Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:17


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 15 Maj 2012, 04:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE I KONACI

Sve je aktuelnije pitanje da li će dvorcima biti vraćen stari sjaj

Slika

Srbija je dobila samostalnost u 19. veku, a smatra se da je tada počela i izgradnja dvoraca. Knez Miloš Obrenović je podigao Konak u Topčideru i Konak kneginje Ljubice, koji nemaju obeležja palata za život vladara, kakva slična zdanja imaju u Evropi. Stari dvor u kome se danas nalazi Skupština Beograda knez Aleksandar Karađorđević počinje da zida već 1884.godine, a Novi dvor je završen 1912. Obrenovići su jednu od svojih najpoznatijih vila-dvoraca sagradili kod Smedereva, a u vreme Karađorđevića, u 20. veku, podižu se rezidencije izvan grada. Aleksandar Karađorđević je od 1925. do 1930. godine gradio Kraljevski dvor na Dedinju, a izgradnja Belog dvora je trajala dve godine i završena je 1936. Dvorski kompleks je za javnost otvoren od 2004. i od tada se svakog vikenda od 6. aprila do 31. oktobra organizuju redovne ture obilaska. U Nišu je postojao dvor kralja Milana koji je srušen početkom 20. veka. Posebno lep Knežev konak u Kragujevcu stradao je u požaru, tako da u južnoj Srbiji rezidencijalnih zdanja gotovo da i nema. Mnogi vredni dvorci u našoj republici još očekuju rešenja o zaštiti i sticanje statusa kulturnog dobra.

Pored manastira, Fruške gore, ušorenih seoskih kuća, raštrkanih salaša,tri plovne reke – Dunava, Tise i Save, panonska ravnica kao poseban turistički resurs poseduje i legate starih veleposednika i plemića.

Vojvođanski dvorci

Slika
Dvorac Bogdana Dunđerskog u Kulpinu

Dok u drugom delu Srbije preovlađuju konaci, Vojvodina je bogata dvorcima. Pisanih svedočenja o dvorcima, vilama i letnjikovcima malo je, nažalost, sačuvano. O njihovom luksuzu najviše govore preostale fotografije. Dvorci su u vojvođanskoj ravnici nastajali tokom 18, 19. i početkom 20. veka i pripadaju stilovima prelaznog perioda od baroka do klasicizma. Ove nekada velelepne objekte gradile su bogate veleposedničke, vojne, trgovačke i zanatske porodice plemićkog staleža, na velikim spahijskim imanjima ili u većim gradskim centrima radi odmora, zabave, ali pre svega da bi moćne građevine održavale značaj, status i uticaj svojih vlasnika. Najveći broj dvoraca su reprezentativna rezidencijalna zdanja, gotovo uvek uokvirena prostranim uređenim parkovima. Duboko ukorenjeni u istoriju, kulturu i tradiciju Vojvodine,zamkovi su deo identiteta naroda koji su živeli u Sremu,Banatu i Bačkoj. U Vojvodini su četiri dvoraca proglašena za kulturno dobro od izuzetnog značaja,dvadeset jedan se smatra kulturnim dobrom od velikog značaja, tri dvorska zdanja su značajna kulturna dobra a više od dvadeset je onih koji su samo evidentirana kulturna dobra.

Palate koje su nekada pokazivale moć uspešnih, danas su u najboljem slučaju pretvorene u hotele i zavičajne muzeje, ali je veći deo njih oštetio zub vremena, budući da su nakon Drugog svetskog rata, služile kao zemljoradničke zadruge ili kancelarije mesnih zajednice, čak i kao magacin. U javnost su najpoznatiji Patrijaršijski dvorci u dvorac “Ilion” u Sremskim Karlovcima, Vladičanski dvor u Vršcu i Novom Sadu, a Čelarevo je čuveno po dvorcu porodice Dunđerski. Nadimak Bečeja se nalazi i hotel dvorac “Fantast”.

U poslednje vreme je sve aktuelnije pitanje da li će dvorcima biti vraćen stari sjaj. Početkom godina je počela priprema Predloga nacionalnog projekta obnove najvrednijih dvoraca i letnjikovca Vojvodne u koju su ukljičeni sve relevantne ustanove i institucije Pokrajine, cele Srbije , kao i neke iz inostranstva. Uorganizaciji Nacionalne asocijacije za ekološki turizam „Ekoturizam Srbije“ i Kulturnog foruma upravo je održan Drugi međunarodni naučno – stručni skup „ Dvorci i letnjikovci Vojvodine „ na kojem su razmenjena iskustva i znanja i predstavljeni modeli i mogućnosti revitalizacije ovih zdanja. Trbalo bi da se primenom Zakona o turizmu koji je izglasan pre godinu dana, kao osnovom, i nizom novih akata regulišu najvažnija pitanja rada u turističkoj privredi, a samim tim reši i sudbina dvoraca.

Slika

Čuvari bivšeg vremena


Zamkovi kriju brojne tajne koje su samo nagoveštene u pričama i legendama o mističkim životu plemkinja i plemića.Jedna od njih je vezana za dvorac Dunđerski. Poznato je da je pesnik Laza Kostić bio zaljubljen u Lenku Dunđerski. Velika razlika u godinama i pesnikovo poštovanje prema njenoj porodici bili su prepreka da je Laza Kostić zaprosi. Priča se da je pesnik predlagao Tesli da se oženi lepom Lenkom, ali da je Tesla odgovorio da ne može jer je već veren za nauku.

U dvorcu Kaštel nastanjena je takođe priča o ljubavi. Kada je do ovog zamka stigla umetnička družina, najmlađa spahijina ćerka se zagledala u jenog od članova trupe. Zabrinut za sudbinu ćerke, otac je platio glumcima i otpustio ih, ali je mladić ostao skrivajući se u parku. Nesrećni momak je ubrzo primećen i rastrgli su ga psi koje je na njega pustio spahija. Najmlađa kćer se nikad nije udala, ostalo je u dvorcu do smrti, a dogaćaj je u celosti svojeručno zapisala.Okolni meštani prepričavaju ovakve i slične priče, a neke su i zapisane.

Slika

Ukoliko se povede veća briga o ovim zdanjima nastajaće neke nove pripovesti vazane za domaće i strane turiste, a legatima će biti udahnut život savremenog doba i dobiće tretman kakav palate u evropskim zemljama uveliko imaju a naši dvorci i letnjikovci svakako zaslužuju. Turističke agencije za sada organizuju posete dvorcima kao što su dvorac dunđerski ( „Fantast“) u Bečeju, dvorac porodice Dunđerski u Čelarevu, dvorci Stratimirović i Dunđerski u Kulpinu. Mnogo zdanja čekaju bolja vremena i još nisu otvorena za posetioce. U selo Bočar nalaze se čak dva takva dvorca poznata kao „Hertelendi“ i dvorac Bajića; i samo ime dvorca „Biserno ostrvo“ privlači putnike u Bačko Gladište, u selo aleksa Šantić je „Baba pusta“…

Ritam dvorskog života ne može da se poredi sa današnjim. Ali, da li to znači da je većinu palata trebalo ostaviti u prošlosti da bi izgubile bitku s vremenom. Moguće je oživeti sećanja na dvorske balove i prijeme na koje se dolazilo čak iz Beča, Pešte i Beograda. Upravo nam današnjica nalaže da se prepoznaju njihove mogućnosti i da im se udahne novi život koji će biti na temeljima nekih vrednosti na kojima su raskošene lepotice i izgrađene.

Dvorski balovi

Slika

Srpski državnik i političar Jevrem Grujić zabeleženo je da se tek zima 1 854. „otpočelo sa priređivanjem balova“. Kraljica Natalija je priređivala balove kojima je postavljen model ponašanja na dvoru. Upoznata sa životom u francuskom modenskom letovalištu Bijaricu, ona je nastojala da i u Beograd donese novine iz sveta. Pored obaveznih susreta sa ženama diplomata, pokroviteljstva nad „Ženskim društvom“ i drugih aktivnosti, priređivala je balove koji su po raskoši parirali evropskim dvorskim svečanostima i okupljanjima. Po ulasku u dvor gošćama je uručivana knjižica sa redosledom igara u koju su one zapisivale ime partnera za svaku igru.

Jedna takva knjižica iz 1 887. godine svedoči da je na programu bilo 11. igara. Balske svečanosti su često počinjale kolom, a sledile su polka, mazurka, valcer, potom opet kolo i najzad kotiljon.

Autor teksta: Jelena Ocić

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 15 Maj 2012, 04:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srpski dvorci: Palate kao mesne zajednice

Uspešni i bogati uvek su voleli da grade domove koji izdaleka otkrivaju njihovu moć. Dvorci su deo kulturnog identiteta jednog naroda, ali su i zdanja na kojima evropske zemlje razvijaju turizam. U Srbiji je situacija malo drugačija. Dvorci su predmet interesovanja uglavnom istoričara arhitekture i institucija koje se bave zaštitom kulturnih dobara, ali ni do danas ih nisu popisali do kraja.

Slika
Kraljevski kompleks u Beogradu

Mnogi vredni dvorci još čekaju rešenja o zaštiti i sticanje statusa kulturnog dobra. Ni zbivanja u 20. veku im nisu bila naklonjena, naročito nacionalizacija posle Drugog svetskog rata. Većina ih je pretvorena u hotele ili zavičajne muzeje, a oni s malo manje sreće postali su kancelarije mesnih zajednica, zemljoradničke zadruge, a ponekad čak i magacini... Neki su toliko uništeni da se njihov enterijer više ne može vratiti u prvobitno stanje.

Srpski dvorci nisu nastali preko noći iako tako propadaju. Stručnjacu kažu da su dvorci počeli da se grade u 19. veku, kad je Srbija dobila samostalnost. Knez Miloš Obrenović je izgradio Konak u Topčideru i Konak kneginje Ljubice, koji nemaju obeležja palata za život vladara kakvih ima u Evropi. Već 1844. knez Aleksandar Karađorđević počinje da zida Stari dvor u kome se danas nalazi Skupština Beograda. Novi dvor, u kome danas stoluje predsednik Srbije, završen je 1912. Obrenovići su jednu od svojih najpoznatijih vila - dvoraca sagradili kod Smedereva, a već u vreme Krađorđevića, u 20. veku, rezidencije počinju da se zidaju izvan grada, pa tako Aleksandar Karađorđević na Dedinju od 1925. do 1930. gradi Kraljevski dvor, a od 1934. do 1936. godine Beli dvor.

Većina srpskih dvoraca izgrađena je u Vojvodini koja je nekad bila deo Habzburške monarhije s vekovnom tradicijom gradnje dvorova i palata. Dvorac Fantast spada među najlepše građevine i smešten je nedaleko od Bečeja. Sredinom prošlog veka je renoviran u luksuzni hotel, a hotelske sobe su smeštene u glavnu kulu. Dvorac Ilion je bio palata barona Rajačića građena je u prvoj polovini 18. veka. Danas je zgrada pretvorena u gradski muzej Sremskih Karlovaca. Dvorac Kaštel nalazi se na poljoprivrednom dobru Panonija, u blizini mesta Bajša. Izgrađen je 1846. godiine i pripadao je porodici Fernbah. Danas zgrada služi kao muzej sa sačuvanim autentičnim stvarima iz dvorca. Dvorac Nojhauzen nalazi se sa leve strane puta na izlasku iz mesta Srpska Crnja prema državnoj granici. Izgrađen 1943. godine za potrebe visokih oficira nemačke vojske, a po nekim tvrđenjima čak lično za Hermana Geringa.

Gosti šverceri

Privatni ugostitelj Dragan Tica je pre sedam godina iznajmio dvorac Nojhauzen od države i napravio tzv. nacionalnu kuću sa prenoćištem.
- Poseta mi je skoro nikakva! Zimu sam proveo sa gostima u restoranu koji ima 4-5 stolova, stranci slabo dolaze, uglavnom su mi gosti poslovni ljudi, ali i šverceri i radnici koji idu na pečalbu u Rumuniju. Pokušavam da sklopim ugovor sa nekim fudbalskim klubovima za omladince da ovde organizuju pripreme. Inače, dosad mi se posao uopšte nije isplatio. Mnogo sam uložio, a malo dobio. Imao sam obavezu da dvorac dovedem spolja u red, ali vodovodne instalacije i grejanje, što je rađeno još 1972, danas je u očajnom stanju. Država dvorce iznajmljuje na 10 godina. Da je to na 20 godina, ja bih napravio bazen, teniske terene, ali ovako mi se ne isplati.
Marko Popović, predsednik komisije za spomenike od izuzetnog značaja pri Ministarstvu kulture Republike Srbije, kaže da srpskim dvorcima uglavnom preti propast.

- Posle Drugog svetskog rata najveći broj vlastelinskih dvorova po Vojvodini, što sada deluje kao neslana šala, pripao je raznim zemljoradničkim zadrugama. Samo poneka zdanja su imala sreće da budu pretvorena u reprezentativne objekte nove komunističke vlasti, pa su preživela zub vremena i kasnije postali zavičajni muzeji. Ali, većina dvoraca je zapuštena i opljačkana, vredan nameštaj je prodat u bescenje, iako su gotovo svi pod zaštitom Ministarstva kulture. U južnoj Srbiji nažalost ima malo dvorova, u stvari, gotovo ih i nema. U Nišu je postojao dvor kralja Milana koji je srušen počekom 20. veka. Knežev konak u Kragujevcu koji je bio izuzetno lep stradao je u požaru. Drugih nekih velikih dvorova po Srbiji vladari nisu ni imali. A, što se održavanja dvoraca tiče, potrebno je mnogo para da se oni dovedu do starog sjaja i postanu interesantni za turiste.

U pripremi je Predlog nacionalnog projekta obnove najvrednijih dvoraca i letnjikovaca na području Vojvodine. Radomir Jovelić Višerov iz Centra za dvorce Kulturnog foruma iz Sremske Mitrovice kaže da u Vojvodini ima 67 dvoraca, od kojih su četiri kulturna dobra od izuzetnog značaja, 21 je kulturno dobro od velikog, tri su značajna kulturna dobra, a više od 20 su samo evidentirana kulturna dobra, dok neki još čekaju taj status.

Slika
Sablasna slika: Dvorac Fernbah

Dvorci i letnjikovci nekadašnjih veleposednika u Vojvodini su opljačkani i uništeni posle nacionalizacije kada je brigu o njima preuzela država i dala ih na "samoupravljanje". Takva sudbina zadesila je i dvorac porodice Fernbah u ataru sela Aleksa Šantić, koji danas nije ništa drugo do obična ruševina. Dvorac je građen 1906. i 1907, a okruživao ga je park zasađen u engleskom stilu. Danas propada čemu doprinosi razvlačenje besplatnog građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je netragom nestao krov, a mermer, drvo, staklo, lusteri, kamin uništeni su ili razvučeni. Iste sudbine su bile i ikone koje su bile uzidane u zid hodnika koji vodi u kapelu. Neki dvorci su pretvoreni u magacine i poljoprivredne škole. Takvu sudbinu doživeli su dvorci u Bajši, na Horgošu, u Sokolcu kod Novog Bečeja - priča Jovelić Višerov.

Dok je u Srbiji sve prepušteno slučaju, Hrvatska nije gubila vreme i uspela je da se izbori da u protekle tri godine bude deo programa Evropske unije "Intereg", pa Trakošćan i drugi njeni dvorci sada sijaju lepše nego ikad.


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 15 Maj 2012, 05:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dvorac Belimarković – srce Vrnjačke Banje

Slika

Vrnjačka Banja već vekovima svojim lepotama privlači kako domaće, tako i inostrane turiste. Neki je nazivaju i banjom nad banjama, čemu između ostalog doprinosi i velelepni dvorac Belimarković, koji oduzima dah posetiocima baš kao i priroda koja ga okružuje. Ova impozantna građevina nastala je u periodu između 1882. i 1887. godine. Bio je to dvorac generala Jovana Belimarkovića, po kome je i dobio ime. Reč je o ministru srpskog kralja Milana Obrenovića, ali i namesniku tada još maloletnog kralja Aleksandra Obrenovića.

Pored postojeće crkve, dvorac Belimarković je u Vrnjačkoj Banji najstariji građevinski objekat i podignut je iznad izvora tople vode. Njegovu gradnju dirigovao je Franc Vinter, ugledni austrijski građevinski inženjer, dok je za idejno rešenje zaslužan Pavle Denic, takođe vrsni građevinski inženjer. Stvaraocima ovog današnjeg spomenika kulture uzor su bili severno-italijansko-poljski dvorci. Naime, jasno se oseća duh romantičarskog istorizma, ali i nezaobilazni renesansni elementi. Prilikom gradnje koristio se beli mermer koji je poreklo vodio iz generalovog ličnog majdana ispod planine Goč.

General, a potom njegovi naslednici, u njemu su živeli sve do 1968. godine kada je objekat otkupljen i proglašen kulturnim dobrom Srbije kojim danas upravlja Kulturni centar Vrnjačka Banja.

Danas, u prostorima ovoga dvorca, nalazi se Zavičajni muzej koji nudi posetiocima svoje bogate istorijske, arheološke, etnografske, umetničke i prirodnjačke zbirke. Stalna postavka muzeja podrazumeva tri izložbe, a to su Ladarište – praistorija Vrnjaca, Etnografsko naslede Vrnjacke Banje i Spomen soba generala Belimarkovića, a u sezoni se postavlja i Umetnička zbirka Zamka kulture, koja obuhvata slike, skulpture i grafiku srpskih autora iz druge polovine 20. veka.

Slika

Prva izložba su zapravo tragovi najstarijeg naseljavanja na teritoriji Vrnjačke Banje, a potiču čak iz mlađeg kamenog doba. Druga izložba se bavi načinom života stanovnika vrnjačke teritorije u periodu od druge polovine 19. do šezdesetih godina 20. veka. Treća izložba, izložba Spomen soba generala Belimarkovića podrazumeva deo nameštaja i predmeta koje je koristio general Jovan Belimarković.

Osim izložbi, u današnjem Zamku kulture se održavaju i razna druga kulturna dešavanja kao što su koncerti, promocije knjiga, predavanja i dr.


Navidiku

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 12:28
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Sombor: Propada Fernbahov dvorac


Ferenbahov dvorac u blizini Alekse Šantića, nadomak Sombora, jedan je od 67 dvoraca, koliko ih je u Vojvodini. Međutim, dvorac već decenijama, zbog nebrige i nemara, propada i prepušten je milosti i nemilosti vandala.


Slika


Kao njegov vlasnik vodi se Poljoprivredno preduzeće „Aleksa Šantić“, iz istoimenog mesta.

Od nekada velelepne građevine ostale su samo zidine, a jedinstven park na više od deset hektara zarastao je u šipražje.

Po rečima Nikole Pajića, predsednika Saveta MZ Aleksa Šantić, Mesna zajednica već nekoliko puta je pokušala, i još uvek to čini, da se izbori da se dvorac uvrsti u plan obnove dvoraca iz strategije razvoja turizma u Vojvodini.On dodaje da je MZ još prošle godine poslala zahtev Agenciji za privatizaciju da se dvorac izdvoji iz preduzeća i vlasništvo prenese na lokalnu zajednicu, ali odgovor još nisu dobili. Zainteresovanih kupaca ima, međutim, niko ne želi da ulaže u investiciju koja nije sigurna.

Fernbahov dvorac, ili kako ga još ovde zovu Baba Pusta, podignut je 1906. godine. Dvorac je izgradio Karolj Fernbah, veliki bačkobodroški župan. U stilu bečke secesije dvorac je građen po projektu Ferenca Rajhela.

Od nekadašnjeg sjaja velelepne građevine sa tornjem, čiju lepotu i jedinstvenost upotpunjuje park na više od deset hektara, u kome je svojevremeno kao prvo takvo drvo u Evropi bio zasađen i ginko, nije ostalo skoro ništa. Iz dvorca su odneta vrata, prozori, pločice, radijatori, električne instalacije, cigle, mermerne ploče, a krov se urušio na nekoliko mesta.

Na sredini prostranog hola zjapi rupa. Tu je nekada bio veliki luster koji je neko skinuo i odneo. Retko drveće u parku, zasađen tridesetak godina pre gradnje dvorca, posečeno je, a ono što je i ostalo, zaraslo je.

- Do kraja sedamdesetih godina u dvorcu je bilo sedište jedne od uprava poljoprivrednog preduzeća, ali nakon izmeštanja uprave, dvorac je ostao bez ikakvog nadzora - kaže Pajić.

Propadanje dvorca tako ide na dušu poljoprivrednog preduzeća koje nije imalo dovoljno sluha da ga očuva. Još početkom pedesetih godina minulog veka park je stavljen pod zaštitu države, i tada je ustanovljeno da u njemu ima 165 biljnih vrsta.

U vreme dok je bio vlasnik PP „Aleksa Šantić“, Mile Jerković je prodao dvorac i zemlju oko njega.

- Dvorac je prodat jednom fizičkom licu. Taj ugovor je predviđao da se novi vlasnik može uknjižiti čak iako ne isplati cenu koja je bila nešto iznad tri miliona dinara. Posle raskida privatizacije tadašnji direktor Arsenije Katanić i nova uprava uspeli su da sve ugovore o prodaji imovine, pa i ovaj, stave van snage, tako da je dvorac vraćen poljoprivrednom preduzeću - veli Pajić koji je ujedno i zamenik predsednika Upravnog odbora PP „Aleksa Šantić“.

Bela Duranci uradio je početkom sedamdesetih godina projekat restauracije. Na tome je i ostalo, a tabla koja je godinama stajala na prilazu dvorcu da su objekat i park pod zaštitom države, nije sprečila one koji su sa tog imanja odnosili sve što se moglo.


B92 JOVICA BEKIĆ

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 16:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Fernbahov dvorac

Slika

Slika

Od palate ostale ruine - trava sa obe strane zida

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 16:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Italijani rekonstruišu dvorac u Vlajkovcu

Italijanska kompanija ulaže u rekonstrukciju oronulog dvorca u Vlajkovcu, kod Vršca. Grof Fon Bisingen dao saglasnost da se njegova imovina obnovi i pretvori u hotel

Slika
Dvorac grofa Franca fon Bisingena

VLAJKOVAC - Nekada velelepni dvorac u Vlajkovcu, koji već dve decenije svojom oronulošću skreće pažnju vozačima na međunarodnom putu Beograd-Temišvar, konačno će "oživeti". Još prošle godine, opština Vršac je sa italijanskim konzorcijumom "Vega internacional" potpisala ugovor o zakupu na 40 godina, a prvi radovi bi trebalo da počnu najkasnije za 30 dana.

Iako zakon o restituciji još nije usvojen, lokalna samouprava se o svemu ovome dogovarala i sa naslednikom dvorca, grofom Francom fon Bisingenom, koji živi kraj Frankfurta, a čijoj je porodici zamak oduzet nacionalizacijom posle Drugog svetskog rata. On je pre četiri godine podneo zahtev za povraćaj imovine, a sada je dao saglasnost za građevinske radove, koji će dvorac spasti od definitivnog propadanja.


- Drugi put sam u Srbiji i jako me je uzrujalo kada sam video da je država dopustila da jedno takvo kulturno dobro propada. Zato sam bez pogovora dao saglasnost za ovaj projekat, jer smatram da je važnije da se dvorac spase, nego da samo bude vraćen mojoj porodici, s obzirom na to da je teško u današnje vreme održavati takvu imovinu - rekao je grof Fon Bisingen, i obećao da će, ukoliko mu se imovina vrati, preuzeti sve obaveze koje opština Vršac sada ima prema tom objektu.

Italijanka Karla Pangracio, vlasnica "Vega internacionala" i restorana "Vega 8" u Vršcu, kaže da planiraju da od zamka starog vek i po naprave manji hotel sa osam luksuznih soba, koji će u prizemlju imati restoran sa pogledom na ogroman park, a u potkrovlju veliku salu za razne svečanosti. Sve to će se raditi isključivo prema zahtevima, uslovima i nalozima nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Pančeva.

- Dvorac sam videla kada sam prvi put došla u Vršac i bila sam ganuta njegovim lošim stanjem. U tom trenutku se rodila ideja da mu vratim stari sjaj i drago mi je što se grof složio sa time. To znači da i u slučaju restitucije, mi, kao investitori, nećemo imati nikakvih problema - ističe Karla, koja je po struci arhitekta, specijalista za restauraciju spomenika kulture.

Zakupac se ugovorom obavezao da će snositi sve troškove rekonstrukcije kaštela i parka na površini od oko četiri ara, kao i da će sam pribavljati potrebne građevinske dozvole. O konkretnim ciframa nije bilo reči.


BOGATA ISTORIJA

KAŠTEL je sagradio Đerđ Močonji 1859. godine, a tri decenije kasnije nasledila ga je grofica Georgina Bisingen-Nipenburg, rođena Močonji. Nacionalizacijom im je sve oduzeto, komadni nameštaj su kupili meštani sela i okoline, a 1955. godine tu se uselilo Poljoprivredno dobro. Tada je počelo uništavanje dvorca, pogotovo kada su počeli da se doseljavaju nezvani stanovnici. Iako je pod zaštitom države, nedopustivi nemar je dozvolio da se krov uruši, da prozori nemaju stakla, da kiša zaliva oronuli parket u raskošnim salonima, cepa malter sa zidova... Biće tu mnogo posla za italijanske investitore.

FOTOGRAFIJA

SNEŽANA Večanski, iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture Pančevo, kaže da postoje stare fotografije dvorca, na osnovu kojih je moguće vratiti prvobitni izgled. I sada se vide autentični detalji, bez obzira na veliki stepen oštećenja. Jedino ne postoje originalni planovi ili skice, jer pre 150 godina nije postojala obaveza njihovog prilaganja za gradnju dvorca van urbanih sredina.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 16:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beočinski dvorac dobio domaćina

Nadležni u Beočinu rešeni da od propadanja spasu vredan spomenik kulture star 113 godina

Slika
Špicerov dvorac, star 113 godina, postaće elitni ugostiteljski objekat

BEOČIN - Špicerov dvorac u Beočinu, star 113 godina, biće spasen od propadanja i pretvoren u elitni ugostiteljsko - turistički objekat. Posle deceniju čekanja, sa Privrednim društvom za konsalting u turizmu „Futurizam“ iz Novog Sada potpisan je ugovor o zakupu i sanaciji dvorca. Ovo preduzeće preuzelo je obavezu da u naredne tri godine obnovi staro zdanje, koje već godinama propada.

Firma „Futurizam“ već je dobila saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada, da ovaj spomenik kulture obnovi i uredi kao ugostiteljski objekat sa elitnim apartmanima i restoranom, o čemu je potpisan i ugovor između opštine Beočin i ove novosadske firme.

ARHITEKTURA

EDE Špicer, nekadašnji vlasnik Beočinske cementare, sagradio je dvorac 1898. godine i u njemu živeo do Drugog svetskog rata. Dvorac je mešavina stilova na prelazu između dva veka, primetni su detalji romanike, gotike, baroka, pa sve do modernog jugendstila. Na oronuloj zgradi primetni su detalji svih ovih stilova.

- Već dugo vremena opština Beočin, kao vlasnik dvorca, pokušava da pronađe partnera koji će oživeti objekat. Firma „Futurizam“ je upravo predložila pravi projekat, u koji treba uložiti oko milion evra da bi dvorac zablistao novim sjajem - kaže Bogdan Cvejić, predsednik opštine Beočin.

Novosadska firma je preuzela obavezu da u roku od tri godine Špicerov dvorac obnovi i da ga privede nameni. Ulaganja, prema ugovoru, počinju već ove godine, pa u Beočinu računaju da će obnova početi odmah.

- Cilj nam je da dvorac dovedemo u prvobitno stanje i da uvođenjem novih sadržaja omogućimo njegovu samoodrživost u budućnosti - ističe dr Miloš Ćuruvija, direktor Privrednog društva „Futurizam“.

Špicerov dvorac, koji je dobio ime po bivšem vlasniku Beočinske cementare, Edeu Špiceru, danas je ruina, u kojoj se legu sove i slepi miševi, i traži veliko ulaganje. U stvari, potrebno je obnoviti celu zgradu, sem krova, koji je urađen pre 15 godina. Dvorac treba kompletno urediti, obnoviti vitraže i mozaike, kompletnu stolariju i podove, prekriti zgradu novim biber-crepom, obnoviti kompletnu fasadu i urediti okolinu. Za taj deo posla „Futurizam“ ima kompletne projekte, usaglašene sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, koji će i inače obavljati nadzor.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 20:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Spas za panonske bisere

Hoće li vojvođanskim dvorcima, koje je vreme ozbiljno nagrizlo, ipak biti vraćen sjaj. Tek mali broj od ukupno 67 nekada raskošnih palata i danas blista kao nekada

Slika
Dvorac ”Fantast” u Bečeju

I DANAS ih ima ukupno 67, ali već odavno u ravnici ne sijaju onako raskošno kako su sijali od sredine 18. veka, kada su počeli da niču, do sredine 20. veka, kada je počeo njihov sumrak. Neki od dvoraca Vojvodine su, istina, i dalje izuzetni primeri kitnjaste sececije, strogog klasicizma, ili pretencioznog baroka, ima i onih čija raskoš je sačuvana, ali je većina u tako lošem stanju da će, ukoliko se nešto ne preduzme, sasvim da propadnu.
- To je, nažalost, realnost za većinu ovih objekata čija arhitektonska, istorijska i kulturna vrednost je neprocenjiva, a turistički potencijal ogroman - potvrđuje Svetlana Bakić, arhitekta Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Mada ima i mnogo raskošnijih, zapušteni dvorac “Karačonji” u Novom Miloševu je, precizira ona, pravi unikat klasicizma, dok je svojevremeno obnovljeni, a potom ponovo potpuno opustošeni “Orenštajn” kod Beočina, paradigma secesije. Dvorac “Dunđerski” u Čelarevu, inače, jedan od malobrojnih koji je očuvan, vanredan je primer baroka.
- Posebno bogatstvo čine parkovi koji su, mahom, uređivani po engleskom ili francuskom obrascu - veli Svetlana Bakić.
Vojvođanski zavod je još 1991. godine napravio kategorizaciju dvoraca ili kaštela, odnosno letnjikovaca, kako ih još nazivaju, za deo je uradio i projekte obnove, ali je mali broj i obnovljen, što zbog nedostatka novca, što zbog vlasničke strukture. Većina je, naime, posle Drugog svetskog rata nacionalizovana i pretvorena u kancelarije mesnih zajednica, ili zemljoradničkih zadruga, ponekad čak i u najobičnija skladišta...
Među onima koji i danas izgledaju impozantno kao nekada su, naravno, crkveni objekti, kakvi su dvorovi u Sremskim Karlovcima, ili objekti koje je preuzela država, poput već pomenutog “Dunđerskog”. Potpuno je očuvano i nekoliko dvoraca koje su, posle nacionalizacije, dobila bogata državna preduzeća. Takvi su bečejski “Fantast” i dvorac “Agošton - Oronkur” u Ečki, koji pripadaju tamošnjim poljoprivrednim kombinatima, i dvorac “Jagodić” u Konaku kod Zrenjanina koji je, pre nedavne privatizacije, bio vlasništvo beogradskog “Trudbenika”.
- To su, nažalost, retki primeri i to je razlog više da se na obnovi panonskih bisera nešto hitno i temeljno uradi - kaže za “Novosti” Radomir Jovelić Višerov, predsednik Kulturnog foruma iz Sremske Mitrovice, u čijem sastavu radi i Centar za dvorce. - Zato smo i pokrenuli inicijativu za obnovu, zato i pokušavamo da mobilišemo sve relevatne institucije.
Inicijativa ovog foruma je, dodaje on, konture projekta počela da dobija prošle godine, na naučnom skupu u “Fantastu”. Definitivan oblik taj projekat bi trebalo da dobije u maju, na sličnom okupljanju u Ečki.
- Verujemo da će to biti početak konkretne akcije - optimista je Jovelić Višerov. - Hrvatska, recimo, nije gubila vreme i uspela je da se izbori da, u protekle tri godine, bude deo programa Evropske unije INTERREG, pa “Trakošćan” i drugi njeni dvorci sada sijaju lepše nego ikad. Zašto ne bi i naši koji nisu ništa manje ni lepi, ni atraktivni, naprotiv!

SVIRAO I FRANC LIST

Pouzdano se zna da je u dvorcu “Karačonji” kod Novog Miloševa prve samostalne nastupe još kao dečak imao Franc List (1811 - 1886), najveći evropski pijanista svog doba i jedan od najznačajnijih kompozitora u istoriji ozbiljne muzike.

TRI LENKINA I LAZINA

ZA čak tri vojvođanska dvorca, “Fantast” kod Bečeja, “Sokolac” kod Novog Bečeja i “Dunđerski” kod Čelareva, vezuju se priče o ljubavi prelepe i rano preminule Lenke Dunđerski i Laze Kostića, čiju tragiku je pesnik, pre tačno 100 godina, pretočio, po mnogima, u najlepšu pesmu našeg jezika - “Santa Maria della Salute”. Sva tri su, naravno, nekad bili u vlasništvu njene prebogate porodice.

PET IZUZETNIH

OD ukupno 67 dvoraca Vojvodine, pet nosi oznaku kulturnog dobra od izuzetnog značaja. To su novi i stari patrijaršijski dvor u Sremskim Karlovcima, zatim dvorac “Ilion” koji je sagradio patrijarh Josif Rajačić i koji je naziv dobio po njegovom svetovnom imenu Ilija, Vladičanski dvor u Vršcu i dvorac “Dunđerski” u Čelarevu. Uz to, 21 dvorac je dobio status kulturnog dobra od velikog značaja, tri status značajnog kulturnog kulturnog dobra, a 20 status kulturnog dobra.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 20:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Novi profit, stari šmek

Vredne građevine i dalje propadaju, a mogle bi da budu objekti za pravljenje deviza. Dvorci i letnjikovci neiskorišćene mogućnosti za razvoj kulturnog turizma u Vojvodini

Slika

EČKA - Krajnje vreme je da dvorce više ne posmatramo samo kao relikte prošlih vremena, već da im omogućimo novi život, dajući im nove, savremene namene - izjavio je u lovačkom dvorcu ”Kaštel” u Ečki, kraj Zrenjanina, Radomir Jovelić Višerov, predsednik izvršnog odbora Kulturnog foruma ”Centar za dvorce”, u petak na otvaranju 2. Međunarodne konferencije ”Dvorci u funkciji razvoja kulturnog turizma”.
Konferencija, koja se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, okupila je veliki broj stručnjaka iz zemlje i inostranstva koji se bave izučavanjem turističke industrije, posebno uticaja kulturnog nasleđa na razvoj turističke delatnosti. Turizam je, inače, jedna od najvažnijih grana svetske i ekonomije Evropske unije. I ujedno, grana koja se danas najbrže razvija. Posebno je Evropa vodeća turistička destinacija u svetu. Osim toga, prema nekim procenama, pokretač za više od 50 odsto turističke delatnosti u Evropi je upravo kulturno nasleđe. Tako da se očekuje da će u sektoru turizma, kulturni turizam ostvariti najveći rast.
- Osnovni cilj skupa u Ečki je da se pokrene značajnija ativnost na zaštiti i revitalizaciji dvoraca kako bi mogli u budućnosti da budu jedna od zanimljivijih kulturnih maršruta Srbije i Vojvodine, motor regionalnog razvoja. Svedoci smo da, uprkos zakonskoj zaštiti, dvorci i dalje propadaju. Da bi se zaštitili, neophodno je napraviti jasnu državnu strategiju za njihovu obnovu. Kako bi se barem one najvrednije građevine obnovile, pronašla prihvatljiva i održiva namena, osiguralo njihovo trajno finansiranje - izneo je Jovelić Višerov, naglašavajući da je preduslov strategije revitalizacije dvoraca njihovo sistematsko vrednovanje i određivanje prioriteta za obnovu iz državnog budžeta, međunarodnih fondova i donacija.
Poznato je da bogatije države širom Evrope i sveta pridaju izuzetnu pažnju ovakvim objektima, kao odličnom turističkom potencijalu i izdvajaju značajna sredstva za njih. Kod nas je situacija ipak malo drukčija. Dvorci su, nažalost, i dalje, više predmet interesovanja istoričara arhitekture i insitucija koje se bave zaštitom kulturnih dobara, nego privrednika i turizmologa. A, mogu da budu u funkciji razvoja kulturnog turizma i sjajni objekti za pravljenje deviza. Ali, neophodno je omogućiti im novi život i dati im savremenu namenu.
Konferencija u Ečki ima za cilj da proširi svoje aktivnosti, kako bi od naredne godine susreti, sem stručnog dela, postali i mesto za kontakt, kombinovan sa sajmom zaštite kulturnog nasleđa, specijalnim programima, praktičnim demonstracijama i predstavljanjem konzervatorskih i restauratorskih radova. Sve u cilju predstavljanja izlagačkog potencijala i usluga za izlagače i posetioce, a što treba da dovede do komunikacije znanja, razmene iskustava i diskusije stručnjaka, te promociji kulturnog turizma. U planu je i organizovanje konkursa za studente koji bi predlagali razne projekte o stavljanju dvoraca u turističku funkciju.

ZAKON O RESTITUCIJI

U NOVOM Sadu uspešno je počela aktivnost radne grupe za izradu Predloga nacionalnog projekta obnove najvrednijih dvoraca i letnjikovaca u Srbiji. Očekuje se donošenje zakona o restituciji koji će rešiti pitanje vlasništva nad velikim brojem dvoraca, naročito u Vojvodini. Dvorci trenutno najmanje služe u turističke svrhe. Zapušteni su, ali privlače interesovanje investitora.

NAJVIŠE U BANATU

U SRBIJI ima oko 100 dvoraca i letnjikovaca, najviše u Banatu - 25, a najmanje u Sremu, gde samo šest dvoraca ima status spomenika kulture. Najstariji je ”Šlos” u Golubincima, koji datira iz 1767. godine, a najmlađi je u Srpskoj Crnji i podignut je 1942. Najava turističke valorizacije dvoraca traje već godinama.

”KAŠTEL”

LOVAČKI dvorac u Ečki sagradila je porodica Lazar, a na njegovom otvaranju 1820. godine, svirao je čuveni Franc List. Danas raspolaže sa 38 soba, sedam apartmana i balskom dvoranom. pretvorenom u restoran, a mešavina modernog i srednjovekovnog dizajna i stila privlačna je za turiste...


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: ZABORAVLJENI SRPSKI DVORCI, PALATE,TVRĐAVE I KONACI  |  Poslato: 08 Jul 2012, 20:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Osta pusta “baba pusta”

Kako je Fernbahov dvorac u Aleksa Šantiću, nadomak Sombora, prepušten zubu vremena. MZ i Poljoprivredno preduzeće žele da obnove palatu, ali im je pomoć neophodna

Slika

Fernbahov dvorac u blizini Alekse Šantića, nadomak Sombora, nalazi se na spisku 67 dvoraca, koliko ih ima u Vojvodini, ali kao izuzetna građevina zastupljena je samo na papiru, jer su decenije nebrige sa ovog izuzetnog athitektonskog spomenika odavno izbrisale stari sjaj i patinu.
Kao vlasnik izuzetne građevine vodi se Poljoprivredno preduzeće ”Aleksa Šantić”, u istoimenom mestu. Međutim, dvorac propada i prepušten je na milost i nemilost vandala. Nažalost, od svojevremeno velelepne palate ostale su samo zidine, a jedinstveni park, na više od deset hektara, zarastao je u šipražje.
Po rečima Nikole Pajića, predsednika Saveta MZ Aleksa Šantić, mesna zajednica će pokušati da se izbori da se vredna zgrada uvrsti u plan obnove dvoraca iz strategije razvoja turuzma u Vojvodini.
Naime, Fernbahov dvorac, ili kako ga još ovde zovu ”baba pusta”, podignut je 1906. godine. Dvorac je izgradio Karolj Fernbah, veliki bačkobodroški župan. U stilu bečke secesije dvorac je građen po projektu Ferenca Rajhela.
Od nekadašnjeg sjaja prelepe građevine sa tornjem, čiju jedinstvenost upotpunjava široki park, u kome je svojevremeno kao prvo takvo drvo u Evropi, bio zasađen i ginko, nije ostalo gotovo ništa. Iz dvorca su odneta vrata, prozori, pločice, radijatori, električne instalacije, cigle, mermerne ploče, a krov se urušio na nekoliko mesta.
Na sredini prostranog hola zjapi rupa, s koje je neko skinuo veliki luster i verovatno ga dobro unovčio. Retke vrste drveća u parku, koji je zasađen tridesetak godina pre gradnje samog dvorca, posečeno je, a ono što je ostalo, zaraslo je u korov i zubaču.
- Do kraja sedamdesetih godina u dvorcu je bilo sedište jedne od uprava poljoprivrednog preduzeća, ali posle izmeštanja uprave, dvorac je ostao bez ikakvog nadzora - predočava Pajić.
Propadanje dvorca tako ide na dušu poljoprivrednog preduzeća koje nije imalo dovoljno sluha da ga očuva. Još početkom pedesetih godina minulog veka park je stavljen pod zaštitu države, a tada je ustanovljeno da u parku ima 165 biljnih vrsta.
U vreme dok je bio vlasnik PP ”Aleksa Šantić”, Mile Jerković je prodao dvorac i zemlju oko njega.
- Dvorac je prodat jednom fizičkom licu. Taj ugovor je predviđao da se novi vlasnik može uknjižiti čak iako ne isplati cenu koja je bila nešto iznad tri miliona dinara. Posle raskida privatizacije, tadašnji direktor Arsenije Katanić i nova uprava uspeli su da sve ugovore o prodaji imovine, pa i ovog, stave van snage, tako da je dvorac vraćen poljoprivrednom preduzeću - veli Pajić, koji je ujedno i zamenik predsednika Upravnog odbora PP ”Aleksa Šantić”.
On dodaje da MZ i Poljoprivredno preduzeće žele da se obnovi dvorac, te da će se što pre prijaviti na listu zainteresovanih za obnovu ovog zdanja u Vojvodini.

FILM KAO SVEDOČANSTVO

- POLOVINOM osamdesetih godina u ovom dvorcu sniman je domaći film ”Držanje za vazduh”. Film je nedavno ponovo prikazan i jasno se vidi da je tada sve još bilo očuvano, i vrata i prozori, mermerno stepenište, u pojedinim prostorijama bili su još i lusteri, kupatila su radila, kao i fontana i bazen ispred dvorca, a park je još tada bio kultivisan - priča Nikola Pajić, predsednik Saveta MZ Aleksa Šantić.

PROJEKAT BELE DURANCIJA

BELA Duranci uradio je početkom sedamdesetih godina projekat rastauracije. Na tome je ostalo, a tabla koja je godinama stajala na prilazu dvorcu, sa upozorenjem da su objekat i park pod zaštitom države, nije sprečila vandale koji su sa tog imanja odnosili sve što se moglo.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 77 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker