Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 10:00


Autoru Poruka
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Dec 2012, 01:16
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Neobična “Božićna ulica” u Rumi


Turistička organizacija opštine Ruma od 24. decembra do 6. januara na glavnom gradskom trgu organizuje "Božićnu ulicu" - manifestaciju koja će povezati katolični i pravoslavni Božić.


Slika


U za tu priliku formiranoj ulici od kućica sa tridesetak štandova, niz izlagača će se predstaviti sa raznovrsnom ponudom - kulinarskim specijalitetima, vinom, rakijom, medom, kolačima i zimnicom.

Prodavaće se, takođe, i umetnički predmeti domaće radinosti, novogodišnji ukrasi, knjige i sve što doprinosti atmosferi božićnih i novogodišnjih praznika.

"Božićna ulica" biće svečano otvorena prigodnim programom mališana iz "Poletarca", a posebni sadržaji planirani su za 28. decembar ove i 4. janura naredne godine.

Naime, 28. decembra u Velikoj dvorani Kulturnog centra, povodom božićnih praznika i ispraćaja stare i dočeka Nove godine, biće organizovan program pod nazivom "Novogodišnje radosti". Biće to kolaž program sastavljen od različitih tačaka kojima će se predstavitii gradske i seoske škole iz rumske opštine.


Slika


Za 4. januar naredne godine planirana je novogodišnja animatorska karnevalska povorka sa štulašima, žonglerima i klovnovima uz vatromet, a u podne je zakazano proglašenje najlepšeg rumskog izloga, balkona i dvorišta u novogodišnjem ruhu i dodela nagrada.

U okviru "Božićne ulice" predviđen je i izbor najlepše fotografije sa motivima Rume, koja će kasnije biti štampana kao razglednica, a naći će se u većem formatu i na panou sa panoramom Rume kod Velikog parka.

Izložba svih fotografija koje se pojave na ovom konkursu biće održana u Velikom holu Kulturnog centra od 3. do 5. januara 2013, dok je proglašenje pobedničke fotografije predviđeno za 4. januar.

Poseban deo u programu "Božićne ulice" biće verski sadržaji u organizaciji pravoslavne i katoličke crkve, koji će se odvijati dan uoči Božića po Gregorijanskom kalendaru i za Badnji dan i veče uoči ovog velikog crkvenog praznika po Julijanskom kalendaru.

Tom prilikom će na Gradskom trgu uz prigodan program biti organizovano paljenje badnjaka.


B92


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Dec 2012, 01:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
"Nostalgija" saobraća od 25. decembra

Muzejski voz "Nostalgija" će u zimskom periodu saobraćati na Šarganskoj osmici od 25. decembra do 25. januara, najavile su Železnice Srbije.

Slika

Voz će ići svakodnevno na relaciji Mokra Gora-Jatare-Mokra Gora i to u 11:40 sati.

Ukoliko interesovanje za vožnju "Nostalgijom" bude veće, biće uveden i vanredni polazak u 13.30 sati.

Cena karata za vožnju "Nostalgijom" tokom zime je već treću sezonu nepromenjena i iznosi 300 dinara, bez obzira na uzrast putnika.

I ove zimske sezone muzejsko-turistički voz može se iznajmiti za vožnju na relacijama Mokra Gora-Šargan Vitasi-Mokra Gora i Mokra Gora-Višegrad-Mokra Gora, a cena zakupa iznosi 60.000 dinara za vožnju dizel vučom i 120.000 za vožnju parnjačom.

"Nostalgija" se može zakupiti i za noćnu vožnju , ali samo na relaciji Mokra Gora-Jatare-Mokra Gora, po ceni od 70.000 dinara.

Turistima su u muzejsko-turističkom kompleksu Šarganska osmica na raspolaganju i smeštajni kapaciteti Železnica Srbije u motelu Mokra Gora, konačištu Osmica i u planinskoj kući, sa oko 60 ležajeva.

Cene noćenja u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, kao i u trokrevetnim apartmanima, kreću se od 1.680 do 5.400 dinara.

Usluge u restoranima iznose - 300 dinara za doručak, i po 600 dinara za ručak i 6večeru.
U ugostiteljskim objektima muzejsko-turističkog kompleksa Šarganska osmica turistima su na raspolaganju i polupansionske i pansionske usluge.

"Nostalgija" je u ovogodišnjoj letnjoj sezoni, koja je trajala od 15. aprila do 31. oktobra, u 658 vožnji prevezla oko 80.000 putnika.

Interesovanje domaćih i inostranih turista za vožnju muzejsko-turističkim vozom na Šarganskoj osmici iz godine u godinu sve je veće, navedeno je u saopštenju.

Od prošle sezone vlada veliko interesovanje i za putovanje prugom Mokra Gora - Višegrad, koja je nakon 37 godina, ponovo puštena u turistički saobraćaj.


b92

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Dec 2012, 11:30
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Svilajnac: Završen dinosaurus centar


Izgradnja Prirodnjačkog centra sa skeletima i replikama 20 dinosaurusa završena je i centar će biti otvoren za posetioce sa "prvim lepim danima"


Slika


Izgradnja Prirodnjačkog centra u Svilajncu sa skeletima i replikama 20 dinosaurusa, koja je počela pre dve godine, završena je i centar će biti otvoren za posetioce sa "prvim lepim danima", izjavio je predsednik opštine Svilajnac Predrag Milanović.

Reč je o najvećem projektu ove vrste ne samo u Svilajncu i Srbiji već i u regionu, objasnio je Milanović.

"Ja sam verovao u ovaj projekat, a ono što mi je posebno drago jeste što su ga osmislili ljudi iz Svilajnca, projektovali i izgradili ljudi iz Svilajnca i što će ga voditi i raditi u njemu ljudi iz Svilajnca", rekao je Milanović Tanjugu i istakao da očekuje "goste iz celoga sveta".


BIOSKOP
U okviru Centra biće i "3 D" bioskop za naučne i dokumentarne filmove, a novac od karata za izložbeni deo, ulagaće se u naučno-ištraživačke programe iz oblasti geologije, klimatologije, ekologije, paleontologije....
Na postavljanju eksponata radili su sa nama najeminentniji stručnjaci Srbije iz oblasti prirodnjačkih nauka, dodao je Milanović.

U Centru su postavljeni skeleti diplodokusa, peterosaurusa i tiranosaurusa reksa koji čine stalnu postavku "Priroda praistorije" i naučni deo Prirodnjačkog centra.

Na postavljanju i montaži skeleta radio je tim stručnjaka iz Holandije na čelu sa poznatim svetskim paleontologom Artom Valenom.

U Prirodnjačkom centru su i replike dinosaurusa, izrađene u "Dinosaurer parku" u Reburgu kod Hanovera u prirodnim veličinama, namenjenih zabavnom dino parku u okviru Priodnjačkog centra, a koje su radili svetski najpriznatiji proizvođači replika dinosaurusa iz Nemačke.

Neki od dinosaurusa, a ima ih 20, su veličine i 20 metara. Dino prak se nalazi na otvorenom, površine je oko 15.000 kvadratnih metara, a namenjen je prvenstveno najmlađim posetocima i njihovom uvođenju u svet nauke kroz igru.

Centralni deo dino parka zauzima model vulkana visine do deset metara sa simulacijom izbijanja lave, a postoji i ulaz u "unutrašnjost" vulkana gde će posetioci moći da posmatraju proces izbijanja lave i formiranje kupe.

TURISTI
S obzirom na povoljnu lokaciju centra, na "koridoru 10", očekuje se da će ga godišnje posetiti 120.000 ljudi i da će upotpuniti turističku ponudu Pomoravlja i Resave. Zapošljavaće 30 radnika raznih obrazovnih profila.
Oko vulkana je zelena površina sa izgrađenim minijaturnim jezercima u kojima će simbolično biti prikazana evolucija zemljine kore od Pangee do danas.

Izgradnja Naučno obrazovnog Prirodnjačkog centra u Svilajncu, prvog u Srbiji i na Balkanu, počela je 29. juna 2010. godine a temeljni kamen je položio bivši potpredsednik Vlade za evropske integracije Božidar Đelić.

Radovi su tada povereni domaćim graditeljima a vrednost investicije je 5.500.000 evra koje je obezbedila Evropska investiciona banka, za istraživanja i razvoj u javnom sektoru kojima raspolaže Ministarstvo nauke.

Na predstavljanju projekta, na početku izgradnje, najavljeno je da će Prirodnjački centar, na oko 3.000 kvadratnih metara, pored radionica i dela za naučna istraživanja, imati izložbeni prostor na kojem će biti replike dinosaurusa među kojima i najstarije vrste starog 245 miliona godina u prirodnoj veličini, originalni fosili i prikaz životinjskog sveta praistorije.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 08 Jan 2013, 23:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slavlje u čast dobrog zalogaja!

Početak godine je u Srbiji prepun izazova, jer tada počinje serija gastronomskih tura. U ponudi pihtije, kobasice, šunke, pršuta, slanine, majuške, kulen, čvarci i ostale poslastice

Slika

POČETAK godine je u Srbiji prepun izazova, jer tada počinje serija gastronomskih tura. Pored svetski poznatih „ijada“, od kojih je prva „Pršutijada“, u Mačkatu, već 13. januara, krajem meseca se nižu manifestacije, poput pihtijade, kobasicijade, slaninijade, pa slede februarski „Dani vina“ i vikendi kada se ide na „masne i mesne“ izlete.

Disnator u Tavankutu, zabijačka u Golubincima, ili svinjokolj u Hajdukovu - u osnovi su ista stvar. Jer, na sva tri mesta turisti mogu da umažu ruke i u autentičnom ambijentu prisustvuju nezaboravnom doživljaju. Ukoliko obuku kecelju i gumene čizme turisti se pridružuju velikom poslu, kao što su pripreme čvaraka, kobasica, majuški, džigernjača, slanina, krvavica, masti i raznih drugih đakonija. Za to vreme, za umorne radnike, domaćice pripremaju vruće krofne i štrudle s makom.

Džak pršute


ISKUSTVO je pokazalo da strani turisti u Srbiju dolaze zbog - manifestacija. Ima ih 2.500, ali je većina lokalnog karaktera. Sve manifestacije imaju miris, ukus i zvuk, pa je i čitava prošla godina bila proglašena za - gastronomsku. Međutim, ne bi slovenački turisti dolazili u Mačkat (na Zlatibor) da opojni miris sušenog mesa prvo nisu otkrili - domaći gosti.

Za vikend, 13. januara, treba se, dakle, zateći na Zlatiboru, jer se tada u Mačkatu održava „Pršutijada“. Vreva i gužva, pesma i igra, meze i rakija, moći će da se vide i dožive u svakom kutku postavljenih šatri. Prošlogodišnju „Pršutijadu“ posetilo je 20.000 turista, a najbolji proizvođači dobili su džak pršute, kvadratni metar slanine i 10 metara kobasice!

Međutim, gastronomske ture počinju i severno od Dunava, jer je već sredinom januara u Banatu selo Skorenovac spremno za goste. Turiste svuda domaćinski dočekuju, a oni koji krenu na izlete sa agencijama koje su uključene u projekat „Bogatstvo različitosti“, mogu da vide etno-kuću (sa vatrogasnim vozilima iz 1891. godine), čuju pevačke grupe, upoznaju se sa pukovnikom Vojske Srbije koji je 1999. godine oborio čuveni „stelt avion“ i probaju vruć hleb u njegovoj pekari. Obično se u to vreme u Deliblatu održava „Pihtijada“, pa je na meniju ovaj specijalitet uz kuvano vino.

Pihtije i tamburaši

OD sredine januara do marta ređaju se manifestacije, poput „Pihtijade“ u Deliblatu, Niškoj Banji i Rumenki (ove godine 10. po redu), „Slaninijade“ u Kačarevu (ove godine 26), „Kobasicijade“ u Turiji (ove godine 29), ali i nadaleko čuveni „sremski svinjokolj“ u Šidu, poznatiji pod imenom „Takmičenje u brzom klanju i obradi svinja“, gde će se početkom februara po 16. put takmičiti predstavnici Srbije, Mađarske, Slovačke i Hrvatske.

Sremski svinjokolj okupi i po nekoliko hiljada posetilaca koji na štandovima mogu kupiti mesne prerađevine po nižim cenama, kao i da za 200 dinara pojedu paprikaš, hleb i salatu. Tačno u podne ispred igrališta FK „Jednota“ počinje takmičenje u brzom klanju i preradi svinjskog mesa. Sledi takmičenje u brzom pravljenju kobasica u kojoj učestvuju ekipe od po pet članova. Takmiče se i proizvođači sremskih fermentisanih kobasica. Sve vreme atmosferu pravi tamburaški orkestar, a sve se završava svečanom svinjokoljskom večerom.

Slika

Ranijih godina turističke agencije vodile su na jednodnevni izlet od kraja novembra do Nove godine, kako bi stanovnici grada mogli da obezbede zimnicu. Sada se, međutim, putovanja organizuju od januara do marta kada su kobasice, šunke, slanine i ostale prerađevine spremne za jelo. Takođe, izleti se organizuju i za svaku od poznatih manifestacija.

„GUSANIJADA“

KRAJEM februara na severu Banata, u Mokrinu, održaće se 22. finale Svetskog prvenstva u nadmetanju gusana. Popularna „Gusanijada“ počinje uvek u 10 časova, a u ovom selu može se jesti salašarski kačkavalj, čuti pesme Mike Antića, videti jelke pokrivene snegom, ići na taljiganje ili vožnju saonicama s konjima, videti korinđaši, popiti kuvano vino uz kaljavu peć.

BROJKE

2.500. manifestacija se godišnje održi u Srbiji

1.000 ovakvih događaja nalazi se u zvaničnom kalendaru

15.000 posetilaca ima „Pršutijada“

3 „Pihtijade“ se održavaju u isto vreme


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Jan 2013, 11:46
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Stara planina: Radi četvorosed Konjarnik


Od danas će na Staroj planini početi sa radom četvorosed Konjarnik, tako da će u funkciji biti sve instalacije, objavljeno je iz Javnog preduzeća Skijališta Srbije.


Slika


U ski centru Tornik na Zlatiboru u utorak su pušteni u rad staza Zmajevac i ski lift Bandera.

Reč je o jednoj od najtežih staza u Srbiji, koja je pokrenuta zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima i radu sistema za veštačko osnežavanje.

Zmajevac spada u kategoriju crnih, teških staza i jedina je od staza u tom ski centru koja je dobila sertifikat Medjunarodne skijaške federacije.

U skijalištu na Torniku trenutna visina utabanog snega na stazama je do 30 centimetara (cm) i ski centar radi punim kapacitetom.

Ski centar Kopaonik od juče takodje radi punim kapacitetom, pošto je puštena u rad staza Ledenice.

Skijašima i borderima su na raspolaganju 24 žičare, kao i pripadajuće staze na kojima ima do 50 cm utabanog snega.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:20
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kuća Bore Stankovića

Nekada kuća Bore Stankovića, a danas svojevrstan muzej posvećen jednom od najznačajnijih književnika srpskog realizma, nalazi se u Vranju, u Baba Zlatinoj ulici broj 9. U nju se ulazi iz neuglednog sokačeta kroz staru kapiju, sličnu onoj kroz koju je lakim korakom, između bokora zelenog šimšira, prolazila Sofka. Osim muzeja, koji je otvoren 1867. godine, u kaldrmisanom dvorištu nalaze se: bunar, kuhinja sa ognjištem, koja je odvojena od kuće i veliki šam-dud .


Slika

Kuću je podigla baba Zlata, Borina baba, oko 1850. godine. Od rođenja slavnog pisca, pa sve do danas, malo toga je promenjeno u njoj. Tu su: podrum i sprat sa tremom i sobice sa ćilimima, sahanima, zarfovima, testijama, minderlucima, a sačuvana je i tapija o nasleđu kuće i priznanica o njenoj prodaji, koju je napisao Bora. Gostinska soba, koja je najveća prostorija u kući, nameštena je poluorijentalno. Do nje je baba-Zlatina soba, sa razbojem i gvozdenim krevetom, na kojem još stoji njen šareni ćilim. Tu je ona divanila ložeći vatru na ognjištu. Na zidovima sobe okačene su njene libade, kecelja Borine majke Vaske i lanac od sata Borinog oca Stojana.



Borisav, Bora Stanković, rodonačelnik modernog srpskog romana, veliki pesnik mladosti, ljubavi, prolaznosti života i ljudske tragike, rođen je u Vranju, 31. marta 1876. godine. U istom gradu je završio osnovnu školu i maturirao u gimnaziji. Pošto je rano ostao bez oba roditelja, odgajila ga je baba Zlata. Detinjstvo je proveo kao ubogi dečak, koji se na razne načine borio da preživi i zaradi po koju paru. Jedinu radost i odmor, činila su mu baba Zlatina pripovedanja o događajima i ljudima u vranjanskoj čaršiji. Iako je ona želela da Bora bude obućar, kao što su to bili njegov otac i deda, Bora je za sebe izabrao drugi put. Pravni fakultet završio je u Beogradu 1902. godine. Iste godine oženio se sa Angelinom Milutinović, a već sledeće je počeo da živi u Parizu. Godine 1904. vratio se u Beograd i zaposlio kao carinik. Tokom svog radnog veka, promenio je nekoliko profesija: bio je poreznik, kontrolor državne trošarine u Bajlonijevoj pivari i činovnik u ministarstvu. Kada je počeo Prvi svetski rat, preselio se u Kraljevo, potom u Niš, pa u Crnu Goru, gde je i zarobljen. Austrijanci su ga iz Podgorice deportovali u Derventu, odakle je pušten kući u Beograd. Godine 1920. počinje da radi na mestu činovnika u umetničkom odeljenju Ministarstva prosvete.

U staroj kući u Vranju, Bora je najviše voleo da sedi na malom doksatu, u hladu vinove loze. Zamišljen i zagledan u svoju maštu smišljao je likove, dijaloge i zaplete. Pogled mu se zaustavljao na obližnjoj česmi gde je, svakoga dana, u isto vreme, s krčagom u ruci, dolazila Sofka. Kažu da prava Sofka nije bila toliko lepa kao Borina, ali je bila posebna. Bila je izazovna koliko i čedna, a to je najviše podsticalo Stankovićevu maštu.

Oni koji su poznavali Boru kažu da on nije voleo mnogo da govori, niti da se smeje i da je ceo život ostao skroman i pomalo stidljiv. Svoju narav preneo je i na likove iz svojih dela. Baš kao i Bora Stanković i njegovi junaci su bili usamljeni i zatvoreni. Reagovali su strastveno i nagonski. Njihova sudbina je, skoro uvek, bila zapletena u trouglu sila koje čine novac, moral i eros.

Do kraja života, Bora je ostao privržen realističkim tradicijama, sevdahu juga i slikama iz detinjstva. Pisao je o rodnom Vranju početkom dvadesetog veka, na prekretnici između turskog i novog doba, kada je oslobođeno Otomanskog carstva i pripalo Srbiji. Verno je prikazivao svoju malu, balkansku palanku, baš kao što su pre njega to učinili Jakov Ignjatović sa Sent-Andrejom i Stevan Sremac sa Nišom. Bio je slikar strasnih, ali i stalnih sukoba između bogatih i siromašnih, starog i novog, pojedinca i društva. Pisao je o raslojavanju trgovačkih porodica, nostalgiji za mladošću, poetičnim ljubavima i uticaju seoskog duha na gradsku život.

Bora Stanković je pisao o sudbini žene više nego i jedan naš pisac. Žena je glavna junakinja u njegovim najboljim delima, u pripovetkama Uvela ruža i Pokojnikova žena, u drami Koštana i romanu Nečista krv. U Pokojnikovoj ženi junakinja se nemoćno bori protiv patrijarhalnih običaja. Ona kao da nema svoju ličnost i uvek nekom pripada: najpre je sestra svoje braće, pa žena svog muža, a posle muževljeve smrti njegova udovica - pokojnikova žena. Stalno je pred strogim ispitivačkim pogledom rodbine i sveta. Slika „suđenja“ otpadniku od društva, prepoznaje se i u drugim Borinim delima. Na jednoj strani je čaršija, koja je oličenje morala, a na drugoj je pojedinac, grešno biće koga lome sopstevni nagoni i strahovi.

Bora Stanković je ostavio brojna književna dela: pesme, pripovetke, drame i romane. Borin prvi objavljeni rad je pesma Majka na grobu svoga jedinca, 1894. godine. Potom su se ređali naslovi: Iz starog Jevanđelja, Koštana - komad iz vranjskog života u četiri čina s pevanjem, Stari dani...

Poeziju mladosti i nekadašnjeg života u rodnom gradu preneo je u pripovetke: Đurđevdan, U vinogradima, Nuška. Osujećenu ljubav, zbog razlike u staležu, prikazao je delima: Stari dani, U noći, Oni, Stanoja, Uvela ruža.

Zbirka Božji ljudi, sastavljena od kratkih pripovedaka i crtica, posvećena je odbačenima i prognanima koji žive u nekom svom, nestvarnom svetu.
Beogradske prilike tokom Prvog svetskog rata opisao je u memoarskom delu Pod okupacijom, objavljenom 1929. godine.

Slika

Drugi Stankovićev roman, nedovršen i posthumno objavljen Gazda Mladen, jeste povest o sudbini čoveka koji je postao dobrovoljna žrtva dužnosti i koji je zarad boljitka porodice žrtvovao sve, čak i voljenu ženu.

Autor prvog pravog modernog romana u srpskoj književnosti, odoleo je surovostima, ratnoj strahoti, preživeo je krupne uvrede beogradske kulturne čaršije i politikanata. Posle penzionisanja, već bolestan, Bora je živeo sa porodicom na Dorćolu. Nadajući se da će kraj dočekati u rodnom Vranju, kupio je plac u starom delu grada, u Sarajini. Nije stigao ni da ostari, Bora Stanković je umro u 53. godini, u oktobru 1927. godine, u Beogradu.

(Priredila Danijela Pantić)


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Vranje, najlepše od južne Srbije

Slika

vranje 300x168 Vranje, najlepše od južne SrbijeVranje je smešteno u južnoj Srbiji, središte je istoimene opštine u Pčinjskom okrugu. Leži u istoimenoj kotlini, na Vranjskoj rijeci, nedaleko od njene utoke u Južnu Moravu. Namernici i usputni putnici koji koridorom u pravcu Makedonije ili Grčke, imaju razloga da navrate i zadrže se u Vranju. Dobar geografski položaj, tradicija u banjskom lečenju, lekoviti prirodni i zdravstveni resursi, značajni manastiri, muzeji i arheološka nalazišta, važni kulturno-istorijski spomenici, odmaralište na Besnoj kobili, zavidan smeštaj i ishrana u brojnim ugostiteljskim objektima, tek su neke od turističkih ponuda u ovom delu Srbije.

Nezaobilazno mesto u Vranju za svakog posetioca je kuća-muzej čuvenog srpskog pisca Borisava Stankovića. Objekat u kome se rodio i živeo veliki srpski pripovedač, izgrađen je oko 1850. godine i nalazi se u Baba Zlatinoj ulici, koja i danas još uvek podseća na staro Vranje, koje je u svojim antologijskim delima ovekovečio veliki pisac. Još za života Bore Stankovića kuća je prodata, ali je kasnije otkupljena i 1967. godine pretvorena u muzej.

Jedno od kultnih mesta u Vranju je Beli most ili, kako ga Vranjanci zovu, Most ljubavi. Legendarni kulturno-istorijski objekat, koji je ucrtan u grb ove varoši, i danas pohode ljubavni parovi uoči venčanja. Most, koga je Selim-beg izgradio davne 1844. godine, nemi je svedok zabranjene i pogubne ljubavi između siromašnog Stojana i bogate hanume Ajše. Turiste privlači i Pašin konak u kome je smešten Narodni muzej.

U Pašinom konaku 1881. je otvorena vranjska gimnazija, u kojoj je nastavu pohađao i Bora Stanković. Ne treba zaobići ni česmu Đerenku u Gornjoj čaršiji, koja je podignuta za vreme osmanlijskog carstva kada su je Turci podarili raji zbog uspomene na svog omiljenog junaka Aliju Đerzeleza, koji se nesrećno zaljubio i zagledao u Srpkinju.

Slika

Slika

Na četiri kilometra od Vranja se nalaze ostaci srednjovekovnog utvrđenja Markovo kale. Nekadašnji grad, koji slovi za najstariji spomenik civilizacije u vranjskom kraju, izgrađen je još krajem 14. veka. Zanimljiva atrakcija je i staro tursko kupatilo hamam, izgrađeno u 17. veku. U ovo kupatilo odlazile su udavače sa pratnjom da se banjaju pre sklapanja braka, a opisao ih je Bora Stanković u „Nečistoj krvi“.

Značajan turistički adut ovog dela Srbije je i Vranjska Banja, udaljena od grada svega desetak kilometara. Banju okružuju obronci planina Besne kobile i Velikog Peštera obrasli vegetacijom. Iz tog razloga, leta su ovde vrlo prijatna, sa toplim danima i svežim noćima. Šumom obrasli visovi štite Banju i od jakih i hladnih vetrova. Danas je to banja sa najtoplijom mineralnom vodom u Evropi (96°C). Sa nadmorskom visinom od 380 m i lekovitom vodom blagotvorno deluje na ljudski organizam. Raj za kupače i ribolovce je obližnje Aleksandrovačko jezero, a za ljubitelje zimskih sportova tu su tereni na Besnoj kobili.

Ljubiteljima verskog turizma interesantna je poseta manastiru Sveti Prohor Pčinjski, jednoj od najstarijih srpskih svetinja. Manastir koji je, u podnožju planine Kozjak, vizantijski car Roman Diogen podigao u drugoj polovini 11. veka i posvetio ga ocu Prohoru.


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 17 Jan 2013, 10:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Valjevo: Turiste mame - pričama

Nova, još atraktivnija turistička ponuda dovela prve goste u grad na Kolubari. Čari projekta ekonomiste Jovana Grujića prvi osetili Požarevljani

Slika
Gosti iz Požarevca u jednoj od valjevskih vinarija

VALjEVO - Četiri su svojevrsne priče, namenjene domaćim gostima koji žele da upoznaju vrednosti Srbije: „Zakorači u milinu reke Gradac“, „Istraži valjevski put vina“, „Udahni jedinstvene Divčibare“ i „Otkrij Valjevo“, imaju za cilj da u ovaj kraj dođe što više turističkih grupa, koje bi se i zadržale nekoliko dana.

Tako je u Valjevu i okolini već boravilo 25 radnika Filijale RZZO iz Požarevca, oduševljenih posetom Kuli Nenadovića, Narodnom muzeju, Muselimovom konaku, jedinstvenoj trgovačkoj čaršiji Tešnjaru, manastiru Lelić...


- Požarevljani su bili iznenađeni kvalitetnim turističkim sadržajima za koje nisu ni znali, a naročito ih je impresionirao Narodni muzej, koji je nekoliko puta proglašen za najbolji u Srbiji. Naravno, veoma im se svidela i valjevska šnicla, te kolač od suvih šljiva, koji su prvi put probali - kaže Jovan Grujić, autor projekta „Jedna destinacija - četiri priče“.

I, zaista, turistički paket „Otkrij Valjevo“ gostima nudi kompletno upoznavanje sa kulturno-istorijskim i drugim vrednostima grada. „Istraži valjevski put vina“ priča je o ovdašnjim vinarijama: „Gradina“ iz Mrčića, „Pusula“ iz Miličinice i „Jelić“ iz Bujačića. Opet, „Zakorači u milinu reke Gradac“ nudi lepote kanjona najčistijeg vodotoka u Srbiji, a „Udahni jedinstvene Divčibare“ obećava atraktivan odmor na Valjevskim planinama.

Slika

- Ove četiri turističke priče idealne su za sve one koji žele da istinski predahnu od naporne radne nedelje - objašnjava Grujić. - Pri tome, ne moraju da brinu o prevozu, ishrani, smeštaju... gde će i kako. Da bi se odmorili, ne moraju da odlaze u druge zemlje, već mogu da uživaju u svom okruženju, usput otkrivajući sadržaje za koje, možda, nisu ni znali, a u valjevskom kraju mnogo toga ima da se vidi. Nadamo se da će ova ponuda posebno biti interesantna Beograđanima i Novosađanima.



I “VALjEVSKA PIVARA“

GRUJIĆ, inače diplomirani ekonomista, ističe da ga u ovoj ideji podržavaju kolege sa fakulteta u Beogradu, mladi stručnjaci okupljeni u organizaciji „Travel2Serbia“, a da se pridruži jedinstvenom turističkom projektu, saznajemo, namerna je i „Valjevska pivara“.

- Posebna atrakcija bila bi degustacija njihovog piva direktno „ispod čekića“, sa proizvodne trake, a sa nadležnima u Narodnom muzeju razgovarali smo o izradi mini-postavke posvećene istorijatu „Valjevske pivare“ - zaključuje Jovan Grujić.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Jan 2013, 14:46
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
"Nostalgija" završava zimsku sezonu


Zimska sezona muzejskog voza "Nostalgija", koji je saobraćao na relaciji Mokra Gora - Jatare - Mokra Gora, završava se u petak


Slika


BEOGRAD - Muzejski voz "Nostalgija" završiće sutra saobraćaj na Šarganskoj osmici u zimskom periodu, najavile su Železnice Srbije.

Voz od 25. decembra ide svakodnevno na relaciji Mokra Gora - Jatare - Mokra Gora sa polaskom u 11.40 sati.

Železnice su u slučajevima većeg interesovanja za vožnju "Nostalgijom" uvodile i vanredne polaske u 13.30 sati.

Cena karata za vožnju "Nostalgijom" tokom zime je već treću sezonu nepromenjena i iznosi 300 dinara, bez obzira na uzrast putnika.


I ove zimske sezone muzejsko-turistički voz mogao se iznajmiti za vožnju na relacijama Mokra Gora - Šargan Vitasi - Mokra Gora i Mokra Gora - Višegrad - Mokra Gora, a cena zakupa je 60.000 dinara za vožnju dizel vučom i 120.000 za vožnju parnjačom.

"Nostalgija" se može zakupiti i za noćnu vožnju , ali samo na relaciji Mokra Gora - Jatare - Mokra Gora, po ceni od 70.000 dinara.

Turistima su u muzejsko-turističkom kompleksu Šarganska osmica na raspolaganju i smeštajni kapaciteti Železnica Srbije u motelu Mokra Gora, konačištu Osmica i u planinskoj kući, sa oko 60 ležajeva.

Cene noćenja u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, kao i u trokrevetnim apartmanima, kreću se od 1.680 do 5.400 dinara.

Usluge u restoranima iznose - 300 dinara za doručak, 600 dinara za ručak i 600 dinara za večeru.

U ugostiteljskim objektima muzejsko-turističkog kompleksa Šarganska osmica turistima su na raspolaganju i polupansionske i pansionske usluge.

"Nostalgija" je u ovogodišnjoj letnjoj sezoni, koja je trajala od 15. aprila do 31. oktobra, u 658 vožnji prevezla oko 80.000 putnika.


Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 30 Jan 2013, 11:19
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Nedelja za parove u ski centrima Srbije


Nakon "Porodične nedelje“, preduzeće Skijališta Srbije od 3. do 10. februara organizuju program "Nedelja za parove“, u kojem će parovi imati popust od 15 odsto na kupljene dve sedmodnevne ski karte, saopštila je Turistička organizacija Srbije na svom internet sajtu.


Slika


Program "Nedelja za parove“ namenjen je parovima koji žele zajedno da skijaju u nekom od naših ski centara.

U toku "Nedelje za parove“ svi parovi imaju popust od 15 odsto na kupljene dve sedmodnevne ski karte, i to samo za ski pasove koji počinju 3. februara, a završavaju se 9. februara 2013. ili počinju 4. februara a završavaju se 10. februara.

Skijališta Srbije u istom vremenskom periodu nude popust na usluge smeštaja, rentiranja ski opreme i ski škole.

Za početak marta biće pripremljen poseban program za pripadnice lepšeg pola - "Ženska nedelja“ koja će trajati od 3. do 10. marta .

U toku "Ženske nedelje“ dame imaju popust od 15 odsto na sedmodnevne ski karte i to za ski pasove koji počinju 3. marta a završavaju se 9. marta ili počinju 3. marta a završavaju se 10. marta, navedeno je u saopštenju.


B92


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 92 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker