Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 14:51


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 30 Sep 2012, 06:16
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Dunavom kroz Srbiju

Dunav, druga po veličini reka Evrope, oduvek je opčinjavala ljude. Ne treba se čuditi da su mnoge od najranjih evropskih kultura, poput vinčanske ili starčevačke, ponikle na obalama ove reke.

Slika

Tok Dunava koji od Crnog mora zadire pravo u srce kontinenta bio je i najvažnija veza između mnogih civilizacija. U V stoleću pre nove ere, grčki istoričar Herodot, opisujući njemu poznat svet, zaključio je da je Istar najveća svetska reka i da je podjednako bogat vodom i leti i zimi.

Početkom naše ere, Rimljani su zaposeli desnu obalu reke i odlučili da sa druge strane moćnog vodotoka ostave varvarski svet. Vek kasnije car Trajan je osvojio Dakiju i preko Dunava sagradio prvi stalni most, remek-delo rimske arhitekture koje je zamislio i izveo genijalni Apolodor iz Damaska. Plinije Mlađi ostavio je verovatno najupečatljiviji utisak uskliknuvši samo: Magnum est stare in Danubii ripa, ''Veličanstveno je stajati na obali Dunava'', iskustvo koje i mnogi i danas dele. Danas znamo da Dunav nije najveća reka na svetu ali je svakako najvažnija u Evropi jer povezuje njen jugoistok i centar, a nakon otvaranja kanala za Majnu i Rajnu, postao je saobraćajnica koja vodi i u severnu Evropu.

Slika

Za svakog ljubitelja rečnog krstarenja Dunav predstavlja izuzetno zadovoljstvo jer omogućava kretanje kroz različite države i krajolike koji očaravaju svojim kontrastima. Dužina toka ove reke kroz Srbiju je 588 kilometara i upravo ovde Dunav postaje neobuzdano jaka reka koja nezaustavljivo prelazi iz mirnog toka kroz Panoniju u brzake Đerdapske klisure.

Kroz ravnicu Vojvodine

Dunav ulazi u Srbiju na 1488. kilometru od svog ušća, na mestu gde se susreću granice Mađarske, Srbije i Hrvatske. Tu on ima sve odlike ravničarske reke. Na mnogim mestima, pri visokom vodostaju reka se još uvek preliva preko obala i meandrira stvarajući brojne sprudove i rukavce. Na delovima na kojima se voda zadržava duže ili gde je nekad proticao glavni tok nastaju jedinstvene oaze izuzetno raznolikog biljnog i životinjskog sveta.

Slika

Uz Dunav se u Vojvodini nalaze i brojna lovišta koja nude mogućnosti da se zaviri u svet potpuno drugačiji od uređene i plodne ravnice koja ga okružuje. Dolazi se pre svega da se posmatraju retke vrste ptica i da se love izuzetni primerci jelena i veprova. Najznačajniji prirodni rezervati jesu: Nacionalni park Fruška gora, Apatinski rit, lovište ''Karađorđevo'', Petrovaradinsko-koviljski rit i Deliblatska peščara. Do većine njih može se doći i brodom, ili čamcem, ponekad i uz dosta provlačenja kroz male rukavce. Vojvođanski gradovi su mešavina kultura i vera, što se najbolje može videti po crkvama različitih veroispovesti koje se nalaze u svakom od njih.

Od Beograda do Đerdapa

Beograd, prestonica Srbije, nalazi se na 1170. kilometru toka Dunava. To je jedan od najstarijih evropskih gradova i svakako jedan od onih sa najburnijom prošlošću. Njegova glavna znamenitost jeste izuzetan položaj koji zauzima na ušću Save u Dunav, na raskrsnici puteva koji vode od Azije za srce Evrope. Na beogradskim obalama nalazi se nekoliko plaža i izletišta, a one u samom gradu krase bezbrojni splavovi. Na samom ušću dveju reka uzdiže se beogradska tvrđava, na mestu gde su još Kelti podigli svoj Singidun i na kojem su se lomila koplja mnogih vojski i naroda.

Nedaleko od Beograda, zaklonjeno vrbacima oko ušća Tamiša u Dunav, leži Pančevo. Nakon šarenolikih brda oko Grocke dospevamo do Smedereva i njegove čvste tvrđave, poslednjeg uporišta srpske srednjovekovne države.

Kroz Đerdapsku klisuru

Đerdap je najveća rečna klisura Evrope: prostire se od sela Vinci pred Golupcom (1048. km) do sela Kostol preko puta Turnu-Severina (931. kilometar). Ova velika klisura složena je od nekoliko manjih, od kojih je prva Golubačka, pa za njom slede Gospođin vir i Kazani, dok na kraju stoji Sipska klisura.

Slika

Đerdap je proglašen za nacionalni park zbog svojih osobitih geoloških, hidroloških i arheoloških karakteristika, kao i zbog bogatsktva flore i faune. Nekada besni tok Dunava, koji se valjao preko stena koje su izvirivale iz vode i punile jezom sve osim najiskusnijih brodara, danas je prilično krotka reka. Smirila ju je pre 35 godina hidroelektrana koja je znatno podigla nivo reke, posebno na najužim i nekada najopasnijim deonicama.

Ipak, svoj prvo kroćenje Đerdap je doživeo pre dve hiljade godina, kada je kroz dotle neprohodnu klisuru rimski car Trajan probio put. U uspomenu na završetak ovih kolosalnih radova postavio je, na 964. kilometru od ušća Dunava, veliku kamenu ploču – Trajanovu tablu. Nakon gradnje brane ploča je izdignuta na nešto više zemljište, te se i danas može videti u steni na samoj obali. Od plavljenja spaseno je i neolitsko naselje Lepenski vir, gde su prvi Evropljani još pre 5000 godina načinili svoje prve velike skulpture.


b92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Okt 2012, 05:33
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Dunavom kroz Srbiju

Slika

Putovanje od 2.850 kilometara druge po dužini evropske reke otpočinje na Švarcvaldu, gde se dva izvorišna kraka Dunava, Breg i Brigah kod grada Danauešinga spajaju u jedno, da bi na kraju stigao na svoje krajnje odredište – Crno more. Tok Dunava prolazi kroz čak deset evropskih država: Nemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Reka kojoj je čuveni kopozitor Johan Štraus posvetio valcer, izuzetno je važan deo transevropskog plovnog sistema. Plovni put Rajna - Majna - Dunav, dugačak 3.505 kilometara povezuje Atlantik i Mediteran, zapad i istok i pruža neograničene mogućnosti za plovidbu.



Postoje različite teorije o tome kako je ova moćna reka dobila naziv. Prema nekim izvorima, ime Dunav je keltskog porekla i jednostavno znači reka. Neki istoričari pak tvrde da je reč o kovanici koja je izvorno nastala od reči Dios i Zevs, što bi se moglo prevesti kao „Zevsova reka" ili „Božanska reka". Zanimljivo je da je Dunav jedina reka u Evropi koja teče od zapada prema istoku. Jedan od najvećih rimskih istoričara Gaj Kornelije Tacit ovako je pisao o Dunavu u prvom veku nove ere: „Dunav izvire na blagim, laganim padinama planine Abnobe, prolazi kroz mnoge narode i najzad se, u šest rukavaca, probija u Crno more a sedmi rukavac se gubi u močvarama".

Dunav je kroz vekove bio jedna od najstalnijih granica Rimskog carstva. U Srbiju Dunav ulazi kod Bezdana, na tromeđi Mađarske, Hrvatske i Srbije. Njegov tok kroz Srbiju dugačak je 588 kilometara. Kako se na njegovom proputovanju kroz Srbiju u njega uliva nekoliko većih reka, poput Tise, Save, Tamiša, Velike Morave i Timoka, Dunav se u našoj zemlji širi i pokazuje u svoj svojoj veličanstvenosti i lepoti.

Za sve ljubitelje krstarenja, krstarenje Dunavom na njegovom toku kroz Srbiju predstavlja poseban događaj. Sliku mirne ravničarske reke koju ima dok protiče duž ravne Vojvodine ubrzo smenjuje predeo jedne od najlepših i najvećih klisura Evrope – Đerdapske klisure, koju još nazivaju „Gvozdena kapija". Dok plovidba teče smenjuju se neverovatne slike prirode, lepota sedam srednjovekovnih tvrđava duž njegovog toka, arheološki lokaliteti poput Vinče, Viminacijuma i Trajanove table. Pored toga, rečne obale Dunava, livade i šume na njima nastanjuju mnoge retke biljne i životinjske vrste. Na pauzama putovanja, u etno domaćinstvima na njegovim obalama strane i domaće turiste sačekaće tradicionalni srpski specijaliteti naše kuhinje i dobra vina koja će dugo pamtiti.

Krajolik koji varira od nizije pa do brdskih predela i klisura, tragovi davno prohujalih vremena na njegovim obalama, nestvarno raskošna prirodna lepota i tradicionalno gostoljubivi domaćini svuda gde brod pristane razlog su što plovidba Dunavom kroz Srbiju predstavlja nezaboravno i jedinstveno iskustvo.


guca


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Okt 2012, 05:40
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Dunav

Slika


Osnovni geografski podaci:
Dužina toka kroz Srbiju 588 km
Plovnost celim tokom
Površina sliva 102.350 km²
Najveća širina 2.000 m
Najmanja širina 147 m
Najveća dubina 92 m


Dunav je najznačajnija evropska reka. Sastavni je deo transevropskog plovidbenog sistema Rajna-Majna-Dunav, koji svojom dužinom od 3.505 km plovnog puta spaja Atlantik i Mediteran, povezuje zapad i istok Evrope.
Dunav je i kroz istoriju uvek bio važan međunarodni plovni put. Dugo vremena bio je severoistočna granica rimske imperije. Danas teče kroz ili čini granicu deset zemalja: Nemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunija, Moldavija i Ukrajina. Izvire na planini Švarcvald u Nemačkoj i uliva se u Crno more na prostoru Rumunije. Tokom dugim 2.888 km predstavlja drugu po veličini evropsku reku (posle Volge duge 3.692 km).
Na svom toku kroz Srbiju, dugom 588 km, Dunav se proteže od tromeđe Srbije, Mađarske i Hrvatske do ušća Timoka, na tromeđi Srbije, Bugarske i Rumunije. Prolazi kroz živopisnu vojvođansku ravnicu i nacionalne parkove Fruška gora i Đerdap. Pored prirodnog blaga, brojne su kulturno-istorijske vrednosti koje se nižu duž njegovih obala.
Dunav je najpopularnija reka na svetu za rečna krstarenja, te predstavlja veliki turistički potencijal Srbije ali i opštine Inđija, kojoj pripada atraktivan deo toka smešten na prostoru između dva najveća gradska centra - Beograda i Novog Sada.


ribolovnautika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Okt 2012, 05:42
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Dunav

Kao važan deo istorije Srbije, Dunav, grandiozni spomenik prirode, bio je i ostao mesto spajanja i razdvajanja država i naroda

Slika

Ne postoji reka koja bolje od Dunava oslikava svu različitost, složenost, ali i lepotu Srbije. Dunav je oduvek bio veoma važan deo istorije ovih prostora. Druga po veličini reka Evrope, on je mnogo vekova činio prirodnu granicu Srbije i Austrougarskog carstva, a i simbolično je bio linija koja je delila Istok i Zapad.

Danas, ova reka mnogo više spaja nego što razdvaja ljude. Ona prolazi kroz deset zemalja, a tvrđave i utvrđenja na njenoj obali ostala iz prošlosti, kao i moderni gradovi, čine je i najpopularnijom evropskom rekom za turistička krstarenja. Samo u Srbiji, ploveći dolinom Dunava videćete ostatke sedam tvrđava i proći pored nekih od najlepših gradova ove zemlje.

Dunav nastaje spajanjem manjih reka Brege i Brigaha na planini Švarcvald u Nemačkoj, a uliva se u Crno more na teritoriji Rumunije. Deo je plovnog kanala Rajna-Majna-Dunav.

Kroz Srbiju teče od granice sa Hrvatskom i Mađarskom do granice sa Rumunijom i Bugarskom dužinom od 588 kilometara. Plovan je celim svojim tokom kroz Srbiju i protiče kroz dva najveća gradska turistička centra ove zemlje – Beograd i Novi Sad.

U Vojvodini, Dunav je deo kanala Dunav-Tisa-Dunav izgrađenog za zaštitu od poplava i navodnjavanje. Ovaj kanal izuzetno je atraktivan za vožnju brodom ili čamcem, a pravo je mesto i za ljubitelje pecanja željne dobrog ulova.

Svi oni koji se upute na plovidbu Dunavnom imaće priliku da uživaju u jedinstvenom spoju kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih lepota Srbije. Od savremenih gradova do drevnih tvrđava, ova reka prolazi i kroz dva nacionalna parka – Đerdap i Fruška Gora, a svojim tokom useca i najveću klisuru Evrope – Đerdapsku klisuru.

Ovaj grandiozni spomenik prirode, dom je mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta i pravo je mesto za sve koji vole miran i opuštajući odmor u prirodi daleko od velikih gradova.

Kako je Dunav od davnina bio granica raznih carstava i naroda, na njegovim obalama je moguće videti veliki broj utvrđenja i tvrđava.

Idući dolinom Dunava, od njegovog ulaska u Srbiju prema istoku, moguće je videti ostatke sledećih tvrđava: Bač, Petrovaradin, Beograd, Smederevo, Ram, Golubac i Fetislam. Obići i čuti istoriju, legende i mitove ovih mesta, znači upoznati i razumeti dobar deo srpske istorije, pa ih zato preporučujemo kao mesta koja ne bi trebalo propustiti.

Na Dunavu se nalaze i hidroelektrane “Đerdap I” i “Đerdap II” od kojih je prva izgrađena davne 1972. godine u saradnji sa Rumunijom, a obe su i danas u funkciji.

Kada ste već ovde, ne propustite…

Na Dunavu se odvijaju najveći muzički festivali u Srbiji.

Na Petrovaradinskoj tvrđavi, u prvoj polovini jula održava se jedan od najvećih evropskih muzičkih festivala – EXIT festival, na kome možete čuti najveća svetska muzička imena.

Na ušću Save i Dunava u Beogradu, u drugoj polovini avgusta, odvija se Beer Fest gde ćete se sigurno dobro zabaviti uz hladno pivo i dobru muziku regionalnih i domaćih bendova.


serbia


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Okt 2012, 19:09
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Resized Image - Click For Actual Size
Klik na sliku za punu veličinu

Turistička mapa Dunava kroz opštinu Inđija


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 08 Jan 2017, 14:49
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 08 Jan 2017, 14:51
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 08 Jan 2017, 14:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 04 Feb 2017, 21:42
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Bezdan, Dunav – vodeno naselje na tromedji

Bezdan je „vodeno naselje” na tromeđi Srbije, Hrvatske i Mađarske.

Slika

Slika

Bezdan je jedno od većih mesta u severo-zapadnoj Bačkoj. Leži na levoj obali Dunava,u blizini srpsko-mađarske,odnosno srpsko – hrvatske državne granice. Udaljen je 18 km od Sombora. To je naselje u ravnici, na 90 metara nadmorske visine.Ako Bezdan i okolinu čine vode i šume, onda njegovu dušu čini bogatstvo različitosti stanovništva i zanatska kreativnost pojedinaca.

Slika

Bezdan je „vodeno naselje” na tromeđi Srbije, Hrvatske i Mađarske. Prožima ga sedam kanala isprepletenih mostovima i mostićima povezanih sa Dunavom i okruženih stoletnim šumama. Nakon pecanja, lagane vožnje biciklima ili šetnje po ovim divnim predelima, putnici se mogu odmoriti u nekoj od čardi gde se, osim osveženja nude i riblji speci- jaliteti, a smeštajni kapaciteti postoje u vikend naseljima na kanalima ili u Bezdanu.
Arheološka nalazišta u Bezdanu i okolini govore o tome da se čovek ovde nastanio pre 6000 godina. Najstarije nalazište je Zelena humka.Na lokalitetima u južnom delu naselja ( Cigány gödör ) i kod Zelene humke otkrivena su pod zemljom naselja sa raznim građevinskim objektima, posuđe od pečene zemlje, kao i alatke od uglačanog kamena.

Slika

Krajem IX veka,doseljavanjem Mađara,nastale su velike društveno-ekonomske promene na području današnjeg Bezdana.Na višim predelima,na obalama Dunava, Vajaša, Mostonge, Seka ( Kiđoša ),između kojih je bilo mnogo močvara, stajaćih voda, potoka, jezera, pašnjaka,šuma i oranica,f ormiralo se nekoliko naselja:
Bodrog, Hajsentlerinc( 1173 ), Kenđ ( 1189 ), Udvard, Seleš ( 1255 ), Paka ( 1280 ), Bortanj ( 1263, vlasništvo porodice Buljan od Kuluda – danas kolut ) i Baćan ( 1305 ). Baćan se nalazio severno od Bodroga i istočno od Bortanja, pa proizilazi da se selo nalazilo između današnjeg Koluta i Bačkog Monoštora, na mestu današnjeg Bezdana.
Nakon Mohačke bitke ( 1526 ) mađarsko stanovništvo se povuklo severnije, a na njihovo mesto su sa juga došli Srbi.
Bezdan se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1579.g. Tada je u selu živelo 10 porodica. Naselje su, verovatno, 1593.g. uništili Tatari. Narednih decenija ovaj kraj pominje se kao pustara Bezdan.

Bezdan, Dunav – vodeno naselje na tromedji

Početkom XVIII veka, 2 km južnije od današnjeg Bezdana, doseljenici srpske i hrvatske nacionalno sti osnivaju Štrbac. Oni su se pretežno bavili gajenjem ovaca. Jedne godine im je od nekog oboljenja uginuo veliki broj ovaca. Stanovnici su tada dali zavet,ukoliko se oslobode ove nesreće,da će podići kapelu. Nesreća je prošla i oni su ( između 1710. i 1720.g. ) podigli Kapelu Svete trojice ( da nas na uglu Puste ulice i Somborskog puta,pored Doma kulture ).Ova kapela je najstariji sačuvani rimokatolički spomenik u Vojvodini koji je podigao narod.

Slika

Posle proterivanja Turaka (1687) županija Bodrog je započela izgradnju nasipnog puta od Bezda na do Šebešfoka, sa mostom preko rečice Bezdan. Pisani dokumenti bezdansku skelu na Dunavu pominju prvi put 1738.g. Radi la je do 1974.g. kada je završena izgradnja Mosta 51. divizije.
U centru mesta se nalazi naša lekovita banja, koja u zadnjih 90 godi na sa svojih 96 bolesničkih kreveta razvila u jedan moderan rehabili tacioni kompleks. Mineralna voda pripada kategoriji alkalnih natrijum hidrokarbonatnih voda bogatih jodom sa temperaturom od 26°C i 37°C. Imamo 2 zatvorena bazena, 3 kinezi sale, odeljak za elektro, parafin, radnu, podvodnu, hidro, lasero – terapiju i ručnu masažu.

Slika

U svetu je Bezdan jedinsten i po proizvodnji svilenog damasta .Tkačnica svilenog damasta ”Novitet Dunav”, kulturno dobro pod zaštitom države. Izrada proizvoda i danas se vrši isključivo na ručnim razbojima žakard tkanja sa bušenim karticama, koje datiraju iz 1871. god. Proizvodnja se vrši na 18 drvenih razboja.Sirovinski sastav mate rija je 49% pamuka i 51% rayon svila. Proizvodni program sačinjava ručno tkani svileni damast – stolnjaci, nadstolnjaci, salvete, navlake za posteljinu. Svaki proizvedeni predmet je unikat, a odiše stilom i bogatstvom osećaja za sklad i lepotu. Radno vreme:po dogovoru uz obaveznu najavu. Mogućnost kupovine proizvodnog programa tkačnice po fabričkim cenama.

Slika

U ovom mestu sa oko 6.500 stanovnika živi više od 10 različitih nacionalnih zajednica a više od polo vine stanovništva čine Mađari.
Na ulazu u mesto se nalazi etno kuća „Jelena“ sa više od 2000 različitih eksponata i tradicionalnih predme ta.U dvorištu se može organizovati i foklorni program ili doček dobrodošlice.

Slika

Prevodnica na Dunavu ima istorijsku vrednost s obzirom na to da je ovde po prvi put prema Ajfelovim nacrtima primenjeno podvodno betoniranje. U neposrednoj blizini prevodnice nalazi se i mini muzej podvodnog betoniranja.
Specifični ambijent pogodan kako ljubiteljima odličnog bezdanskog paprikaša tako i školama koje žele đacima da približe prirodu je u Ekološkoj radionici „Baračka“. Ovde nema tekuće vode ni struje, sobe su sa improvizovanim krevetima. Mesto pogodno za avanturiste i entuzijaste.

Slika

Lokalni specijaliteti:

Začin – bezdanska crvena mlevena paprika, riblji paprikaš sa domaćim testom, riba sa tanji – rače. U Bezdanu možete dobiti i savete oko zdrave hrane posebno za šećerne bolesnike i alergične na gluten.

Čarda Kod Srećka-Šebešfok


agroinfotel,fotografije preuzete sa bezdanorgrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Dunavom kroz Srbiju  |  Poslato: 04 Feb 2017, 22:18
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Istorijat O Bezdanu

Bezdan je bačko naselje na severozapadu Vojvodine.
Popularno se naziva "vodeno naselje" jer je okruženo vodenim tokovima i do njega se može stići jedino preko mostova. Jedno je od većih seoskih naselja u Bačkoj. Uz Sombor i Kljajićevo među najvećima je u somborskoj opštini. Po najnovijem popisu iz 2002. godine u Bezdanu živi 5.263 stanovnika. Bezdan je multinacionalno naselje u kome živi 25 nacionalnosti. Većinu čine Mađari. Poljoprivreda je najvažnija privredna grana. Posebno se ističu pošumljene površine (više od 10% teritorija), što nije karakteristično za vojvođanska naselja.

Slika

Bezdan je staro vojvođansko naselje. Prvi put je spomenut 1305. godine pod nazivom Battyan. Godine 1341. naziv je promijenjen u Berčan. Naselje je uništeno u XIV. stoljeću pod najezdom Turaka. U XV. stoljeću spominje se kao malo ribarsko mjesto. Protjerivanjem Turaka počinje neorganizirano naseljavanje Dunavom. Prvi stanovnici bili su Poljaci, Česi, Nijemci i pripadnici nekih drugih slavenskih narodq. Godine 1762. počinje planska kolonizacija i građenje naselja, dok je 1755. godine izgrađena prva crkva. Današnja crkva je izgrađena 1846. godine i od tada se naselje razvija u pravcu istoka.

Resized Image - Click For Actual Size

Bezdan je jedno od većih mesta u severo-zapadnoj Bačkoj. Leži na levoj obali Dunava, u blizini srpsko - mađarske, odnosno srpsko - hrvatske državne granice. Udaljen je 18 km od Sombora. To je naselje u ravnici, na 90 metara nadmorske visine.
Tokom viševekovnog migracionog procesa, Bezdan je postao etnički šarolik, ali sa pretežno mađarskim stanovništvom. Po popisu iz 2002.g. broj stanovnika je 5263, od čega je 2983 mađarske nacionalnosti ( 56,68% ). Do 1918.g. Bezdan je pripadao Mađarskoj, od 1918.g. Kraljevini SHS, od 1929.g. Kraljevini Jugoslaviji, od 1941.g. Mađarskoj, a od 1944.g. opet Jugoslaviji ( FNRJ, SFRJ, SRJ, SCG ).
Povoljan geografski položaj, prirodne lepote i značajni istorijski događaji veoma su povoljno uticali na privredni, kulturni i turistički razvoj Bezdana.

Slika

Arheološka nalazišta u Bezdanu i okolini govore o tome da se čovek ovde nastanio pre 6000 godina. Najstarije nalazište je Zelena humka. Na lokalitetima u južnom delu naselja ( Cigánygödör ) i kod Zelene humke otkrivena su pod zemljom naselja sa raznim građevinskim objektima, posuđe od pečene zemlje, kao i alatke od uglačanog kamena.
Krajem IX veka, doseljavanjem Mađara, nastale su velike društveno-ekonomske promene na području današnjeg Bezdana. Na višim predelima, na obalama Dunava, Vajaša, Mostonge, Seka ( Kiđoša ), između kojih je bilo mnogo močvara, stajaćih voda, potoka, jezera, pašnjaka, šuma i oranica, formiralo se nekoliko naselja: Bodrog, Hajsentlerinc ( 1173 ), Kenđ ( 1189 ), Udvard, Seleš ( 1255 ), Paka ( 1280 ), Bortanj ( 1263, vlasništvo porodice Buljan od Kuluda - danas kolut ) i Baćan ( 1305 ). Baćan se nalazio severno od Bodroga i istočno od Bortanja, pa proizilazi da se selo nalazilo između današnjeg Koluta i Bačkog Monoštora, na mestu današnjeg Bezdana.

Resized Image - Click For Actual Size

Nakon Mohačke bitke ( 1526 ) mađarsko stanovništvo se povuklo severnije, a na njihovo mesto su s juga došli Srbi.
Bezdan se u pisanim dokumentima prvi put pominje 1579.g. Tada je u selu živelo 10 porodica. Naselje su, verovatno, 1593.g. uništili Tatari. Narednih decenija ovaj kraj pominje se kao pustara Bezdan.
Početkom XVIII veka, 2 km južnije od današnjeg Bezdana, doseljenici srpske i hrvatske nacionalnosti osnivaju Štrbac. Oni su se pretežno bavili gajenjem ovaca. Jedne godine im je od nekog oboljenja uginuo veliki broj ovaca. Stanovnici su tada dali zavet, ukoliko se oslobode ove nesreće, da će podići kapelu. Nesreća je prošla i oni su ( između 1710. i 1720.g. ) podigli Kapelu Svete trojice ( danas na uglu Puste ulice i Somborskog puta, pored Doma kulture ). Ova kapela je najstariji sačuvani rimokatolički spomenik u Vojvodini koji je podigao narod.

Resized Image - Click For Actual Size

Na pustaru Bezdan tridesetih godina XVIII veka doselili su se ribari iz županija Šomođ i Zala, a zatečenu kapelu su koristili kao bogomolju.
Posle proterivanja Turaka ( 1687 ) županija Bodrog je započela izgradnju nasipnog puta od Bezdana do Šebešfoka, sa mostom preko rečice Bezdan. Pisani dokumenti bezdansku skelu na Dunavu pominju prvi put 1738.g. Radila je do 1974.g. kada je završena izgradnja Mosta 51. divizije.
Mađarska Kraljevska komora u jesen 1742.g., posredstvom Lošonci Jožefa, naseljava na bezdanskoj pustari 60 mađarskih rimokatoličkih porodica iz županija Tolna, Baranja, Vesprem i Šomođ. Prve kuće su napravili na uzvišici pored rečice Bezdan i puta koji je povezivao Kolut sa Bačkim Monoštorom. Tako su nastale prve ulice, koje su se zvale: Glavna ulica, Kolutska ulica i Stara ulica. Zidovi prvih kuća su od trske i pruća, oblepljeni blatom, a krov je od trske. Prva crkva, koja se srušila ili je izgorela 1755.g, bila je od istog materijala. Naredne godine tu je podignuta druga crkva, ali od tvrdog materijala.

Slika

1743.g. izabrano je poglavarstvo sela. Andraš Kiralj je izabran za kantora-učitelja, dok je Pal Hazi ( administrator u župnom uredu ) počeo da vodi matične knjige. O zdravstvenom stanju doseljenika su brinuli hirurg - Peter Nemet, i babica - Tereza Cizek.
Prvi popis stanovništva je obavljen 1746.g. U selu je bilo ukupno 172 kuće. Selo je imalo paroha, beležnika, učitelja, mesara, krčmara i crkvenog slugu. 1748.g. Bezdan ima 1492 stanovnika.
Pedesetih godina XVIII veka zidane su prve zgrade od cigle. Izgrađene su Carinska zgrada, Čarda kod pristaništa-skele i Vlastelinka krčma. Prve vodenice na Dunavu pojavile su se oko 1760.g. ( nestale su posle II svetskog rata ).
Selo je podiglo školu od tvrdog materijala i sastojala se od dve prostorije ( učionice i odaje za učitelja ). Nalazila se na uglu današnje Crkvene ulice i Ulice žrtava fašizma ( do nedavno zgrada banke ). Radila je cele godine, sem u vreme žetve i berbe.
1751.g. je bila velika poplava: vodeni talasi Dunava stigli su čak do sela.
1763.g. selo ima 2368 stanovnika. U selo se naseljava značajan broj Čeha, Moravaca, Slovaka i Nemaca.
10. aprila 1772.g. carica Marija Terezija potpisuje povelju slobodne varošice Bezdan. Među ostalim pravima Bezdan je dobio pravo na održavanje četiri godišnja vašara. Na čelu varošice bio je Magistrat sa 12 senatora.
1791.g. varošica ima 3440 stanovnika.
Stanovnici su prve mrtve sahranjivali oko kapele Svete trojice ( sve do izgradnje prve crkve ). Od 1743, ugledajući se na običaje, doseljenici mrtve počinju da sahranjuju oko crkve. Oba groblja su potpuno iščezla do 1810.g.
1794.g. otvorena su dva nova groblja izvan Bezdana: Istočno i Južno groblje. Oba groblja su zatvorena 1850, a potpuno uništena 1900.g. Današnje Gornje groblje je začeto 1848, a Donje groblje 1844.g.
21. avgusta 1794.g. izbio je velik požar koji je zahvatio centar mesta. Izgorelo je 56 objekata, Opštinska kuća, škola i crkva.

Resized Image - Click For Actual Size

1804.g. je nastavljena gradnja odbrambenog nasipa od Šebešfoka do Dunava. Na ovom delu nasipa napravljena su još tri mosta. Te godine građen je i nasip Kolut-Bezdan-Bački Monoštor.
1806.g. na mestu stare škole izgrađena je nova. Sastojala se od učionice, prostorije za stan učitelja i prostorije za stan kantora. Bila je pokrivena trskom.
1822.g. prilikom visokog vodostaja Dunava, došlo je do probijanja nasipa kod Bačkog Monoštora. Uništen je ulaz u Francov kanal, čija je izgradnja trajala od 1793. do 1802.g.
1828.g. županija je mobilisala stanovništvo za izgradnju prve odbrambene linije od poplave Dunava.
1829.g. stanovnici su podigli spomenik Svetog trojstva.
1831.g. je harala kolera, od koje je obolelo 700-800 ljudi, a umrlo 350. Janoš Volf, apotekar, otvara prvu apoteku ( na mestu današnje ).
Zbog velikog broja dece, 1841.g. je ,pored zavetne kapele, podignuta i druga škola. 1845. postoji sirotinjski dom, izgrađen dobrovoljnim prilozima stanovništva.Nasipni put od Bezdana do Šebešfoka popločan je ciglom. To je tada bio najsavremeniji put u Bačkoj.
Početkom 1837. počelo se razmišljati o gradnji nove crkve, na mestu stare. Gradnja je počela aprila 1846. a završena decembra 1847.g. Građena je u romanskom stilu i ima tri lađe. Toranj je visok 38 metara.

Resized Image - Click For Actual Size

1848.g. počeo je da radi dr Ferenc Čihaš, najpre kao hirurg, a kasnije kao lekar. Od 1852.g. u matičnim knjigama su počeli ubeležavati uzroke smrti ( na latinskom jeziku ).
U leto 1850.g. počelo je isušivanje močvara na teritoriji Bezdana. U decembru su selo opkolili vukovi; poslednji put u istoriji ovog kraja pojavili su se u većem broju. Organizovana je hajka za njihovo uništavanje.
15. aprila 1851.g. izbio je požar blizu crkve, u kojem je izgorelo devet kuća.
Jula 1853.g. bila je velika poplava. Dunav je probio nasip Santovo-Bezdan. Pored puta Dunav-Sombor 1854. su zasađene mladice dudova.
Između 1854. i 1856.g. gradi se ''Šlajz'' na Dunavu. Ovde je prvi put u Evropi korišćen beton za gradnju objekata na vodi i u vodi. Cement je pečen na licu mesta. Završetkom ovog objekta i novog kraka Francovog kanala, od Dunava do ''Češkog mosta'', ulaz u kanal premešten je iz Bačkog Monoštora u Bezdan. Objekat je rađen prema projektu Ferenca Mihalika, a izgradnju su pratili stručnjaci iz cele Evrope.
Parobrodsko pristanište na Dunavu izgrađeno je 1858.g.
1856.g. porušena je stara Centralna škola i podignuta nova sa tri učionice. 1864.g. pošta je opremljena telegrafom.
1865.g. ilegalno je oformljeno Katoličko momačko udruženje, a otvorena je Građanska čitaonica. 1869. se osniva Bezdansko pevačko društvo, 1870. Bezdansko fortunsko udruženje, 1871. Bezdansko kasino udruženje, 1872. Prvo bezdansko pogrebno udruženje, 1873. Bezdanski pučki krug, 1879. Bezdansko vatrogasno udruženje, 1880. Bezdansko momačko udruženje, 1896. Bezdanska čitaonica, 1898. Bezdansko građansko udruženje itd.
1870.g. donet je Zakon o školstvu. Prema njemu, školom je upravljao školski odbor, a neposredni rukovodilac postao je direktor škole. Škola je 1874. postala opštinska, a od 1911. državna. Od 1875. prvi direktor-učitelj bio je Ferenc Molnar.
1879.g. učenici škole organizuju predstavu, a od čistog prihoda predstave osnivaju školsku biblioteku, dajući pomoć i Bezdanskoj čitaonici.
1884.g. otvara se škola za šegrte, a 1894.g. za 259 dece otvaraju se dva zabavišta. 1910.g. na periferiji su izgrađena tri nova zabavišta.
Između 1866. i 1870.g. izgrađen je put od Dunava do Sombora. Put je obložen ciglom.
1872.g. počeo je putnički saobraćaj na Francovom kanalu.
1871.g. doselio se u Bezdan Janoš Šmit, umetnički tkač. Tada su bezdanski tkači napustili rad sa kudeljom i lanom i počeli tkanje uvoznog, specijalno obrađenog lana iz Češke i Engleske, za izradu damasta.
Radi unapređivanja svilarstva, 1878. Endre Štahuljak osniva rasadnik za dudove: pored puteva sadi se samo ovo drveće. Ipak, najveći podvig E. Štahuljaka je to što je 1876.g., kada je Dunav probio nasip kod Baje a voda stigla do mosta na Šebešfoku, kružnim nasipom odbranio ustavu i tako spasio od poplave celu severozapadnu Bačku. Za to je i odlikovan.
Tokom leta 1873.g. harala je epidemija kolere. Te godine je umro svaki osmi stanovnik Bezdana.
1881.g. otvara se žandarmerijska stanica, a 1883. se osniva Vodna zajednica za Veliko ostrvo.
1890.g. Bezdan ima najveći broj stanovnika u svojoj istoriji, ukupno 8366.
1891.g. osniva se Udruženje zanatlija, 1890. Karolj Gutman otvara mlekaru, a na gornjem plandištu se grade peći za pečenje cigle; Erne Šneler otvara knjigoveznicu i izdaje prve razglednice o gradu; 1891. osniva se Prva bezdanska štedionica; 1894. otvaraju se dve tvornice soda-vode; 1895. Karolj Rohem osniva ugljaru; 1899. uvodi se telefon u objekte francovog kanala i na liniji Bezdan-Dunav ( 1901 ).

Resized Image - Click For Actual Size

28. februara 1899.g. veliki požar u Novoj ulici uništio je 30 kuća i 60 drugih objekata.
1902-1903.g. izvršena je komasacija u Bezdanu.
1910.g. Jožeg Gas otvara štampariju i trgovinu papirom; Ferenc Bošnjak i ortaci izgradili su prvu ciglanu ( 1907 ), električnu centralu ( 1911 ) i prvi parni mlin ( 1909 ).
1912.g. završena je železnička pruga Baja-Sombor. Makadamski put od današnje državne granice do Bezdana izgrađen je 1913.g. Iste godine je izbušen i prvi arteški bunar.

Resized Image - Click For Actual Size

Za vreme I svetskog rata menja se život u Bezdanu. Rat je prekinuo privredni i kulturni razvoj. Osniva se Crveni krst, a dobrovoljnim prilozima stanovništvo oprema ratnu bolnicu sa 100 kreveta. 1917.g. stanovništvo je već gladovalo. U opštini je bilo 468 nezbrinutih porodica.
Krajem 1918.g. nastalo je dvovlašće. Naredbe i uputstva su stizala i iz Budimpešte i iz komande Srpske kraljevske vojske. Januara 1919.g. obaveštava se stanovništvo da je Velika narodna skupština u Novom Sadu priključila Bačku, Banat i Baranju Kraljevini SHS.
1913.g. mr ph. Šandor Slavik otvara drugu apoteku u Bezdanu. Dr Imre Kalman i dr Nandor Poper otvaraju privatne ordinacije. 1923. počeo je da radi prvi zubar u opštini, Andraš Keteleš.
Oživljava i privreda. 1919. počela je s radom ciglana. Osniva se preduzeće za izradu kutija i nalepnica. Električna centrala redovno isporučuje el. energiju stanovništvu. Jožef Vajs dobija dozvolu za uspostavljanje omnibuskog saobraćaja između Sombora i Bezdana. 1921. je proradila železnica. U mesnom saobraćaju koristi se 10 fijakera, 7 kola sa oprugama, a ima i dva automobila.

Resized Image - Click For Actual Size

Od 1920.g. ( Trijanonski ugovor ) matične knjige se vode na srpskom jeziku.
1927.g. pominje se bioskop u Bezdanu.
1929.g. put Dunav-Sombor dobija makadamsku košuljicu.
U opštini su bila 7793 stanovnika: 5130 Mađara, 2448 Nemaca, 115 Jevreja, 98 Jugoslovena i dva ostala.
1938.g. završena je izgradnja carinarnice na Dunavu, makadamskog puta preko Ostrva ( 1939 ), a 1940.g. opštinskog lekovitog kupatila iz kojeg se narednih decenija razvila bolnička ustanova fizikalne medicine i rehabilitacije.
11. aprila 1941.g. Bezdan su napustili i poslednji državni službenici, učitelji i žandari, koji nisu bili starosedeoci. U noći između 11. i 12. aprila povlače se s granice poslednje jugoslovenske vojne jedinice. Oko 5 časova izjutra čule su se eksplozije. Srušeni su most Dora i železnička stanica.
Za vreme okupacije, Bezdansko sportsko udruženje postiže izuzetne rezultate. 1941.g. osvaja prvenstvo okupirane teritorije odigrano po kup sistemu.Najtežu sudbinu su doživeli Jevreji. Više od 60 Jevreja je odvedeno u logore 1944.g. gde je većina stradala. Nemačko stanovništvo polako napušta mesto. Bezdan je napustilo 1000 lica.
1944.g. u Batinskoj bici poginulo je oko 5000 jugoslovenskih, sovjetskih, mađarskih i nemačkih vojnika.
21. oktobra oslobođen je Sombor. Još istog dana prethodnica Crvene armije stigla je do Bezdana.
24. oktobra iz Sombora je stiglo 20 partizana i uspostavili su vojnu partizansku stanicu.
1945.g. 605 članova 109 dalmatinskih, kordunaških, ličkih, hercegovačkih i dr. porodica se nastanilo u napuštenim nemačkim kućama.
Između 1945. i 1947.g. , s optužbom da nisu ispunili svoje obaveze, zemljoradnicima je oduzeta imovina i primorani su da se udruže u zadruge.
1947.g. osnovano je Bezdansko mađarsko kulturnoumetničko društvo. U drugoj polovini veka, kao glumci i reditelji, istakli su se Pfaf Ana, njen sin dr Pfaf Mihalj, kao i Nađ Jožef.
Umesto pozorišne dvorane koja je izgorela 1968, 1979.g. je podignuta nova zgrada pozorišta koja je primala 280 posetilaca.
Televizija je ušla u domove 1959.g.
1963.g. izgrađena je ustava na kanalu Dunav-Tisa-Dunav, 1974.g. most 51. divizije na Dunavu, 1979.g. je otvorena nova škola, 1980.g. su asfaltirane ulice u selu, 1981.g. je otvoren terapijski blok u lekovitoj banji i Muzej batinske bitke na Dunavu, 1988.g. je izgrađen vodotoranj, 1990.g. mrtvačnica na Donjem groblju, 1993.g. silos ZZ ''Bezdan'', 1995.g. restoran ''Kenđija'' itd.
Bezdanskih autori su od 1990.g. objavili više od 15 knjiga u vezi sa Bezdanom.
Nacionalna struktuta stanovništva Bezdana ponovo se promenila raspadom Jugoslavije. Od početka 90-ih godina, iz Like, Korduna, zapadne Slavonije i Baranje, do 17. januara 2000.g. nastanilo se 819 izbeglica, pretežno Srba. Istovremeno mesto je napustilo 300-350 stanovnika mađarske nacionalnosti, uglavnom iz ekonomskih razloga.


Bezdan se može pohvaliti mnogim prirodnim lepotama. Osim reke Dunav, koji protiče blizu našeg mesta, Bezdan ulepšavaju i kanali, koji su raj za ribolovce i kupače. Izgradnja sistema za odbranu od poplava doprinela je većoj popularnosti vikend naselja u okolini Bezdana. Čim stignu topliji prolećni dani, vlasnici vikendica na obali Dunava, u Baračkoj, na Francovom kanalu, na Bajskom kanalu, Korlatošu i Kenđiji, počinju sa velikim spremanjem i pripremom za novu sezonu. Ovo su savršena mesta za odmor, šetnju, pecanje, kupanje, sportove na vodi ...


Sva ova mesta lako se mogu obići i biciklima. Nakon lagane vožnje ili šetnje, putnici se mogu odmoriti u nekoj od čardi gde se, osim osveženja, nude i riblji specijaliteti.


Postojanje lekovite vode na ovom prostoru otkriven je 1912. godine bušenjem bunara. U roku od dve godine vodeni uzorci su analizirani tri puta i utvrđeno je da voda iz bezdanske banje pripada redu alkalno-murijatičnih voda bogatih jodom. Jedan litar vode sadrži 2,84 miligrama joda.
Izgradnja banjsko-lečilišnog kompleksa tekla je u više navrata. Prvo su uređeni bunar i njegova okolina 1934. godine. Četiri godine kasnije izgrađeni su kupatilo i čarda na Dunavu, te je iste godine zvanično Banja počela sa radom. Godine 1954. Banja Bezdan proglašena je za prirodno lečilište.
Danas Banja raspolaže sa 95 bolesničkih kreveta nameštenih u trokrevetne, četvorokrevetne i šestokrevetne sobe. U okolnim, privatnim kućama, bolesnici mogu da koriste još dodatnih sto kreveta. Banja Bezdan danas nema turističku, već čisto lečilišnu funkciju.


Veliki bački kanal – Kišov kanal: Povezuje Dunav i Tisu, od Bačkog Monoštora do bačkog Gradišta. Izgrađen je u periodu od 1793-1802. godine. zavrčen je krajem juna 1801. godine, kada je njima potekla Dunavska voda. Prva plovidba izvedena je 02. maja 1802. godine. U to doba skraćivao je plovidbu između Beča i Budimpešte i doprineo odvođenju suvišnih voda sa plodnih polja srednje Bačke. Za trasu kanala iskorišćeno je korito Palzovića (5 km) i Mostonge (2,5 km).
Za dvadeset pet godina svog postojanja, kroz kanal se vratilo sve uloženo.


vestibezdanrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 56 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker