Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 13:17


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 27 Jan 2013, 13:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Danas je Savindan, školska slava

70 odsto škola obeležilo je slavu u petak, a oni koji praznuju danas, priređuju prigodne priredbe uz sečenje slavskog kolača

Slika

BEOGRAD - Škole u Srbiji obeležavaju danas Svetog Savu, Dan duhovnosti i školsku slavu, u čast prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, koga je najveći broj škola obeležio pre dva dana, po preporuci Ministarstva prosvete.

Prema podacima ministarstva, 70 odsto škola obeležilo je slavu u petak, a oni koji praznuju danas, priređuju prigodne priredbe uz sečenje slavskog kolača.

Praznik Sveti Sava je ustanovljen za školsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja iz Kragujevca.

U odluci tadašnjeg Popečiteljskog prosveštenija, predstavnici državne i crkvene vlasti propisali su da se Sveti Sava proglašava za patrona svih naših škola i da se od tada najsvečanije proslavlja.

Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti. Posle poluvekovne zabrane od komunističkog režima, 90-ih godina prošlog veka ponovo se vraća kao školska slava.


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 14 Feb 2013, 21:18
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
SPC i vernici danas slave Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara i bračne ljubavi

Pravoslavni vernici 14-og dana drugog meseca u godini slave Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara i poljskih radova. Ako na Trifundan pada sneg ili kiša, biće kišna i rodna godina, ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna

Slika

Pravoslavni vernici 14-og dana drugog meseca u godini slave Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara i poljskih radova, dok se na današnji dan u svetu obeležava Sveti Valentin, koji se slavi kao Dan zaljubljenih.

Srpska pravoslavna crkva Svetog Trifuna slavi kao velikomučenika koji je postradao za hrišćansku veru, ne isključujući njegov značaj kao zaštitnika bračne ljubavi i vernosti, koje su deo hrišćanske propovedi.

Prema hrišćanskom učenju, bračna ljubav je u ravni ljubavi prema Bogu, o čemu svojim delima najbolje svedoče Hristovi velikomučenici, među kojima je i Sveti Trifun, koji je kao velikomučenik poginuo 250. godine u Nikeji od mača hristobornog rimskog cara Dakija, a sahranjen je skromno, na sopstveni zahtev, u selu Kampsadi u Frigiji, gde je i rođen.

Vladika Nikolaj govori o skromnosti i isceliteljskoj moći svetitelja Trifuna, koji je u detinjstvu čuvao guske i jedini mogao pomoći ludoj kćeri cara Gordija.

Svetog Trifuna slave mnogobrojni esnafi, vinogradari, mehandžije, a na liturgijama se pominju stradanje ovog svetitelja.

Srpski narod u okolini Zaječara posvećuje mu čak tri dana slavlja, nadajući se njegovoj zaštiti u zimsko vreme, kada vukovi nanose ogromne štete u tim krajevima, gde je ovčarstvo važna privredna delatnost.

Slika

SVETI TRIFUN KROZ ISTORIJU I VEROVANJE!

Sveti Trifun živeo je u trećem veku, a rođen je u Kampsadi, u Frigiji. Roditelji su mu bili pobožni i svoju pobožnost su preneli i na svog sina.

U svom životu bavio se domaćom ekonomijom i čuvanjem gusaka, ali pošto je bio odan Hristovoj veri, Bog ga je obdario darom čudotvorstva, te je mnoge bolesnike od raznih bolesti molitvama lečio.

Priča se da je, između ostalih, iscelio i Gordu, kćer rimskog cara Gordijana, koja je patila od neke duševne bolesti od koje je nijedan lekar nije mogao izlečiti. Za to ga je car bogato nagradio, ali on je sve darove podelio siromasima.

Srpska pravoslavna crkva, verujući u čudnu moć molitvenog zastupništva Svetog mučenika Trifuna, ustanovila je naročiti molitveni čin, koji se vrši sa njivama ili u baštama, ako se dogodi šteta od insekata, miševa i drugih životinja.

Kad se vrši ovaj čin uzima se zejtin iz kandila Svetog Trifuna i bogojavljenska vodica, pa sveštenik unakrst škropi njivu, baštu ili vinograd, i pored ostalog čita i “zaklinanije svjatago mučenika Trifuna”. Na taj način Sveti Trifun se smatra zaštitnikom poljskih useva.

Naši vinogradari zbog toga slave Svetog Trifuna kao patrona, pa toga dana idu u vinograde, orezuju po koju lozu i vinom zalivaju po koji čokot, da bi time povratili vinogradu malaksalu snagu, posle dugog zimskog mrtvila, pa da počne bujati u proleće koje se već počinje primicati. Zbog toga Svetog Trifuna u istočnoj Srbiji zovu Orezač i Zarizoj.

Ako na Trifundan pada sneg ili kiša, biće kišna i rodna godina, ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna.

Narod još kaže: “Triša zabo ugarak u zemlju, pa zato sneg i led počinju da se tope“.


Telegraf

_________________
Slika Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 17 Feb 2013, 12:18
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Славски колач


Slika


Славски колач је, као и просфора, посебно умешени хлеб који се приноси на светој литургији – квасни хлеб и, по правилу, замеси се освећеном водицом. Свештеник пред славу у дому свечара врши освећење водице, која се користи за мешење колача.

Обично се славски колач умеси дан пре славе. Меси се од брашна. У новије време то је бело брашно. Обично се од теста праве украси по колачу: птице, гроздови и слично, а најважнији је украс поскурица (печат) са знаком Ис-Хс-Ни-Ка (скраћен грчки исказ: Исус Христос побеђује). У неким српским крајевима то је обичан домаћи хлеб у који се стави свећа.

ВЕРА И ОБИЧАЈИ

Колач (као хлеб) хришћанска је замена за крвну жртву. Истина, још у Старом завету се знало за приношење хлеба на жртву, па је и Господ Исус Христос употребљавао хлеб на Тајној вечери са својим ученицима. Одатле, дакле, директно на основу Светог писма, колач – хлеб узет је да се ломи – сече, и он представља важан део славске жртвене свечаности. У Цркви на литургији хлеб се приноси као жртва, ломи, освећује, и затим се – као Тело Христово – даје вернима у Светом причешћу.


srpskikod


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 17 Feb 2013, 12:20
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Икона


Slika


Скоро свака српска кућа која слави Славу има и икону светитеља ког у Слави прославља. Икона је света слика која има првенствено богослужбену функцију. Она јесте производ уметности, али је, пре свега, њена улога да повеже онострано, невидљиво са нашим светом. Иконе на тајанствени начин чине заиста присутним оне које представљају.

Поштовање икона у Православној цркви има основ у оваплоћењу Сина Божјег Господа Исуса Христа - рођењу у телу, животу међу људима у одређеном историјском тренутку, смрти и Васкрсењу - што је омогућило и представљање његовог лика на светим сликама, као и лика Пресвете Богородице, а затим и представљање светих који су својим животом постали блиски Христу и постали судеоници будућег Царства Божијег.

ЈЕЗИК

Реч икона је пореклом из грчког језика и значи – слика, лик, приказивање, портрет.

ВЕРА И ОБИЧАЈИ

Икона је објекат посебног поштовања и помоћ вернима у молитвеном сусрету са Христом, Богородицом и светитељима, али и „продор“ у овај свет личности које су на њој приказане. Зато су многе иконе у православљу чудотворне, доносе исцељење онима који се светим ликовима обраћају у дубокој и искреној молитви, па чак и делују на историјске догађаје.

Да би била прихваћена у својој богослужбеној улози, икона се у цркви освећује, али и сам чин сликања иконе већ је литургијски чин. Зато се од иконописца очекује да буде уроњен у живот Цркве, да се молитвом припрема за сликање свете слике и да уопште живи хришћанским животом.

УМЕТНОСТ

Иконе се и данас праве (иконопишу) у манастирским и градским иконописачким радионицама. Иконописци се по правилу не потписују на иконама тако да не знамо ко је иконописао сачуване прелепе средњевековне српске иконе. Познат је српски иконописац монах Лонгин из нешто каснијег времена (XVI век).


srpskikod


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 17 Feb 2013, 12:21
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Свећа


Slika


Свећа је служила, а и данас, по потреби, служи првенствено осветљавању. Прави се од пчелињег производа, воска, а пчела је симбол марљивости и чистоте. У новије време, услед недостатка чистог воска, употребљавају се парафин или церозин као његова замена. Свећа је, поред старозаветног кандила, ушла у црквену богослужбену употребу још у првим вековима хришћанства. Славска свећа је незаобилазна и код слављења славе.

ВЕРА И ОБИЧАЈИ

Светлост је симбол добра, Бога. Историја света почиње Божијим одвајањем светлости од таме. И рече Бог: Нека буде светлост. И би светлост. (Постање, 1,3) Крај историје укинуће таму у потпуности. Неће бити потребе ни за сунцем ни за месецом јер ће Бог бити светлост свему – пише у Откривењу Јовановом, последњој књизи у Библији. Посебан смисао свеће и кандила као извора светлости јесте у ватри од које зрачи светлост. Ватра чисти нечисто, а светлост одгони таму и тиме разгони нечисте духове.

Светлост свеће на богослужењу, као и на слави, замена је за жртвени огањ.

Створена светлост, која потиче од материјалних извора, у Цркви служи као символички путоказ на путу ка нествореној Божијој светлости и има значајну обредну улогу. Литургијска правила прописују да храм треба да буде осветљен у једним, а замрачен у другим тренуцима. Свећа се даје новокрштенима, као и нововенчанима. Сви сабрани људи држе свеће на опелу. Светлост у Цркви увек представља Христа (Светлост света) и Просветљење које нам је Он донео – познање истинитога Бога, могућност да досегнемо Бога и дар општења са Њим.


srpskikod


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 17 Feb 2013, 12:23
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Жито или кољиво


Slika


Кувано жито које се износи приликом слава и помена, обично зачињено шећером, орасима и слично, које свештеник прелива вином и освећује, а гости једу. Негде се жито и не меље, него се једу цела кувана зрна помешана са медом и орасима (кољиво). Чешће је скувано жито самлевено и умешено са орасима и шећером. Жито се уочи славе кува у кући.

ЈЕЗИК

Реч кољиво потиче од грчке речи коливон, што значи зрно.

ВЕРА И ОБИЧАЈИ

Жито, или кољиво, налази се у црквеној употреби још од најранијих времена као црквени символ. Оно подсећа на биљне жртве из Старог завета и њиме се, као примером, утврђује веза између овоземаљског и загробног живота. Зрна пшенице симболишу праве хришћане, који су у себи одржали семе Божије. Труљење пшеничног семена под земљом Господ је навео као слику Своје смрти и васкрсења, а у исто време и као слику умирања старог и рађање новог човека у сваком од нас.

УМЕТНОСТ

Рецепт:
Жито се не мора јести само о славама, већ може и обичним данима. Укусна је посластица.

Састојци:
1 kg пшенице белице,
1 kg ораха,
1 kg шећера,
шећер у праху,
орашчић

Припрема:
Пшеница се добро скува, затим се стави у цедиљку да се цеди добар сат, а потом два пута на ручној воденици самеље (једном на крупно, а други пут на ситно). У добијену смесу додају се килограм шећера, килограм ораха и један настругани орашчић. Тада се све добро умеси и остави да преноћи на хладном. Пре служења поспе се шећером у праху.

ГЕОГРАФИЈА

Спрема се свугде где се слави крсна слава. Постоје разлике у припремању славског жита од краја до краја. У градским срединама жито је и раније више личило на колач, а у селу се обично спремало скромније.


srpskikod


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 26 Feb 2013, 21:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Danas je dan Svetog Simeona mirotočivog

Pravoslavne crkve koje se pridržavaju starojulijanskog kalendara obeležiće danas dan Svetog Simeona mirotočivog, odnosno Stefana Nemanje.

Slika

Stefan Nemanja, osnivač srpske vladarske loze Nemanjića, umro je na današnji dan 1200. godine. Rođen je u okolini današnje Podgorice 1114. godine, a vladao je istočnim srpskim zemljama.

Tadašnju državu sa vladarem Srbinom uspeo je da proširi, aktivno se borio protiv bogumila i smatra se jednim od rodonačelnika srpske pravoslavne crkve jer je pravoslavlje, po vizantijskom modelu, uspostavio kao državnu religiju.

Četiri godine pre smrti - 1196. godine, odrekao se prestola u korist svog sina Stefana i već sutradan se zamonašio. Kao monah Simeon prvo je otišao u manastir Vatoped na Svetoj gori.

Stefan Nemanja umro je u srpskom manastiru Hilandar, koji je osnovao zajedno sa svojim sinom Rastkom - monahom Savom.

Sava je preneo njegove posmrtne ostatke 1208. godine u Rašku, da bi nad njima izmirio svoju stariju braću Stefana i Vukana koji su se borili za vlast. Njegove mošti su tada položene u njegovu zadužbinu Studenicu, u kojoj se i danas nalaze.

Pretpostavlja se da nema srpske crkve u kojoj nije prikazan njegov lik a posvećena mu je i kapela u rezidenciji srpskog patrijarha u Beogradu.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 09 Mar 2013, 12:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najveće srpske slave

Obično se kaže: "Gde je Srbin - tu je i slava" ili obratno: "Gde je slava - tamo je i Srbin." Po rečima patrijarha srpskog Pavla, obično se smatra da je slava nastala kao "proslavljanje onog svetog na čiji se praznik krstio predak neke porodice, uzevši ime tog svetog".

Srbi su prepoznatljivi upravo po svom sveopštem običaju slavljenja krsnog imena, ma gde da žive, otkako su kršteni narod, a naročito od vremena svetog Save. Naši preci su menjali ime i prezime, selili se, ali se slave nikada nisu odricali.
 
Kod Srba postoji čak 78 krsnih imena koje proslavljaju kao slavu. Izdvojili smo svetitelje koje proslavlja najveći broj Srba. Očuvanje ikone i slavskog obreda za mnoge Srbe jeste potvrda očuvanja nacionalne tradicije, ali i očuvanja porodice.
 
 
1. SVETI NIKOLA ČUDOTVORAC (19. decembar)
 
Molitvama krotio more 

Slika

Obično se kaže da Nikoljdan pola Srba slavi, a druga polovina ide na slavu. Molitvama je more krotio i brodare od bura spasavao, kaže predanje, pa se smatra zaštitnikom moreplovaca i svih putnika, ali i dece, učenih ljudi, trgovaca. Smatra se da je običaj po kome se deci uoči Svetog Nikole u cipelice potajno stavljaju pokloni potekao otuda što sveti Nikola svoja dobročinstva nikada nije činio javno. Rodio se u maloazijskoj oblasti Likiji u gradu Patari oko 270. godine. Duhovnom životu podučavao ga je stric Nikolaj, sa kojim se zamonašio u manastiru Novi Sion. Preminuo je 6. decembra 343. godine (19. decembra po novom kalendaru).
 
 

2. SVETI VELIKOMUČENIK GEORGIJE (6. maj)
 
Ratnik na belom konju

Slika

Sveti Đorđe (275-303), čiji je praznik u narodu poznat kao Đurđevdan, istorijska je ličnost i živeo je u vreme cara Dioklecijana (284-305), kojem je odvažno saopštio da je hrišćanin čime je započelo njegovo stradanje za veru. Dioklecijan ga je osudio na smrt odsecanjem glave. Na pravoslavnim ikonama slika se sveti Georgije na belom konju, kako krstastim kopljem ubija aždaju koja je simbol - nemani paganstva. Devojka sa carskom krunom koju spasava predstavlja simbol hrišćanske vere. U našem narodu se slavi dva puta godišnje - kao praznik prenosa moštiju svetitelja (Đurđic, 16. novembra) i 6. maja, kada se obeležava dan njegove smrti.
 
 
 
3. SVETI JOVAN KRSTITELj (20. januar)
 
Najavio dolazak Spasitelja

Slika

Dan po Bogojavljenju posvećen je svetitelju i proroku koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordan i prethodno najavio njegov dolazak krštavajući i okupljajući nove vernike oko potonje hrišćanske crkve. "Ja vas krštavam vodom, ali onaj što ide za mnom jači je od mene... On će vas krstiti Duhom svetim i ognjem", reči su svetitelja koji je najavio dolazak Spasitelja. Na pravoslavnim ikonama sveti Jovan je predstavljen sa krstastim štapom u levoj ruci i napisom - "Pokajte se, jer je blizu carstvo nebesko". Sveti Jovan je od mladosti bio posvećen veri i uzor je poštenja i pravdoljublja, pa se u srpskom pravoslavlju poštuje običaj bratimljenja "po Bogu i svetom Jovanu".
 
 
 
4. SVETI ARHANGEL MIHAILO (21. novembar)
 
Predvojnik vojske anđela

Slika

Arhistratig Mihailo je, prema predanju, sabrao vojsku anđela da bi se suprotstavili silama zla palog anđela Lucifera (Satanaila). Mihail na jevrejskom jeziku znači ravan Bogu i od prvih hrišćanskih vremena predstavlja se kao vojvoda, sa kopljem u desnoj ruci koje upire na Lucifera. Arhangel Mihail smatra se naročito čuvarem pravoslavne vere i borcem protiv jeresi. U narodu se veruje da je "živi svetac", pa se u nekim krajevima na slavske obrede ne iznosi žito. Na pravoslavnim ikonama se arhangel Mihailo predstavlja sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u drugoj ruci, jer prema predanju meri duše...
 
 
 
5. SVETI APOSTOL LUKA (31. oktobar)
 
Prvi hrišćanski ikonopisac

Slika

Sveti Luka je jedan od prvih propovednika hrišćanstva, savremenik Isusa Hrista i jedan od pisaca Četvorojevanđelja. Smatra se da je sveti Luka lično poznavao Bogorodicu i da su tri ikone sa njenim likom koje je svetitelj naslikao najbliže njenom pravom izgledu, a poznata je "ikona u ikoni" koja predstavlja svetog Luku i u perspektivi ikonu Bogorodice koju svetitelj oslikava. Slikarsko delo ovog svetitelja, rodom iz Antiohije, su i ikone svetih apostola Petra i Pavla, a crkva ga smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa. Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove, među kojima je i Akademija Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju.
 

6. SVETI SAVA (27. januar)
 
Utemeljivač crkve i škole

Slika

Prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava. Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva. Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira. U Studenici je 1209. osnovao prvu bolnicu na području srpske države. Smatra se začetnikom srpske srednjovekovne književnosti. Upokojio se 1235. u bugarskom gradu Trnovu, a Sinan-paša je spalio njegove mošti na Vračaru 1594. u uverenju da će tako uništiti njegov uticaj na Srbe.
 
 
7. PREPODOBNA MATI PARASKEVA (27. oktobar)
 
Zaštitnica žena

Slika


Svetoj Petki, svetiteljki koja je pomagala bolesnima i siromašnima i zaštitnici žena i nemoćnih vernici se svakodnevno obraćaju molitvom za spas. Pored hramova svete Petke često se nalaze izvori lekovite vode. Rođena je u Epivatu, kod grada Kalikratije u Maloj Aziji, pri kraju 10. ili početkom 11. veka. Mnoge godine je provela u pustinji, u postu i molitvi. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zato se sveta Petka na ikonama predstavlja u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom u ruci i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
 
 
 
8. SVETI VELIKOMUČENIK DIMITRIJE (8. novembar)
 
Hajdučnik rastanak

Slika


Prema predanju, svetitelj Dimitrije rođen je i živeo u Solunu, a car Maksimilijan (240-310) ga je postavio za vojvodu, nadajući se njegovoj odanosti u progonu hrišćana. Umesto toga, propovedao je hrišćanstvo u rodnom gradu zbog čega je bio izveden pred cara koji je naredio da ga utamniče. U zatvorskoj ćeliji su ga ubili vojnici, zatekavši ga u molitvi. Smatra se zaštitnikom Soluna jer je ovaj grad spasao od neprijateljske vojske. S velikim poštovanjem, pored Grka i Srba, slave ga i Rusi. Poznato je i da su se na Mitrovdan hajduci razilazili i odlazili da prezime kod jataka, da bi se opet sastali na Đurđevdan.
 
 
 
 
9. SVETI ILIJA (2. avgust)
 
Upravlja munjama i gromovima

Slika

Smatra se najsilovitijim među ognjenim svecima. Slave ga ćurčije, terzije, kožuhari, lončari i grnčari, berberi, duvandžije, zlatari, puškari, kantardžije, električari, vodeničari, autolimari i taksisti. Prorokovao je 25 godina. Ime mu na jevrejskom znači snaga gospodnja. Srbi su, prelazeći u hrišćanstvo, mnoge osobine starog boga Peruna preneli na svetog Iliju, koji, kao gromovnik Perun, upravlja munjama i gromovima. Sveti Ilija se, po predanju, uvek vozi u ognjenim kolima u koja su upregnuta četiri konja iz čijih nozdrva suklja plamen. Grmljavina nije ništa drugo do tutnjava kola svetoga Ilije kojima se svetac vozi po nebu i oblacima.
 
 
  
10. SVETI ARHIĐAKON STEFAN (9. januar)
 
Pobeđivao istinitim rečima

Slika
 
Pravoslavna crkva i vernici, trećeg dana Božića, molitveno se sećaju svetog prvomučenika - arhiđakona Stefana. Stefan je bio Jevrejin, pripadnik onog dela jevrejskog naroda koji su živeli u grčkim oblastima i govorili grčkim jezikom. Činio je mnoga čudesa, a neprijatelje je pobeđivao jasnim i istinitim rečima. Stradanje svetog Stefana zbilo se godinu dana posle silaska Duha svetoga na apostole, odnosno iste godine kada se Gospod Isus Hristos vazneo na nebo. Prvi je hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom.


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 27 Apr 2013, 16:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Danas je Vrbica

Slika

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Lazarevu subotu ili Vrbicu pripremajući se za najveći hrišćanski praznik – Uskrs. Smatra se da je na Lazarevu subotu Isus vaskrsao Lazara.

Vrbica je uvek subotom, dan uoči praznika Cveti, koji je nedelju dana pred Uskrs. Ovaj praznik je ustanovljen u Jerusalimu krajem IV veka.

Lazara iz Vitinije je Isus Hristos vaskrsao posle četvorodnevnog prebivanja u grobu. Posle vaskrsenja, Lazar je bio Episkop na Kipru. Posle Lazarevog vaskrsavanja, Isus Hristos ulazi svečano u Jerusalim, a masa razdraganog sveta dočekuje ga svečano; pored ostalog, u rukama nose palmove grančice – današnje vrbove njihova su zamena.

Lazareva subota se praznuje kao poseban, vrlo živopisan običaj. Ovog dana bralo se olistalo pruće od vrbe preko koga se prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. U ovom običaju sačuvani su ostaci verovanja u kojima vrba zbog svog bujnog rasta ima veliki značaj u narodnom životu.Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time se simbolično predstavlja svečani Isusov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sledbenici.

Vrbica je i dan dečje radosti. Do Drugog svetskog rata proslavljala se i kao školska svečanost.

Ovaj praznik sa poluvaskrsnim bogosluženjem u velikom je poštovanju kod Srba, i mnogi ga slave kao svoju Krsnu slavu.


ritamgrada

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 06 Maj 2013, 18:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Danas je Đurđevdan

Praznik svetog Đorđa, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru, obeležava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i kao jedan od najčešćih slava pravoslavnih Srba.

Slika

Đurđevdan je praznik vezan za puno narodnih običaja i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost. Običaji i verovanja vezana za Đurđevdan u srpskom narodu su svakako postojali i pre nego što je primljeno hrišćanstvo.
Crkva na ovaj dan obeležava pogubljenje svetog Đorđa, koje se desilo 23. aprila 303. godine.
Đurđevdan se smatra za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve.
Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji. Glavni običaji su pletenje i venaca od bilja, umivanje sa biljem, kupanje na reci.
Uveče, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama, kao i kapije.
Ovo se čini da bi godina i dom bili "berićetni", "Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru".
Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.
Narod na Đurđevedan, rano pre zore, odlazi u prirodu zajednički na "đurđevdanski uranak", na neko zgodno mesto u šumi koje se izabere, na proplanku ili pored reke.
Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem "da budu napredni kao vrba", kite zdravcem "da budu zdravi kao zdravac", koprivom "da kopriva opeče bolesti sa njim", i selenom "da im duša miriše kao selen".
Na Đurđevdan ne valja spavati, "da ne bi bolela glava", a ako je neko spavao "onda na Markovdan da spava na tom istom mestu".
Smatra se da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre "da bi zaštitili sebe i selo".
Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro - "da će biti plodna godina", a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša - "da će leto biti sušno". Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
Sveti Đorđe se na ikonama predstavlja na konju, u vojvodskom odelu, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju.
Nešto dalje od njega stoji jedna žena u gospodskom odelu. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je "proždirala" brojne nevine hrišćane.
Sveti Đorđe ju je, po verovanju, pobedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac "neznaboštvu".
Pod pobedom koju je sveti Đorđe odneo nad aždajom, verovatno se misli na prekid progona hrišćana, deset godina posle njegove smrti, i proglašenje hrišćanstva zvaničnom religijom Rimskog carstva od strane cara Konstantina.
Žena na ikoni je možda i sama carica Aleksandra, žena cara Dioklecijana, i veruje se da predstavlja simbolično mladu hrišćansku crkvu.
Sveti Đorđe (275-303), istorijska je ličnost i živeo je u vreme cara Dioklecijana (284-305), velikog progonitelja pristalica, tada nepriznate, hrišćanske vere.


blic

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 74 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker