Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:14


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 31 Avg 2012, 19:25
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Upoznajte slatku stranu Beograda


Neobična šetnja-vodič kroz istorijat slatkiša koji su oduševljavali Beograđane u poslednja dva veka biće organizovana svakog vikenda u naredna dva meseca.


Slika


Centar za kulturne inicijative “Kulttura” osmislio je kratki vodič kroz istoriju slatkiša u modernom Beogradu. Program nazvan “Slatki Beograd” pokušaj je da se kroz prisustvo slatkiša na trpezama i u društvenom životu prikaže razvoj Beograda tokom dva veka njegove moderne istorije.

U dvočasovnoj šetnji od Konaka kneginje Ljubice do hotela ''Moskve'' kroz istoriju slatkiša biće prikazan susret istoka i zapada u gradu i njegovo prerastanje od orijentalne varoši u modernu evropsku prestonicu.

“Biće ispričane priče iz kulturne i društvene istorije, koje će kroz prisustvo slatkiša u privatnom i javnom životu kao i u industrijskoj proizvodnji, pokazati kako se razvijalo srpsko društvo: o pekmezu kneginje Ljubice, o desertima na svečanim kneževskim i kraljevskim ručkovima, o prvim alvadžijama, kolačarima, lecederima, bombondžijama, bozadžijama, salepdžijama, doldrmdžijama, o cukerbekerima i prvim poslastičarima, kako se nabavljao i kako trošio šećer, kada su i odakle stigli kakao i čokolada i čitav niz drugih zanimljivosti”, navodi se u saopštenju.

Organizatori najavljuju da je program “zgotovljen” tako da zadovolji sva čula: za čula mirisa i ukusa pripremljeno je nekoliko slatkih zalogaja, za čulo sluha malo zanimljive istorije i poneka anegdota, a za čulo vida lepe stare fotografije.

“Slatki Beograd” će se izvoditi svake subote i nedelje tokom septembra i oktobra a okupljanje je zakazano ispred Konaka kneginje Ljubice u 11 sati. Dvočasovana šetnja košta 450 dinara, a zbog ograničenog broja mesta obavezno je prijavljivanje na telefon 066/056906.


B92

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 11 Sep 2012, 16:52
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Vodič kroz tajni svet Beograda


Knjige novinara i pisca Zorana Nikolića, koje otkrivaju mnoge beogradske tajne, nedavno su dobile priznanje u vidu pečata Svetske turističke organizacije.


Slika


U lagumu ispod Kosančićevog venca starom nekoliko vekova, čiji je jedan deo pretvoren u vinariju sa drvenim klupama i stolovima na kojima je posluženo vino i grožđe, 10. septembra održana je promocija pet knjiga o Beogradu novinara i pisca Zorana Nikolića, u izdanju "Službenog glasnika" i "Lagune".

Nikolić i njegov kolega dr Vidoje Golubović izdali su pre deset godina knjigu ''Beograd ispod Beograda'' koja je nedavno doživela svoje deveto izdanje, a ovo delo je već zauzelo značajno mesto pred domaćom i inostranom publikom.

Kako je na promociji rekao Dejan Veselinov iz Turističke organizacije Beograda knjiga ''Beograd ispod Beograda'' dobila je pečat Svetske turističke organizacije, a uskoro će dobiti i svoje izdanje na engleskom jeziku.

Na početku promocije Nikolić i Veselinov su posetioce proveli kroz lagume ispod Kosančićevog venca i time im predstavili jedan stari Beograd o kome govori i knjiga ''Beograd ispod Beograda''.

Nikolić je rekao da je na mestu na koje je doveo posetioce u vreme kneza Miloša svaki ministar želeo na tom mestu da ima kuću i da su u to vreme drumovi bili nesigurni, a da se u ovim lagumima čuvala roba koja je dolazila sa pristaništa.

Peto izdanje knjige ''Masonski simboli u Beogradu'', koje prati rad i obeležja slobodnih zidara na području srpskog glavnog grada istražuje zanimljive detalje i neobičnosti nastanka njihovih zdanja u našoj prestonici.


Slika


''Tajne Novog Beograda'' i ''Tajne Novog Beograda 2 - Novo doba'' Nikolić je napisao sa novinarem Mirkom Radonjićem. Ta dva dela su bogata fotografijama i govore o nastanku grada preko reke. Nikolićev prvi roman ''Grad tajni'' objavljen je prošle godine, a peto izdanje se očekuje da izađe u narednim danima.

Urednik ''Službenog glasnika'' Petar Arbutina rekao je da su sve knjige neobične i da su mnogi prošlost zaboravili, a da je ona nosilac budućnosti.

Prema njegovim rečima Golubović i Nikolić su otkrili pišući i tragajući jedan put kojim su znani i neznani neimari prolazili, a o kojima mi ne znamo ništa - ni o njima ni o njihovoj duši.

''Oni su uspeli da duh i dušu grada rekonstruišu'', istakao je Arbutina, dodajući da sve knjige govore o jednoj tajni i da postoji sagovornik koji će o njoj govoriti o toj tajni.

Nikolić je posetiocima tokom promocije pokazvao fotografije starog Beograda nastale tokom traganja u vezi sa nasta i govorio im o tome kako je nekada izgledao Tašmajdan, koje sve bio sahranjen tamo, kako je nekada izgledala crkva svetog Marka, kada je nastao most kojim prolaze tramvaji koga mnogi nazivaju železničkim mostom...


B92


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 12 Sep 2012, 15:32
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Istražite Beograd virtuelnim putem


Turistička organizacija Beograda predstavila je 11. septembra novi internet portal za javno oglašavanje i pretragu aktuelne turističke ponude Beograda pod nazivom “Istražite Beograd”.


Slika


Svrha portala je poboljšanje vidljivosti turističke ponude Beograda, dobijanje ažurnih i pouzdanih informacija o celokupnoj ponudi turističke privrede na jednom mestu, rečeno je na konferenciji u gradskoj skupštini.

Portalom se izlazi u susret specifičnim zahtevima turističkih agencija, turoperatora, organizacija, stranih i domaćih turista.

Direktor Turističke organizacije Beograda Dejan Veselinov izjavio je da je to prvi takav portal u regionu i da će turističkim agencijama omogućiti da na brz i lak način predstave ponudu.

Veselinov je kazao da se u Beogadu održavaju mnogi važni događaji i da portal "Istražite Beograd" ima veliki potencijal, s obzirom na to da preko njega mogu da se dobiju važne informacije. Prema tim podacima možemo da uskladimo svoje planove za razvoj turizma na teritoriji Beograda, dodao je on.

Gradski sekretar za privredu Aleksandar Milošević je rekao da gradske vlasti sistematski rade na razvoju i promociji turizma, kako bi se privukao što veći broj stranih i domaćih gostiju. Onje naglasio da je turizam veoma važna privredna grana Beograda.

Portal je postavljen u saradnji sa Univerzitetom Singidunum i Elektrotehničkim fakultetom, čiji su predstavnici kazali da je taj projekt odličan primer dobre saradnje države, nauke i privatnog sektora, kao i da će od njega pored svih njih i korisnici imati veliku korist.

Sajt ne funkcioniše kao rezervacioni sistem, već pruža mogućnost samostalnog unosa ponude i evidentiranje na jednom mestu za strana i domaća turistička preduzeća i turiste. Portal se satoji iz dela za oglašavanje kome mogu pristupiti jedino registrovani ponuđači i postaviti svoju ponudu, kao i pretraživača koji je javno dostupan svim posetiocima portala. Oglašivači mogu da pristupe preko korisničkog imena i šifre za pristup.


B92


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 18 Sep 2012, 14:03
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
TV aplikacija za turiste u Beogradu


Turistička organizacija Beograda i kompanije Samsung Electronics i Tehnicom Computers predstavile su prvu u regionu aplikaciju za Samsung smart televizore "Belgrade City guide" namenjenu domaćim i stranim turistima.


Slika


Pored mobilne aplikacije koja je dostupna za sve Android uređaje, projekat je proširen i na Samsung smart TV uređaje, čime će doprineti informisanju kako Beograđana tako i još većeg broja turista pri boravku u prestonici Srbije.

Ova nova TV aplikacija posebno je pogodna za hotele i hostele.

Aplikacija je namenjena stranim i domaćim turistima, gostima Beograda, ali i svakome ko želi da se bliže upozna sa lepotama i znamenitostima grada, mestima za izlazak i provod ili odmor.

Svi sadržaji su unapred integrisani u aplikaciju, tako da za njeno korišcenje nije potrebna aktivna internet konekcija.

Iz aplikacije se može saznati gde su najbolji restorani, barovi, prodavnice i razne druge korisne informacije, a korisnike čeka više od 650 stranica sa slikama i geo lokacijom, prikazanom Google mapom koja omogućava lako snalaženje u prostoru.

City guide aplikaciju čine sadržaji - About Belgrade (O Beogradu), How to Travel (Kako putovati), Where to Stay (Gde odsesti), Sights to see (Šta videti), What to do (Šta raditi), Useful info (Korisne informacije), Sightseeing (Razgledanje), Latest News (Najnovije vesti).


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 15 Dec 2012, 20:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kako osvojiti Beograd (1)

Kako osvojiti Beograd” je kompletan priručnik za snalaženje u Beogradu, objavljen na engleskom i srpskom jeziku. Bogato je ilustrovan originalnim fotografijama.

Slika



Sadržaj vodiča je baziran na preporukama i osim konkretnih informacija - kako stići do Beograda, gde se smestiti, gde izaći uveče... postoje i delovi knjige koji opisuju lokalne običaje, način života u Beogradu i Srbiji, nacionalnu kuhinju, istoriju grada, mogućnosti za bavljenje sportom... pa je osim za turiste koristan i za sportiste i poslovne ljude koji dolaze u Beograd.

Uz knjigu se dobija turistička karta grada (na kojoj su označeni svi beogradski splavovi, sportski objekti, bankomati, dežurne apoteke... ), kao i detaljna karta Beogradske tvrđave i Ade Ciganlije.

Specifičnost ove knjige je i što se na web prezentaciji beligrad.com redovno objavljuju izmene i dopune objavljenih podataka, tako da je vodič uvek aktuelan.

Jezgro autorskog tima koji stoji iza ovog izdanja čine Slobodan Đuričić (čija je bila ideja da se uopšte počne sa ovakvim projektom), Nemanja Tasić (pisac vodiča) i Jelena Tasić (fotograf). Knjigu je objavilo preduzeće Perollo iz Beograda. Rad na izradi vodiča je trajao godinu i po dana (od prvih istraživanja navika i želja stranih posetilaca do izlaska vodiča iz štampe).

ODLOMCI IZ VODIČA:

O Beogradu

Beograd se nalazi na mestu gde snažni Dunav ljubi divlju Savu, na granici između istoka i zapada, tamo gde se rađaju lepe devojke zagonetnih očiju. Jedan je od najstarijih gradova u Evropi. Zbog toga što se nalazi na raskršću puteva, na mestu gde su se sudarale civilizacije, bio je rušen do temelja 40 puta, kao nijedan drugi glavni grad. Ime Beograd znači “Beli grad”. Zvali su ga “breg za razmišljanje”, “kuća ratova” i “sin city”. Le Corbusier je za njega rekao da je najružniji grad na najlepšem mestu. Beograd je pored Carigrada jedini grad posvećen presvetoj Bogorodici.

Položaj

Beograd je glavni grad Srbije i ima oko 2 miliona stanovnika. Nalazi se u jugoistočnoj Evropi na Balkanskom poluostrvu, na raskrsnici puteva koji povezuju zapadnu i srednju Evropu sa Egejskim i Crnim morem, Turskom i Bliskim istokom. Zvanični jezik je srpski, a pismo ćirilica, mada je u svakodnevnoj upotrebi podjednako zastupljena i latinica. Politički sistem je parlamentarna demokratija. Glavna religija je hrišćanska - pravoslavna. Srpska pravoslavna crkva je autokefalna od 1219. godine.

Klima

Klima je umereno kontinentalna. Leta su veoma topla, a zime hladne. Dužina zadržavanja snega je 30 do 45 dana, a prosečna debljina 14 do 25 cm. Proleće je kratko i nestabilno, a jesen sa dugim sunčanim i toplim periodima. Najobilnije padavine su u maju i junu, a najmanje u februaru. Najčešće su jednodnevne kiše. Loše vreme dolazi sa zapada, a jugoistočni vetar - košava, donosi vedro i suvo vreme. Ovaj vetar se javlja u toku jeseni ili zimi, u intervalima od jednog do sedam dana, i šta god da obučete neće vas sačuvati od hladnoće. Spas se najčešće traži u kafanama.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 11 Apr 2013, 19:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd iz drugačije perspektive

Beograd je stalno na meti ružnih komentara. Prljav je, previše ljudi cirkuliše njegovim ulicama, mnogo nepristojnih ljudi, bez budućnosti, bez napretka, itd… Ali hajde da ga pogledamo u nekom lepšem svetlu i povedemo se činjenicom da možda ipak nije tako.

Naišli smo na mladog fotografa Luku Funduka koji se ovim bavi čisto iz zabave već tri godine. Po uzoru na Milovana Kneževića nastale su ove fotografije.

Predstavljamo vam panorame Beograda, koje nastaju spajanjem minimum tri slike koje se preklapaju fizički, a zatim u PhotoShop-u slažu linije u panoramu. Pa da pogledamo.

Divimo se fontanama u drugim gradovima. Slikamo ih, stajemo ispred njih i gledamo ih dok nam izmamljuju uzdahe. A šta fali našim fontanama? U Knez Mihailovoj, pa kod Doma Sindikata, a tek ona kod Hrama Svetog Save sa mnoštvom boja? Dopustite da vam i one ukradu bar jedan pogled, uzadah ili jednu misao

Slika
I naše fontane su divne

Možda nam je vlast loša, možda ne rešavaju naše probleme, ali ono što se nalazi ispred Skupštine jeste divan plato pun šarenolikog cveća. Pomišljamo da će nam takva i država biti, šarena, vesela, uredna i lepa.


Slika
Moj Beograde...

Mesto gde se susreću pogledi zaljubljenih, ili onih koji će to tek postati, gde deke igraju šah i deca šetkaju sa kiflom u ruci. Uživajući u poljupcima, prelepom pogledu i tišini provodimo dane šarajući po ćoškovima Kalemegdana.

Slika
Omiljeno mesto parova, naš Kališ

Posle škole, fakulteta, posla, na piće ili ležaljku sa knjigom, decom ili pićem u ruci idemo pravac na Adu Ciganliju. Tople dane hladimo brčkajući se, dok one hladnije grejemo šetnjom, ili u klubu. Upravo ovim stazama mršavimo, stičemo nova poznanstva i pamtimo sate odmora i dobre zabave.

Slika
Naše jezerce

I dalje smo tu. Udišemo njegov vazduh, borimo se sa njegovim problemima, hodamo njegovim pločnicima, učimo njegovu istoriju, plašimo se njegovih ulica, ljudi, pogleda i dešavanja. Ne znamo šta nas čeka sutra, i plašimo se šta će biti sa našom budućnošću. Ali on nam dozvoljava da sanjamo, maštamo, i živimo snažno u njemu. Da se borimo, da imamo volju i da ga volimo takav kakav je.

I što bi rekli momci iz VIP grupe: “Prođi sve ulice i pročit’o si sve knjige”.

Fotografije: Luka Funduk


wannabe

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Maj 2013, 08:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd sa reka, zemlje, pa i neba

Turistička ponuda obilaska prestonice još veća i raznovrsnija. Ture atubosuom, ali i oldtajmerom, balonom i avionom

Slika

IZ autobusa, sa reka, peške, ispod zemlje, sa neba, autobusom, oldtajmerom, balonom, avionom... Sve su ovo načini kako može da se obiđe Beograd! Mnoge ture interesantne su i za same žitelje glavnog grada, a ne samo za turiste iz unutrašnjosti ili strance. Osim redovnih ponuda Turističke organizacije Beograda, koja nudi nekoliko varijanti obilaska grada iz autobusa i sa reka, postoji i niz egzotičnih ponuda - poput Ture podzemnog Beograda, Barske, Boemske, Klabing, Rakija ture, ili razgledanje iz aviona ili jedrilice.


Najpristupačniji obilasci su oni iz autobusa, dok cena raste sa stepenom adrenalina i originalnosti koju tura pruža.

- U našoj redovnoj ponudi imamo veliki broj obilazaka grada, autobusima, brodovima, tramvajem - kaže Jelena Stanković iz TOB. - Redovna opcija je i dvočasovni obilazak Kraljevskih dvorova, autobusom koji vozi do Dedinja, nakon čega sledi obilazak parka, Kraljevskog i Belog dvora, a košta 450 dinara. U ponudi su dva autobusa sa otvorenim krovom, za razgledanje grada koje traje oko sat vremena.

Kako Stankovićeva kaže, veoma su interesantne i dve pešačke ture. Šetnja kroz beogradsku varoš i beogradsku tvrđavu organizuje se svake subote, sa turističkim vodičem, po ceni od 300 dinara.


I BOEMSKA I MASONSKA TURA

SAVRŠEN način da se upozna istorija i otkriju brojne tajne i legende prestonice je dvočasovna Tura podzemnim Beogradom, po ceni od 800 dinara. Boemska tura po kafanama i starim barovima Beograda traje tri sata i košta 1.600 dinara, a Rakija tura počinje svake subote u 17 časova. Razgledanje Beograda iz aviona od 25 minuta treba platiti 6.900, dok je masonska tura 300 dinara. Dvočasovno razgledanje Beograda sa glisera košta 4.900.

- Među traženim programima je obilazak grada minibusom, koji prolazi kraj najvažnijih znamenitosti grada - kaže Stankovićeva. - Traje tri sata, a košta 20 evra. Očekujemo da će u letnjim mesecima naročito biti popularne ture sa reka. U narednih nekoliko meseci ponuda će biti još sadržajnija.



GDE, KAD, KOLIKO

* iz autobusa, 500 dinara za odrasle, 300 za mališane, svake subote u 11 sa Trga Nikole Pašić

* otvoreni autobusi, 500 i 300 dinara, termin U 11 časova. BS "Turs" ide svaki dan osim ponedeljkom, a subotom i nedeljom "Lastin" otvoreni autobus u po tri termina vozi kružne ture do Avale.

* dvorski kompleks, svake subote i nedelje u 12, 450 dinara

* sa broda, svaki dan od 18 časova, 500 dinara

NA KAFI KOD KNEGINjE LjUBICE

NA kafi kod Kneginje Ljubice, besplatan obilazak grada Tramvajem zvanim Beograd, poseta Botaničkoj bašti "Jevremovac", neke su od već poznatih i dobro posećenih tura. Od ove godine, TOB je uveo i foklorne večeri u Skadarliji, koje se organizuju svakog petka. Za sve varijante, zainteresovani mogu da se raspitaju na broj telefona informativnog centra TOB 2635622.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 31 Maj 2013, 23:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
UPOZNAJTE BEOGRAD: Kako je od ugledne kafane nastao Narodni muzej (FOTO)

Na tadašnjem Pozorišnom trgu u kafani "Dardaneli" okupljali su se mnogi pisci i novinari toga doba. U međuvremenu, kafana je srušena da bi bila podignuta zgrada Uprave fondova, koja se posle Drugog svetskog rata "srela" sa postavkom Narodnog muzeja na Trgu Republike

Sigurno je da poznati pesnici i novinari koji su se krajem 19. veka okupljali u kafani “Dardaneli” nisu ni mislili o tome da će upravo na tom mestu dva veka kasnije biti Narodni muzej Srbije. Ipak, od kafane do muzeja istorija je na ovom mestu “nacrtala” i Upravu fondova, odnosno Hipotekarnu banku, a svaka nova društvena epoha je stambenu zgradu na Trgu Republike obeležavala na svoj način.

Slika


GDE JE VOJISLAV ILIĆ NAPISAO PESMU O SVETOM SAVI

Centar prestoničkog života sedamdesetih i osamdesetih godina 19. veka svakako je Pozorišni trg. Ovde se nalaze tri od pet najpoznatijih gradkih kafana: “Kolarac”, “Pozorišna kasina” i “Dardaneli”.

- Za kafanskim stolovima osnivali su se i listovi, i politički i književni, a organizovale su se i redakcije. Tu je mnogi i mnogi saradnik napisao uvodni članak, a mnogi poeta pesmu. Pokojni Vojislav Ilić je na stolu kod “Dardanela” napisao za Jovićev dečji list mnoge pesme, pa i onu poznatu svetosavsku pesmu: “Ko to tako pozno lupa” – piše Branislav Nušić.

Slika

KRAJ BOEMSKOG ŽIVOTA NA POZORIŠNOM TRGU

Svetoandrejska skupština 1858. godine donosi odluku “da država ustanovi jedan veliki kreditni zavod”. Tu odluku Skupštine sprovodi, avgusta 1862. godine, tadašnji ministar finansija Kosta Cukić osnivanjem Uprave fondova, prve bankarske institucije u Srbiji. Ovo je vreme kada je oslobođena srpska država vodi veliku diplomatsku bitku za sticanje svih atributa nezavisnosti.

Svrha osnivanja Uprave fondova je u tome da se seljaci oslobode dugovanja zelenašima, te da se svi do sada primenjivani procenti od 12, 10 i 8 odsto svedu na interes od 6 odsto godišnje, a da se rok otplate duga produži na 23,5 godina.

Čuvena kafana “Dardaneli” ruši se 1903. godine i na tom mestu počinje izgradnja Uprave fondova.

Slika

Polako niče četvorostrana zatvorena palata sa pokrivenim atrijumom, prizemljem i dva sprata. Prizemlje je u rustici, a spratovi se rešavaju tako da se visinom oba nivoa protežu stubovi centralnog rizalita i široke lizene bočnih. Zgrada se završava atikom i kupolama iznad sva tri rizalita. Ukrasne dekoracije na fasadama i u unutrašnjosti građevine radi Franja Valdman, dok dekorativne slikarske radove izvode Bora Kovačević i Andrija Domeniko.

Gust oblak Prvog svetkog rata nadvijen je nad Srbijom, pa Uprava fondova deli sudbinu svih ostalih državnih organa. Ona se zajedno sa njima povlači na Krf, gde se osniva Krfska kancelarija uprave fondova. Beogradska zgrada ostala je prazna.

Slika

Jedan rat je završen, a sledećem se ne nadamo. Godina je 1922, a Uprava fondova se reorganizuje i nastaje Državna hipotekarna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Nekoliko godina kasnije, 1930. godine, zgrada Banke proširena je dogradnjom jednog krila, po projektu arhitekte Pavlovića.

Neočekivano ili ne, tek. 6. aprila ujutru nad Beogradom se ponovo oglašavaju sirene. Okupatorski avioni ruše sve pred sobom, pa ni zgrada banke nije pošteđena.

Slika

CVETA BANKARSTVO, ALI CVETA I KULTURA

Godina je 1844. i načelnik Ministarstva prosvete Jovan Sterija Popović donosi ukaz kojim se osniva Muzeum serbski. Ovo je početak sistematskog prikupljanja i zaštite kulturne baštine u Srbiji. Narodni muzej postaje samostalna ustanova 1881. godine, a 1908. menja ime u Istorijsko-umetnički muzej.

Vreme je, izgleda, došlo da muzej dobije svoje nove prostorije. Kralj Aleksandar 1933. godine odlučuje da kraljevski Novi dvor ustupi za muzej, a dve godine kasnije od ovog muzeja i Muzeja savremene umetnosti nastaje Muzej kneza Pavla.

Ipak, sirene pod kojima se Beograd budi ovog 6. aprila 1941. godine neće izmeniti samo izgled zgrada, nego će na duže staze promeniti i društvo u Srbiji.

NARODNI MUZEJ NA TRGU REPUBLIKE

Drugi svetski rat je gotov i komunisti su već krenuli u obnovu porušenih zgrada. Obnavlja se, dakako, i zgrada Hipotekarne banke. Međutim, verovatno u nastojanju da “obrišu” monarhiju iz kolektivnog pamćenja naroda, ovi novi graditelji sklanjaju sva obeležja nekadašnje umestnosti. Tako je zgrada obnovljena bez kupole i jednog kubeta s leve strane. Već je 1951. godina i vlast odlučuje da obnovljenu zgradu da na korišćenje Narodnom muzeju. Muzej se, sa novom svečanom postavkom, svečano otvara 23. maja 1952. godine.

Slika

Ipak, Udruženje arhitekata Beograda žestoko se protivi ovom idejnom rešenju za muzej. Šezdesetih godina počinje rekonstrukcija, nakon koje se muzeju vraća originalan izgled iz 1903. godine. Zgrada muzeja se 1964. godine proglašava spomenikom kulture.

Slika

Godina po godina, uređenje po uređenje i evo nas u 2012. godini. Narodni muzej je sa Trga Republike, simbolično, “ispratio” i dočekao mnoge režime. Ipak, ono što već godinama ne može da dočeka je nova rekonstrukcija. Godine 2003. povučena je stalna postavk, zbog katastrofalnih mikroklimatskih i bezbednosnih uslova.

Sve zbike muzeja su konzervatorski pregledane, barkodirane, spakovane i pripremljene za selidbu još 2006. godine.

Aprila ove godine početak radova je odložen, jer se još traži adekvatan prostor za iseljenje eksponata i zaposlenih. Radovi će trajati oko tri godine, a kada će početi, to još niko od zvaničnika ne zna. Samo iseljenje 400.000 predmeta iz muzeja i svih zaposlenih u privremeni objekat trajaće najmanje 2 meseca, modernizacija infrastrukture i adaptacija ovog objekta najmanje dve godine, a još šest meseci vraćanje stalne postavke u prostorije muzeja. To je skoro tri godine, a građani Srbije još od 2003. godine ne mogu da posete stalnu postavku muzeja.

Šest ministara kulture se promenilo od 2003. godine, a rekonstrukcija opet kasni.

Slika


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 08 Jun 2013, 08:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
NOVA LICA STAROG GRADA- KOSANČIĆEV VENAC

Slika

Tamo se oseća duh starog Beograda. Tamo se 1831. godine doselila Kneginja Ljubica, a vek kasnije se, u ulici niže, rodio naučnik i matematičar Mika Alas. Tamo se danas okupljaju umetnici u potrazi za inspiracijom. Nedaleko od glavne ulice u Beogradu, a u neposrednoj blizini Kalemegdanske tvrđave nalazi se on, Kosančićev venac.

U Skupštini grada je nedavno usvojen plan detaljne regulacije Kosančićevog venca, kojim je predviđeno očuvanje njegove ambijentalne celine, zatim zaštita ovog arheološkog lokaliteta, kao i obezbeđenje gornjeg dela platoa i padine koja se nalazi na prostoru Kosančićev venac – Karađorđeva ulica.

Centralni deo ovog arhaičnog dela Beograda sada zauzima zgarište nekadašnje Narodne Biblioteke, bombardovane u toku Drugog svetskog rata. Na ogradi ruševina stoje panoi dve srpske umetnice – jedan, slika Ljubice Cuce Sokić koja prikazuje kako je biblioteka izgledala davne 1949. godine idrugi koji sadrži reči Svetlane Velmar Janković kojima pozivaju sve koji tuda prolaze da se zaustave i pogledaju kako biblioteka izgleda danas.Planom beogradskih urbanista ostaci nekadašnjeg čuvara pisane reči biće pretvoreni u memorijalni centar.

Naziv Kosančićev venac ovaj prostor je dobio 1872. godine, po Ivanu Kosančiću, junaku narodnih pesama. Prema predanju Ivan Kosančić je poginuo 1389.godine u Kosovskom boju. Njegova bista sa oklopom na glavi, rad Petra Ubavkića i danas krasi fasadu zgrade broj 13 u ulici koja nosi junakovo ime. Bista je postavljena na porodičnoj kući trgovca Trajkovića, koja je podignuta 1895.godine.

Ruševine biblioteke okružene su kućama koje datiraju još iz XIX veka. Njihovi prvi vlasnici bili su eminentni Beograđani, elita formirana posle odlaska Turaka iz Beograda. U broju 15 živeo je trgovac Nikola Pozanović, u broju 9 i 13 njegove kolege Trajković i Knežević, a kuća broj 11 bila je vlasništvo advokata Obradovića. Najstariju kuću pod brojem 18, Vitomira Markovića , samo stubovi spasavaju od rušenja. Danas ovde žive neki novi Beograđani – Jankovići, Ivanovići, Ristići…

Krajem XIX i početkom XX vekaKosančićev venac je sa savskim pristaništem i ćumurkanom – carinarnicom, čija je obnova predviđena regulacijonim planom, bio najznačajniji deo Beograda. Pored carinarnice podignut je hotel Kragujevac, a onda zgrada Crvenog krsta.

Posle Prvog svetskog rata, kada Beograd postaje sedište novoustanovljene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, ovde se ponovo dosta gradi. Da ste se kojim slučajem, u to vreme našli baš u Beogradu kao turista, verovatno biste bili zbunjeni postojanjem dveju paralelnih stvarnosti (dveju Srbija, rekli bismo danas) koje su se samo naizgled mirno prožimale. Jedna je bila stvarnost orijentalne Srbije, sa svojim mehanama i sarajima, živopisnim nošnjama i običajima; druga je pak bila stvarnost evropske Srbije, koja je krupnim i sigurnim koracima preskakala decenije zastoja. Ta druga Srbija obrazovala se po najelitnijim svetskim centrima, donosila je i prenosila znanja, tehnike, stilove i bez kompleksa ih nametala i dalje konzervativnoj sredini. Jedan od najprefinjenijih svetskih umetničkih stilova s početka veka, secesija, imao je svoje dostojne predstavnike i među našim zemljacima.Ako krenete niz ulicu Kralja Petra pa levo, stići ćete do Konaka knjeginje Ljubice, a zatim i do jednog od najlepših pogleda na reke. Sa druge strane je kuća čuvenog matematičara Mihaila Petrovića, mnogo poznatijeg pod imenom Mika Alas. Danas je ona zatvorena za javnost, a ako predveče prođete pored nje videćete svetlo koje gori u nekadašnjoj Alasovoj biblioteci.

Mika Alas je doktorirao je na Sorboni. Bio je član SANU. Smatra se da je jedan od začetnika kibernetike, ali je među Beograđanima bio mnogo poznatiji po svom čudnom karakteru no po naučničkim dostignućima. Bio je strastan ribolovac te je ozbiljno završio i alaski ispit, obožavao je putovanja, pa je za sobom ostavio i četiri knjige putopisa od kojih se jedna bavi polarnim krajevima (gde je verovatno bio prvi Srbin), a druga neobičnim živim stvorovima (svetleće ribe i tome slično). Voleo je da svira violinu i čitavog života zapisivao je narodne pesme, a povremeno je na proslavama muzicirao sa svojim muzičkim sastavom „Suz“. Nikad se nije ženio pa je u ovoj kući, podignutoj 1910. godine, živeo sa sestrom i njenom porodicom. Kada je umro, 1943. godine, njegov kovčeg su do groblja nosili ribari praćeni stotinama Beograđana.

Arhitekte često ističu da je u ovom delu grada svaka epoha ostavila svoj pečat. U prilog tome govori i obelisk podignut 1961. godine povodom prve konferencije nesvrstanih zemalja. Na mestu gde je ovaj spomenik komunizmu očekuje se izgradnja platoa, zatim i novih stepenica koji će omogućiti da se iz centra grada siđe do reke.

Na svakih sat vremena vencem odjekuju crkvena zvona, zvona Saborne crkve. Kao da podsecaju da je to nekada bio duhovni centar pravoslavnog Beograda , i to u vreme stvaranja moderne srpske države. Danas, jedan pored drugog, tu počivaju dva najveća srpska prosvetitelja Vuk Karadžić i Dositej Obradović.

Preko puta Saborne crkve nalazi se i najstariji restoran nacionalne kuhinje u Beogradu, kafana ,, Znak pitanja” . Prvi gazda bio je Naum Ićko koji je sagradio kafanu zajedno sa đunđerima od Grecije po odobrenju kneza Miloša. Tamo se mogu probati tradicionalna srpska jela kao što su Vodeničarska mućkalica, Crevca na žaru ili Prebranac sa kobasicama, ali i uživati u autentičnoj atmosferi s’ početka XIX veka. A oni koji žele nešto neobičnije mogu da produže niz ulicu Kralja Petra i u kafeu ,,Kornjača” uz pogled na reku koji oduzima dah, probaju pivo od borovnice.

Nigde kao ovde pratimo hod beogradske gradjanske arhitekture tokom XIX veka: od zadovoljenih potreba sitnih sopstvenika za skrivanjem u svoj unutrasnji svet do njihovog pretencioznog isticanja sopstvenog uspeha i moći; od materijalno i umetnički skromnog palanačkog neimarstva do konstruktivno složenije i stilski bogatije evropske arhitekture; od jednostavnih dela priučenih majstora do osmišljenih projekata skolovanih i kreativnih arhitekata. Šetnja kroz staro jezgro grada nije samo nostalgicno podsećanje na ono sto je Beograd nekada bio; ona je sjajan način da prepoznamo šta jeste Beograd danas i čemu tezi sutra.

Slika


marijaristic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2013, 07:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
UPOZNAJTE BEOGRAD: Znate li ko je Riga od Fere, čije ime nosi ulica u centru prestonice (FOTO)

Ulica na Dorćolu nosi ime pisca koji je Beograd video samo jednom - kada su ga Turci pogubili. Njegov spomenik krasi centar grada, spomen-ploča čuva istoriju na kuli "Nebojša", a ulica je u "društvu" velikana - povezuje poljskog narodnog heroja Tadeuša Košćuška i srpskog cara Dušana Silnog

Slika

Riga od Fere, grčki revolucionarni pisac, čije ime nosi jedna od ulica u centru Beograda, u prestonici Srbije bio je samo jednom - kada su ga Turci pogubili. Njegov spomenik danas krasi centar grada, spomen-ploča čuva istoriju na kuli “Nebojša”, a ulica povezuje poljskog nacionalnog heroja Tadeuša Košćuška sa srpskim carom Dušanom Silnim.


Slika

OD PRIJATELJA TURAKA DO REVOLUCIONARA

Rigas Feraios ( Ρήγας Βελεστινλής-Φεραίος) rođen je u Tesaliji, u bogatoj porodici. Nakon školovanja postao je učitelj u naselju Kisos, ali je ubio značajnog lokalnog Turčina, zbog čega je morao da pobegne na vrhove Olimpa. Odatle je, preko Atosa i Konstantinopolja, stigao do Bukurešta. Kada je 1787. godine izbio Rusko-turski rat, Riga od Fere bio je zadužen za inspekciju vojske u Krajovi.

U to vreme, na drugom kraju Evrope, budila se Francuska revolucija. “Dobar glas” daleko se čuo, pa je stigao i do Rige, koji je počeo da veruje da je nešto slično moguće i na Balkanu. Naime, junak naše priče verovao je u samoopredeljenje pravoslavnog stanovništva unutar Osmanskog carstva, zbog čega se sastajao sa grčkim episkopima i pobunjeničkim vođama tražeći podršku za ustanak.

Kada se rat završio, Riga od Fere otišao je u Beč. Tamo je uređivao grčke novine “Efemeris”, a štampao je i pamflete uzimajući u obzir ideje Francuske revolucije. Te pamflete nameravao je da deli da bi podstakao opštebalkanski ustanak protiv Osmanskog carstva.

U BEOGRAD PO SMRT

Diveći se idejama Revolucije, Riga je sve činio da upozna slavnog francuskog vojskovođu Napoleona Bonapartu, kome je čak poslao i tabakeru napravljenu od lovorovog korena iz Apolonovog hrama. Izgledalo je da ćemu se želja ispuniti i da će Bonapartu upoznati u Veneciji.

Dok je putovao ka Veneciji, Rigu je izdao grčki trgovac Demetrios Oikonomos Kozanites. Kako je Austrougarska u to vreme bila saveznik Otomanskog carstva, austrijske vlasti u Trstu uhapsile su Rigu od Fere i predale ga upravniku Beograda. Odatle je trebalo da bude “prosleđen” na suđenje kod sultana Selima Trećeg u Konstantinopolj. Međutim, nakon zverskog mučenja, otomanske vlasti su u Beogradu, u kuli “Nebojša”, ubile Rigu od Fere i pet njegovih saradnika 13. juna 1798. godine. Poslednje reči grčkog revolucionara bile su:

“Ja sam posejao bogato seme. Dolazi čas kada će moja zemlja brati slavno voće”.

Slika

PESNIK NA PUTU MASONERIJE?

Prvi indirektni tragovi o formiranju slobodnozidarskih loža u Beogradu mogu se naći u memoarima pisaca s kraja 18. veka. Iako nema direktne arhivske građe, zna se da je krajem tog veka u Beogradu postojala radionica, koja je verovatno radila na turskom jeziku i među čijim su se članovima nalazili vezir tadašnjeg beogradskog pašaluka Hadži-Mustafa Paša, mitropolit Metodije, srpski ustanički vođa Janko Katić, trgovac Petar Ičko, kao i grčki pesnik i rodoljub Riga od Fere.

U DRUŠTVU SRPSKIH VELIKANA I POLJSKOG NARODNOG HEROJA

Iako je grčki pesnik u srpskoj prestonici boravio veoma kratko i, nažalost, tužnim povodom, dobio je ulicu na Dorćolu. Ova ulica se s jedne strane spaja sa Ulicom Cara Dušana, prvog srpskog cara. Mirna i ne mnogo prometna saobraćajnica na svom drugom kraju uliva se u ulicu poljskog narodnog junaka Tadeuša Košćuška. Za razliku od Rige od Fere, Košćuško je uspeo da upozna Napoleona, i to 1799. godine u Parizu.

Ulicu grčkog pesnika seku tri ulice – Gospodar Jevremova, Gospodar Jovanova i Strahinjića bana. Sa najmlađim bratom srpskog kneza Miloša Obrenovića Jevremom Obrenovićem, osim “ćoška”, Riga od Fere deli i pomalo sličnu sudbinu. Naime, Turci su obojicu mučili i zatvorili u Kalemegdanskoj tvrđavi, ali je Obrenović uspeo da preživi.

Slika

SLOBODA PRE SVEGA

Riga od Fere pisao je o okrutnom turskom sistemu danka u krvi, o sistematskom tlačenju, o zabrani učenja grčke istorije i jezika, o konfiskaciji crkvi i pretvaranju u džamije. Napisao je mnogo knjiga i pesama o grčkoj istoriji, od kojih je najčuvenija “Turio”. Iz te knjige potiče sledeća sjajna rečenica:

“Bolje je živeti jedan sat kao slobodan, nego četrdeset godina biti rob”.

Slika


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 52 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker