Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:05


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 09 Mar 2013, 22:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prvi električni tramvaji išli su kroz Ulicu Kneza Miloša

U vreme kneževa i kraljeva, kada je i nastao, Topčiderski drum pretendovao je da postane jedno od najlepših beogradskih šetališta. Ako zamislite Ulicu kneza Miloša kao ravnu i široku kaldrmisanu aleju ukrašenu stoletnim hrastovima, koja preko Monopolske fabrike (Vajfertove pivare) vodi pravo do „Gospodarske mehane” i Knezovog konaka, biće vam jasno i zašto.

Slika
Spoj prošlosti i sadašnjosti u ulici koja je prva imala semafor

KNEŽEVINA - Naime, za vreme svoje vladavine, u 19. veku, knez Miloš Obrenović udario je temelje urbanog života Beograda. Posle zakona o građevinarstvu, isušivanja bare Venecije i naseljavanja tog dela grada uz pomoć majstora Nikole Ivkovića, zvanog Hadži-Neimar, useca i ulicu koja će kasnije nositi njegovo ime. Zatim u njoj počinje da podiže državne institucije, zbog čega će je kasnije nazivati i diplomatskom ulicom.

Pored "Moskve", "Malog Pariza", "Praga"... Beograd ima i "London". Predratni hotel na uglu Ulica kneza Miloša i Srpskih vladara vremenom je postao ekskluzivni restoran u koji su 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog veka svraćali svi viđeniji Beograđani. U poslednjoj deceniji 20. veka ovo kultno mesto prvo postaje Dafiment banka, a potom i kockarnica.


Slika
Beograd nekad


Preko puta "Londona" bila je prva fabrika obuće Tomasa Bata, koja je krajem 19. veka stvorena iz stare radionice jednog opančara. Na ovoj raskrsnici često su se mogla videti ozarena lica Beograđana, koji su sa novim „batovkama“ (prvim fabrički proizvedenim cipelama) na nogama izlazili iz „Bate“.

Na ovoj raskrsnici bio je postavljen i prvi semafor u gradu. Prelaženje sa jednog na drugi kraj ulice dugo je bila najpopularnija igra dečurlije, koja su s iskrama u širom otvorenim očima iznova čekala svetleći znak.

Slika
Beograd sad | Foto: Z. Šafar


Za ovu ulicu vezana je i zanimljivost iz 1896. godine. Tada je bio održan prvi šampionat u biciklizmu sa trasom od „Londona” do Topčidera.
 
Kešanjem do Topčidera

MANGUPI - Godinu dana od pojave „varoške železnice“ (prvog tramvaja na konjsku vuču) tramvajdžije su 1893. godine najavljivale prolazak prve električne grdosije, koja je jezdila od Narodnog pozorišta do Topčidera. Kažu da je zbog jedinstvene sportske discipline - kešanja na zadnji deo tramvaja - koju su smislili beogradski mangupi, jedan od modela tramvaja morao biti izbačen iz upotrebe.


24sata

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 04 Jun 2013, 03:11
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Brankova nekad i sad

U saobraćajem zagušenoj Brankovoj ulici nekad je isključivo stanovala srpska i beogradska elita. Saobraćajnica je spajala granicu mlade države u pristaništu Savamale sa Terazijama

Slika

BRANKOVA ulica, danas znamenita samo po saobraćajnim zagušenjima, pre vek i po bila je ekskluzivna zona rezervisana za elitu tadašnje Srbije. Državni velikodostojnici i diplomate stanovali su u lepim kućama ispod brega na kome se dizao prvi konak Knjaza Miloša, na mestu današnje Patrijaršije, i nova rezidencija, poznata kao konak Knjeginje Ljubice.


Brankova ulica je sredinom 19. veka spajala granicu mlade kneževine u savskom pristaništu gde su se sidrili mnogobrojni brodovi iz Evrope, sa Terazijama koje su se tek formirale kao centar modernog Beograda.

HAJDUČICA U DVORU

JELENKA, „mala gospoja“ je u knjaževski konak došla vezana, pravo iz planina Homolja i Karpata gde je hajdukovala s tadašnjim mužem, čuvenim hajdukom Gicom, ne razdvajajući se od dva pištolja i jatagana. Knjaza Miloša je očarala lepotom, a kneginju Ljubicu inteligencijom, što joj je spaslo život. Pre hajdučke karijere ona je bila zatočenica harema Milenka Stojkovića, koji ju je oteo od nekog paše iz Vidina. Njeno poreklo nikada nije rasvetljeno, ali kad se udala za dr Herbeza, Jelenka je pokazala da poznaje i zapadne manire i običaje. Na njenim zabavama zasvirao je prvi klavir u Beogradu, ali ona nikada nije krila hajdučku prošlost naglašavajući da je četovala da bi ubijala Turke, a ne radi novca.
Ulicu na kraju tadašnje varoši kojom su cirkulisali evropski putnici, roba i ideje oivičile su velike i lepe kuće zapadnjačkog stila pa su joj „Novine serbske“ nadenule ime Gospodska koje je ušlo i u službenu upotrebu. Otmeni kraj nalazio se kraj popularnog izletišta sa jezercetom, na prostoru današnje pijace Zeleni venac, koje su često posećivale kneginja Ljubica i Tomanija Obrenović, žena Gospodar Jevrema Obrenovića. Na izletištu je otvoren jedan od prvih beogradskih javnih lokala „Manojlova bašta“ gde se točilo novo zapadnjačko piće - pivo, uvezeno iz Zemuna.

Izletima „Velike gospoje“ Ljubice priključivala se i njena najveća suparnica Jelenka, poznatija u narodu kao „Mala gospoja“, družbenica knjaževske kćeri. Posao vaspitačice dala joj je kneginja fascinirana Jelenkinom inteligencijom i kulturom iako je ova misteriozna žena pre zaposlenja na dvoru bila - hajdučki harambaša. „Mala gospoja“ provela je trinaest godina u vladarskom konaku i kao „nezvanična“ žena knjaza Miloša, pre nego što se udala za ministra finansija dr Teodora Herbeza, Srbina iz Hercegovine, koji je doktorirao pravo u Padovi i napravio karijeru na ruskom dvoru, ali je kao patriota sa ogromnim bogatstvom došao u Srbiju. Kuća Herbezovih u Gospodskoj ulici postala je centar društvenog života prestonice, u njoj su priređivane zabave čiji su redovni gosti bile komšije iz Gospodske - članovi Državnog sovjeta, profesori Beogradskog liceja, književnici, diplomate i bogati trgovci.

Neobično luksuznu kuću podigao i Matija Ban, Srbin katolik iz Dubrovnika, visokoobrazovani pisac, novinar i diplomata od karijere. U znak zahvalnosti za njegov doprinos učinjen uspostavljanju srpske države Ban je od Beogradske opštine dobio na poklon veliko zemljište, koje je narod nazvao Banovo brdo. Najpoznatija zgrada u Gospodskoj ulici bila je kuća Jovana Marinovića, koji je u istoriji evropske diplomatije zapamćen kao autor najvažnijih diplomatskih nota i najbolji pregovarač Srbije tog doba. On je luksuznu kuću zaveštao Srpskoj kraljevskoj akademiji, budućoj Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, gde je bilo njeno sedište sve do preseljenja u palatu u Knez Mihailovoj. Nažalost, ovo zdanje je posle Drugog svetskog rata porušeno i otišlo u zaborav, kao i priče iz Gospodske ulice. Ona je primenovana u Brankovu, u čast pesnika Branka Radičevića, a narod je to isto učinio i sa mostom preko Save u njenom produžetku.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 10 Jul 2014, 21:48
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pogled niz Kalemegdan: Tramvaj smenio taljige

Krajem 19 veka niz padine Kalemegdana pred posmatračem se prostirao pogled na levu obalu Save i pravu pustoš koju su činile bare na prostoru današnjeg Novog Beograda i nazirale su se konture ondašnjeg Zemuna

Slika

SNIMAK na kojem se vidi pogled sa vrha druma koji je nekada vodio niz padine Kalemegdana ka Savskom pristaništu napravio je ruski fotograf Groman drugom polovinom 19. veka, a sada tim istim pravcem tutnje beogradski tramvaji.



Hteli smo da „pustimo“ isti kadar posle jednog i po veka, pa da uporedimo kako je omaleni Beograd izgledao nekada, a kako deluje danas na posmatrača.

U vreme kada je Groman načinio svoj snimak, pred posmatračem je stajao pogled na levu obalu Save, i pravu pustoš koju su činile bare na prostoru današnjeg Novog Beograda. Tek negde, u daljini, „tinjale“ su konture ondašnjeg Zemuna, grada u inostranstvu, na drugoj obali reke.

Tada niko nije ni sanjao da će istom ovom putanjom vek i po kasnije kliziti tramvaji, spuštajući se ka pristaništu koje je u međuvremenu postalo turističko.

Slika


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 10 Jul 2014, 22:15
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Karađorđeva ulica: Sve je isto, samo je - propalo

Mnoge rekonstrukcije i pokušaji da se kućama u Karađorđevoj vrati stari izgled ostali su više ili manje bezuspešni. Čim bi građevinari završili, bezbrojni kamioni bi nastavili da prljaju fasade

Slika

ODAVNO je gradsko rešenje da teretni saobraćaj prolazi Karađorđevom ulicom naružilo ulicu kojom se stari Beograd najviše ponosio. Nekada je bilo sasvim drugačije, i danas je nezamislivo da je ova ulica imala primat u odnosu na Knez Mihailovu.



Ovde su se čak i ministri otimali ko će imati kuću baš na desnoj obali Save, uz pristanište, ispod Saborne crkve.

Tramvaji su i pre Drugog svetskog rata prolazili pored Hotela „Bristol“, koji je zauzeo mesto nekadašnjeg Malog pijaca, a zdanja čije fasade su krasile stari Beograd i opčinjavale one koji su prvi put bili u našem gradu još tada su bile blistave.

Do danas, mnoge rekonstrukcije i pokušaji da se kućama vrati stari izgled ostali su više ili manje bezuspešni. Čim bi građevinari završili svoj deo posla, bezbrojni kamioni bi nastavili da tutnje i neumoljivo prljaju tek ofarbane fasade. Iz auspuha je kuljao taman dim, a fleke bi se vraćale „na svoje mesto“.

Pa tako ukrug.

Slika


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 17 Jul 2014, 22:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tri pogleda iz Kolarčeve

Vremeplov: Različita vremena u Beogradu snimljena sa iste tačke: Nekad su tramvaji tutnjali ka Terazijama, nešto kasnije se probijali kroz ruševine, a danas je vizura znatno drugačija

Slika

TRI fotografska snimka iz različitih perioda gradske istorije govore o tome koliko je burno živeti u Beogradu. Čak i kada čovek stoji u mestu, vremena se burno menjaju, ne dozvoljavajući mnogo odmora posmatraču.

Snimci koje smo poređali odnose se, prvo, na doba pre Drugog svetskog rata, kada je jugoslovenska prestonica doživljavala buran ekonomski zamah. Tramvaji su tutnjali ka Terazijama, Hotel „Moskva“ bio je prepun gostiju, osećala se pozitivna energija koju će obuzdati i zagasiti Drugi svetski rat. Tramvaji su se tada probijali kroz ruševine grada koji su bombardovali nacisti, a zatim saveznici.

Treća fotografija potiče iz današnjih dana, sa istog mesta koje pamti sve silne beogradske sukobe, i ruševine kao „potpise“ i neprijatelja i „prijatelja“.

Slika

Slika


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 23 Jul 2014, 01:15
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pogled na pristanište i Prizrensku ulicu

Sa dve tačke koje su ovekovečili fotografi s kraja 19, i početnih decenija 20. veka, napravili smo snimke poredeći ih sa istog ugla danas

Slika

DECENIJE se smenjuju, neki gradski predeli prepoznatljivi su i posle jednog veka, neki čuvaju crtu autentičnosti, a drugi se, opet, nepovratno menjaju.



Tek dve stare fotografije mogu da podsete na nekadašnji izgled srpskog prestonog grada. Sa dve tačke koje su ovekovečili fotografi s kraja 19, i početnih decenija 20. veka, napravili smo snimke poredeći ih sa istog ugla danas.

Pogled na Savsko pristaništa u doba kada su isticale poslednje decenije 19. stoleća napravljen je sa Kalemegdana, gde se vidi put kojim se nekada silazilo na desnu obalu Save i mesto na kojem je bila trgovačka žila kucavica Beograda, budući da se najveći deo trgovine obavljao brodovima. Lađe su tada pristajale na mestu gde se danas nalazi turističko pristanište.

Na drugom snimku uporedili smo vrh Prizrenske ulice, kod Hotela „Balkan“, iz treće decenije prošlog veka, sa prizorom koji prolaznici danas mogu da vide, kada prođu ka gornjem delu ove ulice, izbijajući na Terazije.

Način na koji su se nekada prostirale varoške saobraćajnice uglavnom je isti, ali je do danas mnogo toga promenjeno. Neka stara zdanja se i dalje drže na svojim mestima, opirući se prolaznosti, baš kao što to čine i mnogi vremešni Beograđani.

Slika

Slika


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 30 Okt 2014, 17:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
VREMEPLOV U Pionirskom parku su lovili divlje patke

Ono što danas poznajemo kao centar Beograda, ne tako davno bila je daleka periferija gde su se sakupljale divlje patke, koje su ljudi iz Beograda lovili.

Slika
NEKADA: Karađorđeva ulica kod Železničke stanice

- Terazije je Miloš Obrenović naseljavao batinama. Hteo je da iz obližnjeg grada raseli zanatlije koje su radile sa otvorenim plamenom. Kuće su bile od trošnog materijala i ako bi izbio požar izgorelo bi celo naselje. Zato im je davao, besplatno, placeve uz obavezu da za godinu dana ograde plac. Ko to ne uradi, plaćao bi novčanu kaznu plus 20 batina po golom turu. Ni to nije pomoglo, mnogi su se odrekli placeva, pristajali i na globu pa i na batine jer su smatrali, “koj’ će im ‘andrak plac tamo negde?” - pričao nam je o starom Beogradu, Dragan Perić autor knjige “Mesto do prozora - putovanje Beogradskim vremeplovom” koga smo sreli u kafani “Zlatno burence” koja na istom mestu postoji “tek” 138 godina.


Slika
DANAS: Karađorđeva ulica kod Železničke stanice

Naš sagovornik, već 30 godina pokušava da razotkrije priče i tajne koje su oslikane na crno-belim fotografijama Beograda, kakvog ne poznajemo.

Prvi tramvaj pušten u saobraćaj 14. oktobra 1892.
Prvi beogradski tramvaj pušten je u saobraćaj 14.oktobra 1892. godine i vozio je centrom grada, od Kalemegdana do Slavije. U početku se kao pogon koristili konji, a prva električna linija uvedena je 1894. godine.

- Tamo gde su sada Stari dvor, Pionirski park, bila je baruština gde su ljudi išli u lov na divlje patke, sve dok bogati trgovac Stojan Simić nije shvatio da se Beograd širi na tu stranu i kupio tu močvaru za neke male pare. Isušio ju je, napravio je sebi tu kuću u koju se nikada nije uselio jer je odmah kupljena za potrebe dvora. Karađorđev unuk, Aleksandar, uzeo je to za sebe. Posle su ga nastanili i Obrenovići. Aleksandar Obrenović i Draga Mašin su tu i ubijeni. Prekoputa, gde je sada Narodna skupština bio je barutni magacin - daleko od grada pa ako se nešto desi, nema veze... - priča Perić koga Beograđani poznaju i kao Kapetana vremeplova.

Dorćolsko uvažavanje

Slika

Dorćol su najviše naseljavali Turci, pa Austrijanci, pa opet Turci. Pre njih su došli i Sefardi, Jevreji, koji su bili proterani iz Španije. Ovde su našli utočište. Dosta ih je i izginulo u odbrani Beograda, a mahom su se izjašnjavali kao Srbi, Mojsijeve vere, a ne kao Jevreji. Dok su Aškenazi već bili malo drugačiji. Bili su druge vere od Srba, ali su se svi međusobno posećivali i čestitali jedni drugima praznike. Cincari su držali Zerek, potez od Strahinjića Bana do Uzun Mirkove - objašnjava Perić.

Beograd se nekada prostirao do današnjeg Narodnog pozorišta, a Zeleni venac je bila ogromna bara preko koje se prelazilo čamcima. Savamala je bila deo u kome su se nalazili pretežno magacini.

- Tek 1885. je otvorena Železničaka stanica, a godinu dana ranije bila je završena pruga i krenuo voz za Niš - priča nam kapetan vremeplova o nekadašnjem životu prestonice.

Neki Beograđani vole da se pohvale svojim čuburskim poreklom. Ali, upravo na Čuburi, pre “samo” 200 godina zimi su se skupljali vukovi i nesmetano je tekao čubruski potok.

- Čubura je mansarda Beograda. Na turskom čubura znači bure kome su odvaljene bočne strane. Tu gde je sada “Gradić Pejton”, bio je dud i podno njega izvor. Pošto je izvor bio slabog kapaciteta, ljudi su iskopali rupu i tu spustili to bure da se ne bi zemlja obrušavala. Po tom buretu je ceo kraj dobio ime, koji je potom naselila sirotinja - kaže Dragan.

I danas, kad prođete starim ulicama, možete da naiđete na po koju staru kuću, koja je preživela ratove. Jedno je sigurno, Beograda sa ovih fotografija, više nema...


blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 30 Okt 2014, 18:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slavija je nekada bila lovište divljih pataka i raznih ptica

Najpoznatiji kružni tok u Beogradu, Slavija, svašta pamti u svojoj dugoj istoriji: jata divljih pataka i drugih ptica, beli „porše” čuvenog beogradskog fantoma iz osamdesetih godina prošlog veka, prvi sunčani sat...

Slika
Foto-montaža: Slavija je dobila ime po kafani | Foto: 24 sata

IMANJE - Slavija je ime dobila po istoimenoj kafani koja se nalazila na mestu nekadašnjeg bioskopa „Slavija”, a danas je tu Parking servis. Posle Drugog svetskog rata Slavija je preimenovana u Trg Dimitrija Tucovića, a komunisti su posmrtne ostatke Tucovića premestili ispod Slavije i na centru kružnog toka postavili bistu u čast začetnika socijaldemokratske stranke i osnivača „Borbe“. Posle petooktobarskih promena, trgu je vraćeno staro ime - Slavija.

Slika
Plac na Slaviji bio je vlasništvo Škotlanđanina

Nekada je Slavija bila najobičnije lovište divljih pataka i drugih ptica. Ceo plac današnjeg trga, zajedno sa nenaseljenim imanjem koje se izdizalo iznad njega, 1878. godine kupio je Škotlanđanin Fransis Makenzi. On je dobro zaradio na ovom poslu jer je kasnije prodavao izdeljene parcele Beograđanima uz uslov da na njima grade objekte isključivo od čvrste građe.

Ubrzo je izgradio Salu mira, koja će vremenom postati Socijalistički dom, a potom i kafanu „Slavija“. Iako su uočavali razliku između Škotske i Engleske, ovaj kraj sugrađani su, valjda Makenziju u inat, nazvali Englezovac.

Slika
U kružnom toku je bista Dimitrija Tucovića | Foto: Ž.Šafar

Negde pred rat veletrgovac Vlada Mitić odlučio je da u blizini popularne kafane sagradi poveću zgradu robne kuće. Međutim, bi rat, dođoše komunisti i uzeše mu plac na kome je već bio iskopan temelj. Za tu legendarnu rupu pričalo se svašta: da je tu nekada bio rudnik zlata, ali i da su tu počinjali neki tajnoviti podzemni partizanski prolazi. Onda je početkom osamdesetih gradska vlast odlučila da rupu zatrpa i podigne park bez drveća kako hlad ne bi zaklanjao novi sunčani sat na njegovom dnu. Sat je 1992. demontiran zbog polaganja kamena temeljca piramidalne Dafiment banke.

Prilikom polaganja temeljca vlasnica Dafina Milanović ubacila je u rupu, za sreću, neku hiljadu nemačkih maraka. Ipak, banka je propala, zgrada nikada nije napravljena, a ovaj prostor i dalje je popularna Mitićeva rupa.

Fantom u „poršeu” protiv sporih „tristaća”
POLICIJA - Tokom proleća 1980. godina Slavija je bila mesto na kome se deset večeri zaredom svet okupljao ne bi li video čuvenog fantoma. Tada nepoznati mladić je ukradenim belim „poršeom” svako veče jurio preko Slavije prkoseći policiji u sporim „tristaćima”. Beograđani su se zabavljali, a ponoćne predstave Vladimira Vasiljevića, tridesetogodišnjeg mangupa, okončane su tek kada je policija postavila GSP-ov autobus i tako ga uhvatila.


24satars

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 30 Jun 2016, 22:00
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Jatagan mala - varoš u varoši

Ilegalna naselja nisu "privilegija" samo modernih vremena u Beogradu. Pre rata od današnjeg Karađorđevog parka pa nizbrdo ka Autokomandi i Hitnoj pomoći ugnezdilo se pravo sirotinjsko nelegalno naselje

Slika
Ilustracije Luka Mladenović

TRIDESETIH godina prošlog veka Ministarstvo socijalne politike ondašnje Kraljevine Jugoslavije počinje ozbiljno da prikuplja podatke o neuslovnom naselju koje se zvalo Jatagan mala. Uskoro u štampi počinju da se pojavljuju napisi o ovom istraživanju, pa je možda najuputnije citirati ondašnje stručnjake i novinare.

Beležnici su zapisali priču kako su "jednog jutra stanovnici Kragujevačkog Đerma i Karađorđevog parka pogledali kroz svoje prozore i zgranuli su se, kao da stoje pred nekim čudom. Uostalom, stvar nije bila nimalo jednostavna."

Nicanje naselja

"NA opštinskom placu, koji se pružao od Opšte državne bolnice i Karađorđevog parka do Topovskih šupa (koje su se posle nalazile uz današnju Autokomandu), na kome još uveče nije bilo ničega sem blata, pojavi se ujutru desetak straćara iz kojih su se veselo dizali u vazduh pramenovi beličastog dima".

Ondašnji novinari beleže to u tekstu lista "Vreme" iz 1933. godine, i dodaju da su im podaci predočeni iz najviše uprave. Naime, oni pišu "da bismo dali tačnu sliku Jatagan male, iznećemo rezultate ankete koja je dovršena ovih dana, i koju je organizovao šef Odeljenja za stanovanje gospodin M. Stojadinović".


VREDNOST KUĆA I ZEMUNICA

Gradska inspekcija procenila je vrednost kuća na različit način, pa su neke vredele samo oko 500 dinara ondašnjih, dok su druge dostizale i 50.000. - Najbednija je jedna kućica od dasaka, pokrivena plehom, sa jednim odeljenjem u kojem sedi jedan poslužitelj sa ženom i dvoje dece. Ona je procenjena na 500 dinara, kao i jedna od cigle pokrivena hartijom u kojoj sedi bolničar, isto sa ženom i dvoje dece.
- Jatagan mala je nikla na vrlo karakterističan način. Nekoliko Beograđana, izbačenih na kaldrmu iz svojih sopstvenih stanova, videše tamo slobodan plac, koji je inače opštinsko vlasništvo, i brzo stvoriše plan. Predveče doguraše materijal, po noći sami pristupiše radu, i ujutro su u već gotovim kućama kuvali ručkove. Njihovom primeru sledovali su i ostali beskućnici, pa su tako svake noći nicale nove i nove kuće, a danas već imamo čitavu varoš u varoši. Nove straćare se neprestano dižu, pa često Jataganmalac kad ustane, vidi na svom dvorištu novu, tuđu kuću. Plac se, naravno, uzurpira - i kvit.

"Čudnu sliku pruža Jatagan mala sa svojim bednim straćarama, ćumezima i zemunicama. Mogla bi da liči na azijatsko selo, mogla bi da liči na afrikansku varoš, mogla bi da liči na marokanski logor - ali u stvari ne liči ni na šta osim na - Jatagan malu", pišu dalje izveštači.

Ako bismo pokušali da zamislimo mesto na kojem se prostiralo ovo naselje, očigledno je da se niz Karađorđev park spuštalo nizbrdo duž današnjeg Bulevara oslobođenja i Veterinarskog fakulteta, sa jedne, i produžetka Deligradske ulice, sa druge strane - dosežući do Autokomande.

Interesantna je struktura podataka koje su skupili službenici čiji zadatak je bio da istraže tip stanovništva koji je prinudno rešavao stambeno pitanje na ovaj način. Nije teško zaključiti da je ovde bio nastanjen onaj siromašniji sloj Beograđana, ali, začudo, nije do kraja bilo tako.

Slika

Od kaldrmdžije do oficira

- U Jatagan mali podignute su 294 kuće, u kojima živi 1.008 lica, i to 705 odraslih i 303 dece ispod 14 godina - doslovno stoji u izveštaju gradskog Odeljenja za stanovanje. - Po zanimanju ima ih iz svih mogućih redova nižega sloja, a nađe se i poneki činovnik, pa čak i oficir.

Sledi precizan izveštaj u kojem su nabrojani svi stanovnici prema strukturi posla kojim se bave. Najviše je bilo služitelja, i njih je pobrojano 28, a na drugom mestu su invalidi i kočijaši, kojih ima po 15. Nosača je bilo 13, a isto toliko i svirača. Zatim se nižu piljari, železničari, obućari i "po šest kovača i šest udovica".

Slede bravari, limari, preduzimači, potkivači, čistači obuće, bombondžija, dezinfektor, baštovan, kaldrmdžija, kolar, oficir, kelner i opančar.

- Velika većina ovih kolonista sedela je u Beogradu i pre rata - piše dalje u izveštaju. - Doseljenika ima najviše iz Smedereva, Senjskog Rudnika, Požarevca, Novog Sada, Šapca, Mladenovca...

U Jatagan mali pobrojane su 24 doseljeničke porodice.

Stručnjaci dalje opisuju materijal od kojeg su sačinjene kuće i kažu da ih je najviše od dasaka, nabijenih ili lepljenih, i takvih je 146. Od cigle je bilo 68 kuća, a pobrojane su čak i četiri zemunice, od kojih su tri potpuno iskopane u zemlji, dok je jedna "dovršena od dasaka".

- Kada se još uzme u obzir da je Jatagan mala na vrlo blatnjavom, nekaldrmisanom terenu, da je voda vrlo daleko, čak u Karađorđevom parku, i da nema osvetljenja, onda se može donekle stvoriti slika strašnih i nehigijenskih prilika u kojima ta kolonija živi - stoji dalje u izveštaju. - I dok Opština i Ministarstvo socijalne politike misle kako da isele ovaj svet, Jataganmalci su se čak i konstituisali i izabrali predsednika, i traže da im se uvedu vodovod, kanalizacija i električno osvetljenje.

Pretili su stanovnici ovog "divljeg" naselja da će negativno glasati na opštinskim izborima, hoteći tako da im vlasti izađu u susret, ali raseljavanje je bilo neminovno i do danas je ostao samo spomen na sirotinjsku "varoš u varoši" u centralnim delovima grada.

Istini za volju, mnogo puta do danas neki novi "Jataganmalci" su počinjali i uspevali da na ovaj način reše stambeno pitanje. Makar na neko vreme.

Slika

Mokroluška reka

U knjizi "Beograd u sećanjima 1919-1929", Srpska književna zadruga objavila je 1980. godine priče o gradu iz tog perioda, koje su ilustrovane sjajnim crtežima Luke Mladenovića. Jatagan mala opisana je kao sirotinjsko naselje nastalo posle Prvog svetskog rata, a dosezalo je i do današnje Hitne pomoći.

Pored naselja tekla je Mokroluška reka, koja, doduše, teče i danas, ali je kaptirana u podzemni hodnik ispod auto-puta kroz Beograd, na onom delu gde je danas Ulica Franše D'Eperea.


ODMAH STIGLI RENTIJERI

Kao što to u Beogradu biva, pored opisanih siromašnih ljudi, brzo se pojavilo i nekoliko kućevlasnika koji su iskoristili priliku da uzurpiraju gradsko zemljište.

Tako inspektori kažu da je jedan obućar podigao "lepu kuću procenjenu na 26.000 dinara, lepa kuća udove jednog majora na 46.000, a jedan trgovac je namerno doselio u Jatagan malu iz Beograda i tamo podigao veliku kuću vrednosti 52.000 dinara".

Tako su uskoro doborstojeći "Jataganmalci" mogli da izdaju sobe, "pa već imaju 17 samaca", dok neki Cigani sa Čubure prodaju svoje placeve tamo za 500 dinara, a onda okupiraju ovde državno zemljište.


novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 01 Jan 2017, 22:07
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 83 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker