Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 11:01


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 13:10
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Spisak zanata


A

Abadžija
Alas
Alvadžija
Arakijadžija - izrada fesova, kapa - Kapar
Asurdžija
Aščija - Kuvar

B

Barutdžija
Bardaklija - Lončar
Bačvar, Pinter, Kačar i Buradžija
Baštovan
Berberin
Bičakdžija - Nožar
Bojadžija - bojenje tekstila, vune
Bombondžija
Bozadžija
Bojadžija
Bostandžija - Piljar
Bravar - Bravadžija
Bunardžija
Buradžija - Bačvar
Burekdžija

V

Valjar - Valjanje sukna
Vezilja
Vlasuljar
Vunovlačar
Vodeničar
Vodoinstalater - Sujoldžija
Voskar - Mumdžija

G

Gajtandžija
Graver
Grnčar - glineno posuđe

D

Daktilograf
Degirmendžija - Mlinar
Demirlija - Kovač
Dimničar
Domaća radinost
Draguljar - Dževahirdžija
Drvoseča
Drvodelja - Dogramadžija
Drndar
Duborezac
Duvandžija
Dunđer - drvena građa za kuće

Đ

Đumrukdžija- Carinik

E

Ekmedžija - Pekar
Elektroinstalater

Z

Zidar - Nedžar
Zildžija - izrada predmeta od mesinga - zvona, čiraci, kantari
Zlatar - Kujundžija

I

Izrada zvona
Izrada fenjera
Izrada grebena za grebanje vune i kukičenje
Izrada kaljeva za peći, opeka za peći i drugog vatrostalnog materijala
Izrada mlinskih kamenova i bruseva
Izrada narodnih muzičkih instrumenata
Ikonopisac

J

Jorgandžija

K

Kaldrmdžija
Kazaz - izrada pozamanterije - tekstilni ukrasi, konci, dugmad, gajtani
Kazandžija - bakarno posuđe
Kalpakdžija
Kalturdžija - Tapetar
Kamenorezac
Kapadžija - izrada kapa
Kasapin - Mesar - Kobasičar
Kafedžija - Kahvedžija
Kačar - Pinter
Klesar - Taščija
Klonfer
Klompar i izrada nanula
Knjigovezac - Mudželit
Kovač - Demirlija
Kovandžija - Pčelar
Kolar
Kolačar - Poslastičar
Koltukčija - izrada jastuka, midera
Kožar - Lederer
Korpar
Konjušar
Krojač - Šnajder
"Kostolomac"
Kubikaš
Kuvar - Aščija
Kudjelar - izrada predmera od kudelje
Kujundžija- Zlatar
Kundurdžija - Obućar

L

Limar - Tenečedžija
Licidar
Lončar - Bardaklija
Luledžija - izrada lula

M

Manikir
Mašin-bravar
Mehandžija
Mlinar - Degirmendžija
Modistkinja
Moler - Nakaš
Mumdžija - Voskar - izrada sveća
Mutavdžija - Tkač (izrada torbica, predmeta od kostreti, vreća za žito)

N

Nakaš - Moler
Nalbant - Potkivač
Nanuldžija - izrada nanula
Napoličar
Nedžar - Zidar
Nožar - Bičakdžija

O

Obućar - Šuster - Kundurdžija
Opančar
Orijent poslastičar
Oštrač
Odžačar

P

Papudžija
Pekar - Ekmedžija
Pečatorezac
Pedikir
Pečenje kreča, ćumura i prikupljanje katrana- Ćumurdžija
Pinter - Kačar
Piljar - Bostandžija
Pisar
Poštonoša
Potkivač - Nalbant
Pudar
Puškar - Tufekdžija
Popravka, kalaisenje, emajliranje i cinkovanje posuđa
Prepariranje i punjenje ptica i životinja
Proizvođač veštačkog cveća
Proizvođač kukuruzne prikrupe
Prostitutka
Pčelar - Kovandžija

R

Rabadžija

S

Sajdžija
Sakadžija
Samardžija - izrada samara
Sapundžija - Safundžija
Sarač - izrada sedla, konjske opreme ... preteča Tašnera
Satler
Sitar
Skeledžija
Sodadžija
Solar
Splavar
Stakloduvač
Staklorezac - Staklar - Džamdžija
Stenograf
Strugar- oklagije, vretena, preslice...
Stolar - Dogramadžija
Sujoldžija - Vodoinstalater
Surudžija

T

Tabak - štavilac kože
Tabadžija
Tapetar - Kalturčija
Tatarin
Tašner - izrada tašni
Taščija - Klesar
Tahmiščija (pržilac i tucač kafe)
Telal
Telegrafista
Telefonista
Tenečedžija - Limar - feneri, oluci
Terzija
Terlukdžija - izrada svečanih papuča
Tehnički crtač
Tišler
Tkanje tepiha, platna, svile i dr.
Trikotažer
Tufekdžija - Puškar

U

Umetničko štopovanje
Užar - Vrengijaš

F

Fijakerista
Filigran - kujundžija -izrada srebrnog nakita
Fotograf
Frizer

H

Halač - grebenanje vune
Hauzmajstor

Ć

Ćilimar
Ćebedžija - izrada ćebadi
Ćevabdžija
Ćeramidžija - izrada ćeramide - crepa
Ćerpidžija - izrada ćerpika vrsta crepa
Ćurčija
Ćumurdžija

C

Ciglar
Crevar

Č

Čauš
Četkar
Čibukdžija - izrada čibuka
Čizmar - Čizmedžija
Čistač jama i kanala
Čohadžija



Džamdžija - Staklar
Dževahirdžija - Draguljar

Š

Šeširdžija


Iz Wikipedie


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 13:18
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zanati

Slika

Pod zаnаtom se podrаzumevаju prvenstveno veštinа ručnog rаdа, kаo i profesijа kojа tu veštinu koristi i uprаžnjаvа. Zаnаtlijа izrаđuje jedinstvene – unikаtne proizvode koristeći uglаvnom jednostаvnа oruđа zа rаd – аlаte (''Bez аlаtа nemа ni zаnаtа'').

Slika

Zаnаt obično kаrаkterišu trаdicionаlnа nаrodnа znаnjа i upotrebа trаdicionаlnih tehnologijа, nаrаvno uz poželjnu kreаtivnost-stvаrаlаčku sklonost mаjstorа i učenikа.

Slika

Zаnаtski proizvodi se upotrebljаvаju kаo prаktični predmeti i oruđа u svаkodnevnom životu, аli i kаo predmeti koji imаju druge društvene, umetničke i simboličke svrhe.
U zаnаtskom procesu proizvodnje se upotrebljаvаju prvenstveno prirodni mаterijаli, kаo: drvo, metаl, kožа, tekstil, glinа...

Slika

Zаnаtskа delаtnost u Srbiji se može podeliti u tri osnovne kаtegorije, а čiju osnovu čini kаtegorizаciji zаnаtа iz Prаvilnikа o određivаnju poslovа koji se smаtrаju umetničkim i stаrim zаnаtimа, odnosno poslovimа domаće rаdinosti (Službeni glаsnik Republike Srbije, br. 21, 4.mаrt 2005.)


Zanati


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 13:27
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Veštine starih majstora

Znanje i umeće starih majstora, kao osnovna životna delatnost oličena u rukotvorinama neobične lepote, očuvani su do danas.

U eri napredne tehnologije, u Srbiji i dalje brojni majstori pokušavaju da od zaborava sačuvaju stare zanate i održe porodične tradicije. U malim radionicama, smeštenim u starim kućama ili podrumskim prostorijama, trude se da očuvaju način obrade i tehniku rada iz davnina.

Pojam "zanat" je balkanski turcizam arapskog porekla i označava veštinu ili znanje. Pojedini zanati, osnovani na prastarom iskustvu staroslovenske i azijske kulture, bili su važna privredna grana starih naselja.

Prvi podaci o zanatima nalaze se u srpskim vladarskim poveljama iz 14. veka, u popisima zanatlija koji se, zajedno sa selima i imanjima, dodeljuju određenim manastirima. U popisu stanovništva iz 1455. godine zabeležene su zanatlije: kovači, obućari, krojači, kožuhari, mesari, pekari, grnčari, klesari, kolari, vodeničari, krčmari i travari.

Dolaskom Turaka, pominju se novi zanati orijentalnog porekla kojima su se uglavnom bavili muslimani i koji su bili vezani za gradove - kujundžije, bravari, tabaci, ćurčije, kazazi, papučije, berberi, sapundžije, potkivači, kazandžije, sabljari, bozadžije i halvadžije. I kod zatečenih zanata počela su da se primenjuju nova, orijentalna umeća, posebno u obradi kože i metala, pa se tako nekadašnji zlatari nazivaju kujundžije, a štavljači kože – tabaci.

Slika
Grnčarstvo u Srbiji ima vekovima dugu tradiciju

Sredinom 16. veka u Prizrenu je zabeleženo pedesetak, a u Beogradu tridesetak zanata, a značajna zanatska središta bili su i Užice, Niš i Smederevo, kao i svi kosovometohijski gradovi. Za razliku od grada, po selima je postojao znatno veći broj kovača, vodeničara i grnčara, kao i ostalih zanatlija vezanih za primitivniji način življenja.

Polovinom 18. veka postepeno je rastao broj zanatlija – hrišćana, najviše Srba i Cincara, koji su bili: pekari, mehandžije, kujundžije, opančari, ćurčije, terzije, bojadžije i dr. Zanatlije su bile organizovane u udruženja zanatlija – esnafe, koji su se starali o školovanju podmlatka i unapređenju zanata, vodili brigu o članovima koji nisu mogli više da privređuju i rešavali sporove u sopstvenim redovima, a za zaštitu svojih prava pred vlastima istupali kao celina.

Školovanje i obuka trajali su godinama - šegrt (zanatlijski učenik) polagao je ispit za kalfu (zanatlijski pomoćnik), a kalfa za majstora. Tokom 19. veka, posle oslobođenja od turske okupacije, srpske zanatlije preuzele su primat u bavljenju starim zanatima u Beogradu i drugim gradovima Srbije.

Slika
Tradicionalni način proizvodnje ćumura čuva se još samo u nekim krajevima Srbije

Istovremeno, pridošle zanatlije iz Austrougarske donele su nove zanate i elemente zapadnoevropske kulture. Krajem 19. veka potrebe za zanatskim proizvodima jenjavaju zbog pojave pristupačnije poluindustrijske i industrijske robe.

Zanatska proizvodnja postepeno je slabila i odumirala, a u prvim decenijama 20. veka uslužne delatnosti sve više postaju osobenost gradskih i varoških zanatlija.

Posle Drugog svetskog rata nestaju društvene i ekonomske osnove zanatske proizvodnje, propagiranjem masovne industrijske i nipodaštavanjem vrednosti ručnog rada.

Tradicionalne alatke zanatlija, poluproizvodi, proizvodi i inventar pojedinih radionica, danas su predmeti muzejskih zbirki od velike vrednosti.

Oni su segment materijalne kulturne baštine i svedočanstvo jednog vremena koje je nestalo u sveopštoj modernizaciji i globalizaciji svakodnevnog života.


Serbia


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 13:42
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Stari zanati u Srbiji

Slika

Pojam zanat je balkanski turcizam arapskog porekla i označava veštinu ili znanje. Pojedini zanati osnovani na prastarom iskustvu staroslovenske i prednjoazijske kulture bili su važna privredna grana naših starih urbanih naselja ili dopunsko privređivanje u seoskim zajednicama. Ovo nasleđe prešlo je iz srednjeg veka u islamizirano društvo i dalo značajnu crtu čaršijskim esnafima. Prvi podaci o zanatima nalaze se u srpskim vladarskim poveljama 14. veka, u popisima zanatlija koji se, zajedno sa selima i imanjima, dodeljuju određenim manastirima – Studenici, Dečanima, Banjskoj, Žiči i drugim.

U popisu stanovništva Oblasti Brankovića iz 1455. godine zabeležene su zanatlije: kovači, obućari, krojači, kožuhari, mesari, pekari, grnčari, klesari, kolari, vodeničari, krčmari i travari.

Dolaskom Turaka, pominju se novi zanati orijentalnog porekla; njima su se uglavnom bavili muslimani i bili su vezani za gradove. To su: kujundžije, bravari, štavljači kože (tabaci), ćurčije, kazazi, papučije, berberi, sapundžije, potkivači, kazandžije, sabljari, bozadžije i halvadžije. I kod zatečenih zanata počela su da se primenjuje nova, orijentalna umeća, posebno u obradi kože i metala, pa se tako nekadašnji zlatari nazivaju kujundžije, a štavljači kože – tabaci.
Sredinom 16. veka u Prizrenu je zabeleženo pedesetak, a u Beogradu tridesetak zanata.
Značajna zanatska središta bili su i Užice, Niš i Smederevo, kao i svi kosovometohijski gradovi.
Za razliku od grada, po seoskim naseljima bio je znatno veći broj kovača, vodeničara i grnčara, kao i ostalih zanatlija vezanih za primitivniji način življenja.
Uporedo sa zanatstvom, po gradovima se razvila i veoma živa trgovina. Izuzetno su napredovali oni gradovi koji su se nalazili na važnim saobraćajnicama između velikih proizvođačkih oblasti ili su bili sabirna središta agrarnih i stočarskih proizvoda, kao Novi Pazar, na primer. Osim svakodnevno u dućanima, promet zanatskih proizvoda na nedeljnom pazaru ili vašaru održavan je u svim gradskim, pa i ponekim seoskim naseljima.

Polovinom 18. veka postepeno je rastao broj zanatlija – hrišćana, najviše Srba i Cincara, koji su bili pekari, mehandžije, kujundžije, opančari, ćurčije, terzije, bojadžije, zidari, grnčari i dr. Zanatlije su bile organizovane u udruženja zanatlija iste ili srodne struke –esnafe, odnosno cehove ili rufete, formirane na staleškoj osnovi, u kojima se funkcionisalo prema običajnim normama i ustaljenim zakonskim propisima. Esnafi su se starali o školovanju podmlatka i unapređenju zanata, vodili brigu o članovima koji nisu mogli više da privređuju i rešavali sporove u sopstvenim redovima, a za zaštitu svojih prava pred vlastima istupali kao celina. Školovanje i obuka trajali su godinama; šegrt (zanatlijski učenik) polagao je ispit za kalfu (zanatlijski pomoćnik), a kalfa za majstora. Kalfe su majstorski ispit polagale u esnafskom domu, pred komisijom ili pred esnafskom upravom. Kandidat je odgovarao na tri pitanja koja su se odnosila na tehnologiju izrade nekog predmeta i pokazivao svoju rukotvorinu (remek, kultar), koju je procenjivala komisija i starešina esnafa – ćaja, ustabaša.
Kada se kalfa proizvede u majstora, starešina ga je savetovao kako da se vlada i pripasao mu kecelju – peštemalj i predao majstorsko pismo – pokazanije.
Najčešće se proglašavalo više kalfi za majstore i šegrta za kalfe, tako da su oni delili troškove ručka ili večere na koju su pozivani članovi esnafske uprave i majstori. Ove svečanosti priređivale su se u esnafskom domu ili na lokalnom izletištu.

Tokom 19. veka, posle oslobođenja od turske okupacije, srpske zanatlije preuzele su primat u bavljenju starim zanatima u Beogradu i drugim gradovima Srbije.
Istovremeno, pridošle zanatlije iz Austrougarske donele su nove zanate i elemente zapadnoevropske kulture. Pojedine zanatlije stekle su svojim radom zavidan imetak pa su prerasle u trgovce, a neki od njih osnovali su različite zadužbine. Krajem 19. veka potrebe za zanatskim proizvodima jenjavaju zbog pojave pristupačnije poluindustrijske i industrijske robe.

Zanatska proizvodnja postepeno je slabila i odumirala, a u prvim decenijama 20. veka uslužne delatnosti sve više postaju osobenost gradskih i varoških zanatlija. Posle Drugog svetskog rata nestaju društvene i ekonomske osnove zanatske proizvodnje propagiranjem masovne industrijske i nipodaštavanjem vrednosti ručnog rada. Tradicionalne zanatske alatke, poluproizvodi, proizvodi i inventar pojedinih zanatskih radionica danas su predmeti muzejskih zbirki od velike vrednosti. Oni su segment materijalne kulturne baštine i svedočanstvo jednog vremena koje je nestalo u sveopštoj modernizaciji i globalizaciji svakodnevnog života.


Putovanja


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:11
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Učenje zanata - šegrti i kalfe

Slika

Prvi stepen učenja zanata je bila šegrtska služba. Najčešće su zanat izučavala deca iz seoskih porodica i sinovi majstora koji su želeli da nastave zanat svojih očeva. Nakon odsluženog šegrtskog staža, majstor je šegrtu davao uverenje o vladanju, stručnoj spremi i vremenu provedenom na radu. Da bi prešli u kalfeni red šegrti su polagali kalfenski ispit.

Pre donošenja Uredbe o esnafima nije bilo obavezno da šegrt polaže kalfenski ispit. Šegrt je polagao ispit pred ispitnim odborom sastavljenim od starešina esnafa. Ispit se sastojao iz praktičnog i usmenog, teorijskog dela, u kome je šegrt odgovarao na pitanja: kako se određeni zanat radi, kakav je alat potreban, kako se rukuje alatom, od kakvog se materijala obavlja proizvodnja, kako se prerađuje i priprema sirov materijal itd. Za praktičan deo ispita šegrt je morao da izradi tzv. probu, odnosno da napravi određeni predmet i tako pokaže potrebno znanje i veštinu. Kada položi kalfenski ispit, šegrt je proizveden u kalfu, prilikom čega je plaćao esnafsku taksu.

Slika

Prema Esnafskoj uredbi, kalfa je mogao da polaže majstorski ispit tek kada postane punoletan i posle najmanje dve godine obavljanja zanata. Kalfenski staž je trajao najmanje četiri godine, a često i duže, jer su majstori, naročito onih zanata koji su trpeli veliku konkurenciju, nastojali da onemoguće kalfama da postanu majstori. Radno vreme kalfi trajalo je između 16 i 18 časova dnevno.

Slika

Za svoj rad kalfe su isplaćivane najamninom. Postojale su dve vrste najamnina: najamnina od vremena i najamnina od komada (tj. za svaki izrađeni komad). Аjluk je bila najamnina na duži period (tri meseca, pola godine i godinu dana).



Kalfe su postajali majstori posle položenog majstorskog ispita. Pre polaganja ispita kalfe su morale da pribave dozvolu od nadležne policijske vlasti. Po odobrenju esnafske skupštine koja je imenovala ispitnu komisiju, i nakon plaćanja esnafske takse, kalfa je pristupao polaganju ispita. Kada položi majstorski ispit, kandidat je proglašavan za esnafskog majstora, upisivan je u majstorski protokol i dobijao je majstorsko pismo s esnafskim pečatom, potpisom starešine i overom nadležne policijske vlasti. Na taj način se sticalo pravo na samostalno obavljanje zanata.


Zanati


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:21
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Esnaf

Slika

Rаdi zаštite svojih interesа i regulisаnjа prаvа i obаvezа, zаnаtlije su nekаdа bile orgаnizovаne u posebnа udruženjа - esnаfe. Tursko uređenje je imаlo veliki uticаj i nа formirаnje esnаfа u Srbiji u prvim decenijаmа XIX vekа. Esnаfi tаdа nisu imаli pisаnih prаvilа, već su se poštovаli nаsleđeni esnаfski običаji. Mnogа esnаfskа pitаnjа i probleme rešаvаo je sаm knez Miloš kome su se tim povodom zаnаtlije obrаćаli.

Slika

Zаkonski neregulisаno stаnje vlаdаlo je sve do 1847. godine, kаdа je donetа Uredbа o esnаfimа, kojom je u Kneževini Srbiji ustаnovljen vlаstiti esnаfski režim. Donošenje Uredbe o esnаfimа iziskivаlа je sve većа potrebа dа se zаnаtstvo u Srbiji zаštiti od inostrаne zаnаtske konkurencije, trgovine, nаročito uvozа zаnаtskih i industrijskih proizvodа koji su ugrožаvаli domаću zаnаtsku proizvodnju, kаo i od konkurencije priučenih i seoskih zаnаtlijа.

Slika

Esnаfskа orgаnizаcijа je štitilа svoje člаnove i pomаgаlа im, obezbeđivаlа monopol nаd zаnаtskom proizvodnjom i borilа se protiv štetnih uticаjа i konkurentskih tendencijа. Svаki esnаf je imаo svoj pečаt nа kojem su nаjčešće bili simboli određenog zаnаtа.

Slika

Sа rаzvojem kаpitаlističkih odnosа, esnаfske orgаnizаcije su, krаjem XIX i početkom XX vekа, sve više gubile oprаvdаnost svog postojаnjа. Zаnаtstvo i njegovu orgаnizаciju ugrožаvаlа je nаglа industrijаlizаcijа i modernizаcijа životа. Stаri zаnаti su odumirаli, esnаfske kаse su ostаjаle prаzne.

Osаmdesetih godinа XIX vekа formirаnа je u Srbiji orgаnizаcijа Zаnаtlijsko udruženje, kojа je imаlа Glаvni sаvezni odbor i Mesne odbore u grаdovimа. Orgаn ovog udruženjа bio je čаsopis Srpski zаnаtlijа.


Zanati


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:24
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Златна правила старе српске економије

Кодекс Удружења српских занатлија из 1911. као да је писан за данашње српске предузетнике.

Slika


Пословни кодекс Удружења српских занатлија из 1911. године


1. Не почињи занат на своју руку док га ниси добро испекао, усавршио у добрим радионицама, јер ће ти се незнање у овоме тек после показати и осветиће се.

2. Држи честит и добар алат у радионици, јер и народна пословица врло добро каже - Без алата нема заната-. Као што млин не може са мало воде добро млети, тако ни занатлија не може са слабим и рђавим алатом своје рукотворине брзо и вешто израђивати.

3. Буди учтив и пријатан према муштеријама, учтивост и добро понашање међу људима често више доприноси напретку занатлија, него његови производи.

4. Боље ти је имати мању, али уредну радионицу, него велику и неуредну, у којој раде непоуздани радници, јер када се пусте на велико, без правог рачуна пре пропадну него мале, живе и чврсте.

5. Држи по који добар лист из твоје или сродне струке, да сазнаш како се твој занат у свету развија и унапређује, па ћеш и сам опрезно и полагодно моћи у својој радионици увести коју нову справу, нов начин рада.

6. Иде ли посао слабо, тражи узроке томе, па их уклони, не сваљуј кривицу на друге, и не заборави да је свако своје среће ковач.

7. Кад ти посао добро пође, не упуштај се у којекаква предузећа, него радуј се своме послу, повећај и прошири своју породицу. Многи је ваљан занатлија пропао зато што се - кад му је добро ишло - упуштао у разна предузећа и шпекулације које не разуме, а онамо је свој златни посао занемарио и свет од себе одбио.

8. Буди тачан у изради и роковима. Многи је занатлија зато одбио од себе муштерије што се свет навикао да код тога и тога мајстора није никад ствар готова за оно време кад је обећао.

9. Плаћај тачно своје рачуне и не упуштај се у велика куповања материјала и справa што ти занат не може покрити и у чему ће можда после мртав новац лежати у пропасти.

10. Удружуј се са честитим занатлијама својим друговима у добре занатске задруге, да материјал заједнички набављате, јер ћете добити тако и боље и јефтиније, осим тога, имаћеш у задрузи са својим друговима братског збора и договора, те ће ти време далеко корисније проћи, него можда у загушљивој и нездравој биртији, где се трује и тело и душа.


Dveri


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:30
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zanatski grbovi

Slika
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:33
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zanatske isprave

SlikaSlikaSlika

SlikaSlikaSlika


arhivpančevo


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Stari zanati  |  Poslato: 28 Jul 2012, 14:37
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Zanatske isprave

SlikaSlikaSlika

SlikaSlikaSlika


arhivpančevo


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 72 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker