Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:12


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 09 Mar 2013, 14:39
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Шајкача

Шајкача је врста капе од материјала шајак. Реч шајак – вунени материјал, чоја домаће израде, слична сукну, потиче из турског језика.

Slika

Шајкача је српска национална капа коју сељаци из централне Србије и данас носе. Материјал шајак се прави од вуне, те је шајкача згодна за ношење и лети и зими јер одржава константну температуру главе. Зими бочне стране шајкаче могу и да се спусте на уши. Најчешће је сивомаслинасте боје, што асоцира на војску, али може бити и других боја – плава или тегет. Облик шајкаче помало подсећа и на чамац, шајку. Сматра се да су сличне капе носили српски војници у аустроугарској пограничној речној морнарици – шајкаши.

Историја шајкаче се протеже до у средину XIX века. Срби су пре шајкаче и шешира (у градовима) некад уобичајено носили црвене турске капе – фесове. Постоји чак и једна позната староградска песма о фесу – Црвен фесић. Половином XIX века аустроугарска војска, као и друге европске војске, схватила је да шарене, накинђурене униформе које су се до тада носиле нису практичне за пољске услове, лоше се уклапају у околину и блато их брзо учини похабаним. Поред тога, непријатељ их лако уочи из даљине. Зато је аустроугарској армији направљена нова униформа. Капа је била шајкача. Нова униформа се није допала владару Францу Фердинанду, па је урађено ново решење, а постојеће већ сашивене униформе је купила Србија у четврт цене. Срби ја је у то време често ратовала, а била је мала и сиромашна земља. Јефтине униформе су јој биле као дар са неба. До тада поцепани и неуредни војници почели су да личе на праву војску.

Царска аустроугарска војска је неколико десетина година касније доживела да је српска војска потуче баш у тим униформама. Српски војници су у великим биткама Првог светског рата на непријатеља јуришали под шајкачом. Постоје војничке и официрске шајкаче. Официрске имају и мали штитник изнад очију.

После опремања српске војске новим униформама 1870. први рат у којем се шајкача показала био је рат против Турака 1876–1878. Да би мобилизација (прикупљање војске за рат) била што бржа, народу, односно онима који су били под војном обавезом, подељене су униформе да их држе код куће. Народ је почео да носи делове војне униформе и у свакодневном животу. Имати део униформе на себи било је за понос јер ко има униформу, то значи да је он војник спреман за рат и јунаштво. Срби су као део мушке народне ношње тада почели да носе такозване бриџ (или бричес) панталоне –горе широке, а испод колена се сасвим сужавају, и шајкаче. Добровољци из Балканских ратова и Првог светског рата из Србије преносе шајкачу и у друге српске крајеве, где се у већој мери носи у Херцеговини и у Лици до и током Другог светског рата.

Шајкача се ни пред ким није скидала – ни пред краљем, једино пред Богом, у цркви. Била је то, а и данас је за онога ко је носи, капа за све прилике. Носи се према расположењу онога који је носи – натучена на чело, повучена назад на потиљак, нахерена, набијена на уши, зими са спуштеним бочним странама. У њој се чувају паре, држе затакнута писма добијена из даљине, њом се брише зној на раду у њиви. Лако се савија и може, по потреби, да се задене за појас, али и да се као мали шатор стави на лице за време дремке у хладовини под дрветом.

Иако се данас носи много мање него некад, шајкача је и даље један од симбола Србије и Српства.

Slika


srpski kod

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 09 Mar 2013, 14:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Јелек, антерија...

Slika

Јелек, антерија и опанци, по томе се знају Србијанци гласи стих једне од популарних новијих народних песама. Он говори о старим, данас заборављеним, а некад неизбежним елементима народног одевања. Најчешћи делови народне ношње код Срба били су: прслук, гуњ, фермен, антерија, зубун, долактеник, тканица, чакшире, долама, дизлук, јечерма, џемадан, минтане, јелек, џубе, фистан, шалваре и опанци.

Женска одећа је – поред дугачке кошуље – неизоставно укључивала ткани вунени појас и прегачу, са лепо компонованим мотивима и бојама. Српске домаћице су носиле дугачке прслуке, као и хаљетке или хаљине – обавезно са дугим рукавима. Мушку ношњу су карактерисале узане панталоне – чакшире или, понегде, пространи пеленгири – панталоне са широким нешто краћим ногавицама. Тканица – ткани појас разних боја – био је обавезан и код српских домаћина. Сваки крај је имао свој карактеристичан крој јелека, који се разликовао по шарама, везу, облику, материјалу и осталим детаљима. Јелек, мушки и женски, носио се око груди, а обично је био од плиша, сукна или чоје, са разним везовима и украсима – гајтанима, који су указивали и на имућност породице.

Антерија је врста старинске хаљине дугачке до ногу, са дубоким изрезом на грудима и са са дугим, спреда отвореним рукавима. Изглед ове хаљине од струка наниже је звонастог облика. Израђивала се од разних материјала – памука, свиле, сомота и броката – а златни вез на свили или сомоту се сматрао раскошним. Мајстори који су производили антерије звали су се терзије.

Тканица је била врста појаса која се добијала ткањем, обично од вуне, са разним украсима и детаљима у боји. У Црној Гори појас се називао «каница», а мушкарци су испод њега имали кожни појас силав, намењен ношењу оружја

Slika


srpskikod

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 03 Jul 2014, 18:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Ječerma

Ječerma je jedna vrsta kratkog prsluka, dužine do pojasa koji se krojio sa zakopčavanjem i bez njega i obično se pravio od sukna i somota.

Slika
muška jecerma Janj


riznicasrpska

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 03 Jul 2014, 21:36
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pregača

Pregače pripadaju inventaru ženske nošnje. Izrađene su od vune, različitih dimenzija i
nosile su se preko košulje. Predstavljaju produkt ženskog ručnog rada. Ubrajaju se u red
najstarijih haljetaka koji je našao primjenu kod mnogih naroda.
O pregači kao najstarijem haljeteku seoske ženeske nošnje nije puno pisano. Najčešće
se izučavala istraživanjem kompletne narodne nošnje određene etnografske oblasti. Veliki
doprinos u proučavanju pregače kao pojedinačnog haljetka dali su Dragoslav Antonijević i
Katarina Novaković.
Etnografsko odjeljenje Muzeja Republike Srpske u okviru Zbirke tekstila posjeduje
reprezentativnu kolekciju pregača. Nabavka ovog haljetka tekla je sporadično, i to u periodu
od 1930. do 2007. godine. Najveći broj pregača otkupljen je pedesetih i
šezdesetih godina XX vijeka.

Slika


NAČIN IZRADE I UKRAŠAVANJE


Pregača je element ženske narodne nošnje, izrađene procesom tkanja. Sam proces
tkanja je najsloženija i najznačajnija vještina koju je seoska žena, svojstveno samo njoj
poznavala i koja je posredstvom te vještine izrađivala pregače različitih oblika, dimenzija i
estetskih vrijednosti.
Tkani predmeti ne pokazuju samo vještinu i stvaralštvo, već i određenu duhovnu
simboliku koja je izražena u tradiciji mnogih naroda. Simbolika tkanja ima duboke korjene u
mitološkim predstavama o stvaranju svjeta. Kod mnogih naroda nalazimo predanja i mitove o
“nebeskom tkaču” kao Stvoritelju svijeta. Tkanje je stvaranje, a tkanina,nit, tkački stan
(natra), preslice i vretena su simboli života i sudbine, odnosno oni predstavljaju povezanost
čovjeka sa nevidljivim silama koje su stvorile svijet i njime upravljaju bez obzira da li je to
Vrhovno Biće, neko božanstvo, boginja, suđaje, suđenice odnosno mitska bića prisutna u
narodnoj religiji. U našoj narodnoj religiji postoje određena vjerovanja povezana sa tkanjem.
Tako se ne valja za krpljenje odjeće koristiti konce koji su ostali od osnove prilikom snovanja
ili poslije završetka tkanja. Simbolika predmeta izrađenog procesom tkanja predstavlja jednu
ukomponovano cjelinu. Konci osnove, simbolizuju ono što je natprirodno, dok konci potke
predstavljaju ljudsko stanje u određenom svijetu.12
Za tkanje pregača koristi se runo od prošlogodišnjih ovaca, koje se striže u proljeće
zvano “velika vuna” ili “veliko runo”. Ostriženo runo se pere tako što se najprije potopi u
hladnu i mlaku vodu, gdje treba da odstoji 24 časa. Nakon što odstoji, runo se ispira u mlakoj
vodi i odnosi na sušenje. Poslije sušenja, vuna se rasčešljava prstima, pri čemu sasušeni
ostaci nečistoće otpadnu, a zatim se prerađuje ručnim pomagalima-grebenima. Pri obradi
vune grebenima izdvaja se “vlas” i “potka”. “Vlas” se uvijek koristi za osnovu, jer je
sastavljena od dužih i jačih niti, a “potka” za potku, jer su joj niti kraće i mekše. Niti “vlasi”
za osnovu uvijek se prvo opredu, a zatim prepredu tj. podvostruče, dok se niti “potke” za
potku samo opredu. Poslije predenja pređa se namotava na rašak, zatim
u klupka ukoliko se koristi za osnovu i u male smotuljke za potku.
Snovanje osnove izvodi se na zemlji pomoću dva kočića koja su srazmjerno udaljena jedan
od drugog. Kod tih kočića žene namotavaju osnovu nekoliko puta.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 03 Jul 2014, 21:50
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Zubun

Slika

Sadak, ćurdija, koretina, modrina, doramak, dolemica, saja, zubunac, zubun – reči su kojima su narodi Balkanskog poluostrva vekovima nazivali dugi prsluk bez rukava, koji je spreda razrezan i otvoren, deo odeće koji je već zaboravljen. Nosili su ga svi širom poluostrva sem muslimana.

Zubun predstavlja nezaobilazan deo tradicionalne kulture odevanja srpskog naroda iz perioda 19. i prve polovine 20. veka, koji je tokom migracija na prostoru Balkanskog poluostrva trpeo razne uticaje istoka i zapada, menjajući donekle svoj izgled ali ne i svoju prepoznatljivost.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 03 Jul 2014, 22:08
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Zubun

Slika


Zubun, vrsta dugog prsluka, jedan je od najlepše i najpažljivije ukrašenih odevnih elemenata u srpskoj narodnoj nošnji. Tokom devetnaestog veka i u prvoj polovini dvadesetog, bio je široko rasprostranjen kod skoro svih južnoslovenskih naroda na balkanskom poluostrvu.

Slika

Zubun je bio široko rasprostranjen u južnoslovenskim zemljama. Tokom devetnaestog veka i u prvoj polovini dvadesetog, kao obavezni deo narodne nošnje. Izrađivan je od vunenog sukna, pretežno bele boje. Iako se vezuje i uz muški deo odeće, zubun je, pre svega, ženski odevni predmet. Po načinu izrade deo je ženske domaće radinosti, ali i umeća seoskih i gradskih majstora. Nosi se s košuljom, ili u kombinaciji s gornjim kraćim ili dužim suknenim predmetima (haljinom, jelekom, gunjem).

Slika

Najstariji pomen zubuna na balkanskom prostoru zabeležen je u popisu miraza bosanske princeze Marije Kotromanić iz 1352. godine, gde se pored ostale spreme pominju i dva zubuna. U osamnaestom veku, na putovanju kroz Dalmaciju, jedan italijanski opat napisaće da žene Morlakinje u Bukovici i Vrlici nose gornju haljinu od vune, koja je bez rukava, dopire do pola noge, opšivena duž rubova skerletom i naziva se sadak – zubun. Zubun se, nesporno, od miraza bosanske princeze do zapisa sačinjenog u Dalmaciji 1774. godine, održao nešto više od četiri veka.

Resized Image - Click For Actual Size

Ovaj dugi prsluk, osim što je jedan od najstarijih delova odeće na južnoslovenskom balkanskom prostoru, predstavlja i jedan od najvažnijih odevnih predmeta u srpskoj narodnoj nošnji. Korišćen i leti i zimi; pored praktičnosti plenio je svojom lepotom, zbog čega se smatra jednim od najreprezentativnijih odevnih predmeta naše narodne nošnje.

Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 03 Jul 2014, 23:16
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 04 Jul 2014, 02:23
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 08 Okt 2014, 18:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Narodne nošnje Srbije  |  Poslato: 08 Okt 2014, 18:42
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 64 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker