Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 13:31


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 07 Jan 2014, 15:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Божићни обичаји


ХЛЕБ ДОВОЉАН ЗА СРЕЋУ


Шта се крије у чесници? Знак успеха у следећој години или порука да се дељењем хлеба срећа заправо преноси?

Slika

У време зимских празника, као уосталом и приликом многих других верских обреда, на овај или онај начин, често се помиње хлеб. Он је значајан и моћан симбол живота, преображаја, снаге, али и несебичности, скромности, духовна храна чије дељење је чин вере. За хришћане, хлеб је симбол самог Исуса Христа. Обичај је да се за православни Божић припрема чесница, обредни хлеб. Могло би да се каже да је реч о скромном колачу. Налик је насушном хлебу. Меси се на први дан Божића, рано ујутро. Особеним га чини то што се у њега додаје освештана вода (којом се брашно полије као да се прекрсти) али и – новчић.
Разуме се, новчићи могу да буду разни и различите вредности. Златни, сребрни, али и најобичнији. Неке породице чувају посебан новчић баш за чесницу. Користе га из године у годину, увек један те исти. Јер, парица је ту више као знак и порука, а мање као вредност. Треба имати у виду да се у неким крајевима у чесницу, уместо новчића, стављало и зрно пшенице или кукуруза, боб, па чак и иверак од ломљења бадњака.
Важно је, дакле, оставити неки знак који ће бити откривен када се испечена чесница подели. И тај знак ће бити знак среће која се преноси, нада да ће живот бити бољи. Зато су рукама брашњавим од мешења чеснице домаћини у ранија времена додиривали воћке, амбаре, кошнице, штале... Тесто од обредног хлеба требало је да донесе добар род током следеће године. Хлеба који ће бити довољан за све.

Чесница се прави од брашна, квасца, воде, мало соли и – зависно од количине брашна – неколико кашика уља. Пече се у пећници када тесто нарасте, а на горњем делу може да се утисне одређени симбол.
Међутим, још пре него што се приступи мешењу чеснице, ваљало би имати на уму да на дан празника којим хришћани обележавају дан Христовог рођења не би требало да буде размирица међу укућанима. У ствари, то је изузетна прилика да се сви помире и упуте једни другима речи и мисли љубави. И да буду радосни. Нико не би требало ни да се љути, а камоли да удари другога.

Slika

Када сви седну за трпезу, која за оне који су постили представља први мрсни оброк после поста, домаћин куће подиже чесницу. Заједно с укућанима окреће је три пута, слева надесно.Када чесница буде преломљена преко средине, свима се одломи комад. Најважније је да део чеснице добије положајник, а један се чува и за путника намерника, односно одсутног члана породице. Као што је многима познато, положајник је особа која прва улази у нечији дом на Божић. По обичају, то је рано ујутро, пре него што већина устане. Положајник доноси срећу у кућу онога код кога долази. Зато је најбоље да то буде – дете. Јер, дечје срце је чисто, безазлено и испуњено љубављу.


Slika

Ломљењем чеснице почиње божићни ручак. Особа која у свом комаду хлеба буде нашла новчић сматраће се посебно срећном. Верује се да ће бити под благословом, те се управо њој поверава почетак важних послова током целе године. Особа која је нашла новчић или неки други симбол у чесници биће посебно срећна, бар до следећег Божића. Бележећи народне обичаје, Вук Караџић је у Херцеговини нашао веома духовиту причу о томе како се приликом окретања чеснице шалило на рачун богатства. Два човека окретала су чесницу између себе. Један од њих је упитао: „Милам ли се?” (да ли се помаља иза чеснице). Други му је одговорио: „Милаш мало!” Први је узвратио: „Сад мало, а догодине нимало!” Дакле, чесница ће од богатог рода пшенице бити толико велика, довољно велика да се домаћин иза ње – сакрије!

У неким крајевима пола чеснице чува се за Мали Божић, односно Нову годину по јулијанском календару или празник Светога Саве. У Војводини чесница и није тако скроман колач. Стављају и орахе и шећер, и прави се од кора, као пита. Зато се и не ломи, већ сече. Тајно стављање знака среће се подразумева.
У сваком случају, дељење хлеба (па и колача) подсећа на милосрђе, самилост и скромност. Јасно је да смо стално у искушењу да на те важне ствари заборавимо. Тим поводом можемо заједно да се сетимо мудре и врло духовите опаске аргентинског писца Хорхеа Луиса Борхеса (1899–1986) у чијим венама је, узгред буди речено, текла крв различитих вера. Он је као зрео човек, навршивши седамдесет три године, написао следеће:
„Сиромаштво је ужасно, али је богатство још ужасније. Када би требало да бирам између ове две крајности, волео бих да будем – као што сам увек и био – више сиромашан него богат. Јер, живот богатих је грозан и верујем, као Бернард Шо, да ће богати једног дана дићи револуцију зато што више пате!”


политикинзабавник

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 19 Jan 2014, 23:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Običaj je da se na Bogojavljenje (19. januara) izađe na neku vetrometinu, iznese malo pepela i pušta po malo iz ruku. Tako se određuje koji se vetar zakrstio (pobedio) na Krstovdan.

Ako duva ustoka (istočni vstar), godina će biti sušna; ako duva jug - buće kišna i bolešljiva, ako se zakrstio zapadnjak (Bošnjak) - biće rodna, ali i olujna, a ako je prevladao severac (Ovčarac) - biće hladna i gradobitna.

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 20 Jan 2014, 18:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
SVETI JOVAN KRSTITELJ

Slika

20. januar (7. januar / po starom)

Srpska pravoslavna crkva i vernici praznuju 20. januara dan Svetog Jovana Krstitelja.

Sveti Jovan je bio savremenik Hristov i njegov rođak, po telu, jer je majka Jovanova bila tetka majci Isusovoj. Otac Jovanov bio je sveštenik Zaharije, a majci njegovoj bilo je ime Jelisaveta.

Kad se navršilo vreme da se ispune reči anđela Gavrila data Zahariju, Jelisaveta je zaista i rodila sina. Bilo je to 7. jula (24. juna) i taj se dan praznuje pod imenom Ivanjdan. Kada je, po tadašnjem običaju, trebalo izvršiti obrezivanje i dati ime detetu, rodbina počne navaljivati da se detetu da očevo ime; ali najzad upitaše i oca, da čuju da li se on slaže. Zaharije, koji je pre toga bio onemeo, uze jednu tablicu i zapisa:

"Neka mu je ime Jovan!", i čim je ovo napisao, jezik mu se razveza, te poče govoriti. Zaharije proreče da ce to dete biti prorok, koji će ići pred Bogom i pripremati mu put.

Još od rane mladosti Jovan je želeo usamljenički, pustinjski život. Zato kad odraste, odvaži se i ode u pustinju, u predele oko donjeg toka reke Jordana. Tu, u samoći, sav se predao Bogu i svom pozivu. Živeo je jednostavno: hranio se akridima (bubama sličnim skakavcima) i medom od divljih pčela, a odevao se u haljinu od kostreti, načinjenu od kamilje dlake, preko koje se opasivao kaišem. Visokog rasta, crne kose i brade, mršavog i preplanulog lica od sunca, ulivao je strah svojom pojavom.

Jovan poče otvoreno propovedati i govoriti protiv ljudskih mana i nevaljalstava i pozivati ljude da se kaju i popravljaju. Koliko je njegov izgled bio strašan, jos strašnije su bile njegove reči, kojima je šibao svako zlo.

Kada se Jovan pročuo, počeše kod njega dolaziti ljudi sa svih strana, da ga vide i čuju njegove besede, a mnogi su dolazili da ga pitaju i traže savete. Tako ga neki zapitaše: "Šta treba da radimo pa da zadobijemo milost Božiju?", a on im odgovori: "Ko ima dve haljine, neka jednu dade onome ko nema ni jednu, a ko ima dosta hrane, neka podeli onome ko nema ni malo".

Mitari, poreznici, upitaše ga šta njih savetuje, a on im reče: "Ne preopterećujte narod dabžinama, već naplaćujte onoliko koliko je po zakonu". Vojnike je podučavao da ne tiranišu, već da štite narod, a naučenjake onog vremena, tzv. fariseje i sadukeje, koji su se mnogo ponosili svojom mudrošću i gospodstvom, prekorevao je rečima:

"Bog se gnjevi na vas! Pokajte se i stvorite rod dobrih dela, a nemojte se ponositi samo time što ste potomci Avramovi, jer vam kažem, da Bog može i od kamenja ovog stvoriti decu Avramovu. Pogledajte! eno sekira stoji kod korena drveta, i svako drvo koje ne radja dobra roda, odseći će se i u vatru baciti!"

Mnogi su mislili da je Jovan obećani Mesija, a neki pomisliše da je on neki od starih proroka, koji je iz mrtvih ustao i oživeo, pa ga upitaše: "Jesi li ti Ilija ili koji drugi prorok?", a on odgovori: "Nisam, ja sam glas koji viče u pustinji".

Onima koji ga pitaše: "Jesi li ti Mesija ili drugog da čekamo?", Jovan odgovori: "Ja vas krštavam vodom, ali Onaj što ide zamnom, jači je od mene, ja nisam dostojan da mu odrešim kaiša sa Njegove obuće, On će vas krstiti Duhom svetim i ognjem".

Jovan je krštavao svakoga ko se pokajao u reci Jordanu i to se njegovo krštenje nazivalo u znak pokajanja, ali ne i oproštenja grehova.

U to vreme i Isus je počeo svoje javne propovedi, a kad ga je Jovan prvi put ugledao, rece: "Gle, kako krotko ide! To je jagnje Božije, koje uze na sebe greh sveta. Bog je hteo da ja svedočim za Njega, i ja velim da je Duh sveti na Njemu i da je On Božji Sin".

Jovan je imao i svoje učenike Andreja i Jovana Zavedejeva, te oni, čuvši ovakve pohvalne reči Jovanove o Isusu, pođu za Hristom, da čuju njegovu pouku i ocene njenu vrednost. Kada su se uverili da je Isus zaista Bogom obećani mesija, ne samo da su prestali biti Jovanovi učenici i pridružili se Hristu, vec su u društvo Isusovih učenika pridobili i Simona - Petra, brata Andrejinog, i Filipa i Natanaila, nazvanog Vartolomej, i druge.

U to vreme dođe i Isus na Jordan Jovanu da ga krsti, Jovan se začudi pa mu reče: "Ta Ti mene treba da krstiš, a Ti dolazis da ja krstim Tebe?." Isus mu kratko odgovori da tako treba da bude, te ga Jovan odmah krsti.

Govoriti istinu isto je što i sipati nekome pregršt ljute paprike u oči. "Istina je gorka!" Jovan beše naučio da svakome kaže istinu u oči, ne mareći je li mu pravo ili krivo, i to ga dođe glave.

Razvrat rimskog društva beše u to vreme dostigao vrhunac. Irod Antipa, carski namesnik Galileje i Pereje (dve oblasti u Palestini) ode jednom u goste svome bratu Filipu, koji je takođe bio carski namesnik u drugoj oblasti, i tu se zaljubi u Filipovu zenu Irodijadu, svoju snahu, i ona u njega. Irod otera svoju ženu, koja je bila kći arapskog cara Arete i uze za ženu Irodijadu, koja mu dovede i svoju kćer Salomiju. Sve je ovo bilo još za života Filipova.

Braneći javni moral, Jovan počne protestovati i javno izobličavati ovakav postupak. Irod najpre nije smeo napasti Jovana, jer ga je i sam poštovao, a plašio se i pobune naroda, ali ipak naredi da Jovana uhvate i bace u tamnicu, ne bi li ga uplašio pa pustio. Međutim, Irodijada je Jovana smrtno mrzela i smišljala kako da ga ubije.
Jednom pozva Irod na proslavu dana svog rođenja sve svoje vojvode i činovnike i priredi veliko slavlje. Vino se pilo, pesma se orila, a kad su se gosti podnapili vina, odjednom među njih izađe vitka i lepa Salomija, započe da igra i veštom igrom dovede Iroda i njegove goste u takvo raspoloženje, da Irod, razdragan do ludila, obeća da ce joj kao nagradu dati šta god zatraži, ma i pola carstva i svoje obećanje zakletvom potvrdi.

Slika

Devojka, ne znajuci šta bi zatražila, ode do svoje majke, a ova se doseti da je zgodan trenutak da se oslobodi svog opasnog neprijatelja, i nauči svoju kćer da zatraži Jovanovu glavu na tanjiru.

Kad je Solomija rekla Irodu sta želi, on se trže i zamisli, htede da odustane od datog obećanja, ali pomisao da se carska rec, makar i ovako lakomislena, ne poriče, naredi da dželat ode u tamnicu i poseče Jovana Krstitelja. Dželat ode i predade devojci glavu Pretečinu na tanjiru, koja je kao dragoceni poklon predade svojoj majci.

Slika

Tako je završio svoj život Jovan Krstitelj, na dan 29. avgusta (11. septembra, po novom kalendaru), koga dana je određen praznik pod imenom Usekovanje, tj. Usecenje glave Jovana Krstitelja. Taj dan se provodi u strogoj uzdržljivosti i postu. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer ta boja podseća na Jovanovu prolivenu krv.

Sveti Jovan je poslednji veliki prorok. On se naziva Preteča jer se pojavio pre Hrista i počeo pripremati ljude za njegovu nauku. Krstitelj se naziva zato što je krstio Gospoda Isusa Hristosa. Sveti Jovan je primer karaktera čvrste volje, odvažnosti, pravižnosti, istine i poštenja.

Na ikonama se Jovan slika kako krštava Isusa na Jordanu, ili kako stoji i desnom rukom pokazuje na nebo, a u levoj drži dug krstasti stap, preko koga stoji traka sa ispisanim rečima: "Pokajte se jer se približava carstvo nebesko", ili, u desnoj ruci drži poveći tanjir i na njemu odsečenu glavu, kao simbolični znak svoje smrti.

* * *
Sabor svetog Jovana je 20. januara (7. januara) zato što je, pri krštenju Hristovom, 19. januara (6. januara), posle Boga Oca i Svetog Duha, najvažniju ulogu imao Jovan kao Krstitelj, pa mu se odmah po krštenju dan i posvećuje.
U narodu postoji običaj da se ljudi bratime i kume "po Bogu i svetome Jovanu", verovatno zato što se Jovan smatra uzorom karakternosti i poštenja.

Slika

O Ivanjdanu pletu se venci od ivanjskog cveća, i njima se kite staje, a uoči toga dana čobani pale brezove lile (vatre), pa obilaze torove i ovce gde čuvaju stoku, a zatim se penju na visove i igraju svakojake igre oko tih pobodenih masala. Ovo paljenje masala za Ivanj-dan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sja tako visoko kao letnje, ivandanjsko, niti onako toplo greje. A što se o Ivanj-danu pletu venci od ivanjskog cveća, time se svakako želi pokazati da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke (na sred leta), i da se priroda time ovenčava, kao što na vence (svadbene) treba da pomišljaju i oni koji su za ovenčavanje, tj. za ženidbu i udaju.

U vence od ivanjskog cveća stavlja se i beli luk, da kuću čuva od groma. Devojke u venac stave i crvenu ružu, da bi bile crvene kao ruža, ili gledaju kroz venac rađanje sunca, da bi bile rumene kao sunce. Kojoj devojci ukradu venac u toku noći, udaće se te godine.

Misli se da je Ivanj-dan tako veliki praznik da se sunce od veličine i straha tri puta ustavi toga dana.


novineca

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 20 Jan 2014, 18:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Običaji: Jovanjdansko jaje proriče budućnost

Postoji verovanje da se u noći između Bogojavljenja i svetog Jovana Krstitelja otvaraju nebesa i da je to idealan trenutak za izvođenje rituala koji najavljuju duduće događaje

Slika

Pravoslavni vernici 20. januara slave Jovanjdan jer se veruje da je tada Sveti Jovan Krstitelj na reci Jordanu krstio Isusa Hrista. Naši preci su na taj dan izvodili razne rituale pokušavajući da saznaju šta ih čeka u budućnosti i moleći sveca da im pomogne u ostvarenju želja.

Sveti Jovan Krstitelj rođen je nedaleko od Jerusalima, njegov otac Zaharija bio je prvosveštenik, a majka mu se zvala Jelisaveta. Rođenje, život i smrt ovog sveca praćeni su čudima Božjim: Zahariju se, dok je služio u hramu, javio anđeo Gospodnji, kazavši da će mu žena, iako stara, zatrudneti i roditi sina.

Došapnuo mu je i da sinu treba dati ime Jovan i da će se kroz njega mnoga srca obratiti Gospodu. Zaharija je bio zbunjen i nije poverovao u vest arhangela, zbog čega je ostao nem do rođenja Jovanovog. Tada se uverio da mu je sin čudotvorac kojeg je Bog poslao da pripremi dolazak obećanog Spasitelja.



Noć kada se nebo otvara i ispunjavaju želje



Onaj ko veruje u čuda i želi da sazna svoju sudbinu ne bi li na njoj poradio, svake godine pred Svetog Jovana treba da sledi stari ritual ali i da pripremi meleme od bilja koji će ga osloboditi uticaja negativnih zračenja. Sveti Jovan se odvajkada smatrao Božjim kumom, i zato svaki čovek, na njegov dan treba da misli o svojim željama.

U noći između Bogojavljenja i Jovanjdana nebo se otvara i Bog osluškuje, a Jovan prepoznaje one koje je preko sveštenika ili Duha svetoga krstio, i moli Gospoda da im podari zdravlje i ispuni želje. Ritual sa jajetom proriče budućnost U noći između Bogojavljenja i Jovanjdana izvodi se mnoštvo rituala, a najčešće onaj kojim se proriču budući događaji.

Ovaj obred bio je naročito popularan među starim i bolesnim ljudima, koji su želeli da saznaju da li će dočekati sledeći Jovanjdan. U ponoć između ova dva praznika odabere se jedno jaje i spusti u posudu s vodom: ako potone, to znači da je sudnji dan blizu. Ovo je samo delić narodnog verovanja u moć zametka života i njegovu duhovnu vezu sa Bogom, Hristom i Svetim Jovanom.

Odlomak iz knjige KALENDAR ZA SREĆNE DANE, Jasne Jojić


magičnazona

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 20 Jan 2014, 18:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
18. januar: Krstov-dan. - Narod veruje, da koji vetar duva na Krstov-dan, da će duvati i preko cele godine. Ako toga dana duva sever, onda će godina biti gladna, ako duva jug ili košava, onda će biti godina rodna. Krstov-dan se strogo posti. Ovoga se dana jede onaj pasulj, što je ostavljen od Badnjeg večera. Na vrh

19. januar: Vodice, Bogojavljenje. - Na Vodice je običaj da se ustane vrlo rano. Čim zora zabeli, već je sve na nogama. Jedno žensko čeljade otide izjutra rano sa sudovima na izvor, da zahvati vode. Sa sobom ponese kitu bosiljka i pomalo od svake vrste žita. Kad dođe na izvor, žito baci u vodu govoreći: "Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive!" Za tim napuni sudove vodom, a onu kitu bosiljka spusti obično u bakrač i vraća se kući. Kad se voda donese u kuću, onda nenačeti sud s vodom spuste na zemlju, a za tim polože sekiru na zemlju, ali tako da je oštric okrenut istoku, do sekire polože vatralj (ožeg) a do ovoga preslicu. Muški staju na sekiru, žene na vatralj, a devojke na preslicu, svi okrenuti istoku. Sad se svaki prekrsti tri put govoreći: "Prođoh sablju, ne posekoh se, prođoh vatru, ne izgoreh se, prođoh vodu, ne udavih se". Za tim tri put piju po malo vode govoreći: "Otac, Sin i Duh Sveti, amin!" Najzad svaki skoči na istok i unapred.
Gde je bliža crkva pošlju jedno čeljade, obično muško, da donese bogojavljenjske osvećene vodice. Tu vodicu čuvaju kao lek i piju je u bolesti i kad koga bole oči. Od nje sipaju pomalo u burad s vinom, da bi se bolje održalo.
Na Bogojavljenje je običaj da se svaki rano u zoru okupa u reci radi zdravlja. Gde nema reke, idu na burad pa se dobro umiju.
Na Bogojavljenje treba skinuti vešalice od kukuruza, što su ostavljene za seme, pa ih okruniti a klipke baciti u reku, da ih odnese voda. To rade radi berićeta, jer ovoga dana, kazu, Bog deli sreću.
Na Vodice se celog dana pozdravljaju sa: "Hristos se javi!" i otpozdravljaju sa: "Vaistinu se javi!"
Narod veruje da se uoči Vodica rastvaraju nebesa i da se javlja ljudima Bog, i ko god što tada od Boga zaželi, on mu ispuni. Pričaju kako je neki čovek provukao bio glavu kroz kolenike od prozora i čekao, da se Bog javi, pa kad je video da se Bog javio, u zabuni, u mesto da potraži šinik (bučuk) dukata, a on mu potraži glavu kao šinik. Bog mu ispuni želju. Ali kako nije mogao glavu vratiti natrag poviče: "Bože, ne slušaj šta luda truca, nego daj kako si i dosad davao!" Bog mu tada smanji glavu, kao što je i bila, te je ovaj vrati natrag.
U oči Bogojavljenja devojke čine razne vradžbine, da bi samo doznale, za koga će se momka udati. Neka uzme dva tri struka bosiljka, pa kad se dobro smrkne, odnese ih blizu reke i tu, u kraj reke, pobode ih u zemlju i svaki struk nameni na jednog momka. Sutradan rano dođe na reku i gleda, da li se je na koji struk uhvatilo inje. Na koji se struk bude uhvatilo inje, veruje, da će se udati, za momka kome je namenjen. Ako se inje ne bude ni na jedan stru uhvatilo, onda veruje, da se za te momke neće udati. Ako se inje na sva tri struka uhvati, onda će poći za koga ima volju. - Neka opet uzme svoju novu, nenošenu, suknju, pa je kad stane legati bode iglom govoreći: "Ko je moj suđeni neka mi se javi noćas pa ma kakav bio, bio mlad ili star, bio siromah ili bogat!" Suknju metne za tim pod glavu i legne da spava. Ako joj se u snu javi koji momak, ona veruje, da će se za njega udati. - Neka opet izađe u veče na drvljanik pa raspe jednu šaku žita (obično se uzima ovas) pa to ozgo malo zavlači svojom suknjom. Kad hoće da legne ona tu suknju metne pod glavu, pa koga momka te noći sanja, veruje, da će se za njega udati.
Ako na Bogojavljenje pada sneg, veruju biće rodna godina.

20. januar: Sv. Jovan Krstitelj. - Svaka kuća ima ikonu svog krsnog imena, koja visi u sobi o zidu sa istočne strane. U nekim kućama ima još i krst, koji visi pored ikone o zidu. Neke su ikone izrađene na drvetu; to su mahom starije ikone; a neke su od hartije pa uramljene u staklo. Na Sv. Jovana je običaj da se ikone i krstovi odnesu na reku ili kladenac i malo operu od prašine i opet vrate na svoje mesto


K O D K I C O Š A

SRPSKI NARODNI OBIČAJI
IZ SREZA BOLJEVAČKOG

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 24 Mar 2014, 23:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Mladenčići



Sastojci:

500gr brašna
prstohvat soli
paketić kvasca
kašičica šećera
narendana kora limuna
2 kašike ulja
med za premazivanje

Priprema:

Rastopiti kvasac sa kašičicom šećera, malo brašna i tople vode, pa ostaviti da naraste. U posudu za mešenje sipati pola kilograma brašna, malo soli, pa dodati nadošli kvasac i toplu vodu. Dodati i narendanu koru jednog limuna. Zamesiti meko, glatko testo, pa ga ostaviti pokriveno oko pola sata, da naraste.

Potom testo premesiti,, razvaljati na debljinu oko jednog centimetra, pa čašom vaditi pogačice. Ređati u pleh, svaku namazati uljem i ostaviti da još malo narastu. Peći u rerni na 200 stepeni desetak minuta, da porumene. Pečene mladenčiće premazati medom dok su još topli i služiti.

Mladenčići se tradicionalno prave na praznik Mladenci, 22. marta. To je podsećanje na 40 mladih rimskih vojnika, Svetih Mučenika Sevastijskih, koji su postradali za Hristovu veru 320.godine. Zato se peku po 40 kolačića. Praznik je u vreme Vaskršnjeg posta, i mladenčići moraju biti posni. Mladence proslavljaju bračni parovi koji su se venčali u poslednjih godinu dana. Da bi novopečenim mladencima život bio sladak, pripremaju se ove pogačice prelivene medom.

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 12 Apr 2014, 19:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Običaji koje su neki možda zaboravili: Šta su Cveti i Vrbica?

Idu nam praznici, jedan od velikih praznika kod nas je Uskrs. Da se prisetimo kako je to nekada bilo i kakvi su nam običaji.

Slika

U uskršnje praznike spadaju Lazareva subota, Cveti, Velika nedelja, u kojoj je najvažniji Veliki petak i Uskrs. Ovde, donekle, spadaju i Spasovdan i Duhovi.

Lazareva subota ili Vrbica - Lazar je bio bogataš i pomagao je Hrista i njegove apostole, a kada je umro, Hristos ga je svojom čudotvornom moći vaskrsao. Nekada se na Lazarevu subotu odlazilo po vrbove grančice, koje su već ranije stariji nasekli, onda su se vraćali u crkvu gde se vršilo osvećenje Vrbice. Ona je deljena deci, a ona su njom kitila kuće.

Neko na ovaj dan odlazi na reku da se umije, onda je stavljao kamičak na nogu i bacao što dalje govoreći: "Koliko sam ovaj kamen bacio, toliko zmija daleko od mene bila."

Neko nabere sveže cveće koje stavi u vodu da prenoći, a sutradan, na Cveti, ukućani se umivaju tom vodom da bi bili zdravi.

Ponegde devojke u grupama idu od kuće do kuće i pevaju pesme koje se zovu "Lazarke".

"Igraj, igraj, Lazarke,

gola, bosa, Ciganke,

ova kuća bogata,

ima dosta dukata,

i u toru ovčice,

a u kući dečice..."

Ovu pesmu često pevaju i dodolke. Uz devojke idu dva do tri muškarca sa štapovima da "brane" devojke od nasrtljivaca i da nose skupljene darove. Nekad se jedna od devojaka obuče u muško i predstavlja Lazara.

Cveti - stari običaj koji se i danas praktikuje i ovde u istočnoj Srbiji je da se na taj dan okupe mladići i devojke na raskršću ili kod crkve, nalože vatru i igraju i pevaju dok ne počne služba u crkvi.

Nekada su na ovaj dan, devojke sejale lan, jer se smatralo da će dobro napredovati.

Velika nedelja - nedelja između Cveti i Uskrsa i svi dani posvećeni su Hristovom stradanju.

Veliki petak - dan žalosti za Hristom koji je dan ranije razapet. Ovog dana se drži strogi post, neko ne jede ceo dan.

Toga dana je bio stari običaj da se pre svanuća farbaju jaja. Danas se jaja boje na Veliki četvrtak ili Veliku subotu. Prvo jaje se drži pored kandila i čuva do Ðurđevdana, kada se sa raznim travama i cvećem potopi u vodu. Negde za Uskrs mese kolačiće u koje utisnu obojeno ili neobojeno jaje, pa se daruju svoja i tuđa deca. Jevreji su gonil Hrista, kada su već stigli da ha uhvate, pred njih je izašla žena sa punim krilima obojenih jaja, oni su zastali da razgledaju dotle neviđena jaja.

Uskrs - praznuje se kao uspomena kada je Isus vaskrsao iz mrtvih, praznuje se tri dana kao Božić i Duhovi.

Na prvi dan Uskrsa ne ide se u goste. Neko se umiva vodom u kojoj su prenoćili crveno jaje, trava zdravac, rutica i kaloper. Ovo su radile devojke i mlade snaje.

Pobusani ponedeljak - prvi ponedeljak posle Uskrsa, tog dana žene odlaze na groblje, čiste grobove od korova, trava, okopavaju i pobusavaju busenjem sveže zelene trave. Deli se hrana sirotinji.

Jajima se prvo tuca "vrvić sa vrvićem", pa "guzić sa guzićem", kako se kaže u nekim našim krajevima.

Nekada je postojao običaj da se na Uskrs pozdravlja "Hristos vaskrese", a otpozdravlja "Vaistinu vaskrese", pozdravljalo se tako od Uskrsa do Spasovdana, 40 dana posle Uskrsa, danas se to izgubilo.


nadlanu

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 15 Apr 2014, 17:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Krep papir je zakon

Jedna od lakših metoda bojanja jaja za Uskrs a vrlo dekorativna Liče na onu reklamu: Izgleda neverovatno, ali mene ledja više ne bole :)

Slika

Sastojci 10 obarenih jaja
5-6 boja krep papira
1 par gumenih rukavica
sirće
visoka, uža posuda (može plastična flaša od 2L koja je presečena ispod suženja)
duboki tanjir


Priprema

Na sto staviti stare novine da se ne bi isflekao, jer se boja teško skida. Iseći krep papir na kvadrate oko 20x20 cm. Sipati sirće u tanjir. Staviti gumene rukavice. Listić krep papira umočiti u sirće, u njega umotati vruće-toplo (već obareno) jaje i staviti ga u flašu na dno. Raditi to sa ostalim jajima i to svaki put u drugu boju. Trebalo bi da ima bar tri reda. Na taj način će se različite boje slivati jedna na drugu i jaja će biti šarenija. Ostaviti ih oko pola sata a zatim, isto sa rukavicama, brzo a pažljivo skidati papir a jaja rasporediti na karton za jaja da se osuše. Tada ih uobičajeno premazati krpicom namočenom u ulje ili mast da bi bila sjajna.


Slika

Slika


coolinarka

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 15 Apr 2014, 18:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
20 saveta za farbanje jaja

Slika

BILO DA jaja farbaju prirodnim ili veštačkim bojama, svake godine uoči Uskrsa domaćice se trude da nekim novim motivom ili nijansama ukrase uskršnja jaja. Pored tradicionalnih recepta za farbanje u lukovini sa listovima deteline, peršuna ili paprati, evo još nekoliko interesantnih, koji mogu da učine da za ovogodišnji trud dobijete sve pohvale vaših najmilijih.

1. MRAMORNA JAJA - Ljuske crnog ili belog luka iseckati na komade. Jaje pokvasiti, uvaljati malo u ljuske i umotati u aluminijumsku foliju ili u tanku najlon čarapu. Kuvati u šerpi sa bojom.

2. GUMICE za teglu vezati unakrsno u svim pravcima preko jajeta i farbati.

3. OBLICI - Izrezati čvršću lepljivu traku na trakice, tačkice, kvadratiće, trougliće, cvetiće, slova, pa lepiti po kuvanim jajima. Staviti ih u najlon čarapu i farbati u željenoj boji.

4. DŽAK - Jaje uviti u parče mrežastog džaka od krompira, luka, narandži ili limuna, čvrsto vezati koncem i kuvati u boji.

5. TRADICIJA - Provereno dobre su prirodne boje za jaja koje se dobijaju od ljuske crnog ili crvenog luka, cvekle, orahovog lista, gospinog cveta, soka od zove. Ukrasiti se mogu sličicama ali i biljkama koje imaju dekorativan list kao što su peršun, detelina, paprat... Ako jaja kuvate u lukovini možete da dodate u vodu i razno aromatično bilje koje daje lep ukus.

6. ULJE - U manju posudu sa farbom za jaja doliti par kapi ulja. Kuvana jaja spustiti i brzo okretati.

7. MRVICE - Kuvano jaje premazati lepkom i uvaljati u šarene dekorativne mrvice ili prezlu.

8. ŠLJOKICE - Četkicom naneti lepak na određene delove jaja i uvaljati ih u srebrne šljokice za lice i telo.

9. KREP PAPIR - Iseći krep papir po mogućnosti tamnijih boja i iseći na tanke ali dugačke trake. U njih umotati kuvana još topla jaja i pažljivo ih spustiti u posudu sa hladnom vodom u koju je stavljena jedna kašika sirćeta, da se papir dobro prilepi. Izvaditi i ostaviti da se osuši, ali ne treba čekati da se papir skroz stegne. Najbolje je koristiti više nijansi odjednom, crvenu, žutu, plavu, zelenu... jer se dobijaju nesvakidašnje šare.

10. BRZO I LAKO - U kesu za zamrzivač sipati nekoliko kapi prehrambene tečne boje, može i više nijansi istovremeno, ubaciti kuvano jaje unutra i tapkati ga dok ne dobijete željenu boju i motiv.

11. IZGREBANO JAJE - Ako se jaje ne farba ravnomerno, negde boja uhvati jače a negde manje, izvadite ga iz farbe i žicom za sudove ili nožem izgrebite još malo ljusku i vratite u istu ili neku svetliju boju.

12. BUBAMARA – Ofarbati jaja u željenu boju, najbolje crvenu. Umutiti jedno belance viljuškom i četkicom praviti tufne na ofarbanom jajetu. Uvaljati u mak.

13. KANAP dužine 30 cm potopiti u koncentrovanu farbu za jaja. Namočen kanap obmotati oko jajeta u raznim pravcima. Uzeti drugi kanap, namočiti u drugu boju i ponoviti postupak onoliko puta koliko nijansi želite da dobijete na jajima.

14. ČIPKA – jaja skuvati, obmotati najbolje najlon čipkom, dobro je zategnuti preko jaja ali ne previše da ne pukne, i spustiti u pripremljenu boju.

15. JAJA NA PARI - Tvrdo skuvana jaja ocediti od vode. U širu posudu sipajte oko 2 - 3 cm vode, na šerpu staviti cediljku, đevđir ili neku sličnu rešetku. U nju poređajte skuvana jaja, preko njih neravnomerno pospite raznobojne farbe u prahu za jaja pa sve dobro zatvoriti krpom da para ne može da izađe iz posude. Kuvati na umerenoj vatri 10-ak minuta i dobićete neobično našarana jaja.

16. TEMPERA - Ako želite da oslikate već ofarbana jaja, u plitkoj činijici razblažite tutkalo, tako da voda bude samo blago zamućena. Još topla jaja uroniti u ovaj rastvor. Kada se osuše oslikati ih motivima po želji temperama.

17. ZRNEVLJE - Kuvana jaja mogu se premazati lepkom ili belancetom i uvaljati u kombinaciju pšenice, pirinča, I drugog zrnevlja. Preko toga može da se naprska zlatni ili neki drugi lak.

18. VOŠTANE BOJE - Skuvana jaja iscrtati voštanim bojama pa tek onda farbati u željenu boju. Na ispisanim mestima farba se neće uhvatiti.

19. SVILA – isecite stare svilene marame ili kravate na komade tako velike da mogu da obmotaju jaja. Šaru lepo namestiti jer će se kuvanjem potpuno preslikati na jaje. Voditi računa da se štampana strana tkanine okrene prema jajetu. Čvrsto umotati u gazu, staru jastučnicu ili sličnu pamučnu tkaninu, vezati gumicom. Kuvati 20 minuta u vodi u koju su dodate tri kašike sirćeta.
20.STIKERI – već ofarbana jaja možete ukrasiti manjim stikerima, najbolje onima sa štrasom.

SAVETI ZA POČETNIKE

* Svežinu jaja možete da proverite ako ih uronite u sud sa hladnom slanom vodom. Ako potonu znači da su sveža.
* Da biste izbegli pucanje jaja prilikom kuvanja u vodu stavite i kašičicu sirćeta. U slučaju da se to ipak desi, belance će se odmah zgusnuti na ivici ljuske. Drugi recept je da se u vodu stavi so, i da se jaja kuvaju na tihoj vatri, odnosno da voda blago struji, a ne da vri. Jaja mogu da se kuvaju i na pari, ali to traje nešto duže, oko 25 – 30 minuta.
* Ako želite da jaja lako oljuštite, čim ih skuvate uronite ih u hladnu vodu.
* Pre farbanja jaja bi trebalo oprati u razblaženom sredstvu za pranje posuđa kako bi se sa ljuske uklonila masnoća i prljavština. Isti efekat se postiže i ako se jaja prebrišu krpicom namočenom u sirćetu.
*Ofarbana jaja dobiće visoki sjaj a boje će biti intenzivnije ako ih posle farbanja premažete salvetom na koju ste prethodno naneli malo ulja, masti, putera ili margarina. Čak i parče slanine može da se koristi za ovu namenu.

PRIRODNE BOJE

ŽUTA – cvetovi kamilice, maslačka, kurkuma u prahu, list breze, kora limuna ili narandže.
NARANDŽASTA – crvena aleva paprika, ljuske crnog luka.
CRVENA – sok od cvekle iz konzerve, smrznute maline, borovnice, kupine, ljuske crvenog luka, brusnice.
SMEĐA – list i ljuska oraha, list hmelja, kora drveta šljive, ljuske crnog luka, jaka crna kafa ili crni čaj.
PLAVA – sok od borovnice, listovi crvenog kupusa.
ZELENA – listovi spanaća, kopriva.
BORDO – sušeni cvetovi kantariona.

IZDUVAVANJE JAJETA

Jaje probušiti tankom čiodom prvo sa gornje a zatim i sa donje strane. Vrhom noža oprezno povećajte ove rupe. Iglom za pletenje probušite belu pokožicu u jajetu i plastičnim špricom ubacite vazduh u jaje. Pod pritiskom jaje će iscureti na drugu stranu. Ljusku oprati spolja i iznutra i ostaviti da se osuši.

DEKORATIVNA JAJA

Obareno i oljušteno jaje staviti u posudu sa narendanom cveklom u koju je dodata kašika limunovog soka. Ostaviti jaje da odstoji najmanje šest sati. Važno je da jaje bude u potpunosti prekriveno pireom od cvekle. Može se koristiti sirova cvekla ali i ona iz tegle. Vrlo dekorativno izgleda na tanjiru za predjelo.


lepotaizdravlje

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 15 Apr 2014, 18:23
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najlaksa tehnika ukrasavanja jaja :)

Uskrsnja jaja
Evo jos jedan jednostavan i prelijep nacin da se ukrase uskrsnja jaja.


Slika

Sastojci
salvete sa lijepim motivima
1bjelance
cetkica

Priprema
1
Jaja skuhajte i ohladite.
2
Nadjite salvete sa interesantnim uzorcima. Salveta koju sam koristila na slici imala je samo jedan veliki cvijet sa listovima. Izrezala sam taj cvijet tacno po linijama (malo je pipkavo ako je motiv komplikovan ).
3
Umutite bjelance i pripremite cetkicu (moze manja, veca, kakvu imate, manja je bolja ako su vam detalji mali, ali ne pravi razliku).
4
Sada stavite izrezan uzorak na jaje i pocnite polako sa jednog kraja da premazujete sa cetkicom koja je dobro natopljena u bjelance. Idite okolo, stvarace se pregibi ali ih ravnajte cetkicom ili prstima, vidjecete motiv ce se prijanjati za jaje kao da je zaljepljeno. Ako imate vise manjih uzoraka tako radite sa svakim. Ostavite da se osusi, kada je mokro od bjelanca boja ce biti tamnija, kada se osusi dobice pravu boju. Ujutro premazite maslinovim uljem i to je to.
5
NAPOMENA : 1. Pri rezanju salveta vidjecete da neke salvete imaju dva ili tri sloja, odvojite samo onaj sloj sa slikom, bice tanje I samim tim manje ce se guzvati I ljepse ce se oblikovati prema jajetu. 2. Trazite manje motive, pregibi ce biti manji. Ako je motiv veci I prave se pregibi probajte prstima da ih malo poravnate. Uvijek podjite od sredine prema kraju, specijalno ako su motivi malo veci. 3. Najbolji rezultati su na neofarbanim jajima, ako prvo farbate onda koristite njeznije boje. Na mnogo tamnim bojama se primjete tragovi bjelanjca I boja se razmrlja.


coolinarka

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 113 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker