Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:36


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 14:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir HIlandar (3): Priča o strogoj Bogorodici

U prvobitnom Hilandaru, na nekom od svečanih mesta u glavnoj crkvi, bila je postavljena posvetna ikona ovog srpskog manastira na Atosu, Bogorodica Odigitrija. Njeno ime nosio je Hilandar od obnove pod Stefanom Nemanjom i njegovim sinom Savom. Morala je zato biti nabavljena čim je crkva počela da bogosluži.

Slika
Bogorodica

Ikona je urađena u mozaiku, ali nije velika, kao što nisu velike ni druge pokroviteljske ikone u svetogorskim manastirima, izvedene tehnikom mozaika. Donesena je iz Carigrada ili Soluna, gde se negovala mozaičarska umetnost i zanat.

Strogošću svojih crta, ozbiljnošću izraza i upečatljivim pogledom krupnih očiju Hristove majke izazivala je veliko poštovanje među svima koji su je videli. Bogatstvom upotrebljenog materijala hilandarska Bogorodica je nadmašivala sve ostale hilandarske ikone, jer više nijedna, do kraja srednjeg veka, nije bila urađena tehnikom mozaika.

U osvit 13. veka Hilandar, iako mali manastir, nije bio siromašan, iako je u odnosu na velike manastire, kakvi su u to vreme bili Lavra, Vatoped i Iviron, koje su pomagali vizantijski i gruzijski carevi, bio mnogo skromniji.

Po nenametljivoj raskoši se ipak videlo da su ga podigli članovi vladarske porodice iz male i mlade srpske države. Izvesno je da je, zbog ugleda svojih ktitora i izgleda koji je odgovarao njihovom dostojanstvu, stekao odmah visoko mesto u svetogorskoj hijerarhiji.

Smrt pod ikonom

Pod ikonom Bogorodice Odigitrije je preminuo stari Simeon, nekadašnji veliki župan Stefan Nemanja, koji je pred smrt, po svedočanstvu hilandarca Domentijana, zatražio da mu se donese ikona Bogorodice kako bi joj predao svoj duh.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 14:33
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (4): Srpski grad na Atosu

Posle Simeona i njegovog sina Save, najveći ktitor manastira Hilandara postao je kralj Milutin, negde od kraja 13. veka. Zbog svojih graditeljskih poduhvata i darežljivosti prema manastirima i crkvama postao je znamenit još za života.

Slika
Manastir Hilandar

Njegovom brigom izgrađeni su hramovi u Carigradu, Solunu, po Makedoniji i Srbiji, a pokloni u novcu i dragocenim predmetima odlazili su u poznata svetilišta u Jerusalimu, Svetoj Gori, Bariju i Rimu. Ipak, najveće blago Milutin je izdvojio je za Hilandar.


Tokom skoro cele svoje duge vladavine, na prelazu između 13. i 14. veka, on se starao da uveća imovinu srpskog svetilišta na Atosu dodajući mu nove posede i metohe, da opravi zapušteno i da obezbedi miran život bratstvu.

Najpouzdaniji svedok njegovih poduhvata, pomoćnik u političkim, crkvenim i umetničkim poslovima, bio je arhiepiskop Danilo Drugi. On je napisao kraljevo žitije i u njemu zapisao sve što je Milutinovom zaslugom Hilandar dobio.

"Ovaj hristoljubivi (kralj) božanstvenu crkvu ovoga svetoga i Bogom podignutoga mesta zvanoga Hilandar, koja beše prvoga zdanja, od osnova razorenu, vešto sazda i ukrasi svakim različnim lepotama, neštedice dajući mnogo zlato, i u tom mestu postavi mnoge carske palate i izvanredne kelije.

A okolo toga svetoga mesta sazda grad sa velikom tvrđavom, zbog naležeće napasti bezbožnog gusara. I podiže velike pirgove (kule), dobri i blagi pastir... i snabde ih da ih se ne dotakne ljuta zver." U srednjem veku, naime, hilandarski manastiri su morali da se brane od čestih napada gusara s Egeja, pa se dešavalo da se i sam Danilo lati mača.

Crkva na kuli

Na obali mora, kod mesta zvanog Hrusija, Milutin je podigao veliku kulu i na njenom vrhu postavio crkvu na ime Vaznesenja Hristova, zapisao je Danilo.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 14:50
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (5): Propisi Svetog Save

Uređenje srpskog manastira na Svetoj Gori bilo je uređeno Hilandarskim tipikom, zbornikom propisa koji je Sveti Sava sastavio prema tipiku carigradskog manastira Bogorodice Dobročiniteljke, ubrzo posle smrti svog oca Simeona 1199. i dovršenja manastira.

Slika
Manastir Hilandar

Njegov brat Stefan Nemanjić tada je izdao povelju kojom je potvrdio ktitorske odredbe svog oca i darovao Hilandaru još petnaestak sela, trgova, planina i vinograda u Srbiji. Sava se posle toga posvetio učvršćivanju, jačanju i organizaciji manastira koje će se poštovati u narednim vekovima.

U samom početku, Hilandar nije imao više od 15 monaha, računajući i prvog igumana Metodija. Već šest godina kasnije, taj broj se popeo na 90 srpskih monaha.

Hilandar je Savinim tipikom zasnovan kao tzv. opštežiće, u kome monasi čine čvrstu zajednicu rada, trpeze i duhovnog života pod vođstvom igumana.

Savršen poredak

Ekonom je bio, posle igumana, najvažniji manastirski član, vrsta izvršnog upravnika. Ispod njega je stajao eklisijarh, a važno mesto imao je i dohijar koji je vodio računa o manastirskim finansijama. U svemu je vladao savršen poredak i poslušnost, da se ne izgube iz vida osnovni duhovni ciljevi života u manastirskoj zajednici, a to su "pobožnost, ljubav i jedinstvo".

Za hilandarskog monaha imalo je da bude od životnog značaja redovno pričešćivanje, pod nadzorom igumana ili naročitog duhovnika u svakodnevnom ispovedanju. Propisi o zajedničkoj trpezi, isto tako, imaju na umu više duhovnu korist od meditacije u slušanju pobožnih tekstova nego disciplinu obeda. Hilandar je imao da bude slobodan od carske vlasti.

Ta se njegova nezavisnost, na kojoj se veoma insistira u Hilandarskom tipiku, ogleda naročito u potpuno samostalnom biranju igumana. Igumana je biralo izborno telo u koje su ulazili ekonom, zatim eklisijarh, monah zadužen za službu u crkvi i 12 najstarijih monaha.

U hramu se novi iguman i birao i stoličio.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 14:55
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (6): Prva srpska bolnica

Sava Nemanjić, prvi arhiepiskop srpski, zajedno sa ocem Stefanom Nemanjom učvršćivao je srpsku vlast i veru i tako što je razvijao manastir Hilandar na Svetoj Gori.

Slika
Hilandar bio jedan od stubova Srbije za vreme Nemanjića

U tome nije zaboravio ni milosrdnu delatnost, kakva je naročito bila razvijena u moćnim carigradskim manastirima. Zato je pored Hilandara bila sazidana i "stranoprijemnica" za stranu monašku braću i nemoćnike. U samom manastiru odvojena je jedna kelija koja je postala prva srpska bolnica.

U njoj su se nalazile postelje za obolele monahe o kojima su se brinuli naročito odabrani bolničari. Savina bolnica je kasnije proširivana, za nju je obezbeđen poseban prihod i pravo na besplatnu opremu poveljama cara Dušana, kao i kneza Lazara Hrebeljanovića.

Moderno lečenje

Sava se postarao da se bolesnici u prvoj srpskoj bolnici leče prema tada najsavremenijim priručnicima zapadnoevropske medicine, zasnovane na klasičnom nasleđu Hipokrata, Galena i Dioskorida. Ta tradicija se nastavila, pa su u Hilandaru sačuvani znameniti rukopisi sa medicinskim tekstovima iz 14. i 16. veka.
Sava je već 1199. osnovao u Kareji naročitu isposnicu ili mučilnicu, keliju posvećenu Svetom Savi Jerusalimskom, njegovom zaštitniku. Karejska isposnica je služila za postizanje vrhunskog duhovnog sklada i mira.

Život u isposnici propisan je Savinim ili Karejskim tipikom koji se čuva u Hilandaru. Tekst karejskog tipika je urezan i iznad ulaznih vrata na zidu crkve u isposnici, a pripada tzv. skitskim, pustinjačkim ustavima.

Osnovna molitvena askeza dvojice ili trojice izdvojenih monaha čini psaltir sa "časovima": ceo psaltir se imao prepevati "na dan i na noć", uz najstroži post i svakovrsno uzdržavanje tela. Sličan režim je bio zaveden i u drugim hilandarskim kelijama i pirgovima, kulama podizanim tokom 13. i 14. veka. Jedan takav isposnički pirg je podigao kralj Uroš Prvi pre 1262, pirg Preobraženja iznad manastira Hilandara.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:01
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (7): Država u državi

Vreme osnivanja Hilandara veliki je datum u istoriji srpske crkve i srpske kulture - u junu 1198. vizantijski car Aleksije je zlatopečatnim slovom, hrisovuljom, stavio ovaj svetogorski manastir sa svim svetim mestima u Milejama pod vlast i upravu Simeona i Save kao potpuno samoupravni manastir "da bude Srbima na poklon večni". Odmah zatim, i Simeon Nemanja izdao je zlatopečatnu povelju kojom je Hilandar od zapuštenog manastira tokom vremena izrastao u snažno i moćno ktitorsko nasleđe dinastije Nemanjića.

Slika
Snimak Hilandara Iz 1896. godine

Osnovan da bude pribežište i sklonište za srpske monahe u Svetoj Gori, Hilandar se razvio u stecište i rasadnik srpske prosvete, najvažnije kulturno i prosvetno središte srpskog naroda u srednjem veku. Kralj Milutin je 1302. podigao Hrusiju, tzv. Vasilijev pirg, na samom pristaništu hilandarskom, sa izričitim statusom samostalne kelije.

Svi ovi manastirski pirgovi i kelije podignuti su ne samo na strategijski važnim mestima nego upravo na mestima koja su pogodna za duhovni život i intelektualni rad u tišini: karejska isposnica u vrhu karejske uvale, sa izvanrednim pogledom na Atos i na pučinu orfanskog zaliva, zatim Hrusija - na usamljenoj steni iznad mora, koja natkriljuje obalu, pa pirg Preobraženja - na terasi jedne litice, sa koje se u daljini vidi more, ali je i dalje na pustom, nepristupačnom i šumovitom mestu. Hilandar je, dakle, imao da neguje sve stepene pravoslavne duhovnosti i askeze, od onoga "opšteg" i svakome pristupačnog, u zajednici, do elitnog izdvajanja i osamljivanja dvojice ili trojice monaha radi kontemplacije, molitve i - književnog rada.

Srpska petina

Hilandarska imanja u srednjem veku su obuhvatala ogromna područja u Pećkoj i Hvostanskoj oblasti, u Pomoravlju, u Solunskoj i Strumskoj oblasti, a posebno na grčkom poluostrvu Halkidiki. Sredinom 14. veka Hilandar je u samoj Svetoj Gori posedovao gotovo petinu čitavog poluostrva, što znači oko 60 kvadratnih kilometara.
Ekonomski osnov za život Hilandara u srednjem veku je bilo njegovo vlastelinstvo. Od devet sela i drugih davanja u prizrenskom kraju po ktitorskoj povelji Simeona Nemanje iz 1198, vlastelinstvo manastira Hilandara naraslo je tokom 13. i 14. veka u najveći kompleks crkvenog manastirskog poseda srednjovekovne Srbije, "od Soluna do više Paraćina", pišu hroničari.

Početkom 15. veka Hilandar je imao preko trideset metoha sa 360 sela, nad kojima je imao puno feudalno pravo, uz tako znatne sudske, administrativno finansijske povlastice, da je gotovo sačinjavalo državu u državi.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:06
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (8): Igumani kao diplomate

Bogati arhiv manastira Hilandara omogućava da se sa mnogim pojedinostima oživi istorija ovog srpskog manastira, a naročito njegov rast u duhovnom, ekonomskom i političkom značaju. Hilandar je bio pravo središte duhovnog života srednjovekovne Srbije, a uz to i važan posrednik i predstavnik u odnosima između Srbije i Vizantije. Bez njegove uloge ne može se zamisliti usvajanje vizantijske civilizacije i antičkog nasleđa u srednjovekovnoj Srbiji.

Slika
Manastir Hilandar

Sva elita srpske crkve, književnosti i teologije prošla je kroz Hilandar. Pred Vizantijom, Hilandar je bio trajno i neotuđivo svedočanstvo srpske legitimnosti, priznato i utvrđeno carskim zlatopečatnim dokumentima. Sa statusom vizantijske "carske Lavre", Hilandar je, slobodan i bogat, bio najbolje diplomatsko predstavništvo Srbije u Vizantiji.

U najosetljivijim pitanjima rata i mira, u složenom građenju međudržavnih sporazuma, kao i u drugim pitanjima odnosa Vizantije i Srbije, Hilandarci su od 12. do 14. veka bili sa obe strane pozivani da budu tumači srpske politike. Tu se posebno ističu hilandarski igumani, koji su, iako samostalni, ipak bili birani uz prethodnu saglasnost srpskih vladara.

Prvi hilandarski iguman u 12. veku bio je Metodije. Njega je postavio sam Simeon, bivši veliki župan Stefan Nemanja, a Sava je s njim obnovio i dovršio manastir.

Knjige i ljudi

Vraćajući se u Srbiju, preko Hilandara, prvi srpski arhiepiskop Sava poneo je sa sobom ne samo knjige na kojima će graditi novu crkvenu i državnu organizaciju, poznate pod imenom "Krmčija", nego je poveo i ljude koje će postaviti za episkope i s njima tu organizaciju sprovesti u život. Među njima je bio i iguman Metodije, koji će postati episkop raški.
On je bio savremenik i aktivni učesnik onih Savinih poduhvata koji su značili ne samo osnivanje srpskog duhovnog središta u Svetoj Gori nego i srpske srednjovekovne crkve i državnosti.

Sava je 1206, na poziv svog brata Stefana, preneo mošti njihovog oca, Svetog Simeona, u Srbiju i tamo ostao kao arhimandrit Studeničke lavre.

Ali, 1217. vraća se u Svetu Goru i započinje misiju čiji je cilj dobijanje nezavisne arhiepiskopije. To je i postigao dve godine kasnije, u Nikeji. Sveti Sava je posetio Hilandar samo još jednom, na povratku sa prvog hodočašća u Svetu zemlju, 1230.g.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:16
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (9): Kralj Milutin utvrdio svetinju

Mnogi Hilandarci su u srednjem veku postajali arhiepiskopi, poglavari Srpske pravoslavne crkve. Posle Svetog Save, Hilandarac je bio i treći arhiepiskop, Sava Drugi, najmlađi sin Savinog brata i prvog srpskog kralja Stefana Prvovenčanog. Svetovno ime bilo mu je Predislav.

Slika
Biser pravoslavlja: Manastir Hilandar

On je živeo u Svetoj Gori Atoskoj pre 1263. godine. Tada je hilandarski iguman bio Joanikije, koji će 1272. takođe postati srpski arhiepiskop. Joanikija na položaju igumana nasledio je Jevstatije, koji je iz Hilandara otišao najpre na katedru zetske eparhije, a potom je i on postavljen za arhiepiskopa, 1279. godine.

Najznačajnija je bila delatnost srpskog kralja Milutina. Vladar koji je uzdigao srpsku zemlju na viši stepen društvene, ekonomske i političke moći, koji je prvi ozbiljno zakoračio na vizantijsko tle u Makedoniji da se širom otvori društvenom i kulturnom uticaju Istočnog rimskog carstva i pravoslavlja, uzdigao je i ugled i uticaj Hilandara.

Vladarske povelje

U doba kada su hilandarski monasi dolazili na čelo srpske crkve, Hilandar stiče sve veći ugled i proširuje svoje vlastelinstvo. O tome svedoče povelje vizantijskih careva Jovana Duke Vataca i Mihaila Osmog Paleologa, kao i srpskih kraljeva Vladislava, Uroša Prvog i Dragutina.
Poslednju deceniju 13. veka Hilandar je dočekao osnažen brojem i ugledom svojih monaha, ali zato, u isti mah, ugrožen trajnim pretnjama piratskih napada i lokalnom anarhijom. Milutin je zato nastojao ne samo da ulepša Hilandar, gradeći mu nov saborni hram na temeljima starog 1293, nego i da ga što bolje utvrdi obnavljanjem postojećih i gradnjom novih utvrđenja i pirgova.

To su Hrusija na pristaništu i tzv. Milutinov pirg na ulazu iz Savinog polja u tesnac Hilandarske rečice. Oba pirga podignuta su 1302, i dobila su profesionalnu vojnu posadu iz Prizrena. Njihova vrednost pokazala se već 1307, kada su pobunjeni španski najamnici napadali Hilandar. Tada je hilandarski iguman Danilo preuzeo zapovedništvo nad odbranom i pri tom ispoljio izvanrednu smelost i vojničku darovitost.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:30
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (10): Dela igumana Gervasija

Arhiepiskop Danilo bio je izuzetna ličnost u istoriji Hilandara i cele srpske crkve. U neposrednom dodiru s maticom duhovnog života Svete gore prvih decenija 14. veka bio je poznanik velikih i uticajnih grčkih duhovnika, teologa i crkvenih poglavara koji su živeli na Svetoj gori ili joj bili uvaženi gosti.

Slika
Svetinja u sebi čuva brojne relikvije

Kao hilandarski iguman, ugledajući se na Svetog Savu, proveo je neko vreme u njegovoj isposnici u Kareji. Time je prikupio duhovnu snagu za odlazak u Srbiju, da pomogne izgrađivanju samostalne srpske crkve, a još više je doprineo državnoj politici zemlje kao posrednik i diplomata kralja Milutina.

Savetnik vladara

Kao diplomata, Gervasije je bio na usluzi ne samo Milutinu nego i Stefanu Dečanskom, pa i kralju Dušanu. Učestvovao je u radu Sabora srpske zemlje. Izdejstvovao je ogroman broj carskih i kraljevskih akata: samo od 146 grčkih akata 14. veka koji se odnose na Hilandar, 95 je iz doba igumana Gervasija.
Bio je banjski episkop, potom humski, a u međuvremenu se dva puta vraćao Svetoj gori. Konačno, 1324. Danilo je stupio na presto srpskih arhiepiskopa i tu bio do smrti, deceniju i po kasnije. Sa Danilom počinje niz hilandarskih igumana, državnika i diplomata.

Njegov je naslednik hilandarski iguman Nikodim, koji je odlazio u Carigrad, u diplomatsku misiju 1313, i dobio od vizantijskog cara Andronika dve hrisovulje, povelje za nove zemljišne posede srpskog manastira na Atosu. Za njegove uprave obnavlja se i utvrđuje Karejska kelija.

Najznačajnija ličnost u istoriji Hilandara u 14. veku je iguman Gervasije. U Nikodimovo vreme nosio je titulu velikog ekonoma. Na čelo Hilandara došao je u vreme procvata odnosa između Srbije i Vizantije. On je sam, s nekim drugim hilandarskim starcima, naročito Kalinikom, ličnim duhovnikom Milutinove kraljice Simonide, veoma doprineo uređivanju i unapređenju odnosa sa moćnim Carigradom.

S pravom je zato, u hronikama opisan kao "najsposobniji iguman, čijoj skoro dvadesetogodišnjoj upravi Hilandar duguje najznatniji deo svog nepokretnog bogatstva, odličan diplomata i državnik koji je verovatno manje vremena proveo u manastiru nego na dvorovima vizantijskih i srpskih vladara i čiji se uticaj, direktan ili indirektan, naslućuje skoro u svim značajnim momentima u istoriji vizantijsko-srpskih odnosa u trećoj i četvrtoj deceniji 14. veka".


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (11): Carica na Svetoj gori

Posle smrti čuvenog hilandarskog igumana Gervasija dolazi do promene u političkoj orijentaciji Hilandara, koji se od sada oslanja više na Srbiju. To je polovina 14. veka i doba kralja i cara Dušana koji je pripojio znatne oblasti Vizantijskog carstva svojoj državi, pa u određenom trenutku, od 1345. i samo tlo Svete gore.

Slika
Manastir Hilandar

Gervasijev naslednik Arsenije još kao "bašta", kako se nazivao duhovni otac hilandarski, duhovnik je i Dušanov. Dušan je Hilandar uzdigao na najviši stepen razvoja u čitavoj njegovoj srednjovekovnoj istoriji. Deset Dušanovih povelja oblikovalo je glavnu masu hilandarskog vlastelinstva.

U samoj Svetoj gori, prilažući bogato i drugim manastirima, Dušan je izvršio ujedinjenje hilandarskog zemljišnog poseda 1348. Krajem te godine celu Evropu je zahvatila i desetkovala kuga. Car Dušan je, zajedno sa sinom Urošem i caricom Jelenom otišao na izolovanu Svetu goru.

Druga polovina 14. veka broji mnogo više igumana, koji se dosta brzo smenjuju. Za Dušanovog vremena tu su bili Kalinik, Teodul, starac Karejske kelije i Sava, potonji partrijarh srpski kao Sava Četvrti, od 1354. godine, a zatim Jovan, Dorotej i mnogi drugi. Od svih je najznačajniji Dorotej, koji je na čelu Hilandara od 1355. godine. On se naročito borio za odbranu prava i obnovu starih povlastica hilandarskih.

Jelenin pirg

Po svetogorskim pravilima, svim ženama bez izuzetka bio je zabranjen boravak na Atosu. Carica Jelena postala je prvi i jedini izuzetak, mada postoje mišljenja da je za nju van Atosa izgrađen poseban pirg. Prisustvo caričino na Svetoj gori umnogome je uticalo, a možda je čak i presudilo da Crkva ne proglasi cara Dušana svetiteljem, kao što je to učinila sa drugim srpskim vladarima, iako je car Dušan od tog boravka posvetio punu pažnju Svetoj gori.
U toku sedme decenije 14. veka, Dorotej postaje svetogorski prot. Na tom položaju čini velike usluge srpskom monaštvu u Svetoj gori, uprkos crkvenog raskola do koga je došlo kada je carigradski patrijarh Kalist izopštio Srbe 1350. godine zbog samovlasnog Dušanovog uzdizanja srpske crkve na rang patrijaršije.

Hilandarac i Srbin, starac Isaija, posredovao je 1375. sa svojim učenicima Nikandrom i Silvestrom, i s bivšim protom Teofanom i Nikodimom Grkom, između srpske crkve i Carigradske patrijaršije radi ukidanja ekskomunikacije, uspostavljanja crkvenog jedinstva i priznanja srpske autokefalne patrijaršije. To je bila jedna od najvažnijih i najuspešnijih diplomatskih misija Hilandaraca između Srbije i Vizantije pred propast slobodne države i pad pod Turke.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 15:46
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (12): "Sveti" rat Lazarevića i Brankovića

Od 14. veka hilandarsko vlastelinstvo se i dalje širilo, o čemu svedoče brojne srpskih vladara. Srpski knez Lazar Hrebeljanović nastavio je nemanjićku tradiciju, pridružujući se svojim prethodnicima kao ktitor.

Slika
Hilandar je bio utočište članovima vladarskih porodica

Hilandarskoj sabornoj crkvi on je dozidao spoljnu, Lazarevu pripratu. Hilandarskoj bolnici dao je, desetak godina pre Kosovskog boja, sela Jelašnicu i Hvosnu. Lazareva hrisovulja o tome sačuvana je na Svetoj Gori.

Kosovska bitka 1389. je Hilandar stavila na vetrometinu, između dve zaraćene porodice, i dalje vladajućih Lazarevića i kosovskih vlastelina Brankovića. Brankovići su isprva imali veći uticaj: hilandarski monah Gerasim je bio rođeni brat Vuka Brankovića, tradicionalnog "izdajnika" na Kosovu.

Kneginja Milica i njen sin, despot Stefan Lazarević, ukinuli su novobrdski dohodak koji je Lazar bio dodelio Hilandaru i koji je mnogo značio za opstanak manastira u trenutku kada je privreda manastirskog vlastelinstva počela da gubi nekadašnju vrednost.

Brankovići su i sami darivali Hilandar, i o tome je sačuvana povelja Vukova iz 1393, ali su ekonomske prilike Hilandara mogle da se poprave tek popravljanjem odnosa sa Lazarevićima. Do toga je i došlo posle smrti Vuka i Gerasima.

Na molbu Hilandaraca despot Stefan obnovio je novobrdski dohodak od 100 litara srebra godišnje, poveljom 1405. godine. I Dubrovnik, srpski saveznik, preuzeo je obavezu da svake godine isplati Hilandaru 500 dukata. Uz ovakva davanja javili su se novi oblici ktitorskih odnosa.

U Hilandaru srpski vladari i vlastela kupuju od manastira tzv. adelfate, pravo na doživotno izdržavanje određenog broja monaha, za sebe ili članove svoje porodice ukoliko dođe potreba da se iz svetovnog života povuku u manastir. Ktitorskim pravom i adelfatima služili su se i Lazarevići i Brankovići, koji su pomagali i druge svetogorske manastire sve do propasti Srbije 1459. godine.

Slepi Grgur umro kao monah

U Hilandaru i njegovim posedima poslednje srpske vladarske i vlastelinske kuće našle su utočište. Slepi Grgur Branković, sin despota Đurđa i Jerine, umro je 1459. kao monah German na jednom hilandarskom metohu u oblasti Strume, a sahranjen je u Hilandaru. I pojedini crkveni velikodostojnici, ratom lišeni svojih eparhija ili manastira, nalazili su utočište i grob u Hilandaru.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 91 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker