Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:43


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 24 Maj 2012, 19:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vašar

Slika

Vašar ili sajam je oblik narodnog okupljanja. Stariji naziv je panađur. Osnovna svrha vašara bila je da seljaci kupe neophodne stvari u vreme dok nisu postojale prodavnice u današnjem smislu. Obično se dešava u doba nekog crkvenog praznika (Crveno slovo) kada nije dozvoljeno raditi i najčešće se dešava na nekom ravnom terenu – često u porti obližnje crkve ili manastira, čime se celom događanju daje određena doza ozbiljnosti i društvene prihvaćenosti. Vašar je toliko važan događaj da su svi veći vašari u Srbiji evidentirani čak i u crkvenom kalendaru. Učesnici zajednice – sela – varošice gde se dešava vašar se tog dana svečano oblače. I raspoloženje se svečano.
Iako vašar nije specijalitet srpskog naroda, vašare u drugom obliku imaju i drugi narodi ipak srpski vašar ima i određene društvene funkcije:
Na vašaru treba biti „viđen“
Na vašaru se gleda kako se ko sa kime „pitao“ (pozdravio i raspitivao za familiju i sl). Na taj način se određuje status pojedinca u zajednici
Na vašaru se plasiraju informacije (npr. „prodao bih onaj zabran, tamo gore pored potoka...“) i prikupljaju informacije („čujem da si ove godine zapatio jato ćuraka...“)
Devojke za udaju, se oblače i stavljaju (poželjno) zlatan nakit i dukate oko vrata i šetaju po vašaru uz obaveznu pratnju starije rođake.
Vašar je prilika da mladi bračni parovi, po prvi put, svima pokažu svoje dete
Vašar je prilika da se mladi sretnu, upoznaju, „očijukaju“
Stariji su tu da se raspitaju o onoj drugoj porodici, kakvi su, koliko imaju...
Na vašaru (tradicija koja se gubi) obavezno je kolo u kome mladi igraju. Pored prilike da se „izđuskaju“ ovo je prilika da se vidi koliko je ko fizički izdržljiv - spreman da igra (a samim tim i da radi). Ovo se naročito odnosi na devojke.
Svrha „pokazivanja“ je da se vidi da pojedinac nema neke „skrivene mane“ i da je prihvatljiv za zajednicu po nepisanim zakonima zajednice.
Ringišpili su česti na velikim vašarima i isto imaju funkciju pokazivanja.
Pored toga vašar služi i za:
Kupovinu prodaju stoke i drugih poljoprivrednih proizvoda.
Da se u kafani ili improvizovanoj kafani pod šatrom meštani „provedu“. To je prilika za neke, da potroše pare koje su tog dana zaradili prodajući npr stoku. Kafanska pevačica, koja peva na stolu, je obavezna.
Jagnjad i prasad se toga dana okreću na ražnju, u zemljanim loncima se kuva „Svadbarski kupus“
Tu su i trgovci raznih fela, a narodna odela, licidarska srca, bičevi za konje, igle i druge potrepštine se toga dana kupuju.
To je prilika da deca dobiju neku igračku ili kupovni slatkiš


Iz Wikipedie

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 24 Maj 2012, 21:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kalendar narodnih vašara i sabora u Srbiji po mesecima i danima – kog dana je u kom mestu vašar

Spisak godišnjih gradskih i seoskih vašara i narodnih sabora po datumima i mestima u Srbiji

Reč vašar je mađarskog porekla (vásár) i označava pazar, odnosno sajam, u smislu delatnosti, kao i u smislu prostora na kojem se ta delatnost obavlja.

Vašar u mađarskom jeziku takođe označava i posao, u smislu pogodbe.

Pored ovog izraza, za isti pojam postoji i naziv panađur, koji je grčkog porekla (πανήγυσις).

I danas postoje toponimi koji ukazuju na održavanje vašara na određenim prostorima u prošlosti (recimo, toponim pazarište se može naći u Lici, a toponim panađurište je prisutan u Bugarskoj).


Slika

Vašari (Panadjuri) u Srbiji - Mesec, datumi i mesto vašara

Januar

19. Valjevska Mionica



Februar

12. Valjevska Mionica



Mart

14. Mrčajevci (Čačak), Valjevska Mionica

22. Samaila (Kraljevo), Veliki Šiljegovac (Kruševac)

27. Knjaževac, Požarevac



April

7. Kruševac, Svrljig, Velika Plana, Kosjerić –

drugi dan Vaskrsa

8. Valjevska Mionica



Maj

6. Kaona (Čačak), Ribare, Stopanja (Trstenik)

6,7,8. Kraljevo

8. Koceljeva, Ivanjica, Kuršumlija, Žitorađa, Valjevska Mionica, Zlot

9. Osečina (Valjevo)

10. Užice

12. Guševac, Belanovica

14. Čačak, Ub, Brus, Mladenovac, Paraćin

15. Lebane, Zaječar

21. Čajetina, Boljevac, Stepojevac

22. Gornji Milanovac

24. Trstenik

24,25,26. Valjevo

28. Arilje, Raška



Jun

1. Dan duhova – Valjevska Mionica, Ćuprija, Dušanovac

3. Kragujevac, Leskovac, Bajina Bašta, Soko Banja, Trstenik, Lazarevac, Blace (Prokuplje)

7. Rgotina (Zaječar)

12,13,14. Kraljevo

24. Kruševac, Belanovica (Ljig), Bučje (Knjaževac)

28. Lazarevac, Rogačica, Loznica, Pirot, Veliki Popović



Jul

7. Baroševac, Brus, Minićevo, Vel. Lešnica, Lebane, Slatina (Čačak), Moklište (Bela Palanka), Kalna (Knjaževac), Požarevac, Valjevska Mionica, Kostojevići

12. Aleksinac, Baroševac (Lazarevac), Obrenovac, Ljig, Negotin, Užička Požega, Tekeriš, Smederevo, Velika Plana, Varvarin, Stopanja, Zlot

12,13,14. Kraljevo

14. Lapovo

21. Bor, Bajina Bašta, Kosjerić, Mrčajevci, Petrovac na Mlavi, Senjski Rudnik, Veliki Šiljegovac (Kruševac), Tumba (Vlasotince)

25. Stepojevac (Lazarevac), Koceljeva

26. Aranđelovac, Brza Palanka, Velika Plana,Vlasotince, Ljig, Svrljig, Svilajnac

30. Lajkovac, Mladenovac, Veliko Orašje, Donje Crniljevo (druge nedelje po Petrovdanu narodni vašar a svakog drugog u mesecu stočni)



Avgust

2. Gornji Milanovac, Knjaževac, Kruševac, Paraćin, Rača Kragujevačka, Sopot, Veliko Gradište, Valjevo, Žagubica, Jabukovac (Negotin), Kotraža (Guča), Kostojevići, Selevac, Čobanac (Crna Trava), Ovčar Banja

8. Aleksandrovac (Župski)

9. Krupanj, Markovac, Jagodina, Kalna (Knjaževac), Samaila (Kraljevo), Valjevska Mionica, Ub, Takovo

11. Kučevo

12. Leskovac

14. Sokobanja, Deligrad (Aleksandrovac), Lozovik

15. Belanovica (Ljig), Lapovo, Trstenik

19. Bela Palanka, Knić (Kragujevac), Kolari (Smederevo), Rogačica, Saraorci (Velika Plana), Surdulica, Žabari, Ćuprija, Žitorađa (Prokuplje), Rabrovo, Ljig, Mionica (kod Valjeva), Dušanovac

20. Sokobanja

21. Rabrovo

24. Zlot

28. Aranđelovac, Aleksinac, Batočina, Golubac, Kladovo, Loznica, Lajkovac, Svrljig, Varvarin, Veliki Popović, Tavnik

29. Stopanja



Septembar

1. Mali Izvor (Zaječar), Salaš (Negotin), Velike Laole, Žagubica

2. Petrovac na Mlavi

3. Bor

4. Blace (Prokuplje), Velika Plana, Deligrad

7. Zaječar

9. Pirot

11. Brus, Čačak, Lazarevac, Mladenovac, Velika Lešnica, Svilajnac, Vladičin Han, Prokuplje, Sepevac

14. Valjevska Mionica

19. Batočina

21. Dimitrovgrad, Kruševac, Kučevo, Leskovac, Lapovo, Negotin, Ljig, Ub, Užička Požega, Smederevo, Šabac, Valjevska Mionica, Guševac

22. Guča

27. Babušnica, Golubac, Ljig, Mrčajevci, Osečina, Žagubica, Niš, Ćuprija, Podunavci (Kraljevo), Jabukovac, Čajetina, Smederevska Palanka

28. Umčari



Oktobar

2. Svrljig

3. Belanovica (Ljig), Bor

12. Ivanjica, Valjevo, Veliko Orašje, Kolari, Saraorci

14. Arilje, Sokobanja, Jagodina, Leskovac, Zavlaka (Krupanj), Raška

15. Požarevac

19. Bajina Bašta, Gornji Milanovac, Kosjerić, Krupanj, Mala Krsna, Markovac, Mladenovac, Petrovac na Mlavi, Trstenik, Paraćin, Guševac

20. Lebane, Minićevo, Valjevska Mionica

22,23,24. Kraljevo

27. Aleksandrovac, Aleksinac, Ljig, Pecka, Rača Kragujevačka, Sopot, Vel. Popović, Vlasotince, Užice

31. Kladovo, Ub, Kotraža



Novembar

8. Svilajnac, Varvarin, Koceljeva, Velika Mionica, Kostojevići, Užička Požega

8,9,10. Rabrovo

11. Veliko Gradište

12. Ljubovija, Babušnica

14. Kosjerić

21. Ljig



Decembar

4. Velika Mionica


Saša Srećković i Suzana Antić

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 25 Maj 2012, 08:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika

Šabački vašar

Slika

Na daleko čuveni vašar koji se svake godine održava 21. septembra na Malu gospojinu postao je gotovo sinonim za Šabac. Proslavila ga je pesma čije su početne reči " Oćemo li u Šabac na vašar"? toliko ušle ljudima u uši, da često prilikom susreta služe kao reči pozdrava upućene Šapčanima od sagovornika koji su iz neke druge sredine.

U dane vašara, a on traje 4-5 dana, na popularnom Mihajlovcu, tik uz Savu, sjati se na desetine hiljada ljudi. Dođu ovde mnogi, da vide i da budu viđeni, da prodaju i da kupe, da se zabave i opuste. A prodaje se i nudi mnogo toga raznolikog, što se retko gde može još videti na jednom mestu. I čuda tu ima raznih. Možete videti "pola zmiju - pola ženu", "kuću strave", "zid smrti"... Možete probati pečenje ispod neke od mnogobrojnih šatri ili uživati u vožnji na nekom od mnogobrojnih elektro-mehaničkih čuda što se vrte, drmaju,okreću, pište, škripe i ljuljaju. Za romantične duše još uvek se ovde mogu pronaći liciderska srca i orasnice, alva... znamenja nekih davno prošlih vremena. I oni koji nisu imali nameru da bilo šta kupe, sa Šabačkog vašara ne vraćaju se praznih ruku, poneće bar sito, varjaču ili drveno burence za rakiju, ne zato što im baš to treba, već da se vidi da su i oni bili na vašaru. Prećutno se, valjda, smatra da će onoga ko na vašar ode a ništa ne kupi, terati maler sve do sledećeg vašara. Šabačkom vašaru redovno se najviše raduju deca.


sabacturizam

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 25 Maj 2012, 18:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vašari u Srbiji

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

Sve manifestacije u Srbiji potekle su iz narodnih okupljanja, panađura, kasnije nazvanim vašarima. Okupljanja, odnosno vašari se zakazuju u doba nekog crkvenog praznika (Crveno slovo) kada nije dozvoljeno raditi i najčešće se dešava na nekom ravnom terenu – često u porti obližnje crkve ili manastira, čime se celom događanju daje određena doza ozbiljnosti i društvene prihvaćenosti. Vašar je toliko važan događaj da su svi veći vašari u Srbiji evidentirani čak i u crkvenom kalendaru. Učesnici zajednice – sela – varošice gde se dešava vašar se tog dana svečano oblače. I raspoloženje je svečano. Vašar ima i određene društvene funkcije:Na vašaru treba biti „viđen“, na vašaru se gleda kako se ko sa kime „pitao“ (pozdravio i raspitivao za familiju i sl). Na taj način se određuje status pojedinca u zajednici. Na vašaru se plasiraju informacije i prikupljaju informacije. Devojke za udaju, se oblače i stavljaju nakit i šetaju po vašaru uz obaveznu pratnju starije rođake.Vašar je prilika da mladi bračni parovi, po prvi put, svima pokažu svoje dete.

Vašar je prilika da se mladi sretnu, upoznaju, „očijukaju“. Stariji su tu da se raspitaju o onoj drugoj porodici, kakvi su, koliko imaju… Svrha „pokazivanja“ je da se vidi da pojedinac nema neke „skrivene mane“ i da je prihvatljiv za zajednicu po nepisanim zakonima zajednice. Ringišpili i sav ostali prateći zabavni sadržaj su česti na velikim vašarima i isto imaju funkciju pokazivanja. Pored toga vašar služi da se u kafani ili improvizovanoj kafani pod šatrom meštani „provedu“. To je prilika za neke, da potroše pare koje su tog dana zaradili prodajući iznetu robu ili npr stoku. Kafanska pevačica, koja peva na stolu, je obavezna. Jaganjci i prasići se toga dana okreću na ražnju.Tu su i trgovci raznih fela, a narodna odela, licidarska srca, bičevi za konje, igle i druge potrepštine se toga dana prodaju i kupuju. To je prilika da deca dobiju neku igračku ili slatkiš.

Ovo je nekada bila funkcija vašara, koji je u jednom mestu bio jednom godišnje i trajao dva-tri dana. Naše pitanje (ili možda čuđenje) tiče se promene kako je ono što je bio dvodnevni događaj postalo životni stil naroda u ovoj zemlji? Kako je narodni događaj sa pozitivnim i praktičnim karakteristima prerastao u vrhunac života, odnosno zabavu, odnosno manifestaciju? Kako i kada je hedonizam zauzeo mesto svih drugih vrednosti i vrlina i kada je postalo važno za neko naseljeno mesto da je „pokazati se“ i „biti viđen“ na mapi događaja (manifestacija) postalo glavni hit, pravac i smisao postojanja ? Kako smo od jednog običnog vašara uspjeli napraviti tako veliki vašar, takav da ga svakodnevno ima u bar jednom od mesta širom Srbije?


festfair

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 23 Okt 2012, 23:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
VASARI U SRBIJI Srbija-forum

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 24 Okt 2012, 00:49
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Vašar u Raškoj bez "zida smrti"

Slika
Novi sadržaji: sa vašara u Raškoj (Foto M. Dugalić)

Raška – Pomalo dirljiva scena događala se pokraj centrifuge za "proizvodnju" šećerne vune na tradicionalnom raščanskom vašaru koji je, povodom verskog praznika Pokrova presvete Bogorodice, trajao tri dana. Dečak, uzrasta osnovca, poželeo je ovaj slatkiš, i taman da mu to majka priušti, na odgovor Zorice iz Leskovca, koja "vunu" proizvodi i prodaje, da ona staje 50 dinara otac, vižljasti, koščat gorštak, po svemu sudeći negde iz okolnih planinskih sela, samo odmahnu rukom i produži… Dečak spusti glavu i ućuta, očigledno razume da je skupo, da se nema para… E, zbog toga, zbog besparice, a ne zbog "zubatog sunca" i hladnoće ovaj vašar, ustanovljen još 1860. godine, sada je bio skromniji nego ranijih godina.

Istina, narod iz Raške, okolnih kopaoničkih sela, iz Kraljeva i okoline, iz Kosovske Mitrovice, Novog Pazara, Aleksandrovca, Brusa, sjatio se u varošicu. I sada su raščanske ulice bile pretvorene u vašarište, a automobili proterani, ali je roba na brojnim tezgama bila višestruko skuplja nego što su posetioci vašara imali novca u džepovima. Stoga su mnogi samo razgledali, šetali, pokoju sitnicu pazarili. A bilo je svega. Dominirale su tezge sa odećom i obućom iz Turske, Kine, teksasom iz Novog Pazara. Tu se mogao još kupiti nameštaj, razna drvenarija, burad za rakiju ili vino, posude od plastike, alat, furune na drva, kuhinjski pribor, sečke za pečenje… Jedan abadžija je za trista dinara prodavao šajkače, drugi je nudio obrasce "švalerskih dozvola", iste kao one vozačke, za samo 50 dinara. Nudili su vašarski trgovci i one proizvode koji se samo na vašarima i prodaju: lizalice, šećerleme, liciderska srca…

Neopisive buke bilo je zbog nove reklamne tehnologije kojoj ni ovakvi narodni skupovi nisu odoleli. Na posebnom prostoru, takođe usred Raške, posetioci su bučno pozivani u zabavni park. A tamo se vrteo ringišpil, ljuljao brod, radio je autodrom, kamikaze…

Stariji posetioci su primetili da više nema "zida smrti", a ni šatora u kome se moglo videti čudo prirode – "pola zmija, a pola devojka". Samo je u jednoj šatri vašardžije zabavljala pevačica, ali se, ipak, pečenje prodavalo dobro.

– Možeš i jagnjećeg i prasećeg prodati koliko imaš. Cena je 500 dinara za kilogram prasetine, a 900 jagnjetine. Samo sam ja ovde prodao oko 30 pečenih praseća i desetak jagnjića – kaže Veroljub Matović, koji meri "pečenje sa panja" na terasi kafane "Dubočica".

Ispred brojnih ugostiteljskih objekata nudio se i kupus iz zemljanog lonca po ceni od 200 dinara za porciju.

– Već do podne sam prodala 200 kilograma – kaže nam kuvarica Vera Luković.

Bilo je na vašaru i onih koji su došli po navici, poput sedamdestogodišnjaka Dragiše Miloševića i Tihomira Petrovića iz obližnjeg Baljevca na Ibru. Rekoše nam da se ovde ranije igralo tri, četiri kola, da je bilo navodadžija, prosaca, da su se sa vašara udavale devojke, a sada gotovo da mladih i nema.

Većina mladih Raščana nestrpljivo je čekala da sva ta halabuka prođe, pa da uveče krenu u provod na svoj način – uglavnom u kafiće, kojih u Raškoj ima puno. Reklo bi se, ni manje varoši, ni više kafića.


Politika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 24 Okt 2012, 16:45
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Narodni vašari, sabori i okupljanja narodnog stvaralaštva u Srbiji – Oplenačka berba groždja, Oplenac, Topola

Sabor narodnog stvaralaštva – 49. Oplenačka berba groždja, Oplenac, Topola

Slika

Sezona narodnih vašara po Srbiji uveliko traje. Jedan od poznatijih narodnih vašara je i Oplenačka berba groždja koja se svakog oktobra, evo već 49-i put odigrava u Topoli, podno Oplenca. Dugo godina već nismo stizali da odemo na Oplenačku berbu, jer u Topoli imamo rodjake i volimo da posetimo to malo mesto i prošetamo se kroz vašar, kupimo sitne suvenire, groždje, svadbarski kupus i obvezno širu. Šira je sveže cedjen sok od groždja, koji samo što je počeo da fermentiše i vri pa je slatkasto kiseli sok koji dajemo deci da piju.

Narodni vašari u Srbiji su odlično mesto da upoznate Srbiju iznutra, da shvatite ko su vaši zemljaci, ko je narod sa kojim živite i delite sudbinu. To je izmedju ostalog još jedan od razloga što smo se uputili na vašar, da nam deca koja odrastaju u prestonici, upoznaju i neku drugu, treću, četvrtu, petu Srbiju. Da se ne ponesu, ne uobraze, ali i da razumeju, zašto je Srbija takva kakva jeste. A na vašaru imate mnoštvo sitnih detalja koji će vam pomoći da bolje shvatite ljude i vaše zemljake.

Istaći ću samo jedan detalj koji nekako odmah upada u oči – mesna hrana i glad za istom. Prosto je neverovatno koliko je ljudi hrlilo na roštilj, pečenje i svadbarski kupus, kao da su nedeljama bili gladni, i kao da i sami nisu to mogli da pripreme kući ili kupe u pečenjari. Ta halapljivost i nestrpljivost da se jede na licu mesta, i to da se naručuje samo pečenje i dugo kuvani i krčkani kupus sa mesom, to fascinira. Sva mesta po tezgama i montažnim restoranima su bili puni ljudi koji su naručivali porcije svadbarskog mesa i pola kila do kilo pečenja. Nije se biralo pečenje, jagnjeće, praseće, samo da je toplo, tek sa ražnja skinuto. Čak i kozje pečenje je bilo na repertoaru, jedino nigde nije bilo piletine a ribe ni u tragovima.

I ta strast za mesom i vašarskom hranom se ne odnosi samo na posetioce sabora, već i na one druge, nama drage gradjane Beograda koji su nam naručili da im iz Topole obavezno donesemo po par porcija svadbarskog kupusa, po pola kila jagnjećeg i svinjskog pečenja i dva kila hamburg groždja. Hrana sa vašara, to je nešto posebno u umu i srcu naših ljudi. Oni su bili srećni kada su dobili naručeni a samo smo mi znali kako nam je bilo kada smo otvarali gepek pun simfonije jakih mirisa.

Bila je gužva, na hiljade ljudi se sjatilo u ova tri dana proslave. Ulice su bile zakrčene ljudima i tezgama, i sve je pomalo haotično i više liči na sajam prehrane nego na vašar, jer je bilo jako malo zabave i igara. Bilo je tu i tamo takmičenja za najbolje izlagače i proizvodjače, nastupali su kulturno umetnička društva i ansambli, recitovalo se i pevalo, ali je najači utisak ipak bila hrana i naša strast prema njoj. I tako je mahom slično na svakom narodnom saboru ili etno manifestaciji, zvala se ona slaninijada, kobasicijada, roštiljijada, berba, izložba, sajam zimnica ili kupusijada, ambijent i atmosfera su vrlo slični. Jedne godine sam se čak i "takmičio" sa timom zaposlenih iz firme koju sam tada vodio, učestvovali smo na vašaru zvanom Kupusijada u Mrčajevcima.

Sve u svemu, bilo je vrlo egzotično i pomalo razbarušeno, uz mnogo gužve, energije i muzike a manjka higijene i korpi za otpatke, ali ko je o tome uopšte vodio računa. Da ne dužim, slike govore više od reči - to je naša organska i matična Srbija u izvornom izdanju - neobradjena i neprocesuirana.


Baštabalkana


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 08 Maj 2013, 21:16
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vašar u Kuršumliji, a na vašaru...

U Kuršumliji je danas čuveni Markovdanski vašar, koji se u centru Kuršumlije organizuje odvajkada.

Slika

Vlasnici kafića i kafana u centru grada, nadaju se velikom prometu, a kako i ne bi kada su svi kafići od ranog jutra krcati.
Vašar u Kuršumliji nije samo mesto gde se kupuje i prodaje već najvažniji društveni događaj, na koji dolazi “i staro i malo” i prodefiluje preko deset hiljada ljudi. Samo na taj dan sreću se prijatelji iz najudaljenijih kuršumlijskih planinskih sela.
Glavna gradska ulica i dve poprečne pored Kuršumlijskog parka na Markov dan postanu tesne za sve vašardžije.
Koliko je ovaj dan važan za ceo kraj, govori činjenica da firme skraćuju radno vreme, a škole časove kako bi svi imali dovoljno vremena za kupovinu i provod.
Markovdanski vašar u Kuršumliji poseti preko deset hiljada ljudi, a svi kafići i kafane uveče organizuju muziku uživo do zore.


južnasrbija

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 04 Jul 2014, 02:16
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Vašar

Slika

Вашар или сајам је облик народног окупљања. Старији назив је панађур. Основна сврха вашара била је да сељаци купе неопходне ствари у време док нису постојале продавнице у данашњем смислу. Обично се дешава у доба неког црквеног празника (Црвено слово) када није дозвољено радити и најчешће се дешава на неком равном терену – често у порти оближње цркве или манастира, чиме се целом догађању даје одређена доза озбиљности и друштвене прихваћености. Вашар је толико важан догађај да су сви већи вашари у Србији евидентирани чак и у црквеном календару. Учесници заједнице – села – варошице где се дешава вашар се тог дана свечано облаче. И расположење се свечано.

Иако вашар није специјалитет српског народа, вашаре у другом облику имају и други народи ипак српски вашар има и одређене друштвене функције:

На вашару треба бити „виђен“
На вашару се гледа како се ко са киме „питао“ (поздравио и распитивао за фамилију и сл). На тај начин се одређује статус појединца у заједници
На вашару се пласирају информације (нпр. „продао бих онај забран, тамо горе поред потока…“) и прикупљају информације („чујем да си ове године запатио јато ћурака…“)
Девојке за удају, се облаче и стављају (пожељно) златан накит и дукате око врата и шетају по вашару уз обавезну пратњу старије рођаке.
Вашар је прилика да млади брачни парови, по први пут, свима покажу своје дете
Вашар је прилика да се млади сретну, упознају, „очијукају“
Старији су ту да се распитају о оној другој породици, какви су, колико имају…
На вашару (традиција која се губи) обавезно је коло у коме млади играју. Поред прилике да се „изђускају“ ово је прилика да се види колико је ко физички издржљив – спреман да игра (а самим тим и да ради). Ово се нарочито односи на девојке.
Сврха „показивања“ је да се види да појединац нема неке „скривене мане“ и да је прихватљив за заједницу по неписаним законима заједнице.
Рингишпили су чести на великим вашарима и исто имају функцију показивања.
Поред тога вашар служи и за:

Куповину продају стоке и других пољопривредних производа.
Да се у кафани или импровизованој кафани под шатром мештани „проведу“. То је прилика за неке, да потроше паре које су тог дана зарадили продајући нпр стоку. Кафанска певачица, која пева на столу, је обавезна.
Јагњад и прасад се тога дана окрећу на ражњу, у земљаним лонцима се кува „Свадбарски купус“
Ту су и трговци разних фела, а народна одела, лицидарска срца, бичеви за коње, игле и друге потрепштине се тога дана купују.
То је прилика да деца добију неку играчку или куповни слаткиш

Slika


narodnatradicija

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodni vašari,sajmovi,sabori...  |  Poslato: 21 Dec 2016, 16:56
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Slika


festfair

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 58 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker