|
Autoru |
Poruka |
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07 Postovi: 45918
|
BOŽIĆNA POGAČA – ČESNICA
Česnica ili božićna pogača je okrugli obredni hleb koji je neizostavni deo božićnog ručka u srpskoj tradiciji. Pravi se od pšeničnog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca. Mesi se na Božić, pre izlaska sunca. U Vojvodini, dok je domaćica uz plamen sveće mesila, ukućani su pevali „Roždestvo tvoje…“. U testo za česnicu stavlja se novčić, da bi onaj koji ga nađe, bio srećne ruke u narednoj godini.
Sastojci : 250 ml mlakog mleka 250 ml mlake vode 1 kašičica šećera 2 kašičice soli 1kg mekog brašna tip 400 75 g putera 1 celo jaje 1 žumance
Priprema : Brašnu dodajte mlaku vodu i mleko, šećer i so. Umešajte omekšali puter i umućeno jaje. Dobro sve izmesite 15 minuta dok se na testu ne pojave mehurići, a zatim ubacite novčić i nastavite da mesite još 5 minuta. U pleh podmazan margarinom rasporedite pogaču i premažite je umućenim žumencetom. Pecite je dok ne porumeni.
ilovezrenjanin
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Danas su Velike zadušnice
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava zimske ili Velike zadušnice, dan posvećen molitvama za umrle srodnike i prijatelje.
Velike ili Vaskršnje zadušnice, Srpaska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju kao znak sećanja na sve preminule.
Zadušnice najranije mogu da budu 6. februara, a najkasnije 13. marta, što zavisi od toga kada je Vaskrs.
Na dan zadušnica ide se u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a posle službe ide se do grobova pokojnika gde se pale sveće.
U većim mestima danas se menja i režim javnog prevoza, jer vernici masovno posećuju groblja. RTS
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Kako se kuva slavsko žito
Uveliko smo zašli u doba slava. Slave su deo naše tradicije i veoma su važne a ne samo popularne i moderne, nadam se. Iako mi se ponekad čini da se malo zaboravimo, da akcenat stavljamo na iće i piće, to je verovatno samo moja zabluda. Slavsko žito spada u obavezna obeležja krsnih slava. Kako u ovo moderno doba imamo sve manje vremena, tako se nažalost i žito sve ređe kuva kod kuće, naručuje se gotovo. Šteta. Slavsko žito je tradicija i kao takva, važnija stavka nego kolači, pite i slične stvari. Međutim, priprema žita može da bude komplikovana, ako stvari tako postavimo. Može da bude i veoma jednostavna, pa ko je došao dovde sa čitanjem posta, preporučujem da nastavi. Imam nameru da vam objasnim kako se veoma jednostavno i brzo priprema slavsko žito. Budite bez brige, nije to neka moja izmišljotina, taj način pripreme slavskog žita postoji generacijama u mojoj porodici, naučila me je moja nana. Posle, ah, par decenija pripremanja, mogu slobodno da kažem da imam prilično iskustva u tome i da uopšte nije komplikovano. Slike nemam iz jednostavnog razloga što ga još nisam kuvala, tek ću za par dana, ali toliko je jednostavno da vam nisu ni potrebne. Potrebno: 1/2 kg pšenice bjelice 300-500 g šećera 300-500 g mlevenih oraha vanilin šećer dubok lonac 2 peškira za kupanje (plažu) ili tanje ćebe Sve sam dobro napisala, nema greške. Količine se mogu menjati po potrebi, ako volite slađe dodaćete više šećera i obrnuto. Isto je i sa orasima, probajte šta ste napravili. Postupak: Pšenicu ćemo oprati i očistiti od nečistoća. Uzimamo lonac, dublji, u koji staje pšenica i ostaje još toliko praznog prostora. Sipamo pšenicu i nalijemo hladnom vodom. Ako nismo dobro očistili pšenicu, sada će isplivati po površini ljuskice i ostale slične stvari, pa je vreme da to uklonimo. Vode treba da bude više od pšenice jedno 4-5 cm. Ovde se se sad postavlja pitanje, a da li može šerpa? Ne može. Zašto, ne bih znala stručno da vam objasnim, to već spada u domen, recimo termodinamike ili tako nešto, a o tome nemam pojma. Lonac je bitan zbog održavanja toplote, manja grejna površina ili tako nešto. Lonac sa pšenicom stavljamo na ringlu, poklopljen, ali ne 100%. Na koliko uključujemo šporet, ne znam šta da vam kažem, ja koristim plin. Neka srednja vrednost bi bila dobra za početak. Kada voda provri, potrebno je da vri onako pošteno, ne najjače, ali jako. Ostaviti da vri oko 45-50 minuta. Pogledati s vremena na vreme, ako je potrebno dodavati vodu. Potrebno je da uvek ostane vode oko 2 cm ili 2 prsta, kako vam draže, više od nivoa pšenice. Čujem da pšenica hoće da zagori, meni lično se to nije desilo, ali ako niste sigurni možete s vremena na vreme da je promešate. Slobodno, ništa se neće desiti, iako sam čitala da je to zabranjeno, da mora da se protrese lonac. Ne verujte sve što čujete, dok ne probate
To je to, verovali ili ne, što se tiče kuvanja. Sada na taj lonac, u kome je ostalo vode, kako sam već objasnila, poptpuno poklopite. Uzmete jedan peškir za plažu, rastvorite ga i stavite lonac na sredinu i dobro ga umotate. Možete staviti par većih gumica da se to drži. Važno je čvrsto umotati, da drži toplotu. Sada to uraditi i sa drugim peškirom. Ostaviti tako da stoji 12-15 sati. Ja skuvam uveče pšenicu a dalje je pripremam sutradan, kada mi je zgodno. Kada sutradan odmotate lonac, videćete da je pšenica nabubrela i upila svu vodu, spremna je za mlevenje. Postoji varijanta, da u početku ostavite malo više vode pre umotavanja. To je svakako bolja varijanta, nego manje. Ta voda će ostati pri dnu, tako da tu pšenicu, koja je ostala malo natopljena stavite na cediljku, dok meljete ostatak i sve će biti u redu. Pšenicu meljete: - na mašini za mlevenje mesa - u blenderu - u secku (manje količine) Samlevenu pšenicu zamesite sa šećerom i orasima i ukrasite prah šećerom i jezgrom oraha. To je to. Uopšte nije komplikovano a dopašće se i Vama i vašoj porodici da jedu žito koje ste vi sami pripremili. Još više ako u pripremu uključite celu porodicu. Srećna slava!
preuzeto sa amarilisonline
_________________
|
|
|
|
|
Nina
|
|
Moderator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33 Postovi: 5555
|
Lužički Srbi spremno čekaju Uskrs: Ručno oslikana uskršnja jaja teraju zle duhove
Uskrs je naročito važan događaj za Lužičke Srbe, manjinski slovenski narod u istočnoj Nemačkoj, koji ga obeležava tradicionalnim oslikavanjem jaja.
Običaji Lužičkih Srba ne razlikuju se mnogo od običaja drugih slovenskih naroda i potiču iz 17. veka
Zahvaljujući spretnom talentu negovanom generacijama i tehnikom starom vekovima, Lužički Srbi sada privode kraju pripreme za ovogodišnji Uskrs.
Minuciozno ukrašavanje uskršnjih jaja u Lužici: Svaki motiv i simbol ima dublje značenje
Jaja – simbol plodnosti – imaju precizne šare za koje se veruje da čuvaju domove od zlih duhova i nesreće.
Deca u tradicionalnim nošnjama na pripremama za proslavu Uskrsa u Lužici
Nekada su ih kotrljali po poljima kako bi zemlja bila plodnija i dala bogatu žetvu.
Lužički Srbi imaju bogato kulturno nasledstvo a ova složena tehnika oslikavanja se koristi od 17. veka i prenosi s kolena na koleno.
To zahteva koncentraciju i mirne prste kako bi se precizno naslikao svaki detalj.
Svaki motiv i simbol ima dublje značenje. Krug predstavlja sunce, trougao je simbol vučjih zuba koji se koriste da oteraju zlo ili veze između oca, majke i deteta.
Lužički Srbi Srbe s Balkana zovu Južni Srbi
Lužički Srbi poznati i kao Severni Srbi ili Lužičani, su stari zapadnoslovenski narod, koji živi u istočnom delu Nemačke, u nemačkim pokrajinama Saksonija i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.
Govore dva slična jezika: gornjolužičkosrpski (pod uticajem češkog jezika) i donjolužičkosrpski (pod uticajem poljskog jezika). Oba jezika spadaju u slovensku grupu indoevropske porodice jezika. Lužičkih Srba ukupno ima oko 60.000, a po veroispovesti su većinom protestanti, a manjim delom katolici.
Kulturno središte Gornje Lužice je Budišin (nem. Bautzen - Baucen), a Donje Lužice Kočebuz (nem. Cottbus - Kotpus). U administrativnom smislu, Gornja Lužica je danas deo nemačke pokrajine Saksonije, dok je Donja Lužica deo pokrajine Brandenburg.
Lužički Srbi sebe nazivaju Srbima: Serbja, Serb, Serbowka, dok Srbe sa Balkana nazivaju Južnim Srbima: Južni Serbja. Blic
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Vrbica – praznik pobede nad smrti
Praznik Vrbica zove se još i Lazareva subota, a obeležava se subotu pre praznika Cveti. Cveti su uvek šeste nedelje Velikog posta. Vrbica je posvećena četvorodnevnom Lazaru i njegovom vaskrsenju, dok se tada slavi i ulazak Isusa u Jerusalim. Večernje bogosluženje koje se služi u svim pravoslavnim hramovima ima posebnu čar kada je Vrbica . Crkve su prepune dece najrazličitijeg uzrasta, jer je u pitanju praznik dece kada im majke, osim što ih sečano obuku, kupe zvončiće vezane za trobojku. To ih naročito raduje. Zvončići oko vrata simbolično predstavljaju pobedu nad smrti. Naime, na Lazarevu subotu, za koju smo reklida se još zove i Vrbica , Isus je umrlog prijatelja Lazara oživeo, dok su deca, u znak pobede, Hrista pozdravljala vrbovim grančicama. Povratak u život Četvorodnevni Lazar živeo je u Vitaniji sa svojim sestrama Martom i Marijom. Kada je preminuo, bio je sahranjen četiri dana pre nego što je isus došao. Došavši, Hrist je naredio se skloni grobni kamen i pozvao Lazara da izađe, što se i dogodilo. Upravo to čudo razljutilo je judejske sveštenike zbog čega su mu presudili raspećem. Nakon vaskrsenja, Lazar je živeo na Kipru još četrdeset godina, a njegove mošti odatle su prenete u Carigrad 890. godine, gde i danas počivaju. Običaji Na vrbicu, u crkvu unose tek olistali vrbovi lastari koje sveštenik osveti, a potom podeli narodu. Sledi trokratni ophod, te svi vernici koji su te večeri došli u crkvu zajedno obilaze oko nje i pevaju tropar. Kada se služba završi, vrbove grančice se odnose kućama i ostavljaju pored ikone. Kod starih Slovena postojali su običaji kićenja zeenilom, a vrba je bila naročito omiljena. Ona je simbolisala napredak u svakom pogledu, podmlađivanje i verovalo se da odagnava bolest i mnoga druga zla. U selima širom Srbije nekada se negovao običaj po imenu Lazarice. Tog dana, devojke su se kitile vrbom i tako “odevene” išle od kuće do kuće pevajući pesme kojima se priziva zdravlje. Danas, ovaj običaj je malo gde sačuvan.
navidiku
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
VASKRŠNJA ČAROLIJA: Obojite jaja na radost
Nekada su se vaskršnja jaja farbala samo u crvenu boju, ali danas postoji veliki broj veštačkih boja i tehnika kojima ona mogu da se ukrase
Simbol Vaskrsa su farbana jaja koja se prema narodnom običaju farbaju na Veliki petak ili na Veliki četvrtak. Nekada su se vaskršnja jaja farbala samo u crvenu boju, koja označava radost i napredak. Međutim, danas postoji veliki broj veštačkih boja i tehnika kojima ona mogu da se ukrase.
1. Bojenje jaja voskom
Potrebno: obična olovka kutija čioda s plastificiranim glavicama velika debela sveća farba za jaja jaja
Na olovku nabodite čiodu i upalite sveću, neka se dobro razgori da se oko fitilja nakupi rastopljeni vosak. Umačite čiodu u vosak, pa na vatru plamena i brzo prinosite jajetu i šarajte po njemu. Potrebno je malo prakse dok ne steknete sigurnost i jasan potez. Ako je namaz pretanak, nanesite vosak još jednom. Tokom voskarenja veoma je važno da uvek čiodu s voskom otopite u plamenu. Išarano jaje umačite u farbu koju ste pripremili. Kad izvadite jaje iz boje, obrišite ga ubrusom i prinesite ga ravno na plinski plamen na vatru i brišite vosak koji se otapa.
2. Lukovina
Potrebna je ljuska crnog luka koju ćete poskidati sa jednog do dva kilograma luka, što više ljuski, biće intenzivnija boja. Stavite ljuske u šerpu, nalijte vode, malo promešajte rukom i prospite prvu vodu. Zatim sipajte toliko vode koliko će vam trebati da jaja u šerpi budu skroz potopljena. Kad prokuva, smanjite temperaturu i ostavite da ključa oko pet minuta, a zatim polako spuštajte jaja u lukovinu i kuvajte ih po želji. Nakon kuvanja, jaja ocedite, prohladite i namažite krpom natopljenom uljem ili komadom slanine.
3. Biljke
Potrebni su listovi biljaka za koje pretpostavljate da će dati lepu šaru na jajetu. Radite to neposredno pre šaranja, jer ukoliko budu dugo stajali, listovi će uvenuti.
Postavite list na jaje i vodeći računa da ne oštetite ili ne savijete list, obložite jaje čarapom. Zategnite čarapu sa suprotne strane jajeta i zavežite u čvor ili obmotajte koncem kraj čarape. Kuvana jaja potopite u posudu sa bojom i ostavite nekoliko minuta. Ukoliko nisu kuvana, potopite čarapom umotano jaje u šerpu sa bojom i kuvajte oko 10 min. Skuvana jaja izvadite, stavite ih na papirnu podlogu da se ocede, a zatim makazama prosijecite čarapu, izvadite jaje i skinite list biljke.
4. Pčela
Jaja ofarbati u žutu boju. Crnim lakom za nokte prefarbajte uži deo jajeta (zadnjica pčele) i jednu štraftu bliže širem delu jajeta. Nacrtati oči i usta na široj strani jajeta. Isecite salvetu u obliku krila i zalepite ih na vrh jajeta. S obzirom na korišćen materijal za bojenje pčelice, ova jaja ne bi trebalo da jedete.
5. Bubamara
Ovo su tufnasta jaja koja podsećaju na bubamare. Jaja ofarbajte u crveno i ostaviti da se ohlade. Umutiti belance viljuškom (ne u potpunosti) i četkicom za slikanje napraviti nekoliko tufni na jajetu. Jaje potom uvaljajte u mak. Sačekajte koji minut da se belance osuši, pa oduvajte višak maka.
6. Kanap
Potrebno: kanap, boja za jaja kuvana jaja
Kanap dužine 30 centimetara potopite u farbu za jaja. Namočen kanap obmotajte oko jajeta u raznim pravcima. Po želji ponovite ovo sa nekoliko kanapa u različitim bojama. Ostaviti da se ocedi, skinite kanap i prosušite.
7. Izgrebana
Ofarbano jaje izguliti žicom za pranje posuđa, a zatim ga ponovo spustiti u posudu sa bojom. Premazati uljem.
8. Mermerna Živo jaje uvijte u ljuske crnog luka, pa zatim u foliju. Tako uvljajte jaje po jaje i kuvajte u šerpi oko 12 minuta. Kad se skuvaju, skinute foliju i ostavite da se hlade.
9. Izolir traka
Izrezani oblici od čvršće lepljive trake: cvetići, tačkice, kvadratići, trouglići, srca, najlon čarapa, konac...
Skuvati jaja, pa ih ostaviti da se prohlade. Isečene trake lepite po jajetu. Preko svakog jajeta stavite čarapu i zavežite, pa farbajte jaja po želji. Sa ofarbanog jajeta skinite čarapu i komadiće selotejpa. Kurir
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Lazarice
Lazareva subota se praznuje osam dana pred uskrs u spomen na Pravednog Lazara, sledbenika Hristovog koga je Božiji sin vaskrsnuo iz mrtvih. Njeno obeležavanje počinje praznikom koji se zove Lazareva subota. Međutim u mnogim mestima u Srbiji smatra se da je ovaj praznik posvećen jednom drugom Lazaru, srpskom knezu koji je svojom smrću u kosovskoj bici ušao u legendu.
Na Lazarevu subotu seljani bi palili vatre protiv gamadi i zmija, brali cveće i trave, potapali ih u vodu koju su pili ili se u njoj kupali. Sebe i svoja staništa kitili bi raznim zelenilom.
Na ovaj dan formirana je i ritualna povorka – lazarice. I povorku je legenda vezala za cara Lazara. Veruje se da je car Lazar uveo povorku i od tada se običaj održava svake godine na njegov imendan.
Povorku lazarica uglavnom je činilo šest neudatih devojaka (ponekad i više): dve su imale ulogu Lazara, muški i ženski, dve su bile ,,prednjice˝, a dve ,,zadnjice˝. Poređale bi se po visini i uzrastu. ,,Zadnjice˝ su bile najmlađe devojke koje su naredne godine imale ulogu ,,prednjice˝, a potom ulogu Lazara. ,,Zadnjice˝ su sakupljale darove koje su dobijali od domaćica u čijim su dvorištima igrale i pevale.
Ova "zadnjica" što se cenjka je ovom prilikom muškog roda, ali su lazarice čisto ženska povorka. Lazarice su sa pripremama počinjale već nakon belih poklada. Devojke su se unapred dogovarale ko će ići u povorku, a kada jednom bude deo povorke mora još dva puta (ne mora da budu tri uzastupne godine) da joj se ne bi dogodila neka nesreća. Sastajale bi se u kući devojke koja je bila Lazar. Tu bi ih starije žene učile običajima i pesmama koje treba da pevaju.
U davnini je sva ženska mlađarija, kad tome dođe red, učestvovala u lazaricama. U Gornjoj Pčinji se do danas održalo verovanje da će devojka koja za vreme svog devojaštva ne uzme učešća u lazaricama - na onom svetu nositi žabama vodu. Po pravilu, treba tri godine zaredom ići u lazarice, jer, u protivnom, može se očekivati neka nesreća. Na ovaj način su devojke štićene i od prerane udaje.
Oblačile bi srpsku nošnju, a devojka koja je imala ulogu muškog lazara oblačila bi svečanu devojačku narodnu nošnju, u novije vreme nose slamnate šešire, dok su ranije imali fesove Lazarke uglavnom imaju štapove u rukama. U nekim krajevima ženski Lazar imala je prekriveno lice belim velom. Beli peškiri su čest detalj kod lazarica.
Muški i ženski lazar predstavljaju par koji u lazaričkim običajima ima ulogu mlade i mladoženje. Oni simbolzuju proleće kada se priroda budi i treba da utiču na opštu plodnost, a to se vidi po nošnji koju tada nose jer je slična svadbenoj nošnji, a svadba je inače simbol plodnosti.
Pevale su razne pesme za plodnost, obraćale bi pažnju ukoliko u toj porodici ima trudnica, devojka za udaju ili mladić za ženidbu, mala deca i slično, pa bi njima posebno pevale pesme za zdravlje, sreću, plodnost...
Domaćica bi ih po dolasku posipala žitom (žito je simbol plodnosti, života, ali i Isusa Hrista), a one tada pevaju ,,Rodilo se, perodilo, celu zemlju natežalo˝, potom darivala novcem ili jajima, pasuljem ili nekom drugom hranom, a ukoliko su domaćini bili loši lazarice bi mogle da otpevaju i pesme koje bi im donele neku nesreću u kući.
dizajnzona
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Danas su Cveti
Pravoslavne crkve danas, nedelju dana pre Uskrsa, slave Cveti, sećanje na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.
Kako beleže jevandjelja, njegovi učenici su mu doveli magaricu na kojoj je ušao u grad, čime je ispunjeno staro proročanstvo: "Evo car krotki ide i jaše na magarici". Ovaj dolazak u sveti grad pozdravio je narod prostirući svoje ogrtače na put, noseći palmove grančice i govoreći: "Blagosloven onaj koji ide u ime Gospodnje". U srpskoj istoriji, na ovaj dan, narod se uvek okupljao u radosti, ali bez veselja. Iako je post, dopušteno je, kao što je bilo i na Blagovesti, da se jede riba. U Takovu je na Cveti 1815. godine knez Miloš Obrenović pozvao Srbe na ustanak protiv Turaka rečima: "Evo mene, a evo vama rata sa Turcima". Veoma mali broj porodica slavi Cvete krsnu slavu. Ponegde se slavi kao zavetina. U nekim krajevima uoči ovoga praznika žene odlaze na livade da naberu cveće koje stave u vodu da prenoći, a ujutru se ukućani umivaju ovom vodom. Stavlja se i vrbova grančica "za brz napredak", ponegde dren "za zdravlje", a devojke i ljubičice, ako ih ima. Inače, od danas za pravoslavne vernike koji Uskrs slave po Julijanskom kalendaru počinje Velika ili Strasna nedelja.
2014. godine sve crkve će Uskrs slaviti istog datuma, 20. aprila, što će se dogoditi i 2017, 2025. i 2028. Izvor: Tanjug
_________________
|
|
|
|
|
Astra
|
|
Administrator
Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58 Postovi: 10711
|
Uskršnji venac
_________________
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 71 gostiju |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|