine
Šta su pravi srpski brendovi?


Slika



Froškogorski "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med jedini su domaći proizvodi sa zaštićenim poreklom.
Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta.
Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.

"Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode", objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.

Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.

"Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije", naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.

U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.


Novosti

_________________
"SUDBINA MESA KARTE - MI IGRAMO."

SOPENHAUER


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 22 Jun 2012, 14:51
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Rakija iz sela Šljivovica prvi zaštićeni srpski brend

U dogovoru sa EU oko priznanja naziva alkoholnih pića, u okviru pregovora o Sporazumu o priključenju EU, domaća rakija po recepturi iz sela Šljivovice, koje se nalazi na tromeđi Mokre gore, Tare i Zlatibora, zvanično je zaštićena.

Slika


Srbija nastavlja sa brendiranjem vina i drugih alkoholnih pića, kao i leskovačkog roštiljskog mesa i domaćeg ajvara, mada je ovo poslednje na „dugom štapu". Prvo treba da rešimo pitanje rakija i vina - kaže za „24 sata” Danilo Golubović, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede.
Prema njegovim rečima, Srbija je dala materijalne dokaze da je ta rakija prvi put proizvedena u srpskom selu Šljivovica daleke 1868. godine, što je bilo dovoljno da od EU dobijemo geografski sertifikat. Ako bismo insistirali na tome da šljivovica bude samo naš brend, pošto je već registrovana češka, ona bi morala da se proizvodi isključivo u selu iz kojeg potiče. Nama bi, kaže Golubović, više odgovaralo da prihvatimo ime sa geografskom odrednicom - „srpska šljivovica” - i da se kvalitetom borimo protiv „stranih” šljivovica.

Ministarstvo poljoprivrede je do sada za brendiranje srpskih proizvoda na raspolaganju imalo oko 40 miliona dinara, a prema rečima Golubovića, rakije od grožđa (lozovača, komovica...) moći će da budu registrovane samo ako im se doda geografska odrednica tipa „vršačka”, „smederevska lozovača” ili „jastrebačka komovica”. Specijalne rakije takođe mogu da budu priznate ako im se doda naziv geografskog područja, pa bismo uskoro mogli da dobijemo brendove „šumadijski čaj”, „pirotska lincura" ili „travarica s Homolja”.
Što se vinjaka tiče, problem je što je u pitanju vrsta konjaka, koji su Francuzi već zaštitili. Iz EU kažu da postoji mogućnost da se zaštiti naziv „vinjak”, ali bi dogovor o tome trebalo da „padne” na nivou država, odnosno neko iz našeg državnog vrha o tome treba da se dogovori s Francuzima.

INFOGRAFIKA

63.000 hektolitara vina moći ćemo da izvozimo godišnje u zemlje Evropske unije, prema Sporazumu o priključenju EU koji treba da bude potpisan.
Iz zemalja EU u istom vremenskom periodu u našu zemlju moći će da bude uvezeno 25.000 hektolitara vina, što je povoljno po državu Srbiju.


Nadlanu


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 22 Jun 2012, 15:17
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Ajvar, ćilim i malina među 43 zaštićena srpska proizvoda

Leskovački domaći ajvar, homoljski med, rtanjski čaj, pirotski ćilim i ariljska malina, neki su od ukupno 43 domaća proizvoda koji su zaštićeni kao brend sa oznakom geografskog porekla.

Slika

BREND - Oznaka geografskog porekla može da bude, i najčešće jeste, marketinško sredstvo koje svom korisniku garantuje prednost u odnosu na konkurenciju u privrednoj utakmici. Proizvod sa tom oznakom, a posebno imenom porekla, potrošači doživljavaju kao proizvod posebnih kvaliteta - kažu u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine, koji je i zadužen za zaštitu brendova. Sličan odgovor smo dobili i od Dejana Šapića, nezavisnog konsultanta za brendiranje.

- Dobro je ako kao zemlja imate geografsko područje sa prepoznatljivim proizvodom. Na primer, ako kažete Toskana, prva asocijacija je vino, ili kad kažete Švajcarska, prvo se pomisli na satove. Prepoznatljivost je preduslov za uspeh - objašnjava Šapić. Srbiji nisu jača strana sir ili vino, ali ajvar bi na primer mogao da doprinese popularizaciji regiona, smatra on.

- Ariljske maline imaju dobru reputaciju, i tu smo u samom vrhu. Srbija je, posle Čilea i Poljske, najveći izvoznik malina. U tom smislu je geografsko poreklo bitno, jer povećava nivo prepoznatljivosti određenog kraja Srbije koji postaje popularan i za proizvode koji kasnije dolaze - kaže Šapić i dodaje da su koristi od zaštite daleko veće od ulaganja.

Mirela Bošković, pomoćnica direktora u Zavodu za zaštitu intelektualne svojine, podseća i da je zakonom zabranjeno kopirati zaštićene proizvode.
- Zaštita geografskog porekla daje pravne instrumente svima koji proizvode u nekom regionu da se brane od kopija. Dakle, ako je proizvod zaštićen, proizvođači mogu da tuže one koji ih kopiraju - navodi ona.

Takse za zaštitu po geografskom poreklu
Taksa Iznos
Prijava za registrovanje geografske oznake 6.100
Prijava za priznanje statusa ovlašćenog korisnika 12.220
Sticanje prava ovlašćenog korisnika (na tri godine) 12.220
Svako produženje prava korišćenja geografske oznake 12.220
Napomena: iznosi su u dinarima
Izvor: Zavod za zaštitu intelektualne svojine


24.sata


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 22 Jun 2012, 16:10
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Rusija: Pobedio pirotski ćilim

Ćilim proizveden u zanatskoj zadruzi „Damsko srce“, proglašen je za najbolji narodni proizvod na međunarodnom festivalu zanata u Sibiru

Slika

PIROTSKI ćilim, proizveden u zanatskoj zadruzi „Damsko srce“, proglašen je za najbolji narodni, zanatski i umetnički proizvod na međunarodnom festivalu zanata JUGRA 2012, održanom u Sibiru u Rusiji, saopštila je Turistička organizacija Srbije. U konkurenciji 46 regiona i zemalja učesnika na festivalu, Srbija je osvojila ukupno najveći broj poena na konkursnim manifestacijama. Pored pirotskog ćilima, i ikona-minijatura Vladimira Ćetkovića osvojila je prvo mesto, ali u „master klas“ radionici za slikanje na drvetu i metalu.


Osnovna ideja Festivala koji je održan od 9. do 16. juna je osiguravanje generacijskog kontinuiteta među pokolenjima u očuvanju, razvoju i popularizaciji nacionalnih tradicija i kulture starih naroda u svetu.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 25 Jun 2012, 23:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Pirotski ćilim opet pobedio

Pirotski ćilim ponovo dobio međunarodno priznanje. U Sibiru proglašen najboljim umetničkim proizvodom

Slika
Pirotski ćilim ponovo dobio međunarodno priznanje

PIROT - Posle više decenija pirotski ćilim je dobio još jedno međunarodno priznanje. Na međunarodnom festivalu "Jugra" u Rusiji u okrugu Mansijsk u dalekom Sibiru, proglašen je najboljim zanataskim, narodnim i umetničkim proizvodom.

Zaposlenima u zadruzi "Damsko srce" kojom rukovodi Slavica Ćirić, gde je izatkan pobednički ćilim, priznanje je dragoceno i zbog toga što je za prestižnu titulu konkurisalo čak 46 zemalja, odnosno proizvodi iz tih država i što se Rusima ne može osporiti umetnički dar i sposobnost da procene pravu umetničku vrednost.

ZAŠTIĆENO GEOGRAFSKO POREKLO

PIROTSKI ćilim je pre Drugog svetskog rata, proneo slavu ovog kraja. Izlagan je na sajmovima u Milanu, Parizu, Beču, Londonu, Berlinu, Amsterdamu. Dok god je tajne o dva lica biće zainteresovanih za ovaj pirotski "brend", koji je dobio zaštićeno geografsko poreklo i koji je u proteklih vekova krasio odaje gotovo svih srpskih vladara, ali i Hilandara.

- Pirotski ćilim je u prvoj ali i drugoj polivini prošlog veka nagrađivan na mnogim međunarodnim festivalima, a ovo je posle nekoliko decenija prvo internacionalno priznanje. Retki su Rusi koji su znali za ćilim, a samo malobrojni su ponešto mogli da saznaju, uglavnom preko interneta. Bili su opčinjeni motivima, bojama, načinom izrade, ali i činjenicom da je to predmet sa dva lica. To je za njih bilo najveće otkrovenje. Predstavili smo osam ćilima, a nagradu je odneo onaj sa motivima "gugutke na direci" - kaže Slavica Ćirić, koja je pre dve godine našoj gardi za doček visokih zvaničnika takođe poklonila jedan ćilim. Tim ćilimom je prvi zagazio Vladimir Putin, prilikom posete Beogradu.

Uspeh u dalekom sibirskom gradu nije prošao nezapaženo ni kod potencijalnih poslovnih partnera iz ove zemlje i Finske.

- Zainteresovani su za veće količine. Finci, na primer, žele da otvore galeriju sa stalnom postavkom pirotskih ćilima. Oni veoma cene ručni rad i zanatstvo, a i njih je kao i Ruse iznenadilo tkanje sa dva lica. To savremene tehnologije ne mogu - navodi Ćirićeva.

Ćilimarke smatraju da je ovo umetničkji zanat, koji proteklih godina u Srbiji nije najbolje vrednovan.

- Stare tkalje su odavno nestale, a kod mlađih ne postoji veliko interesovanje. Jedini izuzetak u tom pogledu je naša zadruga - kaže tkalja Marija Jovanović.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 08 Jul 2012, 22:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sokolova rakija "viljamovka" zvanično najbolja na svetu

"Viljamovka" je proglašena najboljom rakijom na svetu na sajmu u Las Vegasu, održanom od 2. do 5. aprila

Slika

NOVI SAD - Posetioci Međunarodnog festivala vina u Novom Sadu, Interfesta, imaju priliku da pored vina iz 120 vinarija iz 15 zemalja sveta degistiraju na štandu užičkog RB Globala i nekoliko vrsta "stare sokolove rakije" među kojima i "viljamovku", zvanično najbolju rakiju na svetu.

"Viljamovka" je proglašena najboljom rakijom na svetu na sajmu u Las Vegasu, održanom od 2. do 5. aprila, rekao je Tanjugu komercijalni direktor RB Globala Slavko Marinković, dodajući da je u obrazloženju te odluke stručni žiri naveo da je iznenađen kvalitetom rakije koja dolazi iz za njih gotovo potpuno nepoznate zemlje.


"Titula najbolje rakije na svetu uticala je da ionako veliko interesovanje za "staru sokolovu rakiju“ u inostranstvu bude još veće“, rekao je Marinković,ističući da se godišnje na strana tržišta izveze 60.000 flaša "sokolove rakije“, ali da će uskoro taj broj biti dvostruko veći.

Po Marinkovićevim rečima, upravo je u toku realizacija investicije kojom će biti duplirani destilerija i podrumi u selu Koštolović kod Bajine Bašte, odnosno ukupni proizvodni kapaciteti tog proizvođača rakije.

"Naše voćne rakije izvozimo u Australiju, SAD, Rusiju i sve zemlje zapadne Evrope, a stalno dobijamo zahteve za povećanjem isporuka, pa je bilo neophodno povećanje proizvodnih kapaciteta“, objasnio je Marinković, naglasivši da su I oni sami iznenađeni činjenicom da njihove bele voćne rakije imaju tako dobru prođu na inostranim tržištima.

On je istakao da je osvajanje titule najbolje rakije na svetu omogućilo da brend "stara sokolova rakija“ uđe u lanac američkih distributera. To, kako je rekao, samo po sebi znači da će u narednom periodu prodaja na tom tržistu biti značajno povećana.

Ono na šta su proizvođači "stare sokolove rakije“ posebno ponosni je činjenica da uzorak "viljamovke“ koja je ocenjivana u Las Vegasu nije specijalno pripreman za sajam već je njihov distributer uzeo flašu iz prodavnice i predao je na žiriranje.

"Stara sokolova rakija“ se nalazi na tržištu 18 godina. Na početku je RB Global prodavao samo šljivovicu i to 12 godina staru, ali vremenom se na zahtev tržišta širio asortiman proizvoda, pa sada pored nekoliko različitih vrsta šljivovice taj proizvođač tržistu isporučuje nekoliko vrsta vočnih rakija (kajsija, dunja, kruška).

"Viljamovka“, koja je zvanično najbolja rakija na svetu, proizvedena je od kruške koja se uzgaja u okolini Čačka.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 14 Jul 2012, 12:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Biznis u džepu – Brendiranje

Slika

Da li vas zaboli kad čujete da ”Carica Milica”, ”Car Lazar” i ”Kosovo Polje” više nisu u srpskom vlasništvu? Bez obzira koliko ste osetljivi na nacionalne teme, mora da vam je barem malo neprijatno zbog te činjenice. Ovo nije priča o priznanju nezavisnog Kosova. Ovo je priča o lutanju jedne cele nacije sapletene u ćorsokacima ’’tranzicije’’, priča o nadi i šansama da se uspravi i krene dalje.

Pre izvesnog vremena, nemačke firme zaštitile su pomenuta imena iz srpske istorije i u narednim godinama će imati priliku da od njih naprave svoje brendove. Na srpskoj istoriji novac će zarađivati neko drugi, neko ko je u našim vrednostima prepoznao šansu za dobru zaradu. Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost veliki broj Srba je demonstrirajući izašao na ulice. Očekivano i prirodno, reklo bi se, ali kada su nam nemačke firme otele Cara Lazara, Caricu Milicu i Kosovo Polje niko se nije ni okrenuo. Za velike medije, za ’’nacionalni servis’’ pre svih, to nije bila vest. Ipak, i da je bila, realnost ne bi postala bolja, drugačija. Možda bismo samo počeli malo više da razmišljamo o svojim šansama, o nacionalim vrednostima i najsigurnijem putu do dobrih zarada.

Brendiranje je ključna reč, karika koja nedostaje. Tako često izgovarana, tako proizvoljno zloupotrebljavana, reč ’’brend’’ je za našu ekonomiju, u celini uzev, i dalje velika nepoznanica. Reč ’’brend’’ je inače ključni pojam marketinga i znači zaštićeno ime, naziv, žig, robna marka. Do brenda se ne stiže preko noći, on se stvara godinama, a u našem slučaju Carica Milica i Car Lazar su nazivi vina čija se starost meri vekovima.

Savremena civilizacija ipak, prednost ne daje tradiciji. Nemačke firme su uz tri pomenuta imena zaštitile i ime rakije ’’manastirka’’, koristeći mogućnosti savremenog prava. Iako je Srbija bila pionir i jedna od zemalja začetnica Prava industrijske svojine, niko se od Srba za proteklih 126 godina nije setio da za neki proizvod zaštiti ovako značajna istorijska imena. Srbija je davne 1883. sa još svega deset evropskih zemalja potpisala Parisku konvenciju, već sledeće godine donela Zakon o zaštiti robnih marki, a 1920. osnovala ’’agenciju’’ za zaštitu ove vrste prava. Uprkos tome, broj zaštićenih srpskih brendova u svetu je tužno mali, a neka od njih su rtanjski čaj, sremski kulen, leskovačko meso sa roštilja, komovica, homoljska klekovača, svrljiški kačkavalj, valjevski duvan čvarci i srpska šljivovica.

Da bi brend bio zaštićen u 70 najvažnijih svetskih zemalja, prvo mora biti registrovan u granicama svog nacionalnog prava. Ako neki brend registrujete samo u svojoj zemlji, isto to pravo ima i neko drugi u stranoj državi ukoliko nije izvrešena međunarodna zaštita. U svetu je do sada registrovano nešto više od 800 srpskih brendova ali svega nekoliko je to zaista i postalo. Ta činjenica otvara drugi mnogo važniji aspekt brenda i marketinga.

To je aspekt prepoznatosti, promocije, vrednosti i kvaliteta. Sve te važne stvari imaju jednu ključnu vezu jer polaze od želja i poreba kupca, od vrednosti za potrošača.

No vratimo se prvom preduslovu a to je registracija. Još jedan fascinantan podatak će vas dodatno razočarati: u Srbiji 83% registrovanih brendova čine zaštićena imena firmi iz inostranstva. A da li je problem u nedostatku novca ili marketinških znanja neka dokaže cena registracije brenda u visini od 4.500 dinara za prijavu i 10.000 dinara za održavanje za period od 10 godina. Registracija brenda u svetskim razmerama je naravno mnogo skuplja, ali za nas Kruševljane, u ovom trenutku ona nije tako važna, nije najbitnija.

Naša zamrla sela, dezorjentisana poljoprivreda, mali posedi sa niskim prinosima, uništena i vremenski ’’pregažena’’ industrija ne izgledaju kao dobra polazna osnova za stvaranje brendova. Ali, upravo tu nastupa posao i zadatak menaxmenta i marketinga: prepoznati svoje šanse, istražiti ’’rupe(niše) na tržištu’’, udružiti snage i pronaći izvore finansiranja. U poljoprivrednom kraju kao što je kruševački, u poljoprivrednoj zemlji kao što je naša, poražavajuće deluje činjenica da je ogroman broj prodatih prehrambenih proizvoda uvoznog porekla. Prvi i najvažniji cilj razvoja domaćih brendova je upravo supstitucija(zamena) uvoznih proizvoda. Ta zamena se ne može više vršiti uredbama i naredbama kao nekada, jer želimo da se uključimo u savremenu ekonomiju i budemo deo svetskog tržišta. Uvozni proizvodi mogu da budu pobeđeni isključivo kvalitetom i promocijom kvaliteta, jednostavnije rečeno kreiranjem brendova. Tu leži šansa malih i trenutno neefikasnih poljoprivrednih proizvođača. Oni udruženi u zadruge i klastere, uz svesrdnu marketinšku i pravnu pomoć lokalne samouprave mogu biti ključni faktor stvaranja kvalitetnih i preopoznatih brendova. Naime, za naše usitnjene seoske posede rešenje bi moralo da se potraži u stvaranju finalnih prehrambenih proizvoda umesto sadašnje isključive proizvodnje sirovog voća, povrća, mesa ili mleka. Ipak, sama proizvodnja neće biti dovoljna ukoliko se ne pristupi stvaranju kompletne vrednosti za potrošača u koju ulaze i kvalitet, i pakovanje, i dizajn, i imix, i mnogi drugi faktori brendiranja i marektinga. Proizvodu je potrebna ličnost, kompletna individualizacija. Tu se otvara prostor za zapošljavanje intelektualnih potencijala našeg grada.

Zato bi i bilo neophodno da na nivou gradske uprave postoji odsek za biznis, marketing i brendiranje umesto nekog od postojećih koji su umnožavani zarad udomljavanja birokratije i plaćanja nerada. Brendiranje je prvo potrebno našem gradu, jer svaki kruševački proizvod prvo budi asocijacije na imix grada. Stvaranje brendova nije laganje ili pravljenje dobrih reklama. Iznad bilo kakve reklame, najvažniji faktor brendiranja je suštinska i prava promena na bolje, suštinska promena ponašanja i razmišljanja.


Autor: Aleksandar Šargić


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 19 Jul 2012, 17:08
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Srbija ima rakiju za svet


Beograd -- Srpska rakija ima veliki izvozni potencijal, ali je za to neophodno raditi na njenoj popularizaciji i brendiranju, u čemu ključnu ulogu ima dizajn.


Slika


Razvoj brenda srpske rakije, koja je "zadovoljstvo koje se prenosi generacijama" nije nimalo naivan posao i zahteva dosta vremena i finansijskih sredstava, istakli su na sastanku Grupacije proizvođača rakije.

Aleksandar Grbović, predstavnik firme Okej iz Pančeva, istakao je da brend srpska rakija treba da asocira na tradiciju, kvalitet i vrednost, a kada je reč o izvozu na "zadovoljstvo sa preporukama".

On je kazao da većina proizvođača rakije u Srbiji nema adekvatan biznis model, a ključni partneri u tom poslu treba da im budu proizvođači voća, opreme, amabalaže, dizajneri i državne institucije.

Ključne aktivnosti na putu punog korišćenja izvoznog potencijala jesu udruživanje, kampanja društvene odgovornosti, imidž i prodajno mesto, naveo je Grbović, napominjući da rakija generalno ima negativan imidž, što treba promeniti.

Kada je o resursima reč, Srbija ima neverovatne, ali neiskorišćene potencijale kada je reč o voću, podsetio je on i dodao da će unapređenje proizvodnje rakije značiti ne samo povećanje otkupa voća, veći i bolji kvalitet za potrošače i devizni priliv od izvoza za državu.

Dejan Vukelić iz dizajn studija "Coma" ukazao je da je istraživanje nemačkog Saveta za dizajn pokazalo da 81,8 odsto anketiranih privrednika smatra da dizajn ima ključnu ulogu u osvajanju novih tržišta.

Potrošač svakom proizvodu pokloni "tri sekunde" prilikom kupovine, što najbolje govori o važnosti dizajna, podvukao je on, ali i istakao da je kvalitet ipak ključan, "jer nema tog pakovanja koje će pomoći da se prodaje loš proizvod - to može da se desi samo jedanput".

Predsednik Grupacije proizvođača rakije Dragan Đurić kazao je da je neophodno repozicionirati rakiju kako u svesti domaćeg potrošača, tako i u svetu.

Razvoj brenda je posao koji ponekad traje i stotinama godina, kao što je to bio slučaj sa škotskim viskijem, i skopčan je sa finansijskim sredstvima "koje nemamo", ukazao je on, istakavši da je zbog toga neophodno uspostaviti međuzavisnot proizvođača i države.

Na sednici je rečeno i da su u toku pripreme za četvrti Festival srpskih rakija i voća koji će 5. i 6. oktobra biti organizovan na trgu Nikole Pašića u Beogradu.


B92

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 34 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker