Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 05:59


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 24 Avg 2012, 18:14
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Koridor 10 na rimskom vojnom putu

Na istočnoj trasi Koridora 10, otkrivena dva miljokaza iz doba Rimljana. Otkriće je dokaz da će budući put bezmalo biti kopija Vi ja militarisa

Slika

ARHEOLOZI Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji nadziru rad na istočnoj trasi Koridora 10, nakon rimskog miljokaza u Beloj Palanci, otkrili su još jedan identičan, između Pirota i Dimitrovgrada.

Reč je o dva najveća miljokaza pronađena na području današnje Srbije, koja potiču iz trećeg veka, koji su u doba Rimljana bili ustvari putokazi od kamena. Osim što su negdašnjim putnicima, trgovcima i rimskim legijama pokazivali put i razdaljinu od jednog do drugog mesta na tadašnjem Vi ja militarisu, odnosno vojnom putu, od Naisusa (Niša), preko Remizijane (Palanke) i Turesa (Pirota) do Serdike (Sofije), miljokazi dokazuju da su tadašnji neimari, koji naravno nisu imali elektronske instrumente za merenje daljine, bili veliki znalci svog zanata. Trasa toliko pominjanog rimskog vojnog puta iz trećeg veka i današnja, kojom će se prostirati budući koridor, savršeno se poklapaju. Drugim rečima, budući put će biti bezmalo kopija Vi ja militarisa.


- Miljokazi su veoma retka i dragocena arheološka otkrića. Nije nas iznenadilo umeće starih rimskih majstora, ali jeste stepen njihove očuvanosti - kažu arheolozi Marin Brmbolić, koordinator istraživanja, i Zoran Mitić. Prema njihovim rečima, miljokaz kod Pirota visok je dva metra i četrdeset santimetara, a u obimu je preko pola metra. Kao i onaj kod Remizijane, potiče iz trećeg veka, ali je latinski natpis na njemu nečitak. Osim toga, razlikuju se po vrsti kamena od kojeg su isklesani. Pirotski je od finog brušenog kamena, a palanački od peščara. Nalaze se na rastojanju od nekih 30 kilometara.


LEČILI OČI NA IZVORIŠTU BANJICA

MNOGI legionari su zbog pustinjskog peska imali velike probleme sa očima i ovde su se lečili, na izvorištu Banjica - smatra Mitić. Otuda i neuobičajena veličina miljokaza. U palanačkom kraju otkriveno je više arheoloških nalazišta koja svedoče da je ovaj kraj u vreme Rimljana bio neuporedivo značajniji nego što je to slučaj sada. O tome svedoči još jedno nalazište, obližnja „Vila rustika“, odnosno ostaci građevine nekog imućnog Rimljanina.

Nečitak tekst sa pirotskog miljokaza naučnici će dešifrovati, ali na palanačkom, koji je bio na dubini od dva metra, tekst je besprekorno čitak i posvećen je vladaru, za čije je vladavine i podignut. I on je visok oko 2 metra i 40 santimetara, a u obimu preko pola metra, što znači da su postojali standardi i u trećem veku.

- Drevni rimski neimari su ovaj miljokaz podigli 230. godine, a posvetili su ga imperatoru Aleksandru Severu, koji je na rimskom tronu bio od 222. do 235. godine - kažu arheolozi Brmbolić, Mitić i njihova koleginica Katarina Lazarević. - Posvećen je imperatoru Cezaru, unuku velikog Antonija Pija, sinu Marka Aurelija Severa.

Inače, Aleksandar Sever je potomak Septimija Severa, koga je usvojio Antonije Pija. Prvi je imperator koga je na to mesto birala vojska, tačnije rimske legije, koje su Vi ja militarisom putovale ka svojim bliskoistočnim, ali i afričkim provincijama.

U Palanci je otkriven i spomenik posvećen upravo Septimiju Severu, pa taj spomenik i miljokaz posvećen usvojenom Aleksandru, upućuju na zaključak da su ovuda prolazile njihove azijske i afričke legije.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 07 Sep 2012, 12:36
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Srbija: Tragovima prošlosti

Sve više poseta arheološkim nalazištima, koja svedoče o drevnim civilizacijama: Viminacijumu, Sirmijumu, Gamzigradu, Lepenskom Viru, Vinči...

Slika

Teritorija moderne Srbije leži na tragovima prošlosti i drevnih civilizacija. Mnogobrojna arheološka nalazišta svedoče o ljudskom prisustvu još iz praistorijskih vremena, preko Rima, pa sve do srednjeg veka, a veliki i već poznati lokaliteti su Viminacijum, Sirmijum, Gamzigrad, Medijana i drugi. Mesta koja preporučujemo za izlet pružaju turistima sve što im je potrebno - parking, vodič, toalet...

Viminacijum - Arheološko nalazište, koje je nekada bio glavni grad rimske provincije Gornje Mezije i legijskog logora, udaljeno je 12 kilometara od Požarevca. Najznačajniji ostaci grada nalaze se na desnoj obali Mlave, gde su bili vojni logor i naselje, izgrađeni u drugoj polovini I veka. U Viminacijumu je otkriven Hristov monogram iz II veka, do sada najstariji dokaz o ranom hrišćanstvu na našim prostorima.

Lepenski vir - Smešten u Đerdapskoj klisuri, na niskoj dunavskoj terasi, Lepenski vir je središte jedne od najznačajnijih preistorijskih kultura. Na ovom lokalitetu otkriveni su ostaci sakralne arhitekture iz vremena 6500. do 5500. godina pre nove ere. U središtu naselja nalazio se prostrani trg, koji je bio mesto obavljanja raznih rituala. Arheološkim istraživanjima otkriveno je ukupno 136 objekata. Kako ne bi bilo potopljeno postavljanjem brane na Dunavu, naselje Lepenski vir je premešteno na viši nivo, gde je izgrađena i muzejska zgrada.

Slika

Sirmijum - Današnja Sremska Mitrovica skriva pravu veličinu antičkog Sirmijuma, jednog od najvažnijih gradova kasnog Rimskog carstva. Sistem puteva, akvadukti i vojna utvrđenja, ostaci carske palate, termi, pozorišta, pokazuju da je ovaj grad bio centar rimske provincije Panonije. U to vreme ovo je bio jedan od trgovačkih i tranzitnih centara Carstva. Kasnije, Sirmijum postaje jedno od središta ranog hrišćanstva, ali i mesto stradanja hrišćanskih mučenika. Veliki broj careva je tokom III i IV veka boravio u gradu, a neki su tu i rođeni.

Vinča - Jedno od najstarijih arheoloških nalazišta na svetu i mesto koje svakako vredi posetiti. Na ovom lokalitetu otkriveni su ostaci naselja praistorijskog čoveka. Arheološka iskopavanja su pokazala da se radi o najstarijem neolitskom naselju u Evropi. Danas, Vinča ima status zaštićenog Arheološkog parka i otvorena je za posetioce. Turistička organizacija Beograda organizuje ture obilaska Vinče svake subote od 11 časova - polazak autobusa sa Trga Nikole Pašića.

Slika

INFO

CENE ULAZNICA
Viminacijum
Odrasli 250
Deca 150
Penzioneri 150
Grupna 200
Porodična 500

Vinča
Odrasli 100
Deca 50
Grupna 50

Lepenski vir
Odrasli 400
Deca 200
Grupna 300

* Cene su u dinarima

LINKOVI

Lepenski vir /www.lepenski-vir.org

Viminacijum /www.viminacium.org.rs

Sirmijum /www.sirmium.rs

Vinča/ www.mgb.org.rs


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 13 Sep 2012, 10:23
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Beogradsku mumiju staru 2.300 godina selili kao šifonjer

Samo desetinu dana pre najavljenog izlaganja Beogradske mumije u javnosti, nepotrebni i nepromišljeni potezi rukovodstva Narodnog muzeja prete da ozbiljno oštete ovaj jedinstveni arheološki eksponat, tvrdi prof. dr Branislav Anđelković, i dodaje da je reč o prvorazrednom kulturnom skandalu!

Slika
Ko zna šta je ostalo od mumije nakon tumbanja
Bez ikakve ograde može se reći da je profesor dr Anđelković najzaslužniji što jedina egipatska mumija u Srbiji, poklon dobrotvora, mecene i svetskog putnika Pavla Riđičkog iz 1888. godine “srpskom narodu”, do sada zaboravljena, nije istrunula u nekom podrumu.

On je kao mladi diplomirani arheolog krajem osamdesetih sasvim slučajno u Arhivu Srbije naišao na podatke o mumiji, a onda joj i ušao u trag: voljom političara beogradski Narodni muzej mumiju je 1986. godine bio ustupio Galeriji umjetnosti nesvrstanih zemalja u Titogradu.

Slika
Odnos Narodnog muzeja prema Beogradskoj mumiji je neprofesionalan
Prof. dr Branislav Anđelković, egiptolog

Na inicijativu mladog naučnika, Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta uputilo je zahtev za vraćanje, koji je usvojen 1991. Narodni muzej potom je mumiju ustupio Arheološkoj zbirci ovog fakulteta. Od tada je predmet brige i istraživanja dr Anđelkovića...

Ispravio je grešku Narodnog muzeja, koji je mumiju vodio kao poklon jednog Nemca iz 1921. godine i identifikovao njenog pravog darodavca. Takođe, utvrdio je identitet i zanimanje mumifikovanog egipatskog sveštenika i utvrdio da je ovaj sahranjen sa obimnim papirusnim svitkom za koji se veruje da predstavlja jednu od najobimnijih verzija “Knjige mrtvih” ikada nađenih.

Ministarstvo kulture uz Muzej

Na molbu da prokomentarišu ovaj događaj, iz Ministarstva kulture stigao nam je odgovor u kojem se navodi da je 2007. godine utvrđeno da su uslovi za čuvanje mumije tada bili neodgovarajući, a zatim se kaže da je “Beogradska mumija pre prenošenja u specijalizovanu namenski izrađenu vitrinu bila (je) na konzervatorskom pregledu u Narodnom muzeju u Beogradu, koji kao centralna ustanova zaštite pokretnih kulturnih dobara, odnosno umetničko-istorijskih dela, između ostalog, ostvaruje i uvid u stanje kulturnih dobara i preduzima mere u vezi s njihovom zaštitom i korišćenjem i pruža stručnu pomoć i unapređuje rad na zaštiti kulturnih dobara, naročito u pogledu savremenih metoda stručnog rada”.
I ne manje važno, zahvaljujući istupanjima profesora Anđelkovića u javnosti, Gradski sekretarijat za privredu, prepoznavši u mumiji turistički potencijal, uložio je 35.000 evra u specijalnu vitrinu u kojoj bi mumija, u Arheološkoj zbirci Filozofskog fakulteta, trebalo da bude stalno izložena javnosti.

Upravo povodom izgradnje ove vitrine, “Blic” je u julu objavio tekst o dr Anđelkoviću i mumiji, što je, veruje on, bio okidač za ono što bi ovih dana moglo da dovede do uništenja mumije.

- Posle objavljivanja tog teksta - kaže on za “Blic” - telefonirali su mi iz Narodnog muzeja i zamerili što nisam govorio i o njima. Odvratio sam im da je za njih tako bolje jer o odnosu sadašnje uprave Muzeja prema mumiji imam izrazito negativno mišljenje. Tada su mi rekli da ću tek videti... Ubrzo su dekana Filozofskog fakulteta obavestili da će mumija biti “preneta" u Narodni muzej na konzervatorski pregled, a zatim su 29. avgusta došli radnici i izneli je iz zgrade - kroz prozor. Kao da je šifonjer, a ne arheološki eksponat star 2.300 godina!

Profesor Anđelković smatra da je najavljeni “konzervatorski pregled” samo pokriće za “treniranje strogoće” aktuelne uprave Narodnog muzeja i navodi nekoliko činjenica.

Slika
Vredan i osetljiv eksponat pakovan je nestručno; radnik levo nema čak ni rukavice

Kao prvo, Narodni muzej uopšte nema specijalizovane stručnjake osposobljene za rad sa mumifikovanim ljudskim ostacima i papirusom. Drugo, ozbiljnom konzervatorskom pregledu prethodi izrada elaborata, a sam pregled je dugotrajan proces. Slovenci su, na primer, kovčeg svoje mumije čistili i konzervirali nekoliko meseci!

Treće, ono što uprava Narodnog muzeja naziva “konzervatorskim pregledom” obavljano je već 2007. i 2011. godine, kada su radnici Muzeja otvarali i zatvarali sanduk - u prostorijama Arheološke zbirke Filozofskog fakulteta! To je, naglašava prof. Aneđelković, vrlo bitno - pošto je svaka promena mikroklime pogubna po oslikani drveni kovčeg, mumifikovane ostatke i papirus stare 23 veka.

A po nalogu uprave Narodnog muzeja, mumiju su, između ostalog, radnici pakovali bez rukavica i nosili je uz stepenice. Budući da je ona odavno prelomljena na tri dela, pitanje je šta je ostalo od delova posle tumbanja...

Slika

- Takvo postupanje je neprofesionalno, nestručno i štetno - kaže dr Anđelković. - Zabrinut sam za njen opstanak.

U Narodnom muzeju kažu da je konzervatorski pregled deo uobičajene procedure koja prethodi izlaganju, a da je selidba bila neophodna jer na Filozofskom fakultetu, zbog radova na uređenju prostora, on nije mogao da se izvede.

“Stoga, ne razumemo o kakvom je ‘nestručnom rukovanju’ reč. Sprovedeni postupak upravo je deo stručnog muzeološkog rada, za koji je nadležan Narodni muzej - i kao ustanova u čijoj se zbirci mumija čuva i kao centralna ustanova zaštite pokretnih kulturnih dobara. Obavljanje različitih aktivnosti na zaštiti i prezentaciji kulturne baštine osnovni je posao muzeja. Stručnjaci Narodnog muzeja - konzervatori i kustosi - obučeni su za njega, za razliku od docenta dr Anđelkovića. Oni poseduju visokospecijalizovano znanje o zaštiti kulturnog nasleđa, koje im omogućava da tačno procene potrebne i valjani postupke u tretmanu i prezentaciji kulturnih dobara.”


Blic


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 25 Sep 2012, 23:01
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Beogradska mumija čeka goste

Posle skoro 100 godina arheološko blago opet dostupno posetiocima. Izložena u vitrini od dvostrukog neprobojnog stakla

Slika

BEOGRADSKA mumija konačno je ugledala svetlost dana! Svi koji žele da vide ovo dragoceno blago, skrivano 120 godina, moći će to da urade tokom Evropskih dana baštine, u prostoru Arheološke zbirke Filozofskog fakulteta.

Kada se završi ova manifestacija mumija će posetiocima biti dostupna vikendima, dok će je radnim danima i dalje proučavati studenti arheologije.


- Dve decenije traje borba da se mumija uvrsti u turističku ponudu Beograda - kaže Branislav Anđelković, profesor na katedri Arheologije. - Od kada je filantrop Hadži Pavle Riđički kupio za srpski narod u Luksoru ovu jedinstvenu mumiju, bila je izložena samo od 1893. godine do Prvog svetskog rata. Mumija je bila velika urbana legenda Beograda i sigurni smo da će Beograđani stajati u redu da je vide.


SVAKOG VIKENDA OD 12 DO 20 ČASOVA
DIREKTOR Turističke organizacije Beograda Dejan Veselinov smatra da će mumija doprineti da se za Beograd još više čuje u svetu turizma. Beograđani će moći da vide mumiju vikendom, od 12 do 20 časova, a ulaziće po 20 ljudi na svakih sat vremena. Naredne subote biće dečiji dan. Rezervacija nije obavezna, ali je poželjna.

Mumija je izložena u vitrini od neprobojnog dvostrukog stakla, kroz koje struji gas argon i ima hladno svetlo. Vitrina je izrađena u Zemunu, a platio ju je Sekretarijat za privredu Gradske uprave grada Beograda.

- Želeli smo da se na kvalitetan način mumija izloži i time obogati turistička ponuda grada - kaže Aleksandar Milošević, sekretar Sekretarijata za privredu. - Ohrabruje činjenica da je vitrina projektovana u Beogradu, pa ćemo imati još jedan izvozni proizvod.

MUŠKARAC, SVEŠTENIK I ZVAO SE NESMIN

BEOGRADSKA mumija je muškarac, star 50 godina i visok 165 santimetara. Zvao se Nesmin, bio je sveštenik (kao i njegov otac), muku je mučio sa kutnjacima, a mama je radila kao sviračica u hramu.

Pored mumije u arheološkoj zbirci mogu da se vidi sarkofag, amajlije sa kojima je sahranjen, ali i kako je izgledao nekada.

BROJKE
* 125 godina je mumija u Srbiji

* 600 kilograma je teška vitrina

* 32.000 evra je koštala vitrina


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 06 Okt 2012, 13:33
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
S. Mitrovica: Otkrivena glava Venere

Na arheološkoam lokalitetu u Sremskoj Mitrovici istraživači pronašli antičku mermernu glavu iz drugog veka, koja najverovatnije predstavlja lik boginje Venere

Slika
Pronađena mermerna glava

NA arheološkoam lokalitetu u Sremskoj Mitrovici, ekipa istraživača, na čelu sa rukovodiocem dr Ivanom Popović, pronašla je antičku mermernu glavu iz drugog veka, koja najverovatnije predstavlja lik boginje Venere.

- Pretpostavljamo da je u pitanju Venera, jer na glavi ima dijademu kakve su u rimsko doba vajane i slikane na glavama boginja - kaže dr Ivana Popović. - Ovu mermernu glavu smo pronašli u jednom zidu iz srednjeg veka, gde je bila uzidana i sva je bila u malteru. Reč je o veoma važnom otkriću.


Iskopavanjima na lokalitetu preko puta Carske palate Sirmijum, uz samu zgradu Muzeja Srema, za poslednjih deset godina, koliko traju istraživanja, pronađeno je nekoliko slojeva - od rimskog (pre 4. veka), preko keltskog (iz 4. i 5. veka) do srednjovekovnog. Ti slojevi krili su veliki broj arheoloških predmeta koji svedoče o dalekim istorijskim periodima.

- Na istom mestu pronađene su još dve figure od mermera, što svedoči da su iskopine u direktnoj vezi sa bivšom Carskom palatom i da je taj deo bio ukrašen figurama boginja. Jedna mermerna glava boginje Venere, otkrivena 2003. godine, potiče iz prvog, ili drugog veka, pa je sasvim moguće da je izrađena u starom Rimu i ovde donesena. Druga figurina, koju smo pronašli 2005, predstavlja boginju zaštitnicu Sirmijuma, sa gradskom krunom iznad glave i ona je bila postavljena najverovatnije na gradskim vratima. Ovo nalazište je veoma bogato i potrebno je još mnogo rada da bi se ono istražilo - objašnjava dr Ivana Popović, naučni savetnik u Arheološkom institutu u Beogradu.

Naučnici veruju da i lokalitet ispod zrade sadašnjeg Muzeja Srema krije riznicu arheološkog blaga. Tu se, prema pretpostavkama, nalazila rimska žitnica Sirmijuma, u neposrednoj blizini Carske palate. Zasada, međutim, nema mogućnosti da se počne sa istraživanjima ovog dela nalazišta.

JOŠ DVE GODINE

LOKALITET Sirmijuma pored Carske palate, čije istraživanje finansira Ministarstvo kulture Srbije i Vlada Vojvodine, mogao bi biti istražen u naredne dve godine, ako bi se obezbedilo dovoljno sredstava. Arheolozi ipak veruju da će ono potrajati nešto duže, jer iziskuje mnogo više sredstava.


Novosti


Vrh
Passion
Post  Tema posta: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 19 Okt 2012, 10:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 19 Sep 2012, 21:59
Postovi: 4951

OffLine
Senzacionalno otkriće u Viminacijumu


Arheolozi sa Viminacijuma iskopali su u sredu na lokalitetu "pod Klepečkom" figurinu ženskog božanstva staru oko 4.000 godina.

Slika

Reč je o bliznakinji idola koji se nalazi u svim svetskim istorijama umetnosti. Pronalazak je izazvao ushićenje naučnika, jer je od "Kličevačkog idola" - prve figure boginje misteriozne kulture iz srpskog Podunavlja, ostala samo fotografija.

Slavna figurina, koja je pronađena 1881. u selu Kličevcu i izazvala svetsku senzaciju, nestala je u austrijskom bombardovanju beogradskog Narodnog muzeja u Prvom svetskom ratu.

"Pronalazak gotovo identičnog idola je pravo uskrsnuće boginje koja je između ostalog i simbol grada Požarevca. 'Kličevački idol' je bio senzacija i smatralo se da je jedinstven, pa je njegov nestanak smatran nenadoknadivim gubitkom. Sad se desilo čudo, jer ne samo da smo našli gotovo identičan 'Klepečki idol', već i pravu riznicu misterioznog naselja", zadovoljno kaže arheolog Ilija Danković iz Arheološkog instituta SANU.

On je sa kolegama Sašom Redžićem i Mladenom Jovičićem otkrio ostavu sa 25 figura i posuda kraj grobnice iz drugog milenijuma pre naše ere.

Direktor arheološkog parka Viminacijum, Miomir Korać, dodaje da ravnica između brda Nosak, gde je letos otkriveno groblje mamuta, i ostataka rimske prestonice Gornje Mezije krije još jedan grad iz drugog milenijuma pre naše ere.

"Kopali smo kanal da isušimo jezero koje je napravila kiša na nalazištu i otkrili da je 2.000 godina pre nove ere ovde bilo naselje koje se prostiralo hektarima. Ovo otkriće će naterati istoričare da prepravljaju knjige, jer je reč o gradu bronzanog ili bakarnog doba, koji je izgubljena karika između Lepenskog vira, Vinče i kasnijih civilizacija", kaže prof dr Korać, a prenose "Novosti".

Arheolozi naglašavaju da je grob sa drevnim figurama idola otkriven na istom posvećenom tlu gde su sahranjivani Kelti, Rimljani i Srbi sve do 19. veka.

"Ovo je dokaz naše teze o kontinuitetu života na ovom prostoru, od preistorije do danas. Ovo je prostor na kome život neprestano buja, samo se civilizacije prelivaju i transformišu iz jedne u drugu, ali čuvaju dobar genetski kod."

(MONDO)


Izvor;Mondo


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 08 Dec 2012, 15:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Niš: Ponovno otkrivanje carske rezidencije

Jubilej Milanskog edikta povod za završetak konzervacije Konstantinove palate. Višedecenijski nemar „preživelo“ tek 60 centimetara drevnih zidova

Slika
Artefakti na Gradskom polju pre i posle prvih ozbiljnijih arheoloških iskopavanja

NIŠ - Ostaci palate sa oktogonom, za koju postoje ozbiljne indicije da bi mogla da bude nekadašnja rezidencija Konstantina Velikog, najzad su počeli da se dovode u red, odnosno okončana je prva faza, dok u drugoj predstoji otkrivanje mozaika, te njihova konzervacija, uz nastavak arheoloških istraživanja. U Zavodu za zaštitu spomenika u Nišu, uz podsećanje da su Grad i Republika za ove namene do sada izdvojili 2,7 miliona dinara, pa su - gotovo četvrt veka posle otkrića na Gradskom polju obavljeni prvi ozbiljniji radovi na ovom lokalitetu, izražavaju nadu da će do proslave godišnjice Milanskog edikta, naredne godine, konzervacija i prezentaciji palate biti završeni.

Ipak, što zbog dejstva atmosferskih prilika i vegetacije, što zbog kradljivaca građevinskog materijala, zidine koje su nekada bile tri metra, danas su visoke tek 60 centimetara!

A kada su daleke 1988. godine, tokom iskopavanja, iz zemlje počele da se pojavljuju tragovi antičke građevine sa velelepnim mozaicima, freskama, te podnim i zidnim grejanjem, uzbuđenim arheolozima bilo je jasno da je samo Konstantin Veliki u antičkom Naisusu mogao da bude vlasnik takvog zdanja. Zahvaljujući nekadašnjem direktoru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Petru Petroviću, počelo je veliko istraživanje Carske palate, ali je nečijim dekretom prekinuto, a objekat je - zatrpan!

DOKAZI MENjAJU ISTORIJU

U NIŠKOM odeljenju Zavoda za zaštitu spomenika smatraju da na arheološkom nalazištu Medijana ima mnogo više dokaza da Konstantin Veliki u njoj nije boravio, nego što ih ima da jeste. Istovremeno, po preliminarnim snimcima, ispod 70 odsto površine Gradskog polja nalaze se ostaci objekata iz antičkog perioda.

Dugogodišnji nemar, potom, doprineo je da korenje drveća u priličnoj meri ošteti ostatke mozaika i zidova, a lokalitet je služio i kao deponija: za odbačene karoserije automobila i stare gume...

- Procenjuje se da je objekat bio širok preko 60, a dug 80 metara - ističe Toni Čerškov, arheolog niškog odeljenja Zavoda za zaštitu spomenika, koji je svojevremeno otkrio ovo zdanje. - Pronađeni su i noseći stubovi, širine jednog metra, što nameće pretpostavku da je i visina objekta bila impozantna. Sve, dakle, ukazuje na to da bi ova građevina mogla da bude carska palata, posebno što je teško pretpostaviti da bi jedan imperator boravio na mestu koje nije bilo utvrđeno, kao što je bila Medijana, a ova palata sa oktogonom nalazi se baš na mestu gde je izvesno bila antička utvrda. I činjenica da objekat nije uništen do temelja ukazuje da rušenja Huna i Avara nisu bila potpuna, pa bi u njegovom okruženju lako mogli da pronađemo još bedema...


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 23 Dec 2012, 23:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tamni staro srebro Tribala

Bogato ukrašenu traku od srebrnog lima, debljine samo jedan milimetar, neprocenjivi arheološki nalaz iz Batinca, napala tajanstvena korozija. Stručnjaci Centralnog instituta za konzervaciju spasavaju mistični ritualni pojas star 2.600 godina

Slika

STRUČNJACI Centralnog instituta za konzervaciju (CIK) u Beogradu grozničavo rade na odgonetanju uzroka misteriozne korozije koja je ugrozila 26 vekova star srebrni pojas drevnih Tribala, jedan od najznačajnijih arheoloških nalaza u Srbiji. Reč je o bogato ukrašenoj traci od srebrnog lima, dugoj 95 centimetara, debljine samo jedan milimetar, izrađenoj krajem šestog veka pre nove ere.

Ona je u paru sa gotovo identičnim pojasom pronađena šezdestih godina u selu Batinac kod Ćuprije, a naučnici smatraju da su ove minuciozno ukrašene trake nosili najviši dostojanstvenici Tribala.


- Prošle godine došlo je do nevrovatnih promena na pojasu od srebra koji je naglo počeo da tamni i menja boju - kaže konzervator Nataša Krstić iz Ateljea za konzervaciju metala CIK. - Sada fizičko-hemijskim analizama detaljno ispitujemo strukturu metala da bi odgonetnuli uzrok čudnih promena.

TAJANSTVENI UKRASI

SREBRNI pojas je izuzetno fino izrađen, jedva nešto deblji od hartije, kažu konzervatori iz CIK. - Neverovatno je što na ovako dugačkoj i tankoj traci uopšte nema tragova zavarivanja, što ukazuje da je iskovana od jednog komada metala - kaže konzervator Nataša Krstić. Ukrasi su izvedeni savršeno precizno iskucavanjem, a na zadnjoj strani vidi se i da su majtori od pre 25 vekova koristili šestar. - Pored geometrijskih ukrasa na jednom od pojaseva iz Batinca je ugravirana unikatna predstava jahača na mitskoj životinji s kopljem u ruci - kaže prof. dr Stojić. Tek nekoliko vekova kasnije pojavljuju se slične predstave „tračkog konjanika“ na prostoru Balkana.
Pojas je u laboratoriju CIK stigao iz Zavičajnog muzeja u Jagodini gde se čuva od 1959. godine, kad je otkupljen od nalazača. Ni tokom 2.500 godina pod zemljom, ni u vitrini muzeja srebro nije izgubilo sjaj, a onda je prošle godine potpuno neočekivano počelo da menja boju.

- Ovakve promene su gotovo nezabeležene kod plemenitih metala kao što je srebro - kaže konzervator Danijela Jovanović. - Tek kada utvrdimo šta ih je izazavalo moći ćemo da odredimo postupak za vraćanje starog blistavog sjaja pojasu.

Dragoceni predmet koji pokušavaju da spasu konzervatori CIK u svetskoj nauci su klasifikovani kao „pojasevi tipa mramorac“, a ime duguju selu u dolini Velike Morave gde su pronađena prva dva primerka. Pojas koji je sad ugrožen misterioznom korozijom 2004. je izazvao senzaciju u Nemačkoj na izložbi „Srebro i zlato Ilira i Kelta na centralnom Balkanu“.

Slika

- Reč je o najskupocenijim predmetima s kraja šestog i početka petog veka pre nove ere - naglašava prof. dr Milorad Stojić iz Arheološkog instituta SANU, čiji su radovi o pojasevima objavljeni u najuglednijim svetkim naučnim časopisima. - Oni se nalaze uvek u paru, a do sada je nađeno ukupno 24 primerka pojasa od plemenitih metala, i to isključivo u Srbiji. Oni dostižu dužinu odo 1,2 metra i bogato su ukrašeni iskucavanjem. Od do sada poznatih primeraka, dva iz Novog Pazara izrađena su od zlatnog lima, a ostali od srebrnog.


Pojasevi iz srednje Evrope koji potiču iz istog vremena su manji i neuporedivo skromniji, i izrađeni su od bronze. Profesor Stojić naglašava da se u indoevropskoj tradiciji srebro smatra obležjem svetlosti dana i kraljevskog dostojanstva i da su pojasevi verovatno bili deo opreme i kao lenta nošeni preko ramena i grudi
- Najinteresantniji su upravo pojasevi pronađeni u Batincu - kaže Prof Stojić. Jedini su bili pozlaćeni, što je znatno obogatilo njihovu simboliku. Zlato je smatrano za „mineralnu svetlost“ zastupnika Sunca na Zemlji i svega što ono najmarkantnije nebesko telo daruje čoveku, od plodnosti, ljubavi i znanja, do moći i vlasti.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 23 Dec 2012, 23:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Arheolozi istražuju Grabovačku tvrđavu

Stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika u Kraljevu započeli su istraživanje manje poznate Grabovačke tvrđave kod Trstenika

Slika

STRUČNJACI Zavoda za zaštitu spomenika u Kraljevu započeli su istraživanje manje poznate Grabovačke tvrđave kod Trstenika. Za samo dve nedelje, na teško pristupačnom prostoru Gornjeg grada, unutar masivnih bedema na brdu nad Moravom, gde su erozija, klizište i rad nekadašnjeg kamenoloma uticali na devastaciju kulturnih slojeva, pronađeni su značajni podaci o životu utvrđenja.

- Preliminarni rezultati nam govore o postojanju života tokom poznog srednjeg veka - predočava za "Novosti" arheolog Marija Marić, rukovodilac projekta. - Ali pronađeni su i tragovi ranije srednjovekovne faze (9. i 10. vek), a pojavile su se indicije o kasnoantičkoj i praistorijskoj fazi. O tome ćemo više znati posle obrade pokretnog arheološkog materijala.


Prema rečima naše sagovornice, Grabovačka tvrđava spada u red velikih utvrđenja u dolini Morave. O samom lokalitetu, koji je u narodu poznat i kao Jerinin grad, do sada se znalo malo. - Lokalitet je proglašen za nepokretno kulturno dobro sedamdesetih godina prošlog veka, a dalja istraživanja zavise isključivo od podrške Ministarstva kulture i zalaganja lokalne samouprave - napominje Marija Marić.

GRAD

U UDRUŽENJU "Jerinin grad" iz Trstenika, čiji su članovi na terenu pomagali kraljevačkoj ekipi stručnjaka, napominju da će i javnost sledećeg proleća biti upoznata sa otkrićima - ostacima keramičkih predmeta, delovima oružja i oruđa, strelama, srebrnim novcem. Aleksandar Kandić, predsednik Udruženja, ističe za "Novosti" da je lokalitet veći od daleko poznatijeg Koznika i Magliča, te da je grad na visini do 300 metara, a očuvano je oko 350 metara zidina.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 02 Jan 2013, 00:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Stounhendž na Juhoru

Tajanstveni keltski grad na Velikom Vetrenu deo svetske baštine, kod nas zaboravljen. Za svetsku nauku o Keltima, srpski lokalitet jedan od najvažnijih na svetu

Slika
Profesor Stojić sa Tomicom Stefanovićem pred druidskom pećinom koju je slučajno otkrio

VELIKI Vetren, vrh planine Juhor ušao je ovih dana na velika vrata u svetsku kulturnu baštinu kroz ”Keltski leksikon” u kom su sabrana saznanja o ovom drevnom narodu. Keltska tvrđava na planinskom vrhu između levačke i moravske kotline je kontrolisala ključne puteve širenja civilizacije i vojnih pohoda i u ovoj enciklopediji je dobila posebno mesto.

Vodeći svetski keltolog, profesor Vaclav Kruta, smatra Vetren jednim od najznačajnijih evropskih nalazišta, a u srpskoj nauci i turističkoj ponudi ono je - zaboravljeno.

- Veliki Vetren je jedino poznato keltsko utvrđenje i metalurški centar južno od Save i Dunava, čije je otkriće izazvalo senzaciju u Evropi - kaže prof. dr Milorad Stojić, iz Arheološkog instituta SANU. Kod nas je, neobjašnjivo, gurnuto u zapećak i ostalo je neistraženo.

Profesor Stojić i ”Novosti” organizovali su ekspediciju na Veliki Vetren da bi utvrdili kako svetski lokalitet izgleda posle 15 godina od otkrića. Do njega smo stigli smo zahvaljujući Saši Matejiću Kecu, jedinom vozaču koji se odvažio da ”nivom” krene do vrha Juhora šumskim putem pod snegom i ledom. Uvek vetroviti Vetren ni po lepom vremenu ne obilazi mnogo ljudi, jer je još uvek tabu u pomoravskim selima gde se prepričavaju čudne priče o licima uklesanim u stene i ogromnim kamenim blokovima.

- Za ”Đavolji grad” na Vetrenu vezane su mračne legende - kaže Tomica Stefanović iz sela Raševica. - Najpoznatija je priča o 14 pustahija, konjanika koji po magli silaze s vrha Juhora i otimaju tek stasale devojke. Oni grakću kao gavranovi koje u ovom kraju zovu - gali.

- Nedavno mi je i čuveni francuski keltolog Gijome ispričao legendu iz njegovog kraja o 14 avetinjskih jahača - kaže profesor Stojić. - A tvrđava na Vetrenu je otkrivena 1997. upravo zahvaljujući opremi 14 keltskih konjanika!

GROM IZ VEDRA NEBA I DAN-DANAS za vrh Juhora vezuje se jedna nerazjašnjena misterija, zašto i po vedrom nebu o ostatke tvrđave udaraju gromovi, kako kažu meštani sela u podnožju planine. Arheolozi pretpostavljaju da bi razlog mogao biti i dosta ostataka keltskih topionica ili metalnih predmeta koji privlače munje.

Grupa lovaca tada je prateći lisicu došla do ogromnih blokova na vrhu Juhora i u rupi među stenama uhvatila životinju upletenu u neku gvožđuriju. Stefanović je slušao kako doživljaj prepričavaju u kafani pokazujući čudne komade gvožđa i parče keramike koji je lisac imao u ustima i pozvao je profesora Stojića koga je upoznao na iskopavanju u Raševcu.

- U liščevoj jazbini otkrili smo keltsku skrivnicu staru 2.100 godina sa opremom za 14 konjanika - seća se profesor Stojić. - Uz četrnaest gvozdenih konjskih đemova izuzetne izrade nalazilo se isto toliko kopalja, tri velika noža i ogrlice, dugmad sa ugraviranim mistični triskelesima -”trokrakim keltskim svastikama”. Pitam se, da li je narodno predanje o 14 pustahija sačuvalo pamćenje na keltske ratnike.

Više od 400 metalnih predmeta sakupljeno je samo ovlašnim pretraživanjem, i arheolozi su od ”Srbijašuma” zatražili pomoć u istraživanjima i dobili hrpu lepih obećanja. Kad su ponovo došli na teren zatekli su užasnu sliku.

- Njihovi buldožeri su razorili jedini očuvan zid utvrđenja - kaže profesor Stojić. - Nadležni se godinama prave gluvi na molbe za sredstva za istraživanja.

Igrom sudbine, profesor Stojić je došao do još jednog fantastičnog otkrića, zahvaljujući padu u otvor u žbunju.

Slika

- Upao sam u druidsku pećinu sa obrednom posudom na podu - kaže profesor Stojić. - Takvih građevina od naslaganih megalita ima nekoliko, reč je o jedinstvenom religioznom centru Kelta na jugioistoku Evrope, pravom ”srpskom Stounhendžu”, koji je nažalost još neistražen.

Slika

GRAD I KARAULA

TRAGOVI naselja na Velikom Vetrenu postoje još od sredine petog milenijuma, a velika keltska tvrđava sagrađena je u drugom veku pre Hrista. U njenom najnižem delu bila je nekropola sa svetilištima, iznad nje podgrađe s palisadama, a na vrhu Juhora nalazilo se utvrđenje zaštićeno ogromnim kamenim blokovima. Nalazi alata i topionica otkrivaju da se
ovde nalazio i snažan rudarsko-metalurški i privredni centar.

VEČNA TVRĐAVA

KELTSKA tvrđava na Velikom Vetrenu kontrolisala je prostor od čak 1.000 kilometara kvadratnih, naročito raskrsnicu najvažnijeg puta kroz Moravsko-vardarsku dolinu, na pravcu sever-jug i saobraćajnice ka Dunavu dolinom reka Crmnice i Crnog Timoka. Posle odlaska Kelta, u zidine su se uselili rimski legionari, zatim Vizantinci, Srbi, Turci, povremeno Austrijanci i tako sve do 18. veka. U 20. veku Veliki Vetren je ponovo u dva navrata bio srpska tvrđava: 1915. srpska artiljerija je sa ovog planinskog vrha branila povlačenje civila i vojnika dolinom Morave, a 1999. naša protivvazdušna odbrana je sa vrha Juhora branila naše nebo od NATO napadača.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 29 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker