Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:18


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (13): Pod zaštitom sultanije Mare

Srpska vlastela su se pred Turcima, a naročito od završetka Kosovskog boja, povlačila na Svetu goru, dok su mnogi svetogorci bežali u moravsku Srbiju. Padom Carigrada 1453. i Srbije 1459.

Slika
Bastion pravoslavlja: Manastir Hilandar

godine Hilandar je izgubio vezu sa hrišćanskim zaleđem i svojim posedima, metosima na tlu srpske despotovine.

Knez Lazar Hrebeljanović, sledeći nemanjićku tradiciju, postao je ktitor Hilandara. Poštujući arhitekturu Milutinovog katolikona, Bogorodičinoj crkvi oko 1380. dozidao je spoljnu pripratu, otvarajući vrata svetogorskim arhitektonskim uticajima na moravsku Srbiju. Manastiru su prilagali i Lazareva žena Milica i sin despot Stefan. Hilandar su darivali i Brankovići. U manastiru je živeo i o njemu se starao Nikola Radonja, stariji brat Vuka Brankovića, kao monah Roman i velikoshimnik Gerasim. On je kasnije obnovio manastir Svetog Pavla.

Veliki prilozi i zaštita Mare Branković, kćeri despota Đurđa, priticali su Hilandaru od 1430. skoro do kraja 15. veka. Mara je bila udata za turskog sultana Murata Drugog što je obilato koristila da zaštiti svoju porodicu i otadžbinu. Carigrad je napustila posle Muratove smrti 1451. godine, a po povratku u Srbiju od sultana Mehmeda Drugog dobila je oblast oko Dubočice i Leskovca. Uspela je da dobije imanje u Ježevu u blizini Sera, na tlu današnje Grčke. Bio je to njen izbor budući da se ova zemlja nalazila na putu iz Srbije u Svetu goru, a tu su bila i imanja svetogorskih manastira.

To je bilo i mesto gde su svraćali pobožni putnici na svom putovanju do Svete gore, a Mara im je pomagala i pružala odmorište. Njenim zalaganjem su i Vlad Kaluđer i vlaške vojvode, njegovi naslednici, preuzeli ktitorstvo nad Hilandarom. Nešto kasnije, od 16. veka, Hilandar su darivale i moldavske vojvode, a i dalje su priticali darovi rođaka i potomaka Brankovića u Sremu. Poslednji plemići a neposredni srpski ktitori Hilandara bili su Jakšići.

Hodočašće pre bitke

Prvi srpski vlastelin koji je hodočastio Svetom Gorom bio je despot Jovan Uglješa. On je bio darodavac Hilandara, Kutlumuša, Esfigmena i Vatopeda, obnovitelj manastira Simonopetre, graditelj malog manastira Svetog Nikole sa pirgom Makri u Karej. Pred sudbonosne borbe sa Turcima 1371. godine, gde je na Marici poginuo kralj Vukašin Mrnjavčević, obišao je Hilandar i Vatoped.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (14): Pomoć Ivana Groznog

U doba turske vlasti, već u drugoj polovini 15. veka, Hilandar je izgubio veći deo svoga ogromnog vlastelinstva. Zadržao je metohe po Halkidikiju, u susedstvu Svete Gore, ali se čitavo njegovo imanje sada našlo pod teškim teretom velikih dažbina.

Slika

Sporovi sa susednim svetogorskim manastirima oko zemlje postali su nov, a trajan izvor nevolja i gubitaka. Hilandarci su morali da potraže nove političke i ekonomske oslonce.

Despotica Angelina Branković već 1503. godine zamolila je ruskog velikog kneza Vasilija Ivanoviča da zaštiti manastire Hilandar i Rusik. Sredinom istog veka, sami Hilandarci su počeli da odlaze u Rusiju tražeći novčanu pomoć.

Tako se i iguman Pajsije 1550. s trojicom staraca našao u Moskvi da moli Ivana Groznog za zaštitu i pomoć. Ruski car je odmah intervenisao kod turskog sultana tražeći olakšice za Hilandar, i dao dozvolu za skupljanje priloga po Rusiji, šaljući ujedno i bogate darove za manastir 1556. godine. Tako je Ivan Grozni postao "drugi ktitor i obnovitelj" Hilandara, "kao i pređašnji carevi", stoji u hronikama. Hilandarska delegacija vratila se iz Rusije tek 1557. godine.

Od tada su putovanja hilandaraca u Rusiju postala redovna. Nastaviće se sve do 19. veka. Posebnom poveljom, gramatom iz 1571. godine, Ivan Grozni je poklonio Hilandaru podvorje u Moskvi. Drugi car, Fjodor Ivanovič, potvrdio je status hilandarskog podvorja i dao nove poklone 1586, a hrisovuljom igumanu Grigoriju stavlja u dužnost i pravo hilandarcima da se staraju o opravci manastira Rusika, obnavljajući im i dozvolu za skupljanje priloga u Rusiji. Sve poklone ruskih careva potvrdio je i car Boris Fjodorovič zlatopečatnom gramatom iz 1603. Ove potvrde izdavali su i svi naredni ruski carevi, uključujući i Petra Velikog, gramatama od 1684. godine.

Petrove zasluge

Petar Veliki je 1722. objavio svoju odluku da pomogne srpskoj crkvi da stekne svoje škole i zahtevao je od ruskog Sinoda da učini sve u svojoj moći da ostvari ovu odluku. Ruski i ukrajinski učitelji, kao i udžbenici koji su se upotrebljavali u srpskim školama u 18. veku, znatno su doprineli širenju ruskog uticaja među Srbima.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:45
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (15): Trgovac u monaškoj rizi

Hilandar je i pored svih teškoća u doba turske vlasti uspevao da se održi. Tako je polovinom 16. veka imao 200 monaha. I autoritet hilandarskih igumana tokom tog i narednog veka ostao je nepokoleban, naročito kada su na čelu manastira stajali znameniti igumani Filip, Ilarion, Viktor, Gavril i Simeon.

Slika

Naročito je značajna ličnost iguman Viktor iz druge polovine 17. veka, koji je ostao zabeležen u istoriji Hilandara po velikim neimarskim poduhvatima.

Kasnije je, za vreme uprave Gavrila i prvih godine igumana Simeona, manastir zapao u velike dugove i krizu, pa je i bratstvo počelo da se osipa.

Presudnu ulogu u spasavanju i uspešnoj obnovi manastira odigrao je brat igumana Simeona, srpski trgovac iz Venecije, koji je još 1662. godine došao u Svetu Goru i živeo kao monah Nikanor. On je na molbu hilandarskog bratstva 1671. prešao u hilandarsku keliju na Spasovoj vodi, gde je ostao duhovnik manastira Hilandara do smrti, narednih petnaest godina.

Ovaj bivši trgovac, koji je obukao monašku rizu, ne samo što je Hilandar bogato obdario, nego mu je isplatio dugove, snabdeo ga knjigama i sasudima za bogosluženje, a sveto mesto Spasovu Vodu obnovio i izgradio u čitavom kompleksu: podigao je iz osnova crkvu Svete Trojice sa kelijama, popravio stare kelije i obdario srpske crkve

Preobraženja i Svetog Save. Zbog svega što je učinio i danas se njegovo ime spominje kao ime drugog ktitora hilandarskog. Hilandar je u to vreme imao najveći broj monaha, čak 800 duša. Nije se ugasila ni briga srpskih patrijarha, episkopa i sveštenstva, o čemu govore njihovi pokloni, knjige i sakralni predmeti.

Neke hronike, četvorojevanđelja, knjige, žitija su srpski patrijarsi, sveštenici, pa i laici donosili često sa toplim svedočanstvima ljubavi i odanosti Hilandaru.

Knjiga priložnika

Tokom turske vladavine prilozi pobožnih hrišćana širom Balkana bili su glavni izvor prihoda Hilandara. U manastiru su se sačuvale knjige priložnika, jer su se njihova imena imala pominjati za vreme liturgije. U pisaniju, kako se zvalo prikupljanje priloga za manastir, nije bilo nikakve prošnje - priloge su skupljali najugledniji Hilandarci, koji su sa sobom nosili knjige, jevanđelja, žitija, koje su priložnici čitali i tako oživljavali istorijsku svest.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:49
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (16): Pomoć sa svih strana

Hilandar je u 18. veku doživeo veliku obnovu, najveću posle one u srednjem veku. Povezan sa podunavskim središtima srpskog građanstva, ali i hrišćanima južno od Dunava i Save, opstao je zahvaljujući brizi koja je sa raznih strana iskazivana bratstvu.

Slika

U Hilandaru se razvijala naročita vrsta pravoslavne duhovnosti koja je spojena sa barokonom književnošću iz ukrajinske prestonice Kijev. U Hilandaru se sastavljaju i pišu knjige u tom duhu, ali ta književnost naporedo živi sa tradicionalnom, koja je vekovima uticala na obrazovanje svetogorskih monaha. Vrhunska tačka ovog razvoja ostvarena je u 18. veku.

Zahvaljujući neverovatnoj upornosti Hilandaraca, stvoren je kult Hilandara i njegove ogromne istorijske uloge za srpski narod. To saznanje se kod srpskih trgovaca, oficira, zanatlija i seljaštva primalo kao sveti obred. Svest o važnosti Hilandara je dobila ulogu srpskog zajedništva.


Još od 1660. godine pisalo se o tome da su Hilandarci sakupljali novac prilozima i zarađivali ga prosvećivanjem i iznajmljivanjem knjiga. Njihova prosvetiteljska misija sezala je čak do Križevaca u zagrebačkoj biskupiji. Službene veze Hilandaraca sa austrijskim carevima zasnovane su 1688. godine kada im je car Leopold Prvi izdao dozvolu za skupljanje priloga i prosvećivanje naroda austrougarske monarhije.

Hilandarci su bili primorani na taj dogovor pošto su srpski monasi zbog ratova i velikih dažbina Turcima pali u veliku bedu. I ova carska milost nije bila besplatna. Austrijska carevina je, prodirući na Balkan, na sve načine želela da pridobije balkanske hrišćane, a posebno njihovu Crkvu. U tim vremenima, Pećka patrijaršija na Kosovu se pokazala kao sve veći zaštitnik Hilandara. O njemu se tokom 18. veka brine i Karlovačka mitropolija na severu. Kada je 1722. godine veliki požar teško oštetio manastir, Hilandarci su brzo organizovali prikupljanje priloga za obnovu preko Karlovačke mitropolije.

Prilozi u testamentima

Mnogi prilozi Srba Hilandaru do 18. veka ulazili su i u testamente, a davalo se i upisivanjem u manastirski pomenik. Mitropolit Pavle Nenadović je ustanovio u crkvama da pored pećke kutije bude i hilandarska kutija za priloge. Od dobrovoljnih priloga iz cele Mitropolije, Hilandarci su u Karlovcima i Novom Sadu stekli kao svoj metoh po jednu kuću, čime je bar privremeno rešeno pitanje redovnih prihoda.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar: Jačanje duha pravoslavlja

U 18. veku ponovo je počela da se razvija zaboravljena, a nekada slavna delatnost najpre vladara, a potom i drugih imućnih članova društva, zadužbinarstvo. Tako su i brigu o starim srpskim manastirima umesto pojedinačnih priložnika vodili i širi slojevi društva, s obzirom na to da je darivanje crkve i manastira dobijalo i vrlo određenu političku ulogu.

Slika
Manastir Hilandar - bastion pravoslavne vere

Iskusni hilandarski monasi našli su svoje mesto i u toj duhovnoj klimi, tako da je srpska sredina, u koju su oni stizali iz jedne druge, a tada još neprijateljske države, osmanske, već bila pripremljena da ih dočeka kao izaslanike sveta sa kojima su Srbi osećali svoju vekovnu povezanost. Uz to su hilandarci prenosili duh svetogorskog, internacionalnog pravoslavlja, povezujući tako sve pravoslavne hrišćane Balkana.

Zato su se sa jednakom sigurnošću kretali i među Cincarima, Bugarima, Rumunima. Uvek se deo priloga odvajao i za druge svetogorske manastire koji su teško osiromašili. Duh pravoslavlja se morao održati u turska vremena, ma od koje nacije poticao. Tako su karlovački, novosadski i drugi darodavci osnivali i izdržavali i grčke manastire Vatoped i Veliku Lavru.
Pravoslavna pobožnost ispoljavala se i u hodočašću svetim mestima u Palestini, darivanju tih starih i slavnih manastira, u kojima su ovi priložnici videli i snažna ideološka uporišta svoje vere i svoje crkvene organizacije.

Kada je 1769. godine austrijska vlast prodala hilandarske metohe u Karlovcima i Novom Sadu, hilandarci su sve češće dobijali pozive veletrgovaca, zanatlija, veleposednika i vlastele da im budu gosti i da prime priloge za manastir. Takvo vezivanje Hilandaraca za krupne trgovce dovelo je 1800. godine i do osnivanja hilandarskog metoha u Smirni.


Veze sa Jadranom

Značajne su bile veze Hilandara sa područjima Boke Kotorske, Dubrovačke republike i severne Dalmacije, gde se uglavnom nastanjivao pravoslavni živalj. Tako je zalaganjem hilandarskih monaha započeta 1718. obnova starog manastira Svetog Đorđa kod Risna. Hilandarci su imali i jake veze sa grčko-srpskom crkvenom opštinom Svetog Spiridona u Trstu, čije su se trgovinske veze prostirale po Levantu.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 17:58
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (19): Trojeručica kao iguman

Poslednjih decenija 18. veka Hilandarom više nije upravljao iguman, već su se umesto njega birala dva proigumana, koji su zajedno sa najuglednijim monasima, Saborom staraca, upravljala manastirom. Od toga doba igumanom Hilandara smatrala se čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice, i tako je bilo donedavno.

Slika
Čudotvorna ikona Bogorodice Trojeručice

Pod raznim okupacijama, balkanski hrišćani su, opirući se unijaćenju i asimilaciji, tražili na sve strane i svoja ideološka uporišta. Tako je svetogorsko bratstvo postalo prirodni saveznik pravoslavne Rusije i upravo ta činjenica pomogla je i sva nastojanja Srba i njihovih crkvenih starešina da u svim nevoljama pomognu i održe ovo monaštvo.

Početak 19. veka bio je obeležen velikom obnovom Hilandara, gradnjom velikih konaka. Ubrzo iza toga izbio je grčki ustanak 1821, koji je doneo velike nevolje manastirima Svete gore zbog turske odmazde. U toku osmogodišnjeg ustanka, Hilandarci su Grcima pružili veliku podršku u borbi Turaka, ali su događaji doveli dotle da je grčki ustanak ugušen, a cenu je platio i Hilandar: turski vojnici su stravično uništili drevnu manastirsku biblioteku.

Istorija Save Hilandarca

Rođen kao Slavibor Brajer u Kutnoj Hori, sto kilometara od Praga 1837. godine, Sava Hilandarac postao je pravoslavni monah u manastiru na teritoriji Svete gore Atonske. Istorija manastira Hilandar pamti Savu Hilandarca ne samo kao arhivara i bibliotekara, već kao čoveka reformatora. Najznačajniji Savin rukopis je "Istorija manastira Hilandara na Svetoj Gori" u tri toma.
Potom je kuga, koja je izbila 1837, veoma proredila hilandarske kaluđere u manastiru. Tokom 19. veka u njemu su boravili gotovo isključivo monasi iz Bugarske, iako se nisu prekidale veze sa srpskim krajevima. Povremeno, kao 1820. i 1835. godine, knez Miloš Obrenović pomagao je Hilandar i druge svetogorske manastire. Sve više u Hilandar dolaze i naučnici, kako iz Rusije i Bugarske, tako i iz Srbije. Sava Hilandarac, učeni Čeh koji je primio monaški postrig, pomagao je dosta krajem 19. veka veka da se naučna javnost upozna sa književnim starinama Hilandara.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 18:02
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Manastir Hilandar (20): Od Slavibora do Save Hilandarca

Kada se na Duhove 1881. godine u hilandarsko pristanište iskrcao muškarac zrelih godina, nije se još ni slutilo da će najvažniji srpski manastir dobiti svog najznačajnijeg monaha i bibliotekara, Savu Hilandarca.

Slika
Sava Hilandarac (u sredini)

Poreklom Čeh, rođen je kao Slavibor Brajer u Kutnoj Hori 1837. godine. U to vreme, u srednjovekovnom srpskom manastiru na Svetoj Gori živelo je dosta njegovih zemljaka, a među njima i Danilo, njegov vanbračni sin.

Hilandarac je bio aktivan u vremenu kada je manastiru, nakon dominacije Bugara i Makedonaca, vraćen izvorni, srpski karakter.

Građansko obrazovanje u nemačkoj gimnaziji, izučavanje poljoprivrede, upravljanje porodičnim imanjem u Galiciji, oblasti u srednjoj Evropi nastanjenoj Česima i Ukrajincima, uputilo je Brajera poslovima koji su bili daleko od manastirskog života.

Ništa nije obećavalo da će Čeh, uz to i katolik, postati pripadnik srpskog crkvenog reda jer, kako se navodi u biografiji, koja se u Hilandaru čuva, do četrdesete godine života živeo u blagostanju dok se na "porodičnom nebu nisu pojavili tmurni oblaci". Godine 1877. rodbina Slavibora Brajera prodala je porodično imanje, što budućeg Savu Hilandarca opredelilo da iz rodne Češke krene ka "toplijim krajevima". Sa dečakom Danilom, čijom se majkom nikada nije oženio, 1878. došao je u Kostolac na Dunavu i dobio mesto nadzornika nad stovarištima uglja.

Najviši ordeni

Sava Hilandarac je bio dvostruki dobitnik najvećeg srpskog priznanja: Ordena Svetog Save. Prvi put je to odlikovanje dobio iz ruku kralja Aleksandra Obrenovića, a drugi put od kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića.
Zatim se našao u Leskovcu, gde mu klima nije odgovarala i kreće da traži "blizinu mora". U Nišu, upoznaje arhimandrita Vasilija koji mu priča o Svetoj Gori i ubeđuje ga da će na tom mestu moći da razvije "poljoprivrednu granu za kojom je odavno težio - vegetarijanstvo". Čitajući knjige o Atosu, upoznaje osnove pravoslavnog učenja, a u pravoslavlje stupa u Rudarima kod Leskovca 1881. godine. Dve godine kasnije, Slavibor Brajer se zamonašio u srpskom manastiru na Svetoj Gori i dobio ime Sava Hilandarac.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 18:04
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Sava Hilandarac jači od prepreka

Savet staraca hilandarskog bratstva gledao je u početku Savu Hilandarca s podozrenjem. Slali su ga što dalje od sebe, u manastirsku žitarnicu ili mlin, ali je to vreme Sava iskoristio da se upozna sa crkvenoslovenskim jezikom. Srpski manastir na Svetoj Gori je, inače, poslednjih decenija 19. veka bio pun ne samo makedonskih i bugarskih monaha, nego i agenata, tako da jednom "bivšem katoliku" što su hilandarski monasi dugo videli u ovom Čehu, nije bilo ni najmanje lako da stekne poverenje srpskih crkvenih velikodostojnika.

Slika
Hilandar

Zazirući od njegovog znanja, neškolovani saborni starci lišili su Savu Hilandarca svake mogućnosti da dođe u dodir sa ekonomijom manastira i zadobije neki ugledniji položaj. Iako ga je od početka zanimala manastirska biblioteka i arhiva, "starci" su odbijali Savine predloge da o tome brine. Čak su mu pravili smetnje pri ulasku u biblioteku, zapisali su hroničari.

Prevazilazeći sve prepreke Sava Hilandarac od 1884. godine u češkom časopisu "Osvita" objavio seriju tekstova o Svetoj Gori i Hilandaru. Ipak, neskriveni prezir sabornih staraca prema Savi zapazio je patrijarh srpski Gavrilo Dožić prilikom posete jednog francuskog oficira lica manastiru. I sam Sava je kasnije pisao: "Bio je to za mene svet tuđ. Promenio sam veru, klimu, zanimanje, ali sam se dosta brzo uklopio u prilike i osećao se zadovoljnim svojom sudbinom". Piše da se "držao optimizma više nego što je bilo nužno."

Zbog primedbi raznih poklonika i naučnika u vezi sa radom hilandarske biblioteke, Sabor staraca 1894. ipak poverava ocu Savi dužnost bibliotekara sa namerom da uredi manastirsko knjigohranilište. Godine 1897. u Godišnjaku Češkog kraljevskog naučnog društva objavio je Sava Hilandarac znameniti katalog rukopisa i starih štampanih knjiga manastira Hilandara. Preuređen, rukopis je primila i Srpska kraljevska akademija.

Plug za honorar
Za honorar koji je dobio za hroniku o Hilandaru, Sava je kupio plug u Češkoj, i izdao naređenje da se oranje manastirske zemlje obavi po njegovom planu, na efikasniji i lakši način nego do tada. U arsani Starog manastira Sava je proveo šest godina. Tri puta dnevno je beležio temperaturu vazduha i morske vode, izračunao je njihove prosečne temperaturne vrednosti.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 18:07
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kraljev orden za monaha Čeha

Znameniti katalog rukopisa i starih štampanih knjiga manastira Hilandara, autora Save Hilandarca, i danas je u upotrebi prilikom evidencije knjiga i druge građe u hilandarskoj biblioteci.

Slika
Hilandar ima bogatu biblioteku

Međutim, Srpska akademija nauka u Beogradu za ovu dragocenu građu nije imala sluha, pa i pored obećanja, datog još početkom 20. veka, ni nekoliko decenija kasnije katalog nije štampala. A Sava je Akademiji ponudio još jedan spis, Istoriju manastira Hilandara, koja nakon negativne recenzije čuvenog istoričara Konstantina Jirečeka takođe nije štampana u Savino vreme - u Arhivu SANU ležao je ravno 100 godina.

Godine 1911. Sava piše jednom svom prijatelju u Prag da je "doživeo veliki neuspeh. Titelbah je preveo moju Istoriju Hilandara na srpski, a recenzent se izjasnio da rad ne treba štampati. Priča se da je trebalo to da napišem na nemačkom.

Ako ne bude druge, uzeću svoj primerak i prepisati na nemački jezik." Ovaj prevod je Sava sam platio. I rukopis "Sveta Gora na nemačkom jeziku" je dugo čekao izdavača. Češka kraljevska akademija je 1911. godine izdala Savinu knjigu o Svetoj Gori, u kojoj je Slavibor Brajer, kako je kršteno ime ovog hilandarskog monaha, progovorio o prilikama u arhivu i biblioteci.

Poseta kralja Petra Petra Karađorđevića manastiru Hilandaru aprila 1910. godine, kada je Sava Hilandarac postao dobitnik Ordena Svetog Save, omogućila je bolje ekonomske prilike za srpski manastir u Grčkoj. Od tada se u manastiru predanije radi na zaštiti hilandarskih starina i izgradnji nove biblioteke.

Sveti Sava na nemačkom

Sava Hilandarac je oktobra 1905. zabeležio kako je uređivao manastirsku korespodenciju od preko 13.000 strana. Hilandarčeva "Tipikarnica Svetog Save u Kareji" je studija o posnici koju je 1199. godine osnovao Sveti Sava u administrativnom sedištu Svete Gore, Kareji, kao mestu za osamu i molitveno tihovanje, a posnicu je posvetio svom zaštitniku Svetom Savi Jerusalimskom. Sava Hilandarac je sastavio Tipikarnice i na češkom i nemačkom jeziku. Spis odslikava svakidašnji život u monaškim kelijama.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: HILANDAR - vekovi srpske duše  |  Poslato: 04 Jan 2017, 18:08
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
I knez Miloš ktitor

Istorija Hilandara je u 19. veku bila puna velikih i dramatičnih potresa, naročito s obzirom na to da je cela Sveta Gora aktivno učestvovala u oslobodilačkim borbama Grka, što je odmah izazvalo i turske odmazde.

Slika

Manastir Hilandar I bratstvo srpskog manastira je davalo novčane priloge grčkim ustanicima, zbog čega je nekoliko godina moralo da trpi nasilja jedne turske posade smeštene u manastiru.

O teškom stanju svedoči i pismo manastirske uprave, od 5. oktobra 1828, upućeno arhimandritu kir-Isaiji, jer je svako zlo koje je tada pretrpela Sveta Gora prošlo kroz njihov manastir, tako da je u njemu tada živelo samo dvadeset bolesnih monaha.

Nešto ranije, 1820, hilandarski monasi obratili su se knezu Milošu Obrenoviću s molbom da im bude ktitor. Te svoje prve veze s manastirom Hilandarom knez Miloš je brzo proširio i na ostale svetogorske manastire, a osobito na Veliku Lavru.

Spor dug 40 godina

Parnice koje je Hiladar polovinom 19. veka vodio za granice svojih poseda na Atosu trajale su punih 40 godina pred sporim turskim sudovima i potkupljivim vlastima. Za to vreme je drevni manastir više puta spasavala pomoć iz Srbije. Velik doprinos za povoljno rešavanje sporova dali su i srpski poslanici u Carigradu da preko najviših turskih vlasti spreče zloupotrebe mesnih turskih činovnika.
Već 20. oktobra 1835. predstavnici svih svetogorskih manastira poslali su srpskom gospodaru zahvalnicu povodom njegovog velikog dara svim manastirima u iznosu od 100.000 groša, što je u to doba bilo pravo bogatstvo.

Taj prvi veći dar Kneževina Srbija je kasnije pretvorila i u stalnu godišnju pomoć. Zanimanje srpske vlade za Hilandar bilo je usaglašeno i sa onim velikim značajem koji je Hilandar postepeno dobijao u srpskim političkim, crkvenim i naučnim krugovima.

Za ove hilandarsko-srpske veze u 19. veku velike zasluge je stekao i arhimandrit Onufrije Popović, rodom Bugarin, koji je sa knezom Milošem uspostavio veze još za vreme grčkog ustanka, kada se 1826. privremeno preselio u Srbiju. Pomoć i zaštitu Kneževine Srbije Hilandar je tražio naročito od 1847, pošto su iskrsli dugi i mučni sudski sporovi oko manastirskih međa.


Vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 110 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker