Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 10:13


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 06:02
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Gamzigrad ili Felix Romuliana


Slika

Gamzigrad, arheološko nalazište carske palate, Feliks Romulijane, u istočnoj Srbiji, blizu Zaječara, predstavlja rezidenciju rimskog cara Gaja Valerija Maksimijana Galerija, zeta Dioklecijanovog. Iako se vekovima smatralo da je tu bio Galerijev vojni logor, tek su istraživanja početa 1953. gorine rešila sve dileme i pokazala da je, jedna od najvećih i najočuvanijih rimskih građevina, bila palata slavnog imperatora i njegove majke, a ne vojno uporište.

Romulijana je izgrađena u središtu ogromnog, prirodnog amfiteatra, u bajkolikom predelu, koji je bio naseljen od praistorijskih vremena. U severnom delu palate, nađeni su ostaci naselja iz bronzanog i gvozdenog doba, a na Maguri, uzvišenju iznad njenih bedema otkriveni su grobovi sa urnama iz starijeg gvozdenog doba. Možda je to bio razlog zbog kojeg je Galerije izabrao baš ovo mesto za svoju palatu? Ipak, izvesno je da je sve u njoj i oko nje postalo sveto i da je svaka tadašnja građevina imala namenu da prenese određenu poruku ili postane simbol. U toj gradnji ništa nije bilo slučajno: ni položaj pojedinih građevina, ni njihove dimenzije, ni izgled, čak ni dekoracija. Sve je u službi tetrarhije i Galerija, kao njenog apsolutnog poglavara. Sve je velika scenografija i grandiozni teatron za ceremoniju carske apoteoze.

Imperator Gaj Valerije Maksimilijan palatu je nazvao po majci Romuli. Pošto nikada nije dovršena, carevi u IV veku, ovaj velelepni posed, prepustili su hrišćanskoj crkvi. Vek kasnije, razorili su je Varvari, da bi je u VI veku Justinijan I obnovio i od nje napravio pograničnu tvrđavu. Posle najezde Slovena, nekadašnja carska rezidencija je napuštena. Romulijana je tada predstavljala moćan grad, sa 20 utvrđenih kula, koji se prostirao na šest i po hektara. Unutar zidina tvrđave nalazili su se dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve, raskošna palata i druge građevine. Gamzigrad je napušten u drugoj polovini XI veka i više nikada nije obnovljen.

Otkrivanjem natpisa FELIX ROMULIANA, 1984. godine zagonetka Gamzigrada je rešena. Natpis se može shvatiti kao: Roma nova ili Roma secunda, odnosno, kao oznaka za sveto mesto, neki večni, nebeski grad. Ovaj natpis Gamzigrad svrstava u kategoriju spomenika rimske dvorske arhitekture, kojoj pripada i Dioklecijanova palata u Splitu. Svi dekorativni elementi koji okružuju natpis – listovi bršljana, lovorov venac i paunovi – oznake su za apoteozu, odnosno, besmrtnost.

Eksponati arheološkog lokaliteta nalaze se i u Narodnom muzeju u Zaječaru. Između 1985. i 1989. godine u istočnom delu Gamzigrada, istražen je prostor ispred velikog hrama i istočna kapija starije i mlađe fortifikacije. Reljefne predstave, koje su pronađene, kao i Jupiterova statua, nastali su verovatno 305 ili 306 godine. To su samo delovi jednog složenog prikaza, koji je, pomoću mitoloških slika, simbola i aluzivnih znakova objašnjavao poreklo, životni put i apoteozu imperatora, rođenog i sahranjenog u Romulijani.

Na apoteozu aludiraju i božanstva prikazana u skulpturi i na mozaicima u carskoj palati i pokraj velikog hrama – Dionis, Herkul i Asklepije. Kult Dionisa je privilegovan. Svoju veliku pobedu nad persijskim kraljem Narsejem u 297/8. godini Galerije je mogao da uporedi jedino sa Dionisovim pobedonosnim pohodom na Indiju. Naime, na osnovu mita o Dionisu, Galerije je stvarao mit o sebi.

Dva važna događaja u Galerijevom životu – pobeda nad Persijancima, kada je Galerije slavljen kao novi Romul i novi Aleksandar i njegova odluka 305. godine da se povuče s prestola čim proslavi dvadesetogodišnjicu vladavine – bitno su odredili program izgradnje Romulijane. Da je cela Romulijana podređena Romuli i njenom božanskom sinu Galeriju, jasno su pokazala iskopavanja između 1989. i 1993. godine. Romula i Galerije, sahranjeni su, najverovatnije na grebenu Magura, da bi se sa ovog svetog uzvišenja uzdigli među bogove.

Na ovom značajnom arheološkom nalazištu, iskopani su i delovi mauzoleja na severnoj i južnoj strani, mozaičke kockice, često od staklene paste i sa pozlatom, razorena grobnica, polusrušena kripta, istopljeno srebro, srebrni i zlatni novac, srebrne posude i mnogobrojni drugi predmeti.

Na osnovu materijala korišćenih za gradnju Gamzigrada, tehnike zidanja i obrade arhitektonskih elemenata, može se zaključiti da su ih projektovali iste arhitekte i izveli isti majstori koji su projektovali i sagradili hram u severnom i hram u južnom delu Romulijane.

Arhitektura Romulijane ilustruje tetrarhijski mit o harizmatskom vladaru koji izvršava najveće podvige, uništava zlo, uvodi red i usrećuje celo čovečanstvo, da bi se, zatim vinuo u najveće visine, u teško pristupačno i blistavo mesto, odakle će motriti na zbivanja u svetu i bdeti nad svojim velikim delom.

Slika

Romulijana je podignuta u slavu Galerija i njegovog velikog dela. Njena namena je dvojaka: da velikom gospodaru omogući da poslednje godine života provede u najvećem sjaju i da, posle njegove smrti i apoteoze, postane mesto trajnog hodočašća, neka vrsta političkog i ideološkog zaveštanja svim podanicima Rimskog carstva. Jednostavno, rečeno, Romulijana je sagrađena da bude večan spomen na božanskog imperatora Gaja Valerija Maksimijana Galerija.

Slika

Međutim, ona je samo na kratko služila tom cilju. Galerije je umro godinu dana pre zavšetka izgradnje Feliks Romulijane. Svoje bitne funkcije, ova palata počela je da gubi odmah po ukidanju tetrarhije i uspostavljanju nasledne monarhije. Posle provale Gota i Huna na Balkansko poluostrvo, Romulijana je postala malo vizantijsko naselje, koje se pod nazivom Romuliana, našlo u dugom spisku beznačajnih mesta koje je Justinijan obnovio. Romulijana je prepuštena smrtnicima koji su za kratko vreme, uz sukobe i versku netrpeljivost, iz osnove izmenili njen izgled.

Feliks Romulijana je na UNESKO-voj listi svetske baštine.

(Priredila Danijela Pantić)


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 26 Feb 2013, 23:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kod Jagodine najstarije svetilište

Arheološki lokalitet Belica kod Jagodine najstarije je svetilište Evrope, potvrdili su ugledni nemački Geološki institut u Hajdelbergu i Univerzitet u Tibingenu.

Slika

U naselju iz ranog neolita nađena je najveća riznica praistorijskih umetnina na svetu sa oko 100 čovekolikih figura od kamena, kosti i gline, starih oko 8.000 godina.

Ovo je rezultat istraživanja koje su zajedno obavili nemački i srpski stručnjaci prošlog leta na lokalitetu koji je 2002. godine otkrio profesor doktor Milorad Stojić iz Arheološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/, pišu beogradske "Večernje novosti".

Kulture Lepenskog vira i Belice egzistirale su u približno isto vreme, ali su se bitno razlikovale.

"Lepenci su još bili lovci-sakupljači dok su Beličani bili zemljoradnici, o čemu govore pronađene figurine sa simboličnim predstavama ženskih i muških reproduktivnih organa, trudnice, majke s detetom", rekao je Stojić.

On je ukazao kako je očito da su kamene figurine, čija je izrada na izuzetnom umetničkom nivou, bile posvećene kultu plodnosti, što je karakteristika ratarskih zajednica koje obožavaju majku zemlju.

Na figurama iz Belice predstavljene su sve faza nastanka i razvoja ljudskog ploda, od začeća do porođaja.

Ovakve predstave nisu nikada do sada zabeležene u umetničkom stvaralaštvu čovečanstva, od kada je ono nastalo 38.000 godina pre nove ere.

Geofizička ispitivanja u 2012. na lokalitetu Belica otkrila su praistorijsko naselje opasano kružnim rovom prečnika 75 metara. U tom krugu pronađeni su kružni, trapezasti i trouglasti temelji monumentalnih građevina, kakvi do sada nisu nalaženi u naseljima ranog neolita.

"To dokazuje da je reč o duhovnom središtu koje je istog značaja za protostarčevačku zajednicu, kakve je u poznom mezolitu imao verski centar Lepenski vir", rekao je profesor Stojić.

Istraživanja na Belici izvedena u saradnji s Univerzitetom u Tibingenu, koji će izdati dvojezičnu monografiju na nemačkom i srpskom jeziku pod naslovom "Belica, najbrojniji je grupni nalaz kulturno-umetničke plastike iz kamenog doba i najstarije duhovno središte u neolitu Evrope".

Nemački stručnjaci su lokalitet kod Jagodine nazvali arheološkom senzacijom 21. veka, a nalazi iz Belice svetsku premijeru će imati na izložbi od novembra ove do marta 2014. godine u Arheološkom muzeju u Tibingenu.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 10 Mar 2013, 14:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kod Vranja pronađeni ostaci najstarijih sisara na Balkanu

Slika

VRANJE - Stručnjaci Geološkog odeljenja Prirodnjačkog muzeja u Beogradu pronašli su u selu Buštranju, u okolini Vranja, ostatke najstarijih sisara na Balkanu.

Istraživač tog odeljenja Miloš Milivojević kaže da su na lokalitet naišli slučajno, uzeli takozvane probe i ustanovili da postoje ostaci životinja starosti više od 35 miliona godina.
"Nakon konsultacija sa jednim od najvećih stručnjaka u ovoj oblasti, prof. Hansom de Brujinom iz Holandije, sa kojim sarađujemo već deset godina na lokalitetima celog Balkana, ustanovili smo da je reč o najstarijim životinjama u jugoistočnoj Evropi" navodi on.

Njegov kolega Zoran Marković dodaje da je pronađena izuzetno značajna fauna sitnih sisara, koji će privuću veliku pažnju arheologa iz celog sveta.
"Pronađeni ostaci predstavljaju prelazne forme iz najstarijih delova tercijera, koji je na prelazu između mezozoika i kenozoika, a ovo su najstariji sisari koji su nađeni na Balkanu" kaže on.

Navodeći da je najbliža fauna slična ovoj pronađena su Pakistanu, Marković se nada da će biti urađena detaljnija ispitivanja kako bi se dobila kompletna slika o pronađenim fosilima.

Ostaci su pronađeni na privatnom posedu Boška Stoiljkovića, koji je stručnjacima iz muzeja dozvolio da tu izvode iskopavanja.


tanjug

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 16 Mar 2013, 04:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Za rekonstrukciju Medijane 120 miliona

Vlada Srbije odobrila je 120 miliona dinara za radove na arheološkom lokalitetu Medijana, kod Niša, za obnovu letnjikovca cara Konstantina

Slika
Letnjikovac cara Konstantina

VLADA Srbije odobrila je 120 miliona dinara za radove na arheološkom lokalitetu Medijana, kod Niša, koji bi trebalo da budu završeni tokom ove godine. To znači da će u godini obeležavanja 1700 godina od donošenja Milanskog edikta, letnjikovac cara Konstantina biti obnovljen.



Novac će biti utrošen u rekonstrukciju Konstantinove vile sa peristilom, kao i izgradnju zaštitne konstrukcije, što će omogućiti publici i stručnjacima da vide hiljadu kvadratnih metara podnog mozaika, kao i zidne slike u jednom delu vile, koje su po stepenu očuvanosti jedinstvene u našoj zemlji.

- Do kraja avgusta ili početka septembra možemo očekivati da će se završiti sa postavljanjem zaštitne konstrukcije - kaže Elena Vasić Petrović, v. d. direktora Zavoda za zaštitu spomenika grada Niša, koji je i nosilac projekta.

Slavica Trifunović, glavni rukovodilac projekta „Milanski edikt 313-2013, Srbija“, ističe da je glavni cilj državne proslave revitalizacija Medijane, kompleksa letnjih rezidencija iz perioda cara Konstantina, podignut početkom 3. veka naše ere.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 18 Maj 2013, 21:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Evropska civilizacija potekla iz Lepenskog vira

U Lepenskom viru su pripitomljene prve životinje, sazidane prve kuće i isklesane prve monumentalne skulpture čovečanstva. Ispitivanje skeleta Valentina otkriva da je on umro oko 8200. godine pre nove ere

Slika
Ovako su izgledale kuće plemena koja su živela u Lepenskom viru

PREISTORIJSKI građani Lepenskog vira su stvorili prvu evropsku arhitekturu i urbanizam, monumentalnu umetnost, modernu poljoprivredu i organizovali društveni život, slažu se naučnici. Donedavno se smatralo da su Lepenci svoje naselje podigli oko 6.200 godina pre naše ere, ali najnovija ekspertiza kostiju sa ovog lokaliteta izvedena u Kembridžu pomera tu granicu još dublje u prošlost.


- Ispitivanje najčuvenijeg skeleta Valentina, otkriva da je on umro oko 8200. godine pre nove ere. To znači da su Lepenci živeli oko dva milenijuma ranije nego što se do sada pretpostavljalo - navodi arhitekta Hristivoje Pavlović, pasionirani istraživač kulture Lepenskog vira. - Ovi podaci ruše zabludu o vremenu nastanka civilizacije u Evropi, koja je potekla iz Lepenskog vira, gde su pripitomljene prve životinje, sazidane prve kuće i isklesane prve monumentalne skulpture čovečanstva. Nova istraživanje Lepenskog vira mogla bi da sruše i mnoge druge naučne zablude.

Međutim, Pavlović navodi da prostor na kome su živeli Lepenci već decenijama tavori u zapećku, bez novih iskopavanja, iako postoje dokazi da ostataka preistorijskih naselja ima i iznad današnjeg nivoa Dunava.


PREISTORIJSKA REVOLUCIJA

ARHITEKTURA Lepenskog vira sažima celo čudo koje je akademik Srejović nazvao neolitskom revolucijom, kaže arhitekta Hristivoje Pavlović:
- Ovaj proces, u kome je ljudski rod otkrio poljoprivredu i napustio život lutalica, lovaca-sakupljača, odigravao se i na drugim mestima, ali ni na jednom drugom lokalitetu nije pronađena arhitektura, urbanizam i umetnost kao u Lepenskom viru.

- Kao što bi rekao akademik Srejović, dug život na kulturnoj margini doveo nas je do situacije u kojoj ne samo da sumnjamo u svoju budućnost već i u prošlost. Stvar je utoliko gora što Lepenski vir nije samo prošlost Srbije već Evrope, koja je iz njega proistekla - zaključuje Pavlović.

On je posle dugogodišnjeg istraživanja objavio knjigu “Kuća Lepenski vir” u kojoj na nov način rasvetljava tajne graditeljstva najstarijeg evropskog preistorijskog naselja.

Da bi proverio svoje hipoteze, on je napravio model lepenske kuće od originalnog materijala iz Đerdapske klisure.

- Sada sam siguran da su stanovnici Lepenskog vira pre 10.000 godina ozidali prvu kupolu s armaturom u istoriji čovečanstva. Da podsetim, lučne armaturne konstrukcije i prenapregnuti beton smatraju se otkrićem 20. veka - kaže Pavlović.

- Lepenci su ostavili luk i kupolu čovečanstvu koje je nastavilo da ga koristi na najrazličitije načine, od hlebne peći, preko mostova, do modernih ekoloških kuća.

Slika

Arhitekta Pavlović naglašava da je rešenje zagonetke kako su Lepenci gradili dobio posmatrajući lokalno narodno graditeljstvo u selima oko Lepenskog vira.

- Tamo se i danas za gradnju često koristi armaturna mreža od šiblja i mladica, pokrivena posebnom smesom, “betonom” od gline kojoj dodaci izuzetno poboljšavaju mehaničke osobine - objašnjava Pavlović. - Preistorijski Lepnci su svoje kupolaste kuće pravili na isti način, a s obzirom na to da su neke od njih vrlo velike, očigledno je da su umeli i da produžavaju armaturu preklapanjem i nadovezivanjem, što je jedan od složenijih zadataka i u savremenom građevinarstvu.

Sagovornik “Novosti” ističe da je upravo zahvaljujući revolucionarnim pronalascima, misteriozna kultura Lepenskog vira opstala dva milenijuma u Đerdapskoj klisuri, izdržavajući ekstremne vremenske uslove i promene.

- Lepenci su prvi Evropljani koji nisu podržavali prirodu već su je menjali. Dok njihovi rođaci na severu i zapadu još žive u pećinama, stanovnici Lepenskog vira gradili su kuće i u njih smeštali prve monumentalne skulpture čovečanstva.

REKONSTRUKCIJA VALENTINA

LEPENCI nisu bili evolucijska sekvenca primitivnog čoveka, sudeći po izgledu kostiju pronađenih ispod podova kuća u kojima su živeli a zatim i sahranjivani, kaže Pavlović. U njegovoj knjizi je objavljen i prvi pokušaj rekonstrukcije lika Valentina iz Lepenskog vira.

Slika

- Sudeći po pronađenim kostima Lepenci su izgledali kao savremeni ljudi. Najupečatljiviji je skelet pokojnika iz “groba 69”, koji je bio visok oko 180 centimetara i skladno građen, zbog čega su ga arheolozi nazvali Valentino. Na osnovu odlično sačuvane lobanje, arhitekta Goran Mladić je pokušao da rekonstruiše njegov lik. To je prvi pokušaj rekonstrukcije od pronalska skeleta, pre pola veka.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 26 Maj 2013, 19:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Završna arheološka istraživanja na Medijani

Na lokalitetu Medijana u toku su završna arheološka istraživanja, kako bi se omogućilo otkrivanje mozaika u godini obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta

Slika
Letnjikovac cara Konstantina

NIŠ - Na lokalitetu Medijana u toku su završna arheološka istraživanja, kako bi se omogućilo otkrivanje mozaika i njihova prezentacija u godini obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta, rekla je direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu Elena Vasić Petrović.


Ona je izjavila Tanjugu da su istraživanjem obuhvaćena Vila sa peristilom, objekti povezani sa njom i istraživanje sondom oko vile kako bi u sledećoj fazi bila podignuta zaštitna konstrukcija koja će omogućiti otkrivanje mozaika.

Arheološka istraživanja i radove na podizanju zaštitne konstrukcije finansira Ministarstvo kulture i informisanja, a čitav posao realizuje niški zavod. Za prvu fazu kojom su obuhvaćena istraživanja izdvojeno je 18 miliona dinara, dok je za podizanje zaštitne konstrukcije ministarstvo izdvojilo 120 miliona dinara.

CARSKI LETNJIKOVAC

Prvi koji je označio Medijanu kao "carski letnjikovac" bio je Feliks Kanic 1864. godine, a organizovana istraživanja na Medijani počela su 1932. godine. Posleratna istraživanja organizovana su počev od 1961. godine. Pretpostavlja se da je podizanje vila na Medijani započeto u drugoj polovini trećeg, a nastavljeno većim intenzitetom u četvrtom veku. U dosadašnjim iskopavanjima otkrivena je carska palata sa peristilom, terme, baptiserijum (krstionica), horeum (žitnica), dve vile rustike. Prostorije su ukrašene mozaicima, a na Medijani su nađene i mnogobrojne skulpture (Asklepija, Higije, Dionisa, Herakla, Satira).

"Istraživanjem je obuhvaćena i muzejska zgrada na Medijani podignuta 1936. godine i time su dobijeni možda i najvredniji rezultati u istraživanju jer se do sada nije mogla jasno videti veza Vile sa peristilom i nimfeuma i okolnih prostorija povezanih sa njom", kazala je Vasić Petrović.

Prema njenim rečima, pored centralnog dela Vile sa peristilom koji čine atrijum, trem, kubikule i velika dvorana za prijeme, postoji već pomenuti nimfeum i terme koje su nam poznate od ranije, ali je između prostora za prijeme i termi otkrivena ranijih godina još jedna prostorija koja je simetrična u odnosu na salu za audijencije, kao i sa nimfeumom. Ta prostorija je sličnih dimenzija i verovatno je imala sličnu namenu kao i sam nimfeum, napomenula je ona.

Vasić Petrović je rekla da su na samom ulazu u vilu bile vidljive strukture koje verovatno pripadaju samoj vili, koji su činili ulazni deo ili ulazni trem u prostor vile i atrijuma koji nam je poznat.

Ispred ulaza je pronađen veliki zid koji je najverovatnije deo zaštitnog bedema, dok je u zadnjem delu bilo ostataka zidova za koje je utvrđeno da ne pripadaju vili, napomenula je ona. Druga faza na Medijani podrazumeva postavljanje temelja i podizanje zaštitne konstrukcije.

U toku je javna nabavka za radove na zaštitnoj konstrukciji i kada ona bude okončana, podizanje zaštitne konstrukcije je i završna faza radova za ovu godinu, kazala je Vasić Petrović.

Zaštitnom konstrukcijom površine od 11.000 metara kvadratnih biće pokrivena Vila sa peristilom kao najreprezentativniji objekat, kao i sama muzejska zgrada.

"Pokrivanjem omogućavamo otkrivanje mozaika i njihovu prezentaciju što do sada na otvorenom nije bilo moguće", podvukla je direktorka zavoda.

Mozaici su ono najvrednije što do sada nije moglo da se vidi, a prateće aktivnosti podrazumevaju i konzervaciju i delimičnu rekonstrukciju nekih od elemenata arhitekture, dodala je Vasić Petrović.

IZLOŽBA

Vasić Petrović najavljuje za 3. jun izložbu na Univerzitetu u Nišu koja će predstaviti presek istraživanja i biti uvod u početak tradicionalnog naučnog skupa "Niš i Vizantija".


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 12 Jun 2013, 08:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Čačak: Pronađena humka stara 4 000 godina

Na lokalitetu Dubac u Jančićima kod Čačka, gde su vršena arheološka iskopavanja, pronađena je humka stara preko 4.000 godina za koju se pretpostavlja da je bila napravljena za nekog plemenskog prvaka

Slika

ČAČAK - Na lokalitetu Dubac u Jančićima kod Čačka, gde su vršena arheološka iskopavanja, pronađena je humka stara preko 4.000 godina za koju se pretpostavlja da je bila napravljena za nekog plemenskog prvaka iz perioda ranog bronzanog doba.


Prema rečima kustosa i arheologa Narodnog muzeja u Čačku, Katarine Dmitrović, u sklopu završnog iskopavanja za ovu godinu, jedno od značajnijih nalazišta je Dubac u Jančićima, na kome se nalaze brojni tumuli. Naime, to su oblici praistorijskih grobnica, koji imaju oblik niske kupe, zidane kamenom ili zemljom.

"Grob spaljenog pokojnika koji je pronađen zidan je, verovatno, dugo i time je bio uposlen veliki broj ljudi, obzirom na visinu i veličinu kamena koji je korišćen", kazala je danas Dmitrović Tanjugu, ističući da humka pripada nekom istaknutom pripadniku plemenske aristokratije iz ranog bronzanog doba.

Podsetila je da je na ovom lokalitetu Narodni muzej iz Čačka istražiovao i pre 30 godina, kada su pronađena tri nešto mlađa praistorijska tumula iz srednjeg bronzanog doba.

"Tada su na ovomm prostroru otkrivene brojne grobnice, međutim, poljoprivredni radovi, proširivanje puteva i drugi faktori uticali su da se broj evidentiranih nalazišta prepolovi", ocenila je ona. Dmitrović dodaje da na potezu Kablara, naročito Velikog polja, postoje brojna neistražena arheološka nalazišta.

Inače, iskopavanja na Kablaru su započeta 21. maja, a završena su danas.

Iako ih je pratila obilna kiša, istraživanja su dala određene rezultate budući da je pronađena urna iz srednjeg i pomenuta humka iz ranog bronzanog doba.



Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 19 Jul 2013, 23:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
U Viminacijumu pronađen žrtvenik posvećen nimfama

Arheolozi u Viminacijumu otkrili su, prilikom najnovijih istraživanja amfiteatra, kameni spomenik sa natpisom - žrtvenik iz drugog veka, koji je pronađen na prostoru između amfiteatra i severnog gradskog bedema.

Slika

Kako je Tanjugu rekao direktor Arheološkog parka Viminacijum dr Miomir Korać, žrtvenik je dimenzija 60 sa 40 sa 30 centimetara. Na prednjoj strani spomenika nalazi se natpis u kome se ističe da je žrtvenik podigao vojnik Klaudije "uzvišenim nimfama“.

Natpisi posvećeni nimfama su veoma retki, a na teritoriji rimske provincije Gornje Mezije potvrđen je samo još jedan, pronađen krajem 19. veka.

Takozvani "nimfej" je u antičkoj Grčkoj i Rimu bio spomenik posvećen nimfama. Svetilišta posvećena nimfama prvobitno su bile pećine sa izvorom, a u kasnoj antici dobijaju bogate arhitektonske oblike - pročelja sa stubovima, fontane, posebne niše.

Osim utilitarne funkcije snabdevanja vodom, postoje mišljenja da je u jednom delu nimfej uvek bio posvećen boginji Dijani, a deo je mogao da se koristi i kao kupalište. Izvor se često koristio i za potrebe amfiteatra.

Kako se nimfe uglavnom vezuju za vodu, one brzo postaju zaštitnice termalnih izvora i banja. Nakon oporavka u banjama, izlečeni Rimljani rado su podizali spomenike zahvalnosti odnosno žrtvenike nimfama koje su ih izlečile.

Uz žrtvenik u Viminacijumu, pronađen je i veći broj figurina od pečene zemlje koje predstavljaju žene, najverovatnije nimfe, kao i veliki broj uljanih svetiljki koje su paljene i zajedno sa figurinama prinošene kao darovi nimfama.

U nesporednoj blizini žrtvenika otkriveni su ostaci zidova preko kojih je izgrađen amfiteatar u svojoj finalnoj fazi. Ti zidovi, kaže Korać, otvaraju mogućnost postojanja svetilišta na ovom mestu.

Prisustvo žrtvenika posvećenog nimfama u Viminacijumu otvara niz zanimljivih pitanja kako o legionaru, koji je najverovatnije uspešno lečen u nekoj banji, tako i o poštovanju nimfi na prostoru nekadašnje rimske provincije Gornje Mezije, rekao je Korać.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 20 Jul 2013, 00:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tragovi drevnih civilizacija u Srbiji


Srbija leži na blagu od 156 arheoloških nalazišta koja svedoče o nastanku drevnih civilizacija, širenju rimske imperije i Vizantije, i prožimanju raznih kultura. Lepenski vir, Vinča, Pločnik i Viminacijum neka su od najznačajnijih koja otkrivaju kako se ovde živelo hiljadama godina pre nove ere.

Pločnik (7.000 p.n.e.)

Slika

Arheolozi sa nalazišta Pločnik kod Prokuplja na tragu su da dokažu kako je najranija prerada rude bakra u svetu počela baš na tom mestu i da otkriju još jednu drevnu civilizaciju koja će rasvetliti misteriju o čoveku iz neolita, mlađeg kamenog doba (oko 7.000 p.n.e.). Nalazište Pločnik nije jedino svedočanstvo neke od važnih starih civilizacija na teritoriji današnje Srbije.

Slika

Za sada se zna da su neolićani iz okoline Prokuplja živeli u malim kućama od pletera i blata, pokrivenim trskom. Sami su proizvodili gotovo sve što im je bilo potrebno: posuđe od zemlje, alatke od kamena i roga, a potpuno sami naučili su i kako da prerađuju metal.

Slika

- Ne znamo kako su izgledali, u Pločniku još nismo otkrili nijedan grob. Ako je suditi prema statuetama, malim figurama od pečene zemlje, na kojima su najčešće predstavljane žene, bilo ih je i vitkih i punačkih, lepih i stilizovanih, u haljinama sa uglastim izrezom oko vrata, kratkim suknjama ili pantalonama do kolena. Na nekim glavama su predstavljene punđe, ima frizura s razdeljkom, ima lica s tetovažama i upotrebljavana je crvena boja za ukrašavanje lica - priča za “Blic” Julka Kuzmanović Cvetković, arheolog sa ovog nalazišta.

Viminacijum (I-VII vek)

Slika


Ovo nalazište predstavlja rimski vojni logor i grad koji je nastao u prvom i trajao do početka 7. veka. Izvesno vreme bio je i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije koja je obuhvatala najveći deo Srbije, severnu Makedoniju i deo severozapadne Bugarske.

- Iskopavanja su započeta zbog izgradnje termoelektrane i površinskog kopa Drmno. Pronađene su zanatske radionice, kao i terme koje su bile glavno sastajalište Rimljana, a u njihovom središtu bile su prostorije za masažu. Kupatilo je bilo parno: topao vazduh je cirkulisao između stubića i zagrevao opeku ispod podnica. Viminacijum je imao više desetina hiljada stanovnika, od čega su 6.000 predstavljali vojnici. Više grobnica imalo je izuzetno urađene freske koje svedoče o počecima hrišanstva na ovim prostorima - pričaju naši sagovornici.

Lepenski vir (6.500-5.500 p.n.e.)

Slika

Lepenski vir je epicentar praistorijske kulture. Tu je otkriveno sedam naselja i 136 objekata građenih od oko 6.500 do 5.500 p.n.e.

- Lepenski vir je izrodio prvu pravu civilizaciju u Evropi. To je bila zajednica ljudi koji osnivaju prvo stalno naselje, unapred osmišljeno, sa kućama unapred određenog oblika. Razvijaju ekonomiju vezanu za Dunav, poznajući strukturu stena i minerala i od njih vrlo precizno izrađuju alatke. Kruna kulture Lepenskog vira je otkriće gajenja pšenice, što je predstavljalo neolitsku revoluciju - priča mr Dragan Jacanović, arheolog Narodnog muzeja u Požarevcu.

Vinča (5.000-4.000 p.n.e.)

Slika

Vinčanska kultura bila je tehnološki najnaprednija praistorijska kultura u svetu svog doba i smatra se da odatle potiče najranija metalurgija bakra.

- Odlikuje je sedelačka kultura, odnosno stalno mesto naselja. Kuće su građene od kolja, pruća i ilovače i bile su solidne konstrukcije sa dvoslivnim krovovima koji su pokriveni slamom i travom. Imale su više odeljenja i svaka je posedovala peć za spremanje hrane i zagrevanje. Zanimljivo je da su ljudi tog vremena vodili brigu o izolaciji tako što su na cepanice stavljali završni sloj gline. Keramika je bila oštrih formi, pečena redukcionom tehnikom bez prisustva kiseonika što je posudama davalo crnu ili sivu boju, a sve su bile bogato ukrašene urezima. Skulpture, stojeće ili sedeće, predstavljale su božanstvo majke zemlje, vrhovne boginje koja sve rađa - kaže Jacanović.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 28 Jul 2013, 16:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Novo otkriće u Viminacijumu

U Viminacijumu je pronađena izvanredna popločana ulica iz rimskog doba, izjavio je direktor Arheološkog parka Viminacijum Miomir Korać.

Slika


"Nastavljajući istraživanja između amfiteatra i istočnog bedema Viminacijuma, kod jedne od kapija kroz koje se ulazilo u taj antički grad naišli smo na popločanu ulicu širine oko 5,5 metara, sa velikim kamenim blokovima", rekao je on Tanjugu.
Neki blokovi, kako je precizirao, dugi su čak tri do četiri metra, a širine metar-metar i po i vezani su malterom, precizirao je on.

"To je izvanredna ulica koja je čak imala postavljene ivičnjake, koji u gornjim delovima zalaze u profile objekata koje istražujemo. Vidi se da se ulica račva i odlazi na različite strane", rekao je Korać.

Prva asocijacija za arheologe, kako je dodao, jeste pitanje "kakvi su tek objekti bili, ako su im ulice bile takve".

"Arheološki nalaz uvek se stavlja u kontekst. Ako imate divnu ogradu, pretpostavlja se da je i kuća lepa", istakao je Korać.

On je napomenuo da se već nazire čitav niz objekata, počev od luksuznih stambenih kuća, što je logično, jer je reč o prostoru između amfiteatra i termie, a da se na osnovu geofizičkih istraživanja zna da su tu i hramovi, novo pozorište, ima nagoveštaja foruma, carske palate, hipodroma.

"Ove godine dobili smo od Ministarstva kulture za istraživanje amfiteatra oko 900.000 dinara, što je nešto manje od 8.000 evra. Nadam se da ćemo, bez obzira na poznatu besparicu, dobiti još neka sredstva da nastavimo istraživanja na fascinantnom prostoru Viminacijuma", izjavio je Korać.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 30 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker