Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 11:47


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Kanjoni i klisure Srbije  |  Poslato: 09 Dec 2012, 04:10
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Neotkrivene lepote kanjona reke Jerme

Kanjon reke Jerme, na jugoistoku Srbije, obiluje nesvakidašnjim lepotama i spomenicima. Na jednom mestu se mogu videti najuži kanjonski usek u Evropi, pećine, krečnjačke figure

Slika

Kanjon reke Jerme sa Vlaškim planinama u trouglu između Pirota, Dimitrovgrada i Babušnice, obiluje kulturno- istorijskim spomenicima, ali prirodnim lepotama za koje znaju samo retki zaljubljenici u prirodu i oni najodvažniji spremni za pentranje po kozjim stazama. Ovde se na jednom potezu mogu videti najuži kanjonski usek u Evropi, veliki broj pećina, krečnjačke figure poput onih u Đavoljoj varoši, ali i mnoštvo drugih retkosti od kojih zastaje dah.

Miroslav Dokman, planinar i vodič, kaže da je ovo jedan od predela Srbije sa sačuvanom prirodom jer je do 1927. godine ovaj kraj praktično bio neprohodan i van domašaja ljudi. Čovek je ovde prvi put ozbiljno ostavio svog traga kada je napravljena pruga uskog koloseka za rudnik visokokvalitetnog kamenog uglja Rakita. Rudnik je radio do sredine šezdesetih kada je ugašen, a oprema demontirana i poslata u Sloveniju.


- Ovde je najuži kanjon u Evropi. U mestu koje ovdašnji ljudi zovu Cediljka, raspon između dve stene visoke više desetina metara je svega metar i po. Nažalost, čitav kraj je nedovoljno predstavljen, pa čak i žitelji okolnih gradova o njemu ne znaju dovoljno - kaže nam vodič Dokman. - Banjskim turistima je znan po lekovitom izvoru, nazvanom Slonova zadnjica, na koju neodoljivo podseća. Mnogi znaju za Zvonačku banju, ali malo kome je poznato da ta nadaleko poznata voda, koja blagotvorno deluje na nervni sistem, potiče upravo iz podnožja Slonove zadnjice.

BLAGO POPA MARTINA

MeĐu najpoznatijim pećinama, pre svih je Vetrena dupka, u kojoj su, pripoveda se, svoje kosti ostavili mnogi tragači za blagom tražeći ono što je ostalo iza izvesnog popa Martina, koji je navodno u dubinama pećine sakrio velike količine zlata, opljačkanog od Turaka.
Trasom nekadašnje pruge uskog koloseka po kojoj je tutnjao "ćira" vozeći ugalj ka železničkoj stanici u Sukovu i rudare nazad ka Rakiti, već četiri decenije prolaze automobili. Od pruge je asfaltiranjem napravljen put, koji preko Sukova i Zvonca, vodi do Babušnice, odnosno od Vlasotinca do Leskovca.

Ova vijugava saobraćajnica obiluje prelepim kamenim mostovima. Sa jednog od njih se odvaja staza ka najvišem vrhu na Vlaškoj planini, ka Asenovom kaleu. Sa ovog uzvišenja, obeleženog krstom od peščara, koje se propinje na 1.300 metara pogled puca ka okolnim dubodolinama prema Dimitrovgradu, Babušnici i Pirotu, ali i ka useku kanjona Jerme. Ni danas nije jasno kako je krst dospeo na vrh planine, na koju se uspinju samo planinari i ljudi vični hodanju po kozjim stazama. Ima onih koji veruju da je isklesan na licu mesta, dok drugi, skloniji narodnim predanjima, kažu da su ga ovde na rukama izneli roditelji jednog obolelog mladića, koji su verovali da će njihov sin ozdraviti, ako na tom mestu pobiju krst.

DOROTEJ IZ MANASTIRA

Na ulazu u bajkoviti kanjon reke Jerme, nedaleko od pitomine sela Vlasi, na levoj obali reke je nadaleko poznati manastir iz 14. veka, zadužbina Konstantina i Jelene Dejanović. Ovo srednjovekovno zdanje je pod zaštitom Uneska. Tu su između ostalog snimani i kadrovi nekih domaćih filmova - "Dorotej", "Kosovski boj" i "Dvoboj za južnu prugu".


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Klisure i kanjoni Srbije  |  Poslato: 13 Dec 2012, 02:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Gornjačka klisura, banja Ždrelo, manastir Gornjak i planinarenje do Homoljskih vrhova

Po prilično vrelom danu, 28. jula krenuli smo u Gornjačku klisuru. Čim smo prošli banju Ždrelo, okomite litice klisure s njene leve strane su nas zaklonile od sunca i vrućine, a reka Mlava svojim tokom sa desne strane nas je namamila da se spustimo do nje i rashladimo uz malu pauzu.

Da se grupa koju sam povela pitala, većina bi tu ostala ceo dan uživajući u hladovini. A ustvari ja sam ih samo tu dovela da im pokažem gde mogu svratiti na “sedeljku” ako nekada budu prolazili ovim putem pored Mlave. Glavni cilj je bio uspon do vrha Mali Vukan, kao i malo pomučiti se, pa je uživanje posle duplo slađe.

Slika

Nastavljamo pored ostataka starog srednjevekovnog manastira Blagoveštenje uzidanog u vertikalne stene putem ka manastiru Gornjak. Izgrađen je u periodu između 1376 – 1380. Godine kao zadužbina Kneza Lazara. Danas je to ženski manastir, sa dva konaka, a iza samog zdanja, nalazi se Isposnica u jednoj prirodnoj pećini, dužine oko 3m. Naravno niko nije propustio da se uvuče u pećinu/isposnicu i u njoj se fotografiše, a posebno Luka, Lena i Vuk, najmlađi članovi naše grupe.

U klisuri se nalaze i brojni ostaci starih utvrđenja iz rimskog perioda. Na ulazu u klisuru mogu se videti razrušene stražarske kule, koje su nekada služile za odbranu rimskog, ali je bujna vegetacija dobar deo toga zaklonila.

Slika

Posle detaljnog obilaska krenuli smo pored česme zvane „Četiri lule“ na uspon. Staza vodi kroz šumu što je prijalo zbog hladovine, ali smo išli polako i usput svi zajedno ćaskali, kako bi je oni sa manje kondicije lakše i savladali. Dan je bio pred nama i žurbi nije bilo mesta.

Slika

Po izlasku iz šume prelazimo travnate površine koje su na proleće cvetne, ali sada pune lekovitog bilja, a kako smo bliži vrhu, staza je dosta kamenita. Iako ga zovu Vukan, po predanjima to je Vukanina stena. Legenda kaže da je sa nje pala Vukana, Brankovićeva ljubavnica, kada je njegova žena presekla konopce visećeg mosta, koji je napravljen da bi Vukana brže i lakše dolazila do svog ljubavnika... E pa ko im je kriv za tragediju, umesto da su pošteno i otvoreno sve priznali Vukanovoj ženi

U grupi je bilo i onih koji su tada po prvi put planinarili, pa nije manjkalo pobedonosno stajanje na svom prvom vrhu i ponosno fotografisanje na Malom Vukanu od 752 metara nadmorske visine. Zajapureni od vrućine posedali smo u hlad obližnjeg žbuna i odmarali, dok se ispred nas pružao prelep pogled na južne padine Homolja.

Slika

Posle dobrog odmora krenuli smo da se spuštamo, a svi su bili nasmejani jer više nema napora i uspona, a svoj cilj su ostvarili. Išli smo dole drugom stranom i stazom koja vodi do sela Ždrelo prolazeći jednim dobrim delom kroz šumu koja je toliko neobična i lepa da smo se svi osećali kao da smo u nekom filmu ili će nam se uskoro pridružiti i ratnici svetlosti. Tlo je bilo meko kao tepih od naslaga osušenih borovih iglica i prava blagodat za naša stopala. Deca su trčkarala ispred svih radujući se sledećem užitku zvanom kupanje u bazenima i spuštanje niz tobogane.

Slika

Spustili smo se prvo do manastira Svete Trojice koji je novijeg datuma, ali izvorska voda je bila pravo osveženje u poređenju sa ugrejanom vodom iz naših boca. A onda juriš na bazene!

Slika

Banja Ždrelo je nastala slučajno, kada je u potrazi za naftom pronađen izvor termalne lekovite vode.

Pre par godina tu je izgrađen kompleks od više bazena i mali akva park. O tome koliko nam je ovo kupanje prijalo posle višečasovne šetnje i uspona, ne treba ni komentarisati.

Posle okrepljenja mišića u lekovitoj vodi sjatili smo se na hranu u obližnjem restoranu ribnjaku gde smo jeli izvrsnu pastrmku dok nas je prijatna večernja svežina Gornjačke klisure mamila da ostanemo još koji minut duže pre polaska u sparušeni vreli Beograd.


baštabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Klisure i kanjoni Srbije  |  Poslato: 27 Avg 2013, 20:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kanjoni Srbije koje nismo upoznali

Čovek je pripitomio prirodu, ali je u međuvremenu podivljao

Najveći i najdublji kanjon na svetu nalazi se u Americi. Veliki kanjon Kolorada je dubok više od kilometra i po i od njegove lepote zastaje dah svakom od četiri miliona turista koji godišnje posete simbol Arizone. Odmah iza njega slede kanjoni Balkana. Osim vrletne lepote kanjoni su sačuvali brojni biljni i životinjski svet u ledeno doba jer su promene temperature u njima svedene na najmanju moguću meru. Najveći je kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je drugi na svetu po veličini, jer dostiže dubinu do 1.300 metara. Šume prašumskog tipa jedino su se u Evropi zadržale na Balkanu. Poznata je prašuma u Perućici, a manje je poznato da postoje takve šume i na rubovima kanjona Drine, kao što je Topli do ili šuma u kanjonu Rače na površini od 5,5 hektara.



1. KANjON DRINE

Sultan u dubokoj vodi

Slika

Ime Drini dali su Kelti, koji su se na Balkan doselili u 4. veku pre nove ere i dali joj ime "reka koja se penje". Po lokalnoj legendi, kad je sultan Mehmed osvajao Bosnu, stigao je do Drine, koja se tada zvala Zelenika. Dok su se prevozili skelom, nasred reke upadnu konj i sultan u vodu, a on povika "Bu su derin" (voda je duboka) i Drina tako dobi ime i od Turaka. Kanjon Drine dubok je 700 do 1.000 metara i treći je po veličini u svetu, a ipak samo mali broj avanturista i planinara skrene sa glavnog puta i zakorači u njene prašume. Strme i mračne litice Tare i Sušice kriju takve retkosti kao što su šumski orasi, koji su tu živeli još pre 6.000 godina, pa je opovrgnuto verovanje da je orah donesen sa Bliskog istoka. Na celom svetu divokoze se ne mogu videti ispod 1.000 m nadmorske visine, samo u kanjonu Drine spuštaju se do 300 m.


2. LAZAREV KANjON

Dom homoljskih hajduka

Slika

Legenda kaže da su posle bitke na Marici 1371. konjanici kneza Lazara došli su nadomak Bora i tu se odmorili, a kanjonu je tako zauvek ostalo ime. Bio je omiljeno skrovište homoljskih hajduka jer se Turci nisu usuđivali da zađu među vrletne stene. Lazarev kanjon ima tri ulazna kraka Demižlok, Mikulj i Vej i jedan izlazni - Lazarev. U stvari, Lazareva reka ima još tri pritoke koje su i same izdubile kanjonska korita. Među ovim rekama su dve ponornice Demižlok i Mikulj. Rečica Demižlok ponire u živopisnom spletu tunela i pojavljuje se posle 7,5 km. Naučnici su u ponor Demižloka 1997. ubacili 4,5 kg specijalne boje za obeležavanje vodotoka, a boja se pojavila na Zlotskom vrelu tek posle dva dana. Ovaj kanjon je najneprohodniji u Srbiji pa ni danas nije ispitan do kraja, dubok je od 300 do 500 m i ima 70 pećina i jama.



3. KANjON UVCA

Tajna mletačkih dukata

Slika


Reka Uvac na Pešteru je probila kanjon između planina Javor i Zlatar. Kanjon Uvca poznat je po svojim ukleštenim meandrima u krečnjačkoj steni. u njemu se gnezdi čuveni lešinar beloglavi sup, koji je reliktna vrsta u Evropi. Danas ih ima oko 300, a do gnezda supova na liticama može da dopre samo pogled, ali ne i ljudska noga, jer su skrivena između kamenih škriljaca. Na Balkanskom poluostrvu postoji svega nekoliko staništa ovih ptica grabljivica. Nastanjuju se još u kanjonu Trešnjice i Tribuće, a u hrvatskoj na ostrvu Cresu. Otkopavajući ruševine manastira Dubrana u kanjonu je pre nekoliko godina nađeno 260 mletačkih zlatnika iz 17. veka. Pretpostavke da je blago u platnenoj vreći skriveno 1.697 godine u bežaniji monaha od turske odmazde.


4. KANON JERME

Zlatno ždrelo

Slika


Kanjon Jerme kod Pirota je pun tajni o sakrivenom blagu, o pećinama koje čuvaju zmije i legendi koje ljudi i danas proveravaju, za svaki slučaj. Tragovi tragača za blagom govore da zlatna groznica ovde nikad ne jenjava. Na vrletima Grebena i Vlaških planina stvorio se procep nalik na iglene uši kroz koji tutnji nabujala Jerma. Procep je narod nazvao Ždrelo, jer je reka probila put samo sebi, a ljudi su morali sami da ukopaju put u stenu, bušeći tunele i praveći useke. Kanjon je dug jedva stotinak metara, ali njegova vrletnost ostaje bez daha, pa ga zovu najlepšim kanjonom Srbije. Deo od vrha Asanovo kale do sela Vlasi jedino je mesto u Srbiji gde se mogu videti gnezda surih orlova.



5. KANjON REKE GRADAC

Predah za Marka Kraljevića

Slika

Skoro u samom centru grada Valjeva završava se kanjon reke Gradac, jedne od najčistijih reka u Evropi, koju su za svoje stanište odabrale vidre. U kanjonu ima skoro 70 pećina, a još se otkrivaju nove. Markova stolica je mesto na Vidračkoj steni, gde se po legendi odmarao Marko Kraljević. Kad u tesnacu zavlada noć, žubor vode, kloparanje vodeničnog kamena i noćni krici navode čoveka da se seti drekavca ili vampira Save Savanovića, čiji se tvorac Milovan Glišić rodio baš u klancu reke Gradac.



6. KANjON REKE TREŠNjICE

Riba kraljica

Slika

Srednjim tokom reka Trešnjica, koja izvire na Povlenu, izvajala je kanjon dug šest kilometara, ali malo je pustolova koji se usuđuju da zađu u carstvo nepokorene prirode. Beli supovi caruju i ovde iako su skoro istrebljeni pedesetih i šezdesetih godina kad su masovno trovali vukovi i ostale "štetočine". Tek 1976. upotreba ovih otrova je strogo zabranjena. U kanjonu Trešnjice svakog proleća izlazi iz Drine na prirodni mrest riba mladica, koju zovu kraljica Drine.


7. KANjON MILEŠEVKE

Put karavana

Slika

Nedaleko od Prijepolja reka Mileševka je usekla dolinu poznatu pod nazivom kanjon reke Mileševke. Ono što čini posebno obeležje ovog kanjona je divljina, surovost, vrletnost, dubina i više od 300 m sa stranama koje se okomito spuštaju prema rečnom dnu. Izlaz iz kanjona krasi visoka stena na kojoj se nalaze ostaci grada Mileševca ili Hisardžika, kako ga nazivaju meštani. Grad je u srednjem veku bio sedište župe Crna stena, a utvrđenje je nadziralo važnan karavanski put od Kotora do Skoplja. Na vertikalnoj litici ispod samog grada se nalazi nepristupačno udubljenje u kome su ozidane dve isposnice. Nose Savino ime jer se veruje da je tu boravio.


8. KANjON REKE RAČE

Zemlja medveda

Slika

Reka Rača uliva se u Drinu, a stvara kanjon negde na Tari niže od Šljivovice. Kanjon Rače je dubok i ucrtan je samo na nekim vojnim kartama koje ga zovu "Vardišate 2", a u njemu ćete češće sresti medveda od ljudi. Meštani savetuju avanturistima da ponesu hranu i vodu, i obavezno neku motku, jer je kanjon obrastao divljom prirodom. U leto reka Rača skoro presuši, a korito reke deluje sablasno suvo, bezvodno, ali i skoro potpuno nepristupačno.
 

9. KANjON TRIBUĆE

Pet sati po kilometru

Slika

Kanjon Tribuće kod Valjeva je donedavno nosio titulu najekstremnijeg kanjona u Srbiji sa svojih pet vodopada. Ovaj kanjon je istražen tek osamdesetih godina i u njemu se smenjuju vodopadi, kaskade, bazeni za plivanje... Dužina celog kanjona je oko 900 metara, ali za njegov prolaz je potrebno oko pet sati. Može se savladati samo s planinarskom opremom. Nedaleko od kanjona je selo Provalija, ulaz u kanjon je prohodan, ali se iza nekoliko napuštenih vodenica stene približavaju na procep od jednog metra.


10. KANjON ZVIJEZDA

Vrlet sa 50 vodopada

Slika

Ove godine speleolozi Nemanja Nešković i Ivan Nastić otkrili su na planini Zvijezdi novi kanjon u Srbiji i proglasili ga najekstremnijim, jer su naišli na čak 40 vodopada, visokih do 50 metara, a put im je isklesao Selski potok na putu od izvorišta na Tari do jezera Perućac. Speleolozi su ga jedva savladali nošeni vodenom bujicom kao na toboganu. Meštani su se u čudu krstili jer se dosad niz Selski potok niko nije spustio.


vestionline

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Klisure i kanjoni Srbije  |  Poslato: 27 Avg 2013, 23:28
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Lazarev kanjon – dom homoljskih hajduka

Legenda kaže da su posle bitke na Marici, 1371. godine, konjanici kneza Lazara došli nadomak Bora i tu se odmorili, a kanjonu je tako zauvek ostalo ime. Bio je omiljeno skrovište homoljskih hajduka jer se Turci nisu usuđivali da zađu među vrletne stene.

Lazarev kanjon, deo istočnog Kučaja, usečen u krečnjačku Dubašničku površ, severno od Malinika. U okviru sliva Lazareve reke na ovaj kanjon se nadovezuju plići i manji kanjoni Mikuljske i Pojenske reke i kanjon Demizlaka. Lazarev kanjon je jedan od najneprohodnijih kanjona u Srbiji. Dugačak je 4,5 km, dubok 350 metara (prema Dubašničkoj površi), a 500 metara prema Makljeniku i najmanje širine 4 metra.

Slika

Značaj Lazarevog kanjona ogledaju se u reljefu, hidrografiji i živom svetu. Nastao je usecanjem Lazareve reke, desne pritoke Zlotske reke. Odlikuje se vertikalnim krečnjačkim stenama sa naglašenim postojanjem zaravnjenog krečnjačkog platoa od koga je počelo usecanje doline.

Slika

Ceo Lazarev kanjon, 1755 ha, nalazi se pod zaštitom države od 2000. godine, a zbog svoje jedinstvene lepote, kao i bogate flore i faune, predstavlja izazov svim ljubiteljima divljine i netaknute prirode. Treba imati u vidu da je sam kanjon prilično nepristupačan, i prolazak kroz njega predstavlja pravu avanturu, na mahove prilično izazovnu i napornu.

Slika

Zahvaljujući  biljnom svetu koji je 1,5 put raznovrsniji od flore nacionalnih parkova Kopaonika, Šar Planine i Đerdapa ( čak 5 puta raznovrsniji od flore čitave Srbije) i bogatoj i autohtonoj fauni (35 vrsta sisara, 96 vrsta ptica, 9 vrsta gmizavaca, 8 vrsta vodozemaca…) Lazarev kanjon je zaista jedinstven.

Slika
Lazarev kanjon u jutarnjim časovima


upoznajsrbiju


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Kanjoni i klisure Srbije  |  Poslato: 27 Avg 2013, 23:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kanjonom Belog Rzava

Prenosimo utiske i fotografije ekipe koja se spuštala kanjonom Belog Rzava.

Malo je kanjona kakav je onaj koji Beli Rzav tvori na svom putu od Zaovinskog jezera ka spoju sa Crnim Rzavom. Spuštajući se ka Kotromanu, nešto više od kilometra nizvodno od Đurića, pitoma dolina okružena predivnim mešovitim šumama planine Tare naglo i dramatično se sužava u par stotina metara dubok kanjon okomitih litica, koje se mestimično gotovo sklapaju nad glavom, podsećajući na nadaleko čuveni kanjon Nevidio u Crnoj Gori.

Slika
Kucica na Drini

Rzav tako teče nekih 3 kilometra uklesan duboko u stenama, preko kaskada i vodopada, pružajući posmatraču neke prizore pred kojima mora da zastane u divljenju njihovoj lepoti - najrazličitiji oblici izvajani u stenama, usamljeni borovi koji kao da rastu iz litica prkoseći zakonima fizike. Litice ovog kanjona su stanište jednog retkog i zakonom zaštićenog cveta, Runolista, koji se retko gde na Balkanu još može pronaći.

Slika
Kanjon Belog Rzava

Za vikend 16. i 17. avgusta proveli smo malu grupu planinara, odnosno kanjonjara, pravih entuzijasta, savladavši sve prepreke na našem putu (na jednom mestu neophodno je spustiti se užetom niz nekoliko metara visoku vertikalu). Sve je to bilo praćeno kamperskom "uvertirom" na livadi pored bivše škole u Đurićima, gde je prethodne večeri gorela logorska vatra do kasno u noć, a na vatrici se krčkao pasulj...

Slika


upoznajsrbiju

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kanjoni i klisure Srbije  |  Poslato: 10 Nov 2016, 23:36
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kameni "ljudi" Jelašničke klisure

Nadomak Niša nalazi se jedan od najneobičnijih predela Balkana sa nedirnutom prirodom. Ovde su ledeno doba preživele biljke koje vaskrsavaju - srpska ramonda i natalijina ramonda

Slika

REČI nemaju dovoljnu snagu da opišu predele koje poseduje Jelašnička klisura, koja deluje omamljujuće na sva čula. Pogled zaokupljaju divovske zidine prirodnih tvrđava i kula koje se strmoglavo spuštaju s njenih litica i nad kojima bdiju gigantske čovekolike figure. Kad se posetilac ispenje na te stene, što ne iziskuje veliki napor, duž horizonta se ukazuju čudesni pejzaži Stare planine i Svrljiških planina.

Posetioci Jelašničke klisure često zastaju i sede na toplom kamenu, nad ambisom, posmatrajući večnu igru sunčevih zraka i oblaka na planinskim vrhuncima, dok im eterična ulja planinskog lekovitog bilja, nošena svežim vetrom, šire pluća. Žubor reke u grotlu klisure i šaputanje povetarca kroz stene kao beskonačni koncert umiruju misli i bistre um. Posle pešačenja, ledena, zdrava voda mnogobrojnih izvora čudesno vraća snagu umornom telu.

Ovakva mesta obično se nalaze daleko od ljudskih naselja, u nedirnutoj divljini. Srbija ima sreću što poseduje predeo čudesne lepote kakva je Jelašnička klisura. Ovo prirodno dobro pod prvim stepenom zaštite udaljeno je samo petnaest kilometara od centra Niša. Izražena u novcu, udaljenost iznosi 90 dinara, koliko košta karta za prigradski autobus broj 21 za Gornju Studenu. Klisura je još bliže Niškoj banji, čiji posetioci treba da pređu samo pet kilometara da bi stigli do živopisnog sela Jelašnice iz koga počinje lagani uspon do proplanaka i litica prepunih lekovitog i aromatičnog bilja gde je šetnja bogomdana aromaterapija. O izuzetnoj klimi ovog kraja govori činjenica da su samo u Jelašničkoj i obližnjoj Sićevačkoj klisuri preživele ledeno doba srpska ramonda i natalijina ramonda, biljke koje doslovno vaskrsavaju.

"PREPISIVAČKA ŠKOLA"
JELAŠNIČKA klisura, kojoj se divio veliki geogref Jovan Cvijić, danas se najčešće promoviše na internet-prezentacijama i u turističkim prospekatima koji su šturi i papagajski prenose podatke prethodnika, uglavnom netačne. Na primer, navode da je klisura duga samo dva i po kilometra, koliko, u stvari, iznosi dužina njenog najatraktivnijeg i najdramatičnijeg dela.
- Čoveka lako prevari sparušena ramonda koja izgleda osušena i mrtva. Međutim, posle prve kiše ona ozeleni i vraća se u život. Zato je ramonda i izabrana za simbol vaskrsle srpske vojske i Srbije u Velikom ratu - kaže predsednik planinarskog društva "Jelašnička klisura" profesor geografije Ljubisav Stojanović.

Reč je o entuzijasti koji se bori da deci i omladini pokaže čudesne predele. Sa istomišljenicima organizuje eko-kampove u okviru kojih školskoj omladini otkriva lepote Jelašničke klisure, koja je pravi rezervoar života od daleke preistorije do današnjih dana. Retki arheolozi koji su istraživali klisuru i prostor oko nje otkrili su ostatke koji svedoče o tome da su se ovde u kamenom dobu nalazile neke od najstarijih ljudskih naseobina u Evropi. Nađeni su i tragovi preistorijskih plemena Tribala, Dardanaca i Kelta.

U Jelašnici je pronađen rimski grad i utvrđenja koje je štitilo krak "Vija militarisa". Kaldrmisani ostaci i danas su dobro vidljivi. Na osunčanim padinama klisure koje zaklanja prirodni stenoviti zid, ponegde još mogu da se nađu ostaci izuzetnih vinograda. Do pre nekoliko decenija oni su davali grožđe tamjaniku koje se izvozilo i u Francusku.

Nažalost, ni u jednom turističkom itinereru nema mape postojećih označenih staza klisure. Niti igde piše da je za obilazak ovog čuda prirode, i to najlakšim stazama, potreban ceo dan.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kanjoni i klisure Srbije  |  Poslato: 05 Nov 2017, 16:18
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
"LONCI" OD KOJIH ZASTAJE DAH

Za Kanjon na Rosomačkoj reci malo ko u Srbiji zna

Kanjon na Rosomačkoj reci, biser prirode na Staroj planini, nažalost, i dalje daleko od očiju turista. U kamen peščar ukleštena četiri meandra koji, zbog slojevitih litica, liče na kotlove

Slika
Netaknuta priroda Stare planine, Foto J.Ćosin

NEOBIČAN kanjon na Rosomačkoj reci, koji zbog slojevitih litica s virovima podseća na kotlove i lonce, iako jedinstvena kreacija prirode impozantnog izgleda, i dalje je mesto za koje, osim radoznalih planinara i zaljubljenika u netaknutu prirodu, malo ko u Srbiji zna.

Uklesan u peščar (vrstu kamena od kojeg su najčešće praveljeni krajputaši) između sela Rosomač i Slavinja na Staroj planini, svega 30 kilometara od Pirota, ovaj svojevrsni kotao, ne širi od pet metara, niti duži od 500 metara, poznat je i kao Rosomačko grlo, Slavinjsko grlo ili jednostavno Lonac.

- Meštani dvaju sela često se prepiru i otimaju oko naziva i oko toga čiji je zapravo kanjon, pa ga zbog toga često zovu jednostavno Grlo - objašnjavaju u Turističkoj organizaciji Pirota.

Njegov ekskluzivitet je sam izgled. Između litica naslaganih poput stepeništa, probija se moćna reka koja vijugavo gradi tok između krečnjaka ostavljajući posetioce bez daha. Na vrhu stene uz levu ivicu pruža se pogled na čitav kanjon, dok je leti moguće i da se pregazi, ali samo kroz reku ako je pogodna temperatura, jer ni u najtoplijim danima ona ne premašuje pet stepeni.

Na samom izlazu iz Rosomačkog ždrela nalaze se četiri najznačajnija ukleštena meandra i nekoliko "lonaca" čija je dubina između četiri i sedam metara.

Slika

Iako u TO Pirot ističu da broj turista na Staroj planini raste, naročito u poslednjih nekoliko godina, i da je sve više onih koji žele da uživaju u prirodnim lepotama ovog kraja, ovo mesto ostaje nepoznato široj javnosti.

Stara planina proglašena je parkom prirode 1997. godine. Još krajem prošlog veka Jovan Cvijić zapisao je da je Stara planina najbogatija planina u Srbiji po izvorima i vodama.

Slika
Kanjon Rosomača, mesto gde se priroda poigrala


VODENA ZAVESA DUGA 1.000 METARA

NEPRISTUPAČNI teren Stare planine skriva trećinu vodopada Srbije, a Tupavica spada u jedan od najlepših. Visok je oko 25 metara, a nalazi se na 1.015 metara nadmorske visine. Tokom zime ima izgled zavese od ledenica, a tokom proleća i leta slapovi se stropoštavaju niz liticu od peščara. Najprisupačniji je od svih vodopada na Staroj planini, a od Dojkinaca je udaljen sat i po lagane šetnje.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 56 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker