Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:30


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: BEOGRAD POD BEOGRADOM  |  Poslato: 11 Feb 2017, 20:01
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
TAJNA PODZEMNOG BEOGRADA: Da li znate šta se i danas nalazi ISPOD KARAĐORĐEVE ULICE?

Nakon Drugog svetskog rata, Beograd je doživeo ekspanziju kao retko koji evropski grad. Zbog toga, ono što danas znamo pod imenom srpske prestonice i njenog centra, malo liči na varoš koja je ovde postojala pre jednog veka kada se centar grada nalazio u Karađorđevoj, a ne u ulici Kneza Mihaila koja je bila daleka periferija!


Slika

U Karađorđevoj 31, nedaleko od Brankovog mosta nalazi se jedno tajnovito mesto. Malo skrajnut sa glavnog puta i skoro srastao sa stenom u pozadini, nalazi se ulaz u stare prestoničke lagume.

Tokom 19. veka, deo grada uz samu desnu obalu Save predstavljao je trgovački centar Beograda, pošto se transport u to vreme uglavnom odvijao brodovima. Roba koja je pristizala u grad čuvana je u lagumima - veštačkim pećinama kojih danas ima 13, na potezu od Brankovog mosta do Kalemegdana!

Slika

U to doba, u vreme pre hladnjača i zamrzivača, namirnice su se čuvale upravo na ovakvim mestima. Svake godine, kada bi Dunav i Sava zaledili, šegrti i kalfe bi odlazili na reke, sekli ledene kocke, dovlačili ih i postavljali na pod jedne ovakve prostorije. Tako bi dobili efekat džinovskog frižidera, gde je bilo moguće čuvati hranu. Zato su ova mesta bila veoma dragocena – priča Zoran Nikolić, autor knjige “Beograd ispod Beograda”.

U lagumima je temperatura uvek bila stabilna, pa su trgovci tu čuvali žitarice, suvo voće i drugu robu koja je prolazila gradom.

Reprezentativni vinski podrum koji se danas nalazi na ovom mestu izgleda isto kao pre dva veka. Građevina u prizemlju služi kao vinarija, ali je njena unutrašnjost netaknuta, pa zato predstavlja autentičan ambijent iz tog vremena.

– Najstariji zapisi vezani za ove lagume datiraju iz doba austrijske vlasti, iz 1724. godine, kada je zabeleženo kako Mitropolija Srpske pravoslavne crkve na ovoj savskoj obali ima svoje vinske podrume. Za neke danas ne postoje datumi izgradnje, ali je ostala priča o zanatlijama koje su ih kopali. Uglavnom su bili cincarskog porekla i smatralo se da su upravo oni najveštije zanatlije svog doba – objašnjava Nikolić i dodaje da je upravo ovo bilo srce nekadašnjeg “malog Beograda”.

Slika

Dva stuba na ulazu u vinariju ostaci su stare dizalice-lifta koja je služila da se roba odatle podigne naviše, ka Kosančićevom vencu. Tada su na gornjem delu postojali posebni prilazi, gde je teret bio utovarivan u zaprege koje bi ga kasnije odvozile ka gradskim pijacama ili drugim odredištima.

Sa porastom broja stanovnika i dolaskom nove tehnologije, lagumi su vremenom izgubili svoju prvobitnu funkciju i danas predstavljaju samo atrakciju za avanturiste i zaljubljenike u ‘podzemni Beograd’.


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: BEOGRAD POD BEOGRADOM  |  Poslato: 12 Jan 2021, 01:45
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
TAJNE PODZEMNOG BEOGRADA: Da li znate šta se i danas nalazi ISPOD HOTELA MOSKVA? (FOTO)

Prostor na kojem se danas nalazi srpska prestonica naseljen je stotinama godina, pa je grad menjao i ime i izgled mnogo puta. Zato i ne čudi što se ispod Beograda koji danas svi vidimo i volimo, nalazi čitav jedan svet podzemnog, "nevidljivog Beograda".

Slika

Stariji Beograđani verovatno još uvek pamte vreme kada bi svaka malo veća kiša izazvala pravi haos kod Železničke stanice, na Automokandi, kod Terazijskog tunela… To je zbog toga što, osim što se nalazi na ušću dveju reka, Beograd ispod sebe krije još najmanje devet podzemnih vodotoka, potoka i nekoliko “živih” izvora.

Ove vode bile su pravi izazov graditeljima nekih od danas najveličanstvenijih zgrada Beograda. Tragom ove priče, naša ekipa se uputila do hotela Moskva, tačnije njegovih podzemnih prostorija… Naime, iako Beograđani pored ovog legendarnog zdanja prolaze svakodnevno, malo je onih koji znaju da se u podrumu hotela nalaze 3 bunara sa po dve pumpe koje konstantno rade i sprečavaju izlivanje podzemnih voda.

Kroz Moskvu u gumenim čizmama


Prva pumpa montirana je u podrumu hotela davne 1974. godine, Foto: Dnevno.rs
– Ovi bunari služe za pretakanje podzemne vode u kanalizaciju. Svaki bunar ima dve pumpe – radnu i rezervnu koje danonoćno rade kako bi sprečile plavljenje – objašnjava za Dnevno.rs Milan Pantelić, tehnički direktor hotela “Moskva” i dodaje da je interesatno napomenuti da nivo ovih podzemnih voda često ne zavisi od spoljašnjih padavina već prati neki svoj “unutrašnji” ritam.



Bunari funkcionišu po principu spojenih sudova, Foto: Dnevno.rs
Prva pumpa montirana je u podrumu hotela davne 1974. godine. Od tada su menjane nekoliko puta, a ove postojeće proveravaju se svakodnevno. Kada bi se desilo da prestanu sa radom, ne bi mnogo prošlo, a u unutrašnje prostorije “Moskve” bi se ulazilo u gumenim čizmama.

BUNARI SU NAPRAVLJENI DA SE UZ POMOĆ NJIH VODA PRETAČE U KANALIZACIJU. KADA BI PUMPE PRESTALE DA RADE, A U SLUČAJU PODIZANJA NIVOA VODE, BILI BI POPLAVLJENI DONJI NIVOI HOTELA. POSTOJI PRIČA DA SE ’70-IH TO DOGODILO I DA JE VODA BILA I DO METAR VISINE. MI TO DANAS NE SMEMO DA DOZVOLIMO I ZATO PUMPE RADE NON-STOP – ISTIČE PANTELIĆ I DODAJE DA BUNARI FUNKCIONIŠU PO PRINCIPU SPOJENIH SUDOVA I DA JE U REALNO DOVOLJNO DA RADE 2 OD 3 PUMPE PA DA DO PLAVLJENJA NE DOĐE.

Preko Mostara čamcem umesto autobusom
Priča o bunarima koji danas postoje ispod hotela “Moskva” samo je epilog mnogo veće sage o podzemnim vodama srpske prestonice. Ostalo je zabeleženo da su građevinari već prilikom kopanja temelja ove divne građevine 1905. godine naišli na debeo sloj nepropustljive ilovače i izvor podzemne vode.

Slične muke imali su radnici koji su radili na palati Albanija, kao i oni koji su kopali temelje Slavije i Beograđanke ispod koje je otkriveno više od deset jakih izvora.

– Zanimljivost cele ove priče je u tome što je Terazijski plato jedna od najviših tačaka u ovom delu Beograda, a da reke ipak protiču. Ovde su podzemne vode veoma zastupljene, a nikome nije jasno kako ni odakle idu. Nije najjasnije ni kako se ta voda faktički penje uzbrdo, iako postoje neke teorije i snimci tih podzemnih vodotokova – kaže naš sagovornik.



Nije najjasnije odakle teku ove podzemne vode, Foto: Dnevno.rs
Terazijski plato u ovome nije usamljen. Pravcima skoro svih današnjih najvažnijih ulica grada nekada su tekle reke. Voda je strujala niz Kumodrašku ulicu, a Vračarska reka godinama se slivala od Slavije pa sve do Železničke stanice.

Jedna od nekada najvećih prestoničkih reka bila je Mokroluška i od Velikog Mokrog Luga preko Rimske i Ustaničke ulice, slivala se ka današnjem Mostaru gde se ulivala u Savu. Nakon izgradnje autoputa Beograd-Niš, posle Drugog svetskog rata, ovde je napravljen ogroman kolektor, pa danas ta reka teče bukvalno ispod autoputa.

Slična sudbina zadesila je i ostale prestoničke podzemne vode. Većina je danas “zarobljena” u kolektorima ili se izgubila u u kanalizacionim sistemima Beograda.


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 63 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker