Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 13:05


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 06 Avg 2013, 01:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Viminacijum: Vremenska mašina za obilazak mamuta

Na ušću preistorijske Morave u Panonsko more proradiće na jesen podzemni muzej u kome će vladati atmosfera od pre pet miliona godina, kada su savanama i močvarama današnjeg starog Kostolca lutala krda preistorijskih životinja

Slika

VREMEPLOV koji će putnike spuštati u duboku prošlost, u svet mamuta na ušću preistorijske Morave u Panonsko more, proradiće na jesen, najavljuju arheolozi Viminacijuma. Oni su osmislili podzemni muzej u kome će vladati atmosfera od pre pet miliona godina, kada su savanama i močvarama današnjeg starog Kostolca lutala krda preistorijskih životinja.


U viminacijumsku vremensku mašinu ulaziće se putem s vidikovca iznad površinskog ugljenokopa Drmno. Odatle, sa visine od stotinak metara puca pogled na stotine metara duboku dolinu koju su iskopali rudarski bageri. U njoj se ponegde vide mrlje belog peska Panonskog mora u crnom prostranstvu okamenjenog preistorijskog rastinja - uglja.

- Ideja nam je da u muzeju duboko ispod zemlje stvorimo atmosferu iz miocena, da posetioci dožive vreme od pre pet miliona godina. Da šetaju kroz pesak preistorije pre nego što stupe na kamenom popločane ulice prestonice rimske provincije Gornje Mezije - kaže prof. dr Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacijum.


U podzemnom paleološkom muzeju biće izloženi skeleti mamuta Vike, pronađenog 2009. godine nedaleko od Carske grobnice i njenih rođaka koji su iskopani prošle godine iz dubine lesnog brda Nosak.

Arhitektonsko rešenje za muzej-vremeplov pravi Emilija Nikolić, koja je projektovala i naučno-istraživački centar i rekonstruisala rimski amfiteatar.

- Da bismo posetiocima što vernije predstavili svet mamuta, odlučili smo da fosile prikažemo zajedno s tlom u kome su otkriveni. Iz slojeva tog tla moći će da se tumači istorija ovog dela sveta - kaže arheolog mr Nemanja Mrđić.

Slika

On je s mr Sašom Redžićem, mr Mladenom Jovičićem i mr Ilijom Dankovićem prošlog juna u patroli kraj sveže otkopane litice površinskog kopa uočio kosti preistorijskih divova kako se bele u žutom lesu brda Nosak.

- Izveli smo jedinstven tehnički poduhvat kad smo iz litice brda Nosak, koje su prepolovili rudarski bageri, isekli blokove lesa s kostima mamuta. U specijalnim kontejnerima transportovali smo ih vučnim vozom u blizinu budućeg muzeja. Sada nas čeka još teži zadatak, prebacivanje Vike s tlom na kome počiva. Dogovorili smo se da ona, kao glavna zvezda, mora prva da uđe u muzej - kaže mr Mrđić.

Fosil mamuta, star oko pet miliona godina, jedinstven je u svetu po tome što mu je skelet ostao očuvan tamo gde je životinja uginula, kada se zaglavila u močvari delte pra-Morave.

- Vika je bliža muzeju od Noskića, ali leži na ivici provalije kopa od koje je uspon puta veliki. Zbog težine bloka tla s fosilom, preti zaglavljivanje vučnog voza i zato ponovo formiramo multidisciplinarni tim za izvođenje poduhvata kakav nije izveden nigde na svetu - kaže prof. dr Miomir Korać.

Slika

DUGO DOBA MAMUTA

UGLEDNI naučni časopis „Vatermeri internešnel“ nedavno je objavio rezultate istraživanja starosti fosila mamuta „Noskića“.

- Istraživači Univerziteta u Novom Sadu, pod vođstvom dr Slobodana Markovića, u saradnji s laboratorijama u Velikoj Britaniji i Danskoj utvrdili su da su „Noskići“ stariji od 180.000 godina. Njihove rezultate potvrdili su i istraživači Univerziteta u Milanu, koji su analizirali i uzorke tla na kome leži Vika i pretpostavljaju da fosili Vike i Noskića mogu da budu međe dugog perioda u kome su ovde živeli mamuti - kaže mr Nemanja Mrđić.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 12 Avg 2013, 23:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Raskošna rimska građevina u Ćelijama

Otkrivena vila po veličini i kvalitetu gradnje ubraja se među najveće u Srbiji i jugoistočnoj Evropi

Slika
Arheološko nalazište rimske vile Ćelije

ISTRAŽIVANjA na lokalitetu Anine u Ćelijama kod Lajkovca, gde je otkrivena rimska vila iz četvrtog veka koja, prema procenama arheologa Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu, možda premašuje značaj građevina otkrivenih u Gamzigradu i Medijani, uskoro bi mogla da budu nastavljena.


Opština Lajkovac, naime, za oko tri miliona dinara otkupila je od vlasnika tri parcele, ukupno dva hektara, na kojima se prostiru ostaci raskošne rimske građevine.

Otkrivena vila po veličini i kvalitetu gradnje ubraja se među najveće u Srbiji i jugoistočnoj Evropi! Iskopavanja, koja su arheolozi započeli pre nekoliko godina, odvijaju se nedaleko od ušća reke Ljig u Kolubaru. Vila, procenjuju, ima oko 7.000 kvadratnih metara, a njen ceo kompleks, s pratećim objektima, zauzima više od 70 hektara!

- Pretpostavljamo da vila potiče s početka četvrtog veka, iz vremena rimskog cara Konstantina - kaže arheolog Radivoje Arsić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Valjevu. - Vila je, verovatno, služila za odmor njenog vlasnika koji je očigledno zauzimao visok rang u tadašnjem Rimskom carstvu. Već na prvi pogled uočavaju se besprekorna, kvalitetna gradnja, kao i raskoš objekta, kakvi su pripadali samim carevima i izuzetno bogatim ljudima Rimskog carstva.


NOVČIĆI

DA je vila na lokalitetu Anine veoma značajna, odnosno da je pripadala nekome veoma imućnom, potvrđuje i to da smo otkrili 150 novčića na stotinu puta manjoj površini od Gamzigrada, gde su arheolozi pronašli 400 novčića - kaže Arsić. - Uz novac, našli smo bakarnu posudu za tečnost, ostatke glave lava, isklesane u kamenu, koja je verovatno bila na svetilištu, ili na nekom grobu.

Vila se nalazi u blizini nekadašnjih puteva od Srebrenice i planine Rudnik. Temelji, duboki oko metar i po, sazdani su od kamena. Arheolozi pretpostavljaju da je vila imala i sprat.

- Otkrili smo kuhinju, ekonomski deo vile, tražimo dnevnu sobu u kojoj bi, pretpostavljamo, trebalo da se nalazi mozaik koji će nam pomoći da dešifrujemo ko je bio njen vlasnik - kaže Arsić. - Lokalitet je bio poznat od pre, ali niko nije ni slutio da je u pitanju vila grandioznih dimenzija. Na predlog Zavoda, vila odnosno ovaj lokalitet zvanično je proglašen za kulturno dobro.

Anine su, ističe Arsić, ranije pohodili „divlji“, odnosno arheolozi-amateri, u potrazi za navodno zakopanim blagom na tom prostoru. Mnogi žitelji Ćelija godinama su kamen iz temelja rimske vile odnosili i njime gradili letnje kuhinje, pomoćne zgrade, čak i - svinjce!

- Uvideli smo veliki značaj ovog arheološkog lokaliteta, stoga smo iz budžeta izdvojili novac i od ranijih vlasnika kupili tri placa na kojima se prostire rimska vila - kaže Živorad Bojičić, predsednik opštine Lajkovac.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 01 Jul 2014, 15:04
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Otvoren „Mamut park“ u Viminacijumu: Čarolija iz praistorije

Reč je o podzemnoj pećini od 1.500 kvadrata u koju su smešteni skeleti mamutice Vike, pronađene 2009. godine, kao i ostaci još četiri mamuta, iskopanih dve godine kasnije

Slika

PODZEMNI „Mamut park“ na antičkom lokalitetu Viminacijum kod Kostolca, koji se prostire na 1.500 kvadratnih metara, otvoren je u ponedeljak. Reč je o podzemnoj pećini u koju su smešteni skeleti mamutice Vike, pronađene 2009. godine, kao i ostaci još četiri mamuta, iskopanih dve godine kasnije.




Park, jedinstven u našoj zemlji, namenjen je prvenstveno deci - najmlađima se zato obratio i predsednik Tomislav Nikolić:

- Odrasli su vam stvorili veliku čaroliju i dali mogućnost da naučite mnogo kroz igru i priču. Iskoristite ovu neobičnu učionicu-igraonicu, u kojoj ćete, kako to savremena pedagogija i zapoveda, biti učesnici i kreativci u procesu sticanja znanja - kazao je predsednik Nikolić, koji je i otvorio „Mamut park“.

Na otvaranju je govorio i američki ambasador u Beogradu Majkl Kirbi, koji je rekao da je taj projekat njegova zemlja pomogla sa 400.000 dolara.

Direktor arheološkog parka Viminacijum dr Miomir Korać rekao je da je na gradnji „Mamut parka“ radio veliki tim stručnjaka - arheolozi, konzervatori, paleontolozi, arhitekte, vajari i građevinari.

- Pećinu, koja se nalazi 30 metara pod zemljom, podupire devet drvenih lukova, a osvetljava sunčeva svetlost, preko specijalnog sistema solar tuba - kazao je Korać.

U podzemnom prostoru smešten je potpuno sačuvan skelet Vike, pronađen 2009. godine na površinskom ugljenokopu Drmno, 27 metara ispod zemlje.

- O kakvoj retkosti je reč, govori podatak da su u 20. veku u svetu pronađena samo tri mamuta čiji su skeleti očuvani u celini - rekao je Korać.

VIKA I ČETIRI RUNASTA

U BLIZINI Vike izloženi su ostaci i četiri runasta mamuta, stara 180.000 godina, koji su nazvani: Nosko, Trbuško, Džomla i Mapi. Posle pažljivog otkopavanja, fosili mamuta su do Viminacijuma prebačeni u specijalnim čeličnim sarkofazima, sa zemljom i peskom u kojima su pronađeni.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 22 Okt 2014, 15:34
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
OTKRIĆE Na Velikoj humskoj čuki pronađen objekat iz bronzanog doba VIDEO

Na Velikoj humskoj čuki, koja pripada Bubanjsko-humskoj kulturnoj grupi, arheolozi su pronašli objekat iz ranog bronzanog doba ili iz perioda između 4.500 i 4.000 godine pre nove ere, rekla je danas Tanjugu kustos arheolog Narodnog muzeja u Nišu Tatjana Trajković Filipović.

Slika
Predmeti pronađeni na Velikoj humskoj čuki
Istraživanja su sproveli Arheološki institut iz Beograda i Narodni muzej iz Niša uz pomoć gradske opštine Crveni krst, grada i Ministarstva kulture i informisanja, a istraživanjima je rukovodio arheolog Aleksandar Bulatović.

Objekat je pronađen u steni, tako da je stena poslužila kao deo tog objekta, objasnila je Trajković Filipović.

U otvorenoj sondi površine od 18 kvadratnih metara pronadjeni su predmeti iz bronzanog i gvozdenog doba, kao i vizantijski sloj koji je devastirao u izvesnoj meri sloj praistorije, navela je ona.

Pronađene su posude od pečene zemlje, obradjene kremene alatke i alatke od životinjskih kostiju i "ubojiti projektil" sa vrhom od kosti, rekla je Trajković Filipović.

Istraživanja na Velikoj humskoj čuki kod sela Hum, osam kilometara severozapadno od Niša, poslednji put su organizovana 2009. godine kada je u probnoj sondi pronađena bakarna sekira, pehari iz bronzanog doba kao i originalni predmeti iz Grčke.

Ove godine okončana su istraživanja i na lokalitetu Bubanj koji je u arheološkom smislu sada zatvoren.

Istraživanja na Velikoj humskoj čuki biće nastavljena naredne godine i biće obimnija, a pronadjeni materijal moći će da se vidi za dve godine kada će, posle obrade, biti organizovana izložba, kažu u Narodnom muzeju.

Lokaliteti Bubanj i Velika humska čuka spadaju u jedan od tri najvažnija lokaliteta u ovom delu Evrope, a Bubanjsko-humska kulturna grupa ušla je u naučnu literaturu sredinom 20. veka zahvaljujući akademiku Milutinu Garašaninu koji je rezultate svojih otkrića u Nišu predstavio na Trećem medjunarodnom kongresu u Cirihu.



Blic

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 12 Jan 2015, 01:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Završena arheološka iskopavanja na lokalitetu Kladenčiste

Arheološka iskopavanja nedaleko od Bele Palanke, na bazilici koja predstavlja jedan od najznačajnijih objekata na našim prostorima iz vremena petog i šestog veka, završena krajem prošle godine

Slika
07. januar 2015.
Arheološko nalazište nedaleko od Bele Palanke

Slika

Slika

BELA PALANKA - Arheološka iskopavanja nedaleko od Bele Palanke kod sela Crvena Reka na lokalitetu Kladenčište, na bazilici koja predstavlja jedan od najznačajnijih objekata na našim prostorima iz vremena petog i šestog veka, završena su krajem prošle godine, izjavila je Tanjugu direktorka teritorijalno nadležnog niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Elena Vasić Petrović.

"To je lokalitet koji se nalazi na trasi Koridora 10 na istočnom kraku. Otkriven je 2012. godine, a u toku 2013. izvršena su istraživanja na delu gde je otkrivena crkvena građevina. Pre izvesnog vremena završena su iskopavanja na kompleksu koji se nalazi uz samu crkvenu građevinu. Situacija se znatno izmenila u odnosu na ranije podatke iz razloga što je umesto crkvene građevine sa krstionicom sada ovde prisutan još jedan jako veliki aneks koji je sazidan uz samu građevinu. Pripada istom periodu i u istoj meri je očuvan kao i sama crkvena građevina", kaže direktorka Vasić Petrović.

Zbog nesuglasica sa graditeljima Koridora 10, po rečima direktorke Vasić Petrović, još nije doneta odluka o načinu trajne zaštite ovog objekta, koji je zbog toga trenutno izložen nepovoljnom dejstvu vremenskih uslova.

"Reč je o jednom od najznačajnijih objekata na našim prostorima iz vremena petog i šestog veka i što se nas tiče, kao službe zaštite, za nas je prioritet da tu građevinu sačuvamo i zaštitimo na sve načine koji su nam na raspolaganju", istakla je direktorka Vasić Petrović.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 22 Feb 2015, 22:34
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Crkvena porta arheološko nalazište

Jedinstven muzej - Riznica u selu Vranić nadomak Beograda prikazuje hiljade godina istorije tog kraja. Izloženi mamutovi zubi, vinčanski idoli, rimski mač, knjige iz 17. veka...

Slika

HILjADE godina ljudske civilizacije mogu se videti u jedinstvenom muzeju-riznici u porti Crkve Svetog Ilije u selu Vranić nadomak Beograda. U prostranom dvospratnom zdanju izloženi su mamutovi zubi i vinčanski idoli, rimski mač i srednjovekovni srpski nadgrobni spomenici, novac Nemanjića i despota Stefana. Na zidovima su stare ikone, u vitrinama dragocene knjige s početka 17. veka, ali i pisma Karađorđa i sovjetnika, kraj odlikovanja solunaca su dnevnici sužanja iz austrougarskih logora...

Neobična riznica plod je neumornog rada protojereja stavrofora Radivoja Mitrovića, koji je 40 godina bio paroh u Vraniću. Prota otkriva da je najveći deo izloženih arheoloških nalaza otkrio u - crkvenoj porti!

- Kopajući bunar naišao sam na ognjište i kamenu sekiru za koje se pokazalo da pripadaju stračevačkoj kulturi od pre 8.000 godina - kaže prota Mitrović. - Tokom rekonstrukcije crkve brvnare na dubini od 70 centimetara našli smo temelj kuće s ognjištem, ovog puta iz vinčanske kulture, stare 6.500 godina. U dvorištu sam našao keltski, rimski i vizantijski novac, mač gladio, fibule i antičke vodovodne cevi. Pokazalo se da je u 4. veku ovde bilo antičko naselje sa crkvom.

Vranić je s okolinom ušao u sastav srpske države u 10. veku za vreme kneza Časlava. Da je tu bilo srpsko naselje svedoče karakteristične nadgrobne ploče u dvorištu crkve, kraj kojih leži i mahovinom pokriven spomenik nekog krstaša koji je tu skončao tokom pohoda u Svetu zemlju. U 13. veku ovo je severni deo Srbije kojim vlada kralj Dragutin iz dvora u obližnjem Debrcu, a mnogo tragova je ostavio despot Stefan Lazarević.

Slika

* Rimski mač (u sredini) među "novijim" bajonetima / Hadži Ruvimov krst

- Ime Vranić se prvi put pojavljuje u pisanim dokumentima 1528. kad je imao tri srpske kuće i četiri odrasle muške glave - kaže prota Mitrović. - Broj domova i stanovnika se često menjao, zbog migracija i ratnih pustošenja. Ovuda je vodio put zbegova ka obali Save i južnoj Ugarskoj. Velika seoba Srba zahvatila je i ovaj kraj s proleća 1690. kad je stanovništvo Vranića prešlo Savu, a begunci koji u tome nisu uspeli naselili su opustelu zemlju.

Austrijsko-turski ratovi u 18. veku donose Vraniću i okolini nova stradanja ali i novo stanovništvo, iz Pipera, Dragačeva i Gruže. U to vreme Turci spaljuju i najstariju zabeleženu crkvu brvnaru ovog mesta, koja se nalazila nekoliko stotina metara dalje od današnje. Ona je obnovljena 1823, a uz nju je 1878, u godini kad je Srbija konačno postala prava nezavisna država, podignut veliki hram Svetog Ilije.

Kako se i gde moderna srpska državnost stvarala, svedoči upravo crkva brvnara u Vraniću gde su srpski zaverenici iz ovog kraja tokom 18. veka hrabrili narod, kovali planove o oslobođenju i mobilisali dobrovoljce "frajkore" koje su slali u Austriju na vojnu obuku. Tako je stvorena srpska vojna organizacija i oficirski kor koji je vodio ustanke od 1804. godine. Knjige iz riznice, među kojima je najstarija 1604. štampana u Kijevu, svedoče o tajnoj monaškoj ustaničko-diplomatskoj mreži koja se granala između Srbije, Austrije i Rusije. Bečki vojni arhivi otkrivaju da su obrazovani srpski monasi i sveštenici bili najvažniji austrijski obaveštajci pred ratove s Turcima i ljuti ratnici u borbama za slobodu.

Slika

* Knjige štampane 1777. godine / Mamutovi zubi i kamena sečiva

Glava te tajanstvene mreže bio je Hadži Ruvim, monah, umetnik, svetski putnik i ustanik.

- Hadži Ruvim je često boravio u Vraniću i držao bogosluženja i propovedi u crkvi brvnari čiji je sveštenik bio njegov veliki prijatelj Atanasije Popović - kaže prota Mitrović. - Njih dvojica i Atanasijev brat Pavle, budući ustanički vojvoda i sovjetnik, Milisav Čamdžija i knez Sima Marković iz Velikog Borka, Janko Katić, i drugi viđeni Srbi tog vremena podigli su iz Vranića okolinu Beograda na ustanak 1788. za vreme Kočine krajine.



SVEŠTENIK, NAUČNIK I FIZIKALAC

Slika

PROTA Radivoje Mitrović je po obrazovanju bogoslov i istoričar, a zahvaljujući istraživačkom duhu savladao je i arheologiju, etnologiju i muzeologiju, ali i neke teže discipline.

- Kad smo za vreme komunizma spasavali od rušenja staru kuću Matića, u koju su dolazile vođe ustanka, imali smo samo 48 sati da je rastavimo, prenesmo u crkveno dvorište i ponovo sastavimo - seća se prota Mitrović. - Znali smo da komitet ne radi subotom i nedeljom i da imamo samo ta dva dana da sačuvamo za buduće generacije kuću u koju su dolazili i Karađorđe i Miloš. Naš muzej je napravljen isključivo dobrovoljnim radom, a pošto sam ja bio najnestručniji na građevini, tri meseca sam gurao kolica s betonom.

Za kratko vreme srpski frajkori i ustanici su stvorili slobodnu teritoriju sve do Jagodine, ali Beč kao i obično nije ispunio obećanje i pritekao im upomoć. Ipak, Srbi su se uporno borili i tek posle dve godine Osmanlije su ogromnom silom slomile ustanak, a zatim je usledilo vreme odmazde u kome je spaljena i vranićka crkva.

Srpsko stanovništvo je masovno emigriralo u Srem, pa su Turci morali da popuste jer od puste zemlje nisu imali koristi. Srbi su dobili lokalnu samoupravu i svoju narodnu miliciju. Obnovljenoj crkvi u Vraniću "duhovnik ustanka" Hadži Ruvim je poklonio remek-delo, veliki drveni krst na kome su neverovatno prezicizno izrezbarene minijature biblijskih scena.

Period mira prekida dolazak janičara i njihovih gospodara dahija koji krše sve sporazume i pokušavaju strahovladom da preplaše Srbe. Umesto ropske poslušnosti dobili su rat.

Slika

* Kuća Matića u koju su dolazile vođe ustanka "preseljena" je u vreme komunizma za 48 sati


- U Vraniću je već 19. februara 1804. među prvima u Srbiji zapaljen turski han i pobijena janičarska posada - kaže protojerej Radoslav. - Ustanički napad su predvodila braća Popović, vojvoda Pavle i sveštenik Atanasije. S njima je kao i ranije bio Milisav Čamdžija koji je 1806. prvi od ustanika probio tursku odbranu Beograda i ušao u prestonicu.

Posle propasti prvog ustanka Turci 1813. ponovo pale crkvu brvnaru u Vraniću, a po naredbi knjaza Miloša, ona je deset godina kasnije po četvrti put obnovljena. Vranić je sve do konačnog oslobođenja prestonice bio sedište arhijerejskog namesništva beogradskog, a prvi namesnik bio je Atanasije, vranićki paroh. n


SKELETI MUČENIKA

- TOKOM arheoloških istraživanja crkve brvnare pronašli smo 11 skeleta, među kojima su bili i dečji - kaže prota Mitrović. - To su mučenici koje su Turci spalili u crkvi posle sloma ustanka. Ali to nisu i jedini mučenici sahranjeni u porti koja je svojevrsna hiljadugodišnja nekropola boraca za Srbiju. Od srednjovekovnih ratnika, preko Vranićana koji su u ratovima 1877-1878. ginuli za slobodu srpskog juga, do 327 ratnika koji se nisu vratili svojim kućama iz ratova od 1912. do 1918. godine.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 20 Dec 2016, 01:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Staro srpsko jezero krilo krokodile!?

Paraćinski muzej čuva jedinstven fosil pronađen u cementari "Popovac". Nalaz datira još iz pedesetih godina. Nepoznat široj javnosti

Slika
Lobanja moravskog krokodila Foto B. Subašić

JEDINSTVENI fosil moravskog krokodila koji je pre oko 16 miliona godina živeo u Srpskom jezeru čuva se u Zavičajnom muzeju u Paraćinu. Iako ovaj spektakularni nalaz potiče još iz pedesetih godina prošlog veka, on je srpskoj javnosti veoma malo poznat, kao i priča o vremenu i prostoru gde je živeo.

Ona počinje pre oko 25 miliona godina, u kenozoiku, najmlađem geološkom periodu koji još uvek traje. Tad su dinosaurusi već nestali s lica zemlje a jedinstvena ploča prakopna počela je da se raspada u kontinente.

Tad se u sudarima kontinentalnih ploča Evrope i Afrike stene gužvaju kao papir i izdižu se visoki planinski venci: Alpi, Dinaridi, Karpati, Helenidi i Pontidi.

Pre oko 16 miliona godina u kotlini između Dinarida i Karpato-balkanoida, na prostoru današnjeg Pomoravlja, formirano je Srpsko jezero. Tropska i suptropska klima koje su tada vladale ovim prostorom omogućile su bujanje života u toj oblasti izolovanoj visokim planinskim zidovima.

Odvojenost od ostatka sveta stvorila je jedinstvene oblike života u Srpskom jezeru, koji su se razvijali nezavisno i zato predstavljaju jednu od najvećih misterija nauke. To je razlog zbog koga naučnici lobanju "krokodilusa moraviensisa" ili na srpskom - moravskog krokodila, koju čuva Zavičajni muzej u Paraćinu, smatraju jednim od najvažnijih fosila pronađenih na tlu Srbije. Odnosno, oni naučnici koji uopšte znaju da ona postoji.

- Pedesetih godina prošlog veka prilikom iskopavanja laporca u Popovcu za potrebe cementare, pronađeni su do tada neviđeni fosili. Deo njih je srećom završio u zavičajnoj zbirci Osnovne škole "Radoje Domanović", koju ju napravio učitelj Momir Jezdić. Kad je 1976. formiran Zavičajni muzej u Paraćinu, ta zbirka mu je predata, a naučnici su konstatovali da su fosili iz Popovca pripadali nepoznatoj vrsti preistorijskog krokodila - kaže Branislav Stojanović, direktor paraćinskog muzeja.

Kosti divovskog preistorijkog medveda

Slika

On je za dve godine upravljanja ovom zapuštenom ustanovom uspeo da zainteresuje Ministarstvo kulture za ogromno blago koje je propadalo na tavanu stare muzejske zgrade koja je prokišnjavala. Ministarstvo je dalo sredstva ne samo za oluke i crep, već za celu novu zgradu u kojoj će i moravski krokodil i drugi fosili biti predstavljeni kako zaslužuju.

Paleontolog Boban Filipović potvrđuje da je moravski krokodil jedinstven i verovatno najvažniji fosil pronađen u Srbiji. On je posvećeni istraživač jezerske nemani, koji pokušava da rekonstruiše u potpunosti njen izgled i navike.

Kosti preistorijskog bika

Slika

- Reč je o dalekom srodniku aligatora. Njegova lobanja bila je duga oko 35 centimetara. Pošto je kod ovih reptila ukupna dužina tela približno jednaka sedmostrukoj dužini lobanje, moravski krokodil je bio dug oko dva i po metra. On je bio specijalizovan za slatku vodu, pa i fosil potvrđuje postojanje Srpskog jezera. Prema nekim informacijama, po nekim našim muzejima postoji još delova skeleta za kojima tragam. Oni su neophodni za kompletnu rekonstrukciju lobanje, što bi otkrilo čime se hranio i rasvetlilo još jedan deo priče o živom svetu Srpskog jezera - kaže Filipović.


OSTACI MLAĐEG MAMUTA

- PROSTOR Pomoravlja je u svim periodima istorije bujao životom, pa osim starog moravskog krokodila, imamo i ostatke mnogo mlađih mamuta, runastog nosoroga, pećinskog medveda i mnoge druge. Kad je reč o krokodilu, govorilo se o više pronađenih skeleta, ali je do nas stigla samo jedna lobanja. Pričalo se da su neki fosili moravskog krokodila prodavani po veoma visokoj ceni u inostranstvu. To svedoči o njegovom značaju - kaže Stojanović.

Granice Srpskog jezera predmet su rasprava

Slika

PARAĆINSKO-KRUŠEVAČKI MOREUZ

DR Gordana Jovanović, kustos Prirodnjačkog muzeja, autor jedinstvene izložbe o Srpskom jezeru, navodi da je ono postojalo tokom milion godina. Nestalo je kad su vode ogranka praistorijskog okeana Paratetisa preplavile Srbiju i Pomoravlje pretvorilo u Paraćinsko-kruševački moreuz.

- Jezero su nastanjivale retke i visoko endemične vrste puževa, školjki i ostrakoda, a od kičmenjaka su nađeni ostaci riba i gmizavaca. Bilo je razuđeno brojnim većim ili manjim ostrvima i poluostrvima, po kojima su se mogle kretati kopnene životinje, među kojima su najpoznatiji surlaši. Granice i odlike Srpskog jezera, kao i živog sveta koji ga je nastanjivao, još uvek nisu detaljno proučene - navodi dr Gordana Janković


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 21 Feb 2017, 15:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kapedunum, kolevka Užica

Da li je preistorijsko naselje u Staparskoj gradini preteča današnjeg grada na reci Đetinji. Otkrivena tri sloja stanovanja: iz neolita, bronzanog doba i halštatskog perioda

Slika
Staparska gradina

U netaknutoj prirodi, daleko od ljudi, Staparska gradina uzdiže se nad poljem. Naspram nje, visoko u kamenoj litici, nalazi se pećina Megara. Po sredini, vodopadima sa zapada dotiče istoimena najčistija pritoka Đetinje. Sve to zajedno gradi jedan skoro zatvoreni krug u dnu klanca, natkriven maglom i nebom: to je mesto na kom tri milenijuma pre nove ere počinje istorija grada, tu su u vekovima pre Hrista Autarijati, druga balkanska plemena, a kasnije i romanizovani starosedeoci ostavili tragove civilizacije - 17 vekova starije od prvog pisanog pomena Užica.

Staparska gradina bila je dom Ilirima - Autarijatima. Užičko područje bilo je granična zona sa Tribalima, koje će pokoriti. Na kraju svog dugog trajanja, veruje se da su podlegli najsurovijim od svih osvajača, Keltima Skordiscima. Od izgubljenog jezika kojim su Autarijati govorili, nauka je dokazala, danas nam je ostalo tek ime planine Tare i istoimene reke.

Veruje se da su mesto Autarijata u užičkom kraju zauzeli Skordisci i da njihovoj zaostavštini pripada natpis na jednom kamenom spomeniku iz okoline grada MVNICIPIUM CAP (Municipium Kapedunum). To izvesnijom čini pretpostavku da su na ovom prostoru boravili, graničeći se sa Ilirima - Partinima. Nije, međutim, poznato da li su se Skordisci ustalili na prostoru Stapara i današnjeg Užica.

- Zasigurno znamo da je najmanje 3.000 godina pre nove ere na ovom mestu bilo značajno naselje. Otkriveni su ostaci preistorijske naseobine koja je trajala od mlađeg neolita, preko kasnih faza bronzanog doba i halštatskog perioda. Pored naselja otkriveni su ravna nekropola, groblje iz bronzanog doba, a zatim i ono srednjovekovno. Zato znamo da je Staparska gradina prethodila užičkom gradu - kaže mr Ljiljana Mandić, savetnik u užičkom Narodnom muzeju. - Jedina do sada obavljena arheološka istraživanja, od 1956. do 1958. godine, sproveli su arheolozi Aleksandra Jurišić i Mihajlo Zotović sa saradnicima.

Pola veka kasnije, 2008. godine, izložbom materijalnih ostataka ljudske prošlosti na Staparskoj gradini, čudesnu, nedovoljno istraženu istoriju, koja prethodi Užicu, na novi način osvetlio je muzejski savetnik Miloje Mandić.

- Na pragu Užica, čovek je sa lova i ribolova prešao na zemljoradnju, tu su šamani ispred pećine Megare prizivali blagodet, vile nagorkinje i brodarice... - zapisao je Mandić.

REKONSTRUKCIJA KUĆA

- KONKURISALI smo projektom za dalja istraživanja i rekonstrukciju Staparske gradine, ali prošle godine nismo dobili novac. Verujemo da će se to 2017. ipak dogoditi i da će vladajuće strukture prepoznati značaj ovog posla ne samo za Užice, već i za celu Srbiju - kaže Ljiljana Mandić iz užičkog Narodnog muzeja.
- Želimo da rekonstruišemo kuće iz neolita i mlađeg bronzanog doba. Tako bismo oživeli naselje u kom su se ljudi bavili izradom predmeta od kamena i kosti starim tehnikama.
Istražujući ovaj lokalitet, Mandić se osvrnuo na najintrigantnija pitanja o Kapedunumu, preteči Užica - da li se Kapedunum nalazio baš u Staparima? Da li je to nagoveštaj o novoj populaciji koja se naslojila na Autarijate koji su ovde obitavali?

Tokom kratkih i jedinih do sada istraživanja, sprovedenih samo na malom delu Gradine, pronađene su četiri neolitske kuće zidane lepom, koljem i prućem, jedna kamena kuća iz ranog bronzanog doba, ostaci neolitskih peći potkovičastog oblika, posuđe i upotrebni predmeti od kamena i kosti, neolitske figurine - kao sadržaji duhovne kulture.

U naselju je otkriven i depo žita, sačuvanog sa pšenicom poreklom iz srednje Azije.

Ovdašnji čovek Dragan Krstonijević, tada železničar u penziji, pre više od pola veka, 'odeći za ovcama, pronašao je pod dobro sačuvanim srednjovekovnim zidinama, i muzeju predao gvozdenu stolicu nastalu između 4. i 6. veka nove ere ukrašenu srebrnim ornamentima tauširanjem (umetanjem mekšeg, plemenitijeg metala u tvrđi). Našao je i mangal (gvozdenu rešetku za peć, roštilj), vatralj, žarač, srp, kultni savijeni jednosekli mač takođe ukrašen tauširanjem, bakarni sud sa drškom ukrašen stilizovanim grifonom (istočnjačko mitsko čudovište), sa maskom satira (šumski demoni, poluljudi - poluživotinje) kao kopčom...

- Od preistorije, Staparska gradina je imala veliki značaj. Imala ga je i u kasnoantičkom i u ranovizantijskom periodu, zajedno sa pećinom Megarom naspram nje koja je bila svetilište, a u paleolitu i stanište. To bi dalja istraživanja sasvim izvesno potvrdila - objašnjava Ljiljana Mandić iz užičkog Narodnog muzeja, ističući da već postoji projekat koji uključuje i rekonstrukciju nekoliko objekata.

Ostaci zidina na Staparskoj gradini

Slika

Tu pod pećinom srećemo Vladimira Mlađenovića (32), iz Stapara, koji dobro poznaje Staparsku gradinu i Megaru, a mnogobrojni hektari oko vrednog nalazišta pripadaju njegovoj porodici i familiji.

- Ulazio sam nekoliko puta u pećinu. Može se ići nekih 150 metara unutra. Jednom je pas odjurio u Megaru za lisicom, a izašli su na površinu kilometrima dalje, u drugom zaseoku, u Plakalovićima - objašnjava Vladimir. - Sve oko Gradine je netaknuto, puno je srna, divljih svinja, jazavaca i lisica, a verujem da je želja svih da se priroda potpuno sačuva.

Slika
Ljiljana Mandić i stolica nađena na Gradini


PISANI TRAG IZ 1329.

SA područja Staparske gradine odlazi se uvek kao iz magle koja ne otkriva dovoljno. Zna se, ipak, da je tajna istorija naselja koje prethodi Užicu bogata. Trajala je najmanje od 3000. godine pre naše ere, u kontinuitetu. O njoj Užičani ne znaju skoro ništa, jer ona poznatija istorija grada počinje mnogo kasnije, tek 9. oktobra 1329. godine: tog dana je, prema jednoj dubrovačkoj zadužnici, izvesna Mila, "žena Sklavka iz Užica", priložila četiri perpera i osam groša na ime sudskog postupka. Ostavila je tako prvi pisani trag u kome se pominje današnje ime najvećeg grada zapadne Srbije.


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Arheološka nalazišta na tlu Srbije  |  Poslato: 30 Mar 2017, 20:44
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pečat kneza Lazara pronađen na Rudniku

Arheolozi Filozofskog fakulteta u Beogradu i Muzeja rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu pronašli su pečat kneza Lazara u ruševinama srednjevekovnog grada Rudnika.

Slika
Na Rudniku overavao povelje: Originalni pečat kneza Lazara Hrebeljanovića

Matrica za otiskivanje pečata Lazara Hrebeljanovića pronađena je na lokalitetu Drenje, u dvorištu domaćinstva Slobodana Markovića. Prema rečima stručnjaka, reč je o neprocenjivom istorijskom blagu.

Slika
Kao da ga je pečat neko bacio u poslednjem trenutku: Arheolozi na iskopini

- Postoje pečati kneza Lazara sačuvani u manastirskim riznicama, ali ovde se radi o pečatu koji je pronađen na terenu. Na njemu je prikazan šlem sa volujskim rogovima, zaštitni znak kneza Lazara, sa natpisom “Gospodar Lazar knez sve srpske zemlje” - kaže Ana Cicović, arheološkinja i kustos gornjomilanovačkog muzeja.

Ona objašnjava da sve ukazuje da je pečat knez Lazar nosio u ranoj fazi svoje vladavine.

- Nalaz govori da je knez Lazar posećivao Rudnik koji je pod njegovom vlašću bio od 1373. godine, nakon sukoba u kom je pobedio župana Nikolu Altomanovića. Tu je izdavao povelje koje je overavao svojim pečatom - navodi Cicovićeva.

Srednjevekovni Rudnik nije bio zaštićen zidinama i to je verovatno razlog za gubitak i otkriće pečata.

- Lazarov pečat pronašli smo u otpadnoj jami, kao da ga je neko bacio u poslednjem trenutku kako bi sprečio da vladarska oznaka bude pronađena i zloupotrebljena - kaže arheolog dr Dejan Radičević sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Otkriće pečata kneza Lazara predstavlja još jedan dokaz da je od kraja 12. veka, kada su Sasi, današnji Nemci, obnovili rudarstvo na Rudniku, to mesto postalo ogroman centar u kom su pored Srba i Sasa živeli Dubrovčani, Mlečani, Kotorani, Ugri.

S obzirom na velika nalazišta srebra i olova, tu se kovao novac i odvijala živa trgovinska razmena. Pre turskog osvajanja, u 14. i 15. veku, Rudnik je bio najvažnije trgovačko središte u Srbiji.

- Tu je živeo jako bogat svet. Živelo se kao u evropskim gradovima tog vremena, veoma moderno i bogato. U 15. veku Rudnik postaje najvažniji grad u Srbiji posle Smedereva. Despot Đurađ Branković je osim Smedereva imao rezidenciju upravo u Rudniku, a i sahranjen je negde u tom kraju, u jednoj od crkvica u blizini varoši - navodi istoričar čačanskog Narodnog muzeja Miloš Timotijević.

Rudnik je, kaže on, bio najznačajniji kraj ovog dela Srbije i za vreme Turaka. Bio je, recimo, mnogo važniji od Čačka i Kraljeva.


blic

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker