Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:11


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: BEOGRADSKE PRIČE - putovanje kroz istoriju  |  Poslato: 29 Sep 2018, 20:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Beogradske priče: Savamala kao gradsko selo

Neobični Beograđani Zoran Milutinović, profesor medicine i umetnički fotograf. Sa foto-aparatom u ruci, iskusni lekar zabeležio mnogo toga što čuva i krasi ovaj deo grada

Slika

Desna obala Save zakriljena Sabornom crkvom odvajkada je imala neke svoje tajne, običaje i specifičnu "mikrokulturu", koju ljubomorno čuvaju samo žitelji ovog dela grada. Mada je moderna tenhologija ozbiljno iskoračila u neka virtuelna vremena, u kojima čovek bez mobilnog telefona izgleda kao da je grunuo na gradske bulevare direktno iz kamenog doba, žitelji Savamale uporno čuvaju neke svoje običaje, daleko od dodira moderne civilizacije.

Upravo o toj temi razgovaramo s profesorom Medicinskog fakulteta Zoranom Milutinovićem, ali ne zbog njegovog raskošnog lekarskog znanja, već zbog onoga što je zabeležio foto-aparatom. Naš sagovornik je odnedavno jedini kod nas dosegao zvanje GPSA Fotografskog društva Amerike, najveće svetske profesionale asocijacije koja okuplja eksperte iz ove oblasti. To prestižno zvanje dostigao je za kolekciju fotografija "Polovina puta". Ovog puta sa njim pričamo o kadrovima njegove omiljene Savamale i načinu na koji je foto-aparatom opisao likove, ali i karaktere sugrađana.

TOPLINA ZAJEDNICE

- SAVAMALCI još čuvaju običaj da se na kafu međusobno pozovivaju povikom kroz prozor - uz osmeh govori Zoran Milutinović. - Glasnim i toplim uzvikom, prizovu komšijino ime i najave da je džezva već postavljena, pa ovaj podrazumeva da je vreme za još jedno susedsko druženje.


Slika

Nekako slično je i u drugim situacijama, koje svakako treba podeliti sa onima koji su nam bliski. Tako je još u Savamali ostao očuvan red da, kada neko želi da se provoza čamcem, obavezno zove društvo iz komšiluka, jer, pobogu, što bi se vozio sam...

- Kada dođe vreme pripremanja zimnice, postoji posebna ceremonija kako to treba uraditi. Besmisleno je raspaliti vatru i postaviti rešetku s koje će da zamiriše paprika koja će uskoro biti samlevena u smesu za ajvar ukoliko to nema ko da nastavi da radi, pošto prvi komšija završi započeto.

Naš sagovornik putem fotografija beleži život, atmosferu, ali i karaktere i dela ljudi kroz koje se očitava savamalska autentičnost.

Nedavno je u Galeriji "Magacin", u ovom delu grada, objavljena izložba Milutinovićevih fotografija sa skicama Savamale, a on nam skreće pažnju i na dva psa o kojima su brinuli svi. Kako dobacuje njegova supruga Violeta, to su bile dve kuce o kojima su zdušno brinuli svi, uključujući i policajce sa savske obale.

- Iako su neki kadrovi nastali tokom proteklih godina, više je nemoguće snimiti ih, jer su stare kuće nestajale jedna za drugom - kaže Milutinović. - Prastara zdanja su morala da se povuku pred novogradnjom, a to uvek rađa setu, mada je jasno da nova vremena uvek potiskuju stara.

Slika

Ipak, neke tačke ostale su iste, kao i njihovi nesvakidašnji običaji. Tako u kafani "SFRJ" svakog 29. novembra obeležeavaju Dan bivše Jugoslavije, što je, dabome, naš sagovornik zabeležio, dok u "Španskoj kući" peku papriku na smenu, baš kao što su to radile pomenute komšije iz malopređašnje priče.

APARAT I PUTOPIS

- U snažnoj potrebi da budemo bliski i da se družimo, Savamalci imaju običaj da sve rade zajedno. Sve što možemo da podelimo, i dobro i zlo, činimo kao mala zajednica unutar velikog grada. I to je dobro.

Slika

Na logično novinarsko pitanje odakle potreba da profesor medicine "krade" posao ovdašnjim fotografima, dobronamerni lekar ima jasan odgovor. Njegovi snimci su putopisi, čuvari prošlosti i dobronamerna vizija za sve one koji vole u rukama da imaju aparat.

- Moja potraga za duševnim mirom izvan medicine upravo se očitava u ljubavi ka fotografiji. Savamala nije jedina. Do sada sam se ozbiljno bavio različitim formama fotografije, uključujući i eksperimentalnu, a posebno volim da snimam prirodu. O tome će govoriti uskoro jedna nova izložba.

Slika

KARIJERA

Svetsko društvo za fonohirurgiju osnovano je 1990. godine, a Zoran Milutinović bio je jedan od njegovih osnivača. Kao iskusan profesor otorinolaringologije, dao je značajan doprinos u ovoj oblasti medicine, kako kod nas, tako i u svetu.

Slika

SUPRUGA "U OBJEKTIVU"

NAŠ sagovornik je lekar, a njegova supruga Violeta defektolog. Ponekad bi se očekivalo da bračni drug ne može lako da razume sva interesovanja svog partnera, ali ovde je sve u idealnom skladu: i Violeta je vrstan fotograf, a njena dela su takođe mnogo puta izlagana na izložbama.

Tako tandem ovo dvoje ljudi, koji su posvećeni medicini i svakovrsnoj pomoći ljudima, taj isti talenat ispoljava i na sasvim neočekivanom polju - umetničke fotografije.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: BEOGRADSKE PRIČE - putovanje kroz istoriju  |  Poslato: 13 Jan 2021, 01:59
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pogledajte kako su izgledali beogradski tramvaji kroz istoriju

Prvi tramvaj na konjsku zapregu povezao je Kalemegdan i Slaviju pre tačno 128 godine, a Beograd je 1892. godine bio jedan od prvih gradova sveta koji je uveo tramvaje. Pre Beograda „konjski tramvaj“ su imali samo Njujork, Pariz, London i Berlin.

Slika

Električni tramvaj pojavio se na beogradskim ulicama već 1894. godine, a prva linija električnog tramvaja bila je za Topčider.

Iste godine proradila je i linija Žagubica – Električna centrala, najpre sa konjskom vučom. Ova pruga ubrzo je elektrifikovana, a uvedeni su i električni tramvaji od Dušanove, preko Savskog pristaništa i Železničke stanice do Slavije. Od 1904. godine električni tramvaji potiskuju one sa konjskom zapregom.

Slika
Električni tramvaj na Savskoj liniji

Od današnjeg Trga do Tašmajdana preko Svetogorske ulice tramvaji su krenuli 1906. godine. Kasnije je ova linija preusmerena do Novog groblja preko Ulice kraljice Marije.

Stari tramvaji koje su vukli konji koristili su se kao prikolice električnim tramvajima, a u letnjem periodu postojala su i otvorena kola.

Slika

U Beogradu je 1912. godine bilo osam tramvajskih linija, na kojima je radilo 24 tramvaja i 12 prikolica, a prevezeno je 7,5 miliona putnika.

Slika

Posle I svetskog rata Beograd preuzima sistem od Belgijskog društva i razvija tramvajski saobraćaj.

Beograđane je 1923. godine prevozilo trideset modernih „Simensovih” tramvaja, deset tramvaja „AEG” i trideset „Simensovih” prikolica zahvaljujući ratnoj reparaciji. Pet godina kasnije stiže još 40 tramvaja.

Slika
Simensov tramvaj

Beograd je 1932. godine imao trinaest tramvasjskih linija i 96 tramvaja, a tri godine kasnije otvorena je Zemunska linija.

Slika

Domaće fabrike iz Slavonskog Broda i Smederevske Palanke uključuju se u proizvodnju tramvaja sa stranim elovima. Pred sam II svetski rat poručeno je 15 tramvaja „Breda” ali do Beograda je stiglo svega šest.

Prva nabavka novih tramvaja posle rata počinje 1953. godine (PCC 1) a najveća posleratna nabavka bila je 1960. godine.

Pred sam Drugi svetski rat bilo je deset linija na mreži koja ima obrise današnjeg tramvajskog sistema Beograda. Ako izuzmemo liniju 1 koju su na Terazijama zamenili trolejbusi linije 2, 3, 6, 10 i 13 imale su trase slične današnjim.

Slika

Češki „ČKD” počinju da se nabavljaju 1972. godine, a prvi zglobni tramvaj koji je i danas tipičan za Beogradske ulice kupljen je 1980. godine. Novobeogradske linije 7, 9 i 11 proradile su 1984. godine, a tramvajski depo na Novom Beogradu otvoren je 1988. godine i u njemu je bilo 150 zglobnih „ČKD”.


blic

_________________
Slika Slika


Vrh
scepa
Post  Tema posta: Re: BEOGRADSKE PRIČE - putovanje kroz istoriju  |  Poslato: 20 Maj 2021, 10:54

Pridružio se: 13 Apr 2020, 00:50
Postovi: 72

OffLine
Jako poucno...

_________________
Stomatolog Hijaluronski fileri. Bastenska creva


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: BEOGRADSKE PRIČE - putovanje kroz istoriju  |  Poslato: 27 Nov 2021, 00:50
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
UGLEDNA BEOGRADSKA PORODICA KOJU SU ZABORAVILI - OVA PIJACA NOSI NJENO IME: Oduzeli im sve, Gordana umrla van Srbije (FOTO+VIDEO)

PROLAZIMO pored bezbroj njihovih imanja u Beogradu, a da i ne znamo da je to nekada bio posed jedne porodice.

Slika

Bajlonijevi su bili ugledna građanska, porodica sa velikim brojem značajnih prijatelja širom sveta. Gordana Bajloni bila je obrazovana, lepa, bogata, rado viđana u mnogim društvima i drugačija... Odmah posle početka Drugog svetskog rata čitava porodica se iselila, a po neko je i ostao u Beogradu trudeći se da dođe do svog imanja.

Gordanin otac, Ignjat Bajloni je rođen je u mestu Litomišlu u Češkoj, u to vreme Habzburškoj monarhiji, gde je izučio kožarski zanat i radio zajedno sa bratom. U potrazi za boljim životom odlučio je da se odseli u Ameriku, ali ga sestra i zet Antonjin NJemec (češ. Antonín Němec) koji su već bili u Srbiji, nagovaraju da se sa porodicom doseli kod njih.

Nakon dolaska u Srbiju 1855. godine nastanjuje se negde na Topčiderskom brdu da radi svoj kožarski zanat uz nešto povrtarstva. NJegov najstariji sin Jakov izučio je bačvarski zanat u jednoj bečkoj pivari, a u Beogradu je radio kod bačvara Kincela. Drugi po rođenju sin, Anton izučio je mlinarski zanat kod svog ujaka NJemeca, koji je držao u zakup državnu vodenicu u Bratincu na Mlavi. Treći sin, Venčeslav, zvani Vasa, ostao je uz oca, dok se najmlađi Jovan školovao na Vojnoj akademiji.

U periodu 1858 - 1878. Bajlonijevi su držali gostionicu na Hajduk Veljkovom vencu. Ovu zgradu na Tobdžijskoj pijaci kupio je Antonjin NJemec od izvesnog Milosava Pazarca, dovršio je i dao Ignjatu na upravljanje.



Godine 1869. Bajloni kupuje zapuštenu državnu vodenicu na Mlavi u Malom Crniću, koju kasnije dobija na upravu njegov sin Anton, a koji je posle zanata kod ujaka bio na praksi po mlinovima u inostranstvu. Bajloni je kupio i 30 hektara zemlje na kojoj se bavio poljoprivredom (uzgajao je goveda i svinje i potom ih prodavao u Budimpešti).

Otkupio je i malu ručnu pivaru, na čijem je mestu kasnije sagrađena velika pivara opremljena najmodernijom opremom poznatih svetskih fabrika, koja je među prvima koristila električnu energiju Beogradske električne centrale a već 1900. na svetskoj izložbi u Parizu osvojila je značajne nagrade za svoje proizvode. Godine 1870. počinje izgradnja parnog mlina koji je završen i pušten u rad dve godine kasnije pod imenom Ignjat Bajloni i sinovi (premda su vlasnici bili samo sinovi, jer je Ignjat Bajloni u međuvremenu umro). Porodična grobnica Bajloni se nalazi na Novom groblju u Beogradu.

Slika

Sva imanja oduzeta su im nakon početka rata 1941. godine

Bajloni je značajno doprineo napretku Beograda. Bajlonijeva pijaca u Beogradu jedino je mesto koje podseća na ime ove beogradske porodice Bajloni. Koliko god da je ova porodica bila naširoko poznata, najstarija ćerka Gordana živela je izolovano u jednom zamku u Lisabonu.

Iako je ostvarila zapaženu poslovnu karijeru, a bila je i kolekcionar vrednih umetničkih predmeta malo se zna o njenom životu. Bila je obrazovana, lepa, bogata i drugačija, a nikada nije želela da govori o prošlom životu svoje porodice. NJen otac Iganjat Bajloni bio je na čelu ove trgovačke porodice, a sva imanja oduzeta su im nakon početka rata 1941. godine. Tada je ova porodica otišla iz zemlje i nikada se nije vratila.

Jedna od retkih fotografija mlade Gordane Bajloni, iz kolekcije Miloša Jurišića, zabeležena je u bašti Bajlonijeve vile u Kneza Miloša na kojoj je pozirala sa svojim psom.

Slika

BEOGRAD ZIMA 1934. NA SLICI GORDANA BAJLONI u dvorištu svoje kuće u Kneza Miloša 66
Nekada jedna od najlepših zgrada u Beogradu, je danas ,,kuća duhova,,
Fotografija iz kolekcije g. Miloša Jurisića.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 66 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker