Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 12:13


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 22:37
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Arheološka nalazišta na tlu Srbije

Arheološka nalazišta na tlu Srbije sežu do najstarijih poznatih civilizacija Evrope i najstarijeg dešifrovanog pisma na svetu (Vinča i Lepenski Vir).

Slika

Najbogatije kulturno nasleđe na teritoriji Srbije ostavilo je za sobom veliko Rimsko carstvo. Na teritoriji današnje Srbije rođeno je 16 rimskih imperatora što čini petinu ukupnog broja. Među njima je i car Konstantin - jedna od najznačajnih ličnosti ne samo za sudbinu starog Rima već i car čiji je udeo u stvaranju sveta u kakvom danas živimo nemerljiv. Mnogi od njih zidali su u svojim rodnim mestima gradove, letnjikovce, banje, puteve... Jedna od prvih vojnih utvrda na Dunavu bio je Viminacijum kod Požarevca iz kog su kretale rimske legije u rat protiv Dačana. U Đerdapskoj klisuri su sagradili i najveći most na Dunavu dug skoro kilometar i po a neki stubovi bili su visoki 45 m. Sirmijum, najstariji rimski grad na našoj teritoriji leži ispod današnje Sremske Mitrovice. Medijana kod Niša, Gamzigrad kod Zaječara, Justinijana Prima ili Caričin Grad kod Leskovca, Singidunum ili današnji Beograd mesta su gde su pronađene vredne biste, mozaici i ostala zdanja.

Slika


Discoverserbia


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 22:46
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Arheološka nalazišta Srbije

Arheološka nalazišta na tlu Srbije sežu do najstarijih poznatih civilizacija Evrope i najstarijeg dešifrovanog pisma na svetu (Vinča i Lepenski Vir).

Slika

Slika

Slika

Najbogatije kulturno nasleđe na teritoriji Srbije ostavilo je za sobom veliko Rimsko carstvo. Na teritoriji današnje Srbije rođeno je 16 rimskih imperatora što čini petinu ukupnog broja. Među njima je i car Konstantin - jedna od najznačajnih ličnosti ne samo za sudbinu starog Rima već i car čiji je udeo u stvaranju sveta u kakvom danas živimo nemerljiv. Mnogi od njih zidali su u svojim rodnim mestima gradove, letnjikovce, banje, puteve... Jedna od prvih vojnih utvrda na Dunavu bio je Viminacijum kod Požarevca iz kog su kretale rimske legije u rat protiv Dačana. U Đerdapskoj klisuri su sagradili i najveći most na Dunavu dug skoro kilometar i po a neki stubovi bili su visoki 45 m. Sirmijum, najstariji rimski grad na našoj teritoriji leži ispod današnje Sremske Mitrovice. Medijana kod Niša, Gamzigrad kod Zaječara, Justinijana Prima ili Caričin Grad kod Leskovca, Singidunum ili današnji Beograd mesta su gde su pronađene vredne biste, mozaici i ostala zdanja.
GAMZIGRAD
Gamzigrad je arheološko nalazište blizu Zaječara u istočnoj Srbiji antičke rimske carske palate Feliks Romulijane (lat. Felix Romuliana) koje se od 29. juna 2007. nalazi na UNESKO-voj listi svetske baštine.
Gamzigrad predstavlja rezidenciju rimskog cara Gaja Valerija Maksimijana Galerija (Gaius Valerius Maximianus Galerius; 293-311. g.), zeta Dioklecijanovog. Po majci Romuli nazvao ga je Romulijana (Romuliana). Palata izgleda nikada nije dovršena, a carevi IV veka su velelepni posed prepustili hrišćanskoj crkvi. Tokom V veka palata je razarana od strane varvara, a u VIRomulijanu je Justinijan I obnovio u vidu pogranične tvrđave. Nakon najezde Slovena krajem 6. veka, nekadašnja carska rezidencija je napuštena. Moćan grad, na 6,5 ha, sa oko 20 utvrđenih kula. Unutar se nalazila raskošna palata, dva paganska hrama, tri hrišćanske crkve i druge građevine; podni mozaici se smatraju ravnima najboljim ostvarenjima kasnoantičkog doba u Evropi.

Slika

Slika

Slika

Iako je svojevremeno akademik Dragoslav Srejović otkrio naziv rimske palate u Gamzigradu - "Feliks Romulijana", te tako potvrdio pretpostavke da se radi o Galerijevoj carskoj palati koju je imperator nazvao po svojoj majci Romuli: palata ostaje puna tajni.
Galerije je rođen u Priobalskoj Dakiji. Otac mu je bio običan seljak, a majka varvarka. Galerije je u mladosti čuvao stoku, zbog čega je dobio nadimak Armentarius Govedar. Bio je lep, snažan čovek, ljubitelj dobre trpeze i izuzetno hrabar vojnik.
Gamzigrad je već sredinom XIX veka ocenjen kao veliko i izuzetno značajno arheološko nalazište. Geolozi, istoričari i arheolozi su u to vreme na različite načine opisivali i tumačili "ostatke jedne od najvelelepnijih građevina prohujalih vremena" koje su uočili na ovom mestu.


Rtours


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 22:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Viminacijum

Viminacijum, bivši rimski grad i vojni logor, nalazi se 12 km od Kostolca. Nastao je u I, nestao u VII veku sa dolaskom Slovena.

Velika razaranja doživeo je i V veku u naletima Huna, posle čega grad nikada nije obnovljen, a kao vojno uporište obnovio ga je vizantiski car Justinijan u VI veku. Uživao je najviši statut koji su rimski gradovi mogli imati. Bio je i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije koja je obuhvatala najveći deo Srbije, deo Bugarske i severnu Makedoniju. Povoljan geografski položaj omogućio mu je brz ekonomski razvoj. O bogatsvu njegovih stanovnika svedoče dragoceni nalazi na rimskim grobljima u okolini. Smatra se da je imao oko 30.000 stanovnika, što je u ono vreme bio veliki broj.

Slika

Prostire se na oko 500 hektara i najveći deo (preko 90%) leži ispod obradive površine čekajući da svetu ponovo pokaže sjaj rimskog carstva. Do početka prošlog veka, zidovi, trgovi, ulice su se nazirali na površini zemlje. Istraživanja Viminacijuma započeta su tek pre tridesetak godina. Nadgrobne ploče, skulpture, nakit i svi ostali predmeti čuvaju se u Naradnim muzejima u Beogradu i Požarevcu. Pronađeno je puno novčića, istraženo 14.000 grobnica. Iskopan je mauzolej, za koji se pretpostavlja da je grobnica cara Hostilijana, sina cara Trajana Decija koji je ubijen u zasedi blizu antičkog grada Abrutusa u današnjoj Bugarskoj. Prema starim zapisima car Hostilijan dolazi u Viminacijum sa majkom da bi nadgledao organizovanje odbrane severnih granica, ali ih je oboje pokosila kuga koja je u to vreme harala carstvom. Zbog daljine i straha od širenja zaraze, sahranjen je sa svim počastima u Viminacijumu. Pronađeno je više grobnica sa izuzetnim freskama. Dve freskama oslikane grobnice potiču iz doba paganstva.

Slika

Slika

U toku su iskopavanja amfiteatra, koji je sa svojih 12.000 mesta jedan od najvećih na Balkanu. Otkrivene su i ulice sa zgradama, terme, delovi akvadukta i kanalizacije. Iako je Dunav blizu, Rimljani su želeli za svoje potrebe čistu izvorsku vodu sa udaljenih brda pa su izgradili vodovod dug 8 km koji je tako dobro očuvan da je neverovotno da je star 2000 godina. Sagrađen je od kamena vezanog tečnim malterom. Strane su zalivene vodonepropusnim malterom, a dno izrađeno od opeka. Na određenom rastojanju napravljeni su otvori za intervencije.

Posete Viminacijumu uključuju obilaske do sada otkrivenih delova grada uz pratnju vodiča.

Slika


Discoverserbia


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 23:08
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Da li će Srbiju mimoići rimski putevi?

Da li će Srbiju mimoići evropski trend stvaranja kulturnih ruta starog Rima. Lokaliteti Sirmijum, Singidunum, Viminacijum, Romulijana mogli bi da dovedu 300.000 turista

Slika
Feliks Romulijana

OBNOVLJENI rimski putevi kojima će se voziti, jahati ili pešačiti milioni turista premrežiće do 2017. celu Evropu, ali postoji opasnost da zaobiđu Srbiju, na čijoj je teritoriji u antičko doba rođeno čak 17 imperatora i koja poseduje neizmerno arheološko blago.

Samo četiri lokaliteta - Viminacijum, Feliks Romulijana, Sirmijum i Lepenski vir, koji su uređeni po evropskim normama, već privlače stotine hiljada turista godišnje. Ali uprkos ovome, država je prilikom poslednjeg rebalansa budžeta skinula sa liste za finansiranje već odobren projekat uređivanja kulturno-turističke rute „Put rimskih careva“ koju je osmislio Arheološki institut SANU.


- Imamo znanja i energije da već sledeće godine rutom „Put rimskih careva“ dovedemo 300.000 turista u Srbiju i time stvorimo mnoga nova radna mesta - tvrdi profesor Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacijum. - Samo Viminacijum je prošle godine obišlo više od 60.000 ljudi, a ove godine očekujemo još više posetilaca.

Po rečima profesora Koraća, dokaz važnosti i isplativosti ovakvih projekata jeste činjenica da se od severne Italije do Severnog mora gradi staza širine 1,7 metara i duga 1.700 kilometara namenjena turistima koji će peške ili jašući na konju prolaziti ovim rimskim putem.

- Zvanični stav Uneska glasi da je lepo iskopavati arheološko blago, čuvati ga i štititi, ali da je poenta u tome da ono bude predstavljeno na terenu, da ljudima pruži doživljaj vremena iz koga potiče - kaže profesor Korać.


ČETIRI PROJEKTA

VIMINACIJUM je već uključen u četiri evropska projekta. Projekat „Akvileja-Viminacijum“ ili „Turistički pasoš„ povezaće Severnu Italiju sa Srbijom kroz niz manifestacija za mališane do 14 godina. Drugi je „Open arh“, a uključeni su Nemačka, Engleska, Vels, Švedska, Finska, Holandija. Treći, u kome stručnjaci s Viminacijuma sarađuju s austrijskim, nemačkim, mađarskim i slovačkim kolegama, je uvrštavanje rimskih vojnih logora na Dunavu u listu kulturnih dobara. Jonsko-jadranska inicijativa podrazumeva povezivanje Viminacijuma s Ankonom i Bolonjom.
Sagovornik „Novosti“ ističe da zapadnoevropske zemlje imaju neuporedivo manje arheološkog blaga od Srbije, ali ga dobro prezentuju tako da su napravile veliki biznis od „četkice i metlice“. Istovremeno, naše kulturno blago često čami zaboravljeno u žbunju, bez ikakve turističke infrastrukture.

- Postoji realna pretnja da Srbija ostane izvan evropskog trenda stvaranja rimskih kulturnih ruta, iako je ovde rođeno 17 rimskih imperatora, koji su nam ostavili u nasleđe Sirmijum, Singidunum, Viminacijum, Dijanu, Trajanovu tablu, Nais, Feliks Romulijanu, Justinijanu primu. Bilo bi tragično da ne pokažemo to lepše lice Srbije koje bi pokazalo svetu da nismo onakvi kakvim nas zlonamerno predstavlja loša holivudska produkcija.

Profesor Korać ističe da turisti s puta rimskih imperatora ne bi propustili da vide i Lepenski vir, Vinču, najstarije rudnike na svetu i bogato srednjovekovno nasleđe. Stručnjaci Instituta za arheologiju SANU naglašavaju da je projekat rimske kulturno-istorijske rute ekonomski opravdan i da pruža veliku šansu za otvaranje radnih mesta.

- Isplanirali smo da od Sremske Mitrovice do Niša na svakih pet kilometara budu izgrađene rimske vile rustike sa po dvadesetak kreveta za turiste koji pešače ili voze bicikl. U njima bi radile cele porodice. Takva odmorišta već postoje u Italiji i smatraju se najekskluzivnijim vidom turizma. Za sve zainteresovane srpske „rimske“ domaćine napravili smo tipske projekte vila koje bismo im davali besplatno.

Arheolozi navode da je osnovni uslov da arheološka nalazišta ispunjavaju međunarodne standarde da bi bila uvrštena u mrežu evropskih puteva kulture. To podrazumeva da moraju da budu otvorena 365 dana godišnje i da imaju bar jedan pokriven objekat.

Arheolozi ističu da ni lokalne samouprave ne smeju da sede skrštenih ruku i čekaju da im sve smisli neko u Beogradu, već treba i same da se sete i pokose travu i očiste deponije koje se prostiru duž naših puteva, a za sve stručne savete mogu da se obrate Arheološkom institutu.

Slika

- Naša najveća, a bojim se i poslednja šansa, da se u velikom stilu uključimo u evropsku mrežu rimskih kulturnih ruta jeste 2013. godina u kojoj hrišćanski svet slavi veliki jubilej - 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta. Ovaj ukaz, koji je omogućio javno ispovedanje hrišćanske vere, izdao je naš rođeni Nišlija - imperator Konstantin, utemeljivač Carigrada.

PEŠKE, NA KONJU, BICIKLOM, MOTORNIM VOZILOM


REČNA ruta - brodom Savom i Dunavom: Sremska Mitrovica (Sirmium) - Beograd (Singidunum) - Kostolac (Viminacium) - Đerdap (Tabula Trajana) - Kladovo (Dijana, Trajanov most)

Ista ruta proteže se i kopnom od Sremske Mitrovice do Beograda i nizvodno Dunavom duž Đerdapske magistrale.

Na ovu rimsku rutu uključuju se i praistorijsko nalazište Lepenski vir i Rudna glava kod Majdanpeka do kojih putnici dolaze autobusima iz pristaništa Donji Milanovac.

Kopnena ruta od pristaništa u Kladovu: selo Šarkamen kod Negotina (Carski letnjikovac) - Gamzigrad kod Zaječara (Feliks Romulijana) - Niš (Medijana) - Lebane (Justinijana prima) - Vranje (Kale Krševica)

Kopnena ruta za koju je predviđeno da može da se prolazi peške, na konju, biciklom ili motornim vozilom završava se izlaskom na Koridor 10 tako da je idealna za privlačenje putnika koji idu na odmor u Grčku ili Tursku.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 23:14
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Viminacijum: Pronađen novi fosil mamuta

Ekskluzivno: U Viminacijumu pronađen novi ogromni fosil mamuta, verovatno je reč o groblju. Otkopani deo pronađenog skeleta duži od deset metara

Slika

U ARHEOLOŠKOM nalazištu Viminacijum ne leži samo rimska carska grobnica već najverovatnije i groblje mamuta, kažu ushićeni stručnjaci Arheološkog instituta SANU. Oni su u sredu uveče otkrili novi ogromni fosil mamuta na površinskom kopu uglja u Starom Kostolcu. Do sada otkopane kosti pokazuju da je ovaj primerak preistorijskog pretka slona bio mnogo veći od mamutice Vike, takođe otkrivene na kopu „Drmno“ u junu 2009. godine.

- Vika je bila oko šest metara duga i oko 4,5 visoka, što znači da je bila skoro upola manja od mamuta kojeg smo upravo otkrili - kaže prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog projekta Viminacijum. - Do sada otkopani deo novog skeleta duži je od 10 metara, a iskopavanja su tek počela. Vikinog brata pronašli smo na lokaciji simboličnog imena Nosak, oko kilometer istočno od mesta gde je pronađena Vika, kojoj su ime darovali čitaoci „Novosti“.

Slika

Novi fosil je otkriven na dvadesetak metara dubine, odnosno na koti koja je deset metara viša od one gde je nađena Vika, pa stručnjaci s Viminacijuma očekuju još fosila. U vreme kad su mamuti uginuli ovaj prostor se nalazio u delti ogromne preistorijske reke koja se na ovom mestu ulivala u Panonsko more, a upravo na takvim mestima najčešće se nalaze skeleti mamuta.


- Geološka ispitivanja potvrđuju da su mamuti, kao i današnji slonovi, imali mesta na koja su, vođeni nekim misterioznim nagonom, dolazili da bi umrli - kaže geolog Vlada Miletić iz Centra za nove tehnologije. - Veoma je moguće da ovde nađemo još fosila, pa će Viminacijum postati jedinstven i po tome što osim carske grobnice ima i groblje mamuta.

To potvrđuju i mladi doktorandi Arheološkog instituta SANU koji su otkrili u sredu veče prve kosti džinovskog mamuta.

- U profilu tla koje je „zagrizao“ bager nedaleko od novog mamuta vidi se još ogromnih kostiju - kaže mr Nemanja Mrđić.

U sredu uveče on, mr Saša Redžić, mr Mladen Jovićić i mr Ilija Danković pošli su u redovnu patrolu duž sveže otkopane ivice površinskog kopa. Pešačeći ispod litice od žutog lesa, visoke pedesetak metara, videli su nešto nalik na kost. Odmah su zgrabili ašove i budake i počeli da usecaju stepenice za prilaz, a kad su najzad stigli na vratolomno visoku kotu, potvrdilo se da je reč o ogromnoj kosti mamuta, koju je zakačio zub bagera. Na trošnoj ivici od lesa nastavili su kopanje finijim alatom, špahtlama i metlicama, pod svetlošću baterijskih lampi.

- Pred zoru su me probudili i pozvali da hitno dođem na lokalitet Nosak - kaže prof. dr Korać. - Imao sam šta i da vidim. Otkrili su deo ogromne kljove, koja je virila iz lesa i kost dužu od 1,4 metra. To ukazuje da je reč o ogromnom mamutu, verovatno mužjaku, a u narednim danima ćemo veoma polako otkrivati ovog diva, jer je teren izuzetno rizičan po istraživače.

Slika

OPTOKOPTER

NAUČNICI u Viminacijumu dobili su i neobično pojačanje letačko-snimateljsku ekipu s neobičnom daljinski upravljanom letelicom - optokopterom. Nalik metalnom pauku sa osam helikopterskih elisa, optokopter nosi kameru za snimanje nepristupačnih terena.

Nenad Petrović je snimatelj, a Dejan Kremić je pilot optokoptera koji sa zemlje upravljaju letelicom koja ima neverovatne manevarske sposobnosti i može da snima iz svih uglova na svim visinama do 500 metara, u radijusu od jednog kilometra.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 23:16
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kostolac - prvo groblje mamuta u svetu!

U utorak ujutro otkriveno pet skeleta, Na rastojanju od samo nekoliko stotina metara pronađeno ukupno sedam skeleta mamuta. Dr Miomir Korać, direktor arheološkog projekta Viminacijum: Senzacija svetskih razmera

Slika

PROSTOR površinskog kopa uglja Drmno u Kostolcu zabelelo se od kostiju. Zapanjeni arheolozi s Viminacijuma utvrdili su da je reč o delovima skeleta mamuta, koje je prilikom kopanja oštetio rudarski bager. Ali, bujice vode posle jake kiše u ponedeljak, koja je sprala blato niz liticu kopa otkrile su ostatke još pet praistorijskih rođaka slona. Uz skelet Vike, koji je pronađen ovde 2009. godine, te onaj džinovski otkriven pre neki dan, ovo je zasad čak sedam fosila nađenih u Viminacijumu.

Slika

- Ovako nešto još nije viđeno u arheologiji. Na rastojanju od samo nekoliko stotina metara pronašli smo ukupno sedam skeleta mamuta - kaže prof. dr Miomir Korać, direktor arheološkog projekta Viminacijum. - Na samo tri hektara površine mi do sada imamo nezabeleženu pojavu ostataka mamuta, ali očekujemo da će ih biti još. Ovo je senzacija svetskih razmera i da bismo mogli da istražujemo ovo, najverovatnije, prvo otkriveno groblje mamuta u svetu, svi rudarski radovi su zahvaljujući dobroj volji EPS već zaustavljeni.

POZIV IZ PARIZA

Dr Miomir Korać, direktor arheološkog projekta Viminacijum u sredu hitno putuje u Pariz. Kaže da tek posle povratka može govoriti šta će i sa kim arheolozi dalje raditi na površinskom kopu Drmno.
Posle kiše, koja je pala u ponedeljak, patrola mladih doktoranada Arheološkog instituta SANU, u sastavu Saša Redžić, Nemanja Mrđić, Ilija Danković i Mladen Jovičić, obilazila je površinski kop Drmno i primetila odbleske jutarnjeg sunca sa kostiju, koje su virile iz 50 metara visoke litice na lokalitetu Nosak. Pošto su se kosti belele na nepristupačnoj visini, popeli su se elektromonterskim merdevinama i uprkos klizanju i obrušavanju, došli do fosila. Ostali su zapanjeni pred veličinom kljova, rebara i drugih kostiju, koje su štrčale iz zasečenog brda Nosak. O pronalasku su odmah izvestili profesora Koraća.

- Veče pre otkrića desila se neverovatna koincidencija, ako se to može tako nazvati - kaže prof. Korać. - Naš prijatelj Dragan Gajić Uča iz Ljiga pozvao me je usred noći i rekao: "Profesore, sanjao sam da ste pronašli još mamuta", a ja sam mu odgovorio: "Hvala ti Učo na lepim željama, ali sada je vreme za spavanje" i spustio mu slušalicu. Ujutro su me mlade kolege obavestile o pravom polju mamutskih kostiju.


Fosili mamuta su pronađeni u ogromnom lesnom nanosu, a prirodnjaci kažu da je po svoj prilici reč o epohalnom otkriću prvog groblja najvećih sisara koji su ikada hodali zemljom. Naime, mamuti su, kao i njihovi mlađi rođaci slonovi, imali običaj da prevaljuju neverovatne razdaljine da bi skončali na istom mestu, gde su umirale stotinama godina generacije ovih ogromnih životinja.

SMRT U MOČVARI

- Nosak, gde su pronađeni ostaci mamuta, jeste lesna zaravan u nekadašnjoj delti praistorijske Morave, koja se ovde ulivala u Panonsko more - objašnjava Miloš Milivojević, iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. - Kada smo 2009. godine otkrili fosil mamutice Vike, utvrdili smo da se ona udavila i skončala u blatu močvare. Međutim, ostaci ostalih mamuta nalaze se na najmanje deset metara višoj koti i moguća su, grubo, dva objašnjenja ove pojave. Ili je reč o nekoj katastrofi, koja ih je zadesila na istom mestu, ili je zaista pronađeno prvo groblje mamuta u svetu.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 23:22
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Srbija na stazi mamuta

Posle otkrića kostiju praistorijske životinje, čiji je skelet duplo veći od pronađene Vike, EPS hitno zaustavio mehanizaciju zbog istraživanja. Sprema se selidba Vike sa kopa, a istraživači veruju da se ovde nalazi groblje mamuta

Slika

PRONALAZAK novog fosila ogromnog mamuta na arheološkom nalazištu Viminacijum, o čemu su „Novosti“ ekskluzivno izvestile, izazvao je ogromu pažnju stručnjaka celog sveta i javnosti, kažu arheolozi, čiji su se telefoni usijali. Skelet preistorijskog pretka slona otkriven je na lokalitetu Nosak, na sredini strme litice koju je napravio bager koji širi površinski kop uglja „Drmno“ u Kostolcu.

Odmah po otkriću, predstavnici Termoelektrane „Kostolac“ zaustavili su i premestili mehanizaciju, da bi arheolozi mogli da istražuju.


- Održan je hitan sastanak sa zaposlenima iz EPS koji su pokazali izuzetno razumevanje i zaustavili rad mašina na delu kopa gde je pronađen novi mamut - kaže prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog projekta Viminacijum. - Imaćemo mnogo posla, jer je lokalitet Nosak pravo čudo. Do sada smo na njemu nalazili tragove naselja Kelta i Rimljana, čak i naseobine iz srednjeg veka, a vrhunac je otkriće novog mamuta i, možda, celog groblja ovih preistorijskih divova.

Na sastanku elektroenergetičara i arheologa odlučeno je da počnu finalne pripreme za naučno-inženjerski poduhvat veka, seobu mamutice Vike zajedno s tlom na kome počiva. Trenutno se najstariji skelet mamuta pronađen u Evropi nalazi usred kopa, na ivici ponora koji su prokopali bageri da bi došli do dragocenih naslaga uglja.
- Počela je izrada elaborata i rampi kojima će ogromnim rudarskim dizalicama Vika, zajedno s „krevetom“ teškim nekoliko desetina tona, biti transportovana do tridesetak metara višeg platoa - kaže profesor Korać.

- Zatim će biti prenesena do nove kuće, kod naučnoistraživačkog centra „Domus scijentarijum Viminacijum“.

Stručnjaci Arheološkog instituta SANU trenutno kao alpinisti rade na jedva metar širokom i oko šest metara dugom useku u litici iz koje vire gigantska kljova i kost duga 1,4 metra.

Slika

KUMOVI SE NE MENjAJU

PROFESOR Korać kaže da su se usijali telefoni arheologa na Viminacijumu od objavljivanja vesti o otkriću mamuta u „Novostima“ i da ih zovu kolege iz celog sveta. Jedno od čestih pitanja koje postavljaju jeste kako će nazvati fosil. - „Novosti“ su organizovale i krštenje Vike, a kod nas je običaj da se kumovi ne menjaju - šeretski kaže profesor Korać.

- Do ponedeljka moramo da nivelišemo teren i napravimo dovoljno širok prostor za rad, a zatim ćemo da kopamo u dubinu litice da otkrijemo ceo skelet - kaže mr Nemanja Mrđić, koji s radnicima doslovno balansira kopajući na ivici ponora. - Do sada otkrivena dužina skeleta prelazi 10 metara, što ukazuje na to da je ovaj mamut bio gotovo dvostruko veći od Vike.

Kraj radnika, kao ogroman insekt leti optokopter, bespilotna letelica s kamerom, koja snima iz svih uglova nepristupačni teren, da bi otkrila nove tragove fosila.

Arheolozi podsećaju da je čak i u vreme ledenih doba prostor Srbije ostao topla oaza u kojoj se očuvao život, a da je posle otopljavanja na mestu Viminacijuma bila ogromna rečna delta nalik ždanašnjoj dunavskoj, gde se preistorijska reka ulivala u Panonsko more. Upravo zbog toga moguće je da će upravo na ovom prostoru biti pronađeno prvo svetsko groblje mamuta, smatraju stručnjaci.

- Utvrdili smo da je Vika stradala tako što je potonula u glib močvare koji ju je balsamovao - kaže geolog Vlada Miletić iz Centra za nove tehnologije, koji georadarom snima unutrašnjost tla Viminacijuma. - Moguće je da je na sličan način stradao i ovaj ogromni mamut, ali to tek treba utvrditi, jer je pronađen na nekadašnjem bregu deset metara višem od kote gde je 2009. otkrivena Vika, koja je udaljena oko kilometar.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 15 Jun 2012, 23:26
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Srbijom su hodali divovi

Groblje mamuta, otkriveno u Viminacijumu, potvrđuje da je na ovom prostoru u preistoriji bujao život. Kraj obala Panonskog mora živeli mamuti, mastodonti, sabljozubi tigrovi, nosorozi

Slika
Prof. dr Miomir Korać na nalazištu kostiju

FANTASTIČNO otkriće groblja mamuta na arheološkom lokalitetu Viminacijum, u Starom Kostolcu, izazvalo je svetsku senzaciju i podsetilo da je Srbija i u preistoriji bila pozornica neverovatnih događaja. Prirodnjaci podsećaju da je nekim čudom naš prostor čak i za vreme ledenog doba ostao topla zona u kojoj je život bujao, a da je, posle otopljavanja, Srbija postala najveća magistrala živog sveta koji se širio ka severu i zapadu Evrope.

- Naše tle otkriva malo poznatu priču i o preistoriji i o istoriji sveta - kaže prof. dr Miomir Korać, direktor arheološkog projekta Viminacijum. - Ovde su vladali drugačiji klimatski i geološki uslovi, neuporedivi s onima u severozapadnoj Evropi. Zato ovde imamo i groblje mamuta i procvat najstarije ljudske civilizacije u Lepenskom viru i Vinči. Izuzetan „genetski kod“ ovog tla je dao i 17 rimskih imperatora - četvrtinu broja svih vladara svetskog carstva!


Prirodnjaci naglašavaju da preistorija u Srbiji zbog neuobičajenih uslova mora da se još proučava.

SKELET U PANONSKOJ MOČVARI

DO 2009. najpoznatiji fosil pronađen na našem tlu bio je skelet ženke mamuta koja je pre 500.000 godina stradala u panonskoj močvari, a čije su kosti, 1996, otkrivene na dubini od 21 metra, u glinokopu fabrike „Toza Marković“ u Kikindi. Međutim 2009. dolazi do preokreta, pronalaskom fosila mamuta Vike, starog nekoliko miliona godina, na površiinskom kopu uglja u Kostolcu, gde su tokom proteklih desetak dana otkriveni i skeleti još šest mamuta.
- Srbija se nalazi u delu Evrope gde su se dešavale izuzetno česte i snažne geološke promene u poslednjih od 60 do 70 miliona godina - objašnjava Miodrag Jovanović, stručnjak za preistoriju Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. - Ovde su se dešavale snažne tektonske promene tokom desetina miliona godina koje su izazivale smene živog sveta.

Milionima godina praokean Tetis je naizmenično potapao Balkan i povlačio se sa njega, a ostrva su se izdizala i tonula, zajedno sa živim svetom. Srbija je, objašnjavaju prirodnjaci, najduži deo svoje preistorije provela ili ispod mora, ili kao priobalna tropska zemlja. To objašnjava zašto su na beogradskoj Slaviji pronalaženi ostaci prakitova i ajkula.

- Na zapadu Srbije pronađeni su organizmi koji su živeli na morskom dnu, stari od 400 do 500 miliona godina - kaže Jovanović.

U zemljotresima neopisivih razmera, pre oko 160 miliona godina, delovi Balkana prvi put su provirili iznad nivoa mora. Planinski vrhovi štrčali su iz pučine kao arhipelazi ostrva, na kojima se razvijao kopneni život. Na Staroj planini, pokazuju tragovi, živeli su dinosaurusi, a kraj obala okeana, u Šumadiji i Pomoravlju, mnogobrojni gigantski krokodili, čiji su ostaci nalaženi u kopovima Popovca, kraj Paraćina.

Međutim, tektonski poremećaji ubrzo su Srbiju ponovo zadugo vratili pod morske talase praokeana. Sudbinski preokret za ovaj deo sveta bilo je podvlačenje afričke kontinentalne ploče ispod evropske, koja se zbog toga zgužvala kao hartija. Tako je stvoren lanac velikih venačnih planina, prvo Alpa, na koje su se nadovezali Dinaridi i Karpati. Planinska barijera podelila je praokean na dva dela, a njegova južna polovina Paratetis prekrivao je delimično Srbiju.


JEDINO GROBLjE

Ukupno 23 fosilna ostatka mamuta pronađena su u Evropi, Africi, Aziji i Severnoj Americi. Viminacijum je sada jedino poznato groblje mamuta na svetu.

- Panonsko more, koje je pokrivalo veliki deo Srbije, čitavih 12 miliona godina povlačilo se koritom Dunava, a potpuno je nestalo tek pre oko pet miliona godina, ističući kroz Đerdap - kaže Zoran Marković iz Prirodnjačkog muzeja. - Seoba životinja u toplije krajeve počela je pre oko 8 miliona godina, kad je stvorena kopnena veza Mediterana sa severom Afrike.

Sagovornik „Novosti“ naglašava da je sve to vreme kopno Srbije bilo pokriveno tropskim ili suptropskim džunglama i savanama, jer su kolebanja klime bila mala, čak i tokom ledenih doba. Kraj obala nestajućeg mora živele su životinje koje su danas karakteristične za severnu Afriku: mamuti i mastodonti, preci današnjih slonova, lavovi, sabljozubi tigrovi, žirafe, hijene, zebre, nosorozi, majmuni.

- Tokom istraživanja, pronašli smo u centralnoj Srbiji groblja životinja koja su karakteristična i za Malu Aziju i za centralnu Evropu. Otkriće fosila tropskih životinja u Srbiji dokazuje da je balkanski prostor bio spona kontinenata - zaključuje Marković.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 17 Jun 2012, 22:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Pronađena nekropola kod Vranja

Ekipa stručnjaka Arheološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Filozofskog fakulteta iz Beograda, pronašli su nedaleko od Vranja nekropolu iz ranog bronzanog doba.

Slika

Ovu nekropolu, koja je za nauku izuzetno vredno otkriće, beogradski arheolozi su pronašli na lokalitetu "Meanište“ u selu Ranutovac, tri kilometra severno od Vanja, na trasi Korodora 10.

Aleksandar Bulatović, koordinator Projekta zaštitnih arheoloških istraživanja na Koridoru 10 kaže da je to po mnogo čemu jedinstvena nekropola u kojoj su pohranjivani ostaci pokojnika spaljeni na lomači.

"Pronađena nekropola je iz ranog bronzanog doba, dakle prema prvim procenamama iz perioda između 2.000 i 1.800 godine pre naše ere, a značajna je po tome što je jedina u potpunosti očuvana nekropola iz tog perioda na teritoriji centralnog Balkana“, rekao je Bulatović.

Bulatović je objasnio da je ova nekropola za sada najstarije i najznačajnije otkriće na celoj trasi Koridora 10.


"Na istom lokalitetu pronašli smo više predmeta od keramike, dosta neobičnog izgleda za ovo područje i nekoliko posuda kojima se do sada nije znala namena“, rekao je Bulatović.

Sav pronađeni arheološki materijal se obrađuje u Narodnom muzeju u Vranju, gde će biti izložen po završetku radova koji se privode kraju.

Na Korodoru 10, od sela Grabovnice kod Leskovca, do Preševa i granice sa Makedonijom, registrovana su 33 arheološka lokaliteta, od kojih su pet još neistraženi.



B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 17 Jun 2012, 22:12
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Viminacijum: Otkriveno još 5 mamuta

U blizini skeleta mamuta pronađenog pre nekoliko dana u Viminacijumu, pronađene su nove kosti, a direktor arheološkog projekta Viminacijum Miomir Korać kaže da je reč verovatno o pet ili šest mamuta.

Slika

Miomir Korać je u izjavi Tanjugu rekao da je u nastavku istraživanja nakon otkrića dela skeleta mamuta pre nekoliko dana, na svakih trideset metara pronađena po još jedna kost, što je, dodao je, potpuno neverovatno, jer to znači da je tu zakopano pet možda čak i šest mamuta.

On je kazao da se različite kosti nalaze na prostoru lokaliteta Nosak površine izmedju jednog i dva hektara, i da je to zaista fenomen.

"Ja prosto ne znam šta da kažem, u šta sve to može da se izrodi, prosto je neverovatno, sada je počelo pažljivije istraživanje celog tog dela. Iako upotrebljavamo svu moguću tehniku u razotkrivanju, nismo vidoviti i ne znamo šta da očekujemo", uzbuđeno je ispričao Korać.

On je najavio da će uraditi infracrvene snimke, kako bi dobili što bolju sliku tog prostora, probaće da raščiste teren i da geofizičkim metodama, koje mogu da detektuju kosti na većim dubinama, vide dokle one sežu.

"Više nije u pitanju samo jedan mamut i jedna kost. Ovo je svetska poslastica jer takvih mesta nema u svetu", istakao je Korać, podsetivši da svi mamuti do sada pronađeni širom sveta nalaze se u muzejima.

On je kazao da će nažalost morati da izmeste skelet mamuta Vike, otkriven 2009. godine, koji je takodje svetski raritet, jer je to jedini mamut na licu mesta, u prirodnom ambijentu gde je i pronađen.

Slika

Korać je rekao da su nove kosti pronađene na 10 metara udaljenosti od Vike, na mestu gde je bilo Panonsko more koje se povlačilo, te da je moguće da je na samom lokalitetu nekada bilo malo ostrvo gde su se mamuti zatekli.

On je najavio da će svu raspoloživu tehniku koju su koristili u istraživanju antičkog grada i legijskog logora, primeniti i u ovom slučaju, ali i dodao da će konsultovati i stručnjake u regionu i šire.

"Ovo je stvar mnogo šira i značajnija, jer se radi o jednom prostoru kome treba da posvete pažnju ne samo naši stručnjaci - paleozolozi, paleontolozi, arheolozi, nego i stručnjaci iz regiona i šire. Mi smo i ranije sarađivali sa vodećim stručnjacima iz Roterdama i Londona i nećemo propustiti ovu priliku da saznamo što više o tom životu pre milion godina", naglasio je Korać, koji će narednih dana boraviti u Parizu i razgovarati sa tamošnjim ekspertima o mogućoj saradnji.

On je primetio da je ovo otkriće potpuno iznenađenje i da bi država trebalo odlučnije da stane iza toga. "Sve to zahteva velika sredstva i mi smo svesni sveopšte krize koja nagriza naše društvo. Moramo biti realni, ali to ne znači da se nećeno truditi da uradimo najbolje moguće. Smatram da država treba više pažnje da posveti arheologiji, koja svuda u svetu donosi novac", istakao je Korać.

"Iskoristimo šansu i dovedimo na osnovu ovog otkrića, na osnovu naše praistorije, Lepenskog vira, Vinče, 300.000 do 500.000 turista i obezbedimo 300 miliona evra obrtnih sredstava i siguran sam da će to doneti milione industriji", poručio je Korać.


B92


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 12 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker