Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 13:20


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 22 Maj 2012, 04:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srpska narodna nošnja

Srpska narodna nošnja zauzima istaknuto mjesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, a ističe se i po likovnim i estetskim vrijednostima. Do nas su uglavnom stigle sačuvane odjevne cjeline iz 19. i prvih desetina 20. vijeka, sa raznolikim oblicima i ukrasima kako u ženskim tako i u muškim nošnjama. Svaku oblast koju su nastanjivali Srbi kroz istoriju, karakterisala je posebna nošnja. Po načinu odijevanja prepoznavalo se ne samo odakle je ko nego, naročito u mješovitim etničkim sredinama, i kojoj etničkoj odnosno nacionalnoj zajednici pripada. U svom istorijskom razvoju, raznovrsne narodne nošnje imale su mnogostruka značenja u životu naroda, ali su bile izložene i mnogobrojnim uticajima između različitih etnosa, tako da osim obilježja vremena u kome su rukotvorene i nošene, sadržani su i drugi odjevni elementi iz proteklih vremena.

Slika


Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:11
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna nošnja u Šumadiji i Bosni

Srpska narodna nošnja počinje da se razvija i odvaja od nošnje koju su Srbi morali da nose dok su bili pod Turcima. Knjaz Miloš Obrenović je bio čovek koji je voleo da se lepo oblači i to je bio primer i drugima. U nastvaku su navedeni delovi odeće koji se nosili u 19. veku u Srbiji. Ima tu i delova odeće od koji su neka karakteristična za selo a neka za grad...
Šajkača
Prsluk
Gunj
Gunjić
Fermen
Anterija
Zubun
Dolaktenik
Tkanica (vrsta pojasa, koji se dobija tkanjem)
Bridžes pantalone
Čakšire
Dizluk
Dolama
Ječerma
Džemadan
Misaraba
Mintane
Jelek
Džube
Libade
Fistan
Šalvare - deo ženske nošnje koja je nošena jedno vreme posle osobođenja od Turaka
Kumoš
Čarape
Opanci „šiljkani“

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:15
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Lička narodna nošnja

Na prostoru Like vjekovima su živjela dva naroda, pravoslavni Srbi (ijekavskog govornog područja) i katolici Hrvati, Bunjevci i Kranjci (ikavskog i čakavskog govornog područja). Iako su živjeli na istom prostoru, ova dva naroda imaju veoma izražene različitosti, osobitosti i specifičnosti, kako u istorijskom, duhovnom, kulturnom, govornom, tako i u pogledu narodnog stvaralaštva. To se neminovno odrazilo i na narodnu nošnju ovih naroda.[2]
Narodna nošnja ličkog srpskog pravoslavnog naroda u izvjesnom smislu razlikuje se od narodne nošnje katoličkog naroda Like, kako po boji, tako i po samim nazivima pojedinih dijelova od kojih se nošnja sastoji. Upravo zbog toga, ne može se na jedinstven i istovjetan način obraditi i promovisati narodna nošnja čitave Like, i zato ovdje govorimo isključivo o narodnoj nošnji srpskog pravoslavnog naroda Like. Predmet obrade je starinska narodna nošnja srpskog pravoslavnog naroda Like s kraja 19. i s početkom 20. vijeka.[2]
[uredi]Podjela i dijelovi ličke narodne nošnje
Postoje dvije podjele ličke narodne nošnje. Prema prvoj podjeli, imamo mušku ličku narodnu nošnju i žensku ličku narodnu nošnju. Prema drugoj podjeli, u okviru muške i ženske ličke narodne nošnje, imamo radnu, svakodnevnu ili svakidašnju ličku narodnu nošnju i svečanu, svetačku, crkvenu, stajaću, reprezentativnu ličku narodnu nošnju.
Sastavni dijelovi ličke narodne nošnje su:[2]
Muška lička narodna nošnja:
Lička kapa
Košulja
Pantaloni prteni – gaće
Pantaloni sukleni – breveneci
Prsluk
Prsluk sa tokama – čerma
Ćemer
Pašnjača
Lička maja
Aljinac
Lički kožun
Čarape
Natikače
Opanci (oputari, kapičari)
Lička torba
Ženska lička narodna nošnja:
Ženska lička kapa
Rubac
Košulja
Kiklja
Prsluk
Pregača
Tkanica
Đender
Aljinac
Kožun
Čarape
Natikače
Opanci
Coklje
Ženska lička torba

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:17
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna nošnja u Vojvodini i Slavoniji

Narodna nošnja u Sremu

Narodna nošnja u Južnoj Srbiji i Makedoniji

Narodna nošnja na Kosovu i Metohiji

Narodna nošnja u Dalmaciji i Liki


Slika
Narodna nošnja u Sremu

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini

Nošnja u Crnoj Gori i Hercegovini se pojavljuje u raznim varijantama tradicionalne crnogorske nošnje koju čine:
crnogorska kapa
košulja sa kolijerom, tj. košulja bez kragne ili sa malom kragnom
džemadan, crveni dio koji se oblači poslije košulje
dušanka (ime dobila po caru Dušanu), dio koji se oblači poslije džemadana.
kanica, pojas
silav, kožni kajiš za oružje koji se stavlja ispod kanice
plave gaće na širok kroj
dokoljenice
kratke čarape (nazuvci)
kožni opanci
Često se umjesto opanaka nose čizme, ali se onda ne stavljaju dokoljenice i nazuvci.

Slika
Muška narodna nošnja iz Crne Gore i Hercegovine

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Hercegovačka brdska narodna nošnja

Hercegovačka brdska narodna nošnja je na području južnog dijela Republike Srpske bila u svakodnevnoj upotrebi do 1875. godine. Korištena je svakodnevna i svečana narodna nošnja koja se oblačila samo za svetkovine.
Svečanu žensku hercegovačku brdsku narodnu nošnju su različito nosile djevojke i udate žene.Sastoji se od:
burundžuk (ženska kapa)
ćurdija (marama)
košulja
koret (jakna)
pregača
pahte (ukrasni nakit od srebra koji se nosi na pojasu)
Svečana muška hercegovačka brdska narodna nošnja je preuzela „zavratu“ i „dušanku“ nakon 1875. iz crnogorske narodne nošnje.[3] Toke su nosili samo viđeniji i bogatiji Srbi.Sastoji se od:
zavrata (kapa)
toke
dušanka
muški pojas
gaće
vunene čarape
opanci

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:24
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna nošnja ozrenskog kraja

Srpska narodna nošnja u ozrenskom kraju je najvećim dijelom satkana od platna. Tka se od pamuka na stanu (alat za izradu platna).Muškarci nose šešire. Svaki muški torbak je različito dekorisan.
Ženska nošnja se sastoji od:
krpa
ljetak
košulja
tkanica
pregača
vunene čarape
opanci
Muška nošnja se sastoji od:
šešir
fermen
košulja
torbak (torba) u kome se nosi peškir
tkanica
gaće
vunene čarape
opanci

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:33
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Šajkača, nezobilazan deo srpske narodne tradicije

Slika

Milorad Lonić, četrnaest godina radi u Novom Sadu kao umetnički rukovodilac ansambla „Vila“, pri SKUD-u „Železničar“ osnovanom davne 1934. godine, a preko 30 godina se bavi sakupljanjem i proučavanjem narodne tradicije. Njegova najveća želja je da taj deo naše nematerijalne kulture, narodne igre i narodne pesme, opstanu u izvornom obliku, kao deo muzičko scenskog izraza koji priprada umetničkom domenu.

Njegov veliki autoritet po pitanju narodnih igara, pesama, običaja, a posebno poštovanje njegovih kolega, navelo nas je da sa njim pričamo i o pomalo zapostavljenom segmentu, kada je narodna tradicija u pitanju, a to je srpska narodna nošnja, zapravo jedan njen deo, čuvena srpska šajkača. O tome Milorad Lonić kaže:

-Razlika između odela i odeće je velika. Odeća je ona koja nas štiti od spoljašnjih uticaja, a odelo je ono što govori o nama. Srbi danas imaju generalan problem, što ne mogu da se dogovore oko toga kakvo bi to bilo odelo koje bi predstavilo nas i našu naciju u simboličkom smislu, pa i kada je u pitanju izrada suvenira. Opterećeni smo lokalizmima koji su se sveli velikim delom na neznanje. To neznanje je uvek najveća prepreka da bi čovek nešto uradio. Sigurno je da narodna nošnja ima značajnu ulogu u predstavljanju našeg naroda. Nošnja je jedno veliko bogatstvo i deo tradicije koji nam je ostao od naših starijih i koji ćemo mi preneti i ostaviti mlađima. Naš veliki problem je što ne možemo da se odlučimo šta je naš brend, jer u svemu tražimo podršku u istorijskim činjenicama, a one su nažalost stare samo koliko je staro i naše sećanje. Dobar primer za to je šajkača, za koji mnogi misle da je to kapa koja potiče sa područja Šumadije ili iz centralne Srbije, a drugi polu-upućeni smatraju da je to kapa austrijske vojske, dakle vojnička, što takođe nije tačno.

-Šajka znači galeb na ruskom jeziku, a mesto Šajkaš, danas u opštini Titel, je rodno mesto ove kape. Šajkača je stara balkanska kapa koju su nosili Srbi iz dela Vojvodine koji se zove Šajkaška. Nekada deo Vojne granice, Šajkaška je danas podeljena na četiri opštine: Titel, Žabalj, Novi Sad i Srbobran. To je kapa koja se nosila i u delu Srema i bila je plave boje jer je simbolizovala nebo. Njen simbol, kao stare, autohtone kape jeste simbol galeba u letu, raširenih krila i to je tzv. slobodarska kapa. Zbog te njene simbolike, kralj Milan Obrenović želeo je da upravo ta kapa zameni fes, koji je nošen u najvećem delu prekosavske Srbije. Šajkača je u Srbiju uvedena propisom iz 1870. godine. Konkretnim nazivom, kao šajkaška kapa, dakle kao deo nošnje šajkaških graničara, čije je vojničko odelo bilo narodno, nazvana je u propisu iz 1876. godine, kojim je naloženo da narodne starešine nose "šajkašku kapu", kakva je određena i za narodnu vojsku. Tako je kao kapa vojnika i nižih činovnika šajkača ubrzo prihvaćena.

Međutim, šajkača je preneta i na predele Bosne i zadržana do današnjih dana, na području Ozrena i severne Bosne pa i do krajnjeg zapada, i tamo je bila sinonim slobodarskih ideja.

Međutim, politika je posle Drugog svetskog rata proterala šajkaču, koja je bila smatrana simbolom nečega negativnog, jer je bila sastavni deo uniforme kraljevske vojske, tj. četničke ( i bila zamenjena partizanskom titovkom). Time se pokazao sav nesmisao sistema, jer je kapa bila deo starijeg nasleđa jednog naroda, kao što su to bile i pesme i igre koje su svi pevali i igrali, a ne proizvod jednog vremena. Tako je šajkača umesto da bude simbol ovog kraja u kojem mi živimo, dugo smatrana retrogradnom i prevaziđenom. A po meni, ona ima i lep oblik, a i praktična je, lako se savija i može da se zadene za pojas, a zimi, navučena preko ušiju „čuva glavu“. Nekada se šila ovde, u Vojvodini a danas je takvih majstora malo i ima ih samo u užoj Srbiji. Prave se uglavnom od čoje i kangara.

-Šajkača je danas sasvim potisnuta i možemo je videti samo u nekim ruralnim krajevima centralne i zapadne Srbije, po kulturno-umetničkim društvima i kao suvenir.

Srbi nisu bili ograničeni na tu jednu kapu. U zavisnosti od godišnjeg doba, nošene su i šubare. Graničarske šubare su izuzetno lepe, a u Sremu su se nosile kape ukrašene kikama sa strane i bile su deo ukrasne odeće. Imamo kapu koja je danas odomaćena u Crnoj Gori i Krajini, a ista se nalazi sve do Kavkaza, i koja je prisutna kod mnogih drevnih naroda. Kape u obliku raznih vrsta šešira koje se nose u našem okruženju deo su vojvođanske nošnje. I kako Mađari i Slovaci vode polemiku o tome čiji je čardaš, takav je slučaj i sa kapama. Teško je dokučivo u jednom konstantnom previranju i prožimanju naroda tačno utvrditi odakle Lali šešir, i da li je i od koga nasleđen.

-Mi šajkaču nismo dovoljno iskoristili, afirmisali ni kao suvenir ni kao nešto drugo. Posebno mi je žao kada je u pitanju Vojvodina što šajkača nije simbol jednog dela Vojvodine jer je šajkača kapa Panonika, znači kapa Panonske nizije. Danas se o njoj govori najviše kao o srpskoj prekosavskoj kapi.

-Posle Drugog svetskog rata, dugi niz godina je bila praksa da KUD igraju sve igre naroda i narodnosti i na kraju ništa dobro nisu uradili, samo su zanemarili svoje. Pri takvom poimanju folklora najviše je štetovala srpska narodna nošnja. Kada sam kao igrač nastupao često smo od starih stolnjaka pravili srpsku nošnju, što je neoprostivo. U Muzeju Vojvodine možete da pogledate kako izgleda jedna prava srpska nošnja, pogotovo ženska koja je vredela čitavo bogatstvo. Ta nošnja je trebala da pokaže sve privilegije i povlastice, status porodice i lepotu srpske žene. Na toj nošnji vidi se odnos Srba prema srpskoj ženi, ženi kao jednom nacionalnom ponosu. Danas toga ničeg nemamo. Nošnja se izrađivala sa prebogatim detaljima, finim vezom, a za osnovu je imala čuvenu lionsku svilu. Od te iste svile i Bunjevci su pravili svoje narodne nošnje, samo što su oni, na svu sreću, sačuvali i tradiciju izrade i stare nošnje, a Srbi, samo nekoliko primeraka koji su ostali po muzejima. Politika poravnanja, koja je trebala pomiriti sve odnose između jugoslovenskih naroda bila je uglavnom vezana za simboliku srpstva, tzv. veliki srpski hegemonizam, pa su na taj način u velikoj meri „stradali“ i srpski kostim, srpska narodna nošnja koja je otišla u nepovrat. Posle Drugog svetskog rata je nositi šajkaču bilo vrlo provokativno, nekada i kobno, za onog ko je nosio, jer je bilo vreme raščišćavanja sa prošlošću, ali to nije imalo nikakavog realno-istorijskog utemeljenja – zaključio je gospodin Milorad Lonić.

Danas su kulturno-umetnička društva najbolji čuvari tih vitalnih tekovina srpskog naroda. U Srbiji, KUD je danas jedna potentna asocijacija od izuzetnog značaja, koja broji preko 400.000 članova i nikako ne smemo dozvoliti da se kroz njih provuče jeftin amaterizam, nestručnost i neznanje, i pretvori ih u rekreativnu aktivnost. Narodna nošnja ima kako umetničku vrdnost tako i obeležje i ono što treba da bude i brend ovog našeg naroda. Zato što je brend odlika, ono što definiše jedan narod, njegova izuzetnost i kvalitet.


Topsrbija

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
ŠAJKAČA NAS JE ODRŽALA

Najpoznatije srpsko znamenje, vidno prijateljima i neprijateljima, svakako je šajkača - vojnička i narodna kapa (2)


Šajkača, kapa za vojnike koja “ima formu graničarske kape”, uvedena je u Srbiju propisom iz 1870. godine. Određenijim nazivom, kao šajkaška kapa, nazvana je u propisu 1876. godine, kojim je naloženo da narodne strarešine nose “šajkašku kapu” kakva je određena i za narodnu vojsku. Tako je šajkača kao kapa vojnika i nižih činovnika ubrzo prihvać ena.

Šajkaču su srpski vojnici nosili u bojevima 1876-1878. godine, posle kojih je naglo prihvaćena u novooslobođenim krajevima, da bi 1912. osvojila Kosovo, Skopsku Crnu Goru i Drimkol. Nema sumnje da je šajkača u srpsku vojsku ušla kao kapa preuzeta od graničara šajkaša, a ne kao kapa od šajka, tj. čoje najbolje potvrđuju izvorni srpski vojni propisi. Tako u pravilu o ratnoj spremi narodne vojske, koje je 6. oktobra 1877. godine potpisao ministar vojni Sava Grujić, stoji da narodni vojnici od države dobijaju po jedan šinjel, bluzu, čakšire s dokolonicama, limenu čuturicu, kazančić (na desetinu ili posebice), šator (na šest ljudi), sablju, kožni pojas i za glavu šajkašku kapu. U drugim dokumentima je nađeno da je ratnu spremu vojnika i komore, koju država daje, bila i šajkaška kapa.

Srbija je tada često ratovala, mobilizacije su se odvijale zvonjavom zvona seoskih crkvi. Da bi mobilizacija bila što brža, narodu tj. vojnim obveznicama podeljene su uniforme da ih drže kod kuće. Narod k’o narod voli da ima koristi od države, pa je nosio delove vojne uniforme i u svakodnevnom životu. Imati deo uniforme na sebi bio je i statusni simbol, jer ko ima uniformu znači da je vojni obveznik. Postojale su vojničke i oficirske šajkače, koje su imale širit iznad očiju. Prekretnicu u oblačenju Srba u Kneževini Srbiji donosi revolucija 1848. godine. Do tada narod se u Srbiji oblači po turskim običajima. Od 1848. počinje ozbiljniji prodor evropske garderobe. Podsticaj ovoj pojavi dali su Srbi prečani, koji su bili prisiljeni da se, pod pritiskom mađarske vojske, presele u Beograd i ostala pogranična mesta u Srbiji, uz Savu i Dunav. Dotle se čalma (a posebno fes) dugo nosila. Najbolji primeri su Vuk Karadžić i knez Miloš. Toma Vučić Perišić umire sa fesom na glavi. Toliko je fes bio odomaćen da Srbi jedno vreme prišivaju na njega srpski grb. Od 1870. godine uvodi se graničarska, odnosno šajkačka kapa-šajka u vojsci, kao deo uniforme. Srpske seljake batinama su prisiljavali da skinu fes i stave šajkaču na glavu. Kako beleži etnolog Jasna Bjeladinović šajkača je u valjevskom kraju koncem prošlog veka postala opštenarodna kapa prihvaćena i od mlađih i od starih ljudi, kao letnja i zimska nošnja, ali i kao radna i svečana kapa. Zanimljivo je da je u Jadru poslednji žitelj sa fesom sahranjen 1944. godine. Ipak, može se reći da fes, praktično, iščezava posle Prvog svetskog rata od kada je, konačno, srpska seljačka glava pokrivena srpskom kapom-šajkačom. Dobrovoljci iz balkanskih ratova i Prvog velikog rata Srbije prenose šajkaču i u druge srpske krajeve, gde se u većoj meri nosi u Hercegovini i u Lici do i tokom Drugog svetskog rata. Šajkača je kao deo uniforme, posle Drugog svetskog rata, zamenjena “titovkom”, kapom sličnoj šajkači, ali još sličnijoj kapi sovjetske armije. Šajkača je u poslednjim ratovima bila deo uniforme srpske vojske, a u Republici Srpskoj nosili su je i oficiri. Na Vojničkom memorijalnom groblju u Kovinu, u novembru 2009. godine, otkriven je spomenik ratnicima poginulim 1915. godine u borbama kod Smedereva. Na zajedničkom groblju sahranjeno je 305 srpskih i 195 austrougarskih vojnika, a reč je o jedinstvenom memorijalnom kompleksu o čemu će svedočiti spomenik na kojem su predstavljeni srpska šajkača i nemački šlem. U poslednje vreme, šajkača je internacionalizovana, s obzirom da je počela da se proizvodi u Kini.

Slika


Serbianmirror

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 02 Jun 2012, 10:42
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna nošnja » Šajkača

Šаjkаčа je vrstа kаpe od mаterijаlа šаjаk. Šаjkаčа je srpskа nаcionаlnа kаpа koju nose seljаci iz centrаlne Srbije i dаnаs u svаkodnevnom životu. Mаterijаl „šаjаk“ se prаvi od vune te je zgodnа zа nošenje i leti i zimi jer drži konstаntnu temperаturu glаve. Zimi, bočne strаne šаjkаče mogu i dа se spuste nа uši. Zgodno se i sаvijа, te se može nositi i ispod nаrаmenjаče ili zа opаsаčem.

Nаjčešće je sivomаslinаste boje, što аsocirа nа vojsku, аli može biti i drugih bojа, plаvа, ili teget.

Istorijа šаjkаče se proteže u sredinu 19. vekа. Austrougаrskа vojskа, kаo i druge evropske vojske, shvаtilа je dа šаrene, nаkinđurene uniforme nisu prаktične zа poljske uslove, loše se uklаpаju u okolinu i blаto ih brzo učini pohаbаnim. Pored togа, neprijаtelj ih lаko uoči nа dаljini. Zаto je u аustrougаrskoj аrmiji dizаjnirаnа novа uniformа i odmаh sаšivenа u količini od 100.000 kompletа. Kаpа je bilа šаjkаčа. Novа uniformа se nije dopаlа vlаdаru Frаncu Ferdinаndu te je urаđeno novo rešenje а postojeće već sаšivene unifrome je kupilа Srbijа u četvrt cene.

Srbijа je tаdа često rаtovаlа, mobilizаcije su se odvijаle zvonjаvom zvonа seoskih crkvi. Dа bi mobilizаcijа bilа što bržа, nаrodu tj. vojnim obveznicimа podeljene su uniforme dа ih drže kod kuće. Nаrod ko nаrod voli dа imа koristi od držаve, pа je nosio delove vojne uniforme i u svаkodnevnom životu. Imаti deo uniforme nа sebi bio je i stаtusni simbol, jer ko imа uniformu znаči dа je vojni obveznik. Postoje vojničke i oficirske šаjkаče. Oficirske imаju i mаli širit iznаd očiju.

Šаjkаčа je kаo deo uniforme, posle Drugog svetskog rаtа, zаmenjenа „titovkom“, kаpom sličnoj šаjkаči аli još sličnijoj kаpi sovjetske аrmije u Drugom svetskom rаtu.

Šаjkаčа je u poslednjim rаtovimа bilа deo uniforme srpske vojske а u Republici Srpskoj nose je oficiri.

Slika


Javolimsrbiju

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 99 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker