Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 10:52


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2016, 12:03
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2016, 12:05
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
VIDOVDAN: Praznik srpske sudbine i nadahnuća

U istoriji našeg naroda Vidovdan ima višestruku simboliku i smatra se mitskim datumom.

Slika

VIDOVDAN. Istoričari ga "krste" kao praznik srpske sudbine, dan srpskih pobeda i poraza, sinonim velikih nacionalnih nadahnuća, kao jedan od najdramatičnijih datuma u našoj istoriji... Svakog 28. juna sećamo se kosovskih junaka, ali i svih iskušenja sa kojima se suočavao srpski narod. I u prošlosti i u savremenoj istoriji, kažu istoričari, Srbija je na Vidovdan morala da donosi teške odluke, da bira put.

Ima, međutim, i onih koji misle da je Vidovdan neprikladan praznik, dan kada se slave poraz i propast. Tvrde i da ga narod, obuzet svakodnevnom borbom za opstanak - danas i ne spominje. Da Srbima Vidovdan više nije važan.

- Vidovdan i Kosovski boj i zavet jesu centar srpske nacionalne svesti - kaže istoričar dr Predrag Marković iz Instituta za savremenu istoriju. - Ne treba podleći utisku koje daju rezultati različitih anketa da je Srbima danas važnije rešavanje svakodnevnih životnih problema i izazova od mita o boju na Kosovu. Gledano iz dnevnog ugla to jeste tačno, jer niko Vidovdan i Kosovsku bitku neće istaći kao stvar od koje se živi. Ali, kada treba, kada je Srbiji najteže, taj mit proradi. On postoji u dubljem nivou naše svesti i nepogrešivo se aktivira u teškim situacijama, kada opstanak naroda dođe u pitanje, kad je "biti il ne biti", kada u dramatičnim okolnostima treba doneti teške odluke.

Svi narodi, podseća naš sagovornik, imaju svoje velike priče i mitove - Englezi, Škoti, Šveđani, Rusi, Katalonci, Mađari... I Amerikanci slave Alamo i stradanje Dejvija Kroketa. Svi veliki narodi, kako kaže Marković, slave svoje poraze, a na mitu vrlo sličnom našem Kosovskom boju, počiva i evropska civilizacija.

- To je mit o Termopilskoj bici - nastavlja Marković. - On je jedna od najvećih priča evropske civilizacije. A ako je Vidovdan glup i nazadan, onda to važi i za Termopile. Ali, nije tako. I Kosovska i Termopilska bitka su - veličanstvene! Jer pričaju o borbi za slobodu po svaku cenu. Štaviše, Kosovski boj je još dramatičniji i gotovo da nema dramatičnije bitke u svetskoj istoriji. Dovoljno je pomenuti da su u njoj poginula dva vladara - Lazar i Murat.


Pre 627 godina, Lazarev izbor nebeskog carstva i žrtve za više vrednosti i slobodu po svaku cenu, učinili su Vidovdan mitskim danom. U novijoj prošlosti, pak, dramatični događaji koji su se desili baš 28. juna, samo su ojačali njegovu simboliku ključnog datuma srpske istorije. Niz je dobro poznat - od mitskog izbora za carstvo nebesko donetog na polju između Laba i Sitnice, preko Principovog pucnja u gradu na Miljacki, do uspona i pada Slobodana Miloševića i otvaranja pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Moglo bi se raspravljati da li je reč o usudu, sudbini ili prostoj slučajnosti, ali svi ovi događaji učinili su da se svaki Vidovdan u Srbiji dočekuje sa ponosom, ali i sa zebnjom od budućih izazova.

Ljudi generalno, a Srbi možda ponajviše, skloni su da istorijska dešavanja tumače kao zbir prirodnih, objašnjivih, ali i magijskih i neuhvatljivih sila. Zvale se one sudbina, usud, klet, Božija volja ili samo neminovnost, tek Vidovdan je od svih naših praznika najbogatiji mitologijom i verovanjima.

- Zvanično proglašenje kneza Lazara za svetitelja 1892. godine u vidovdanski kult unelo je crkveni, pravoslavni element, iako se u njemu prepoznaju i tragovi paganske prošlosti, koji su, tihi i prikrivani, opstali do danas - kaže Vesna Marjanović, etnolog.

- Kosovska komponenta u slavljenju Vidovdana novijeg je datuma. Nastala je u 19. veku, u vreme romantizma i buđenja nacija. To je objedinilo mnogo starih narodnih običaja posvećenih proleću, kult mrtvih i legendu o velikoj bici protiv Turaka. Kao takav, kosovski mit je bio moćno sredstvo u nacionalnom oslobođenju i stvaranju nove srpske države. A, do početka 19. veka Vidovdan je proslavljan u znaku narodnih verovanja u kult mrtvih i početak letnjeg životnog ciklusa.

- Period posle Vaskrsa bio je vreme poštovanja pokojnika - objašnjava dr Marjanović. - Vidovdan je pripadao nizu letnjih praznika, uz Đurđevdan, Ivanjdan i Trojice, koji je, osim slavljenju novog životnog ciklusa, bio posvećen i dušama umrlih. Na Vidovdan se, u zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji, a ponajviše u severnom delu Mačve, izlazilo na groblja, gde je iznošena isključivo posna hrana.

U drugim delovima Srbije, po rečima naše sagovornice, kult kneza Lazara bio je jači, pa se na Vidovdan palilo kandilo i spominjala legendarna bitka.

- Treći "sloj", obeležavanja Vidovdana čini korpus narodnih verovanja - kaže Marjanovićeva.

- Oni su vezani za čarobnjaštvo i verovanje u magična svojstva trave vidovčice i umivanje vodom. Osim toga, u jugozapadnoj Srbiji još živi običaj da se za Vidovdan, iz kuće iznose ćilimi, tkani prekrivači, nošnja i razni ručni radovi da bi bili viđeni. Često se pominje i veza današnjeg tumačenja Vidovdana sa kultom slovenskog boga Svetovida, ali etnolozi tu vezu ne mogu da potvrde.



DRŽAVNI PRAZNIK OD 1889.

ZA državni praznik, Vidovdan je prvi put proglašen 1889. godine, na 500. godišnjicu Kosovskog boja, kada je upriličena i proslava miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića u manastiru Žiča. Kao nacionalni praznik slavio se i u Kraljevini Jugoslaviji, a u red državnih praznika vraćen je 2001. godine i obeležava se radno. U školama se na ovaj dan dodeljuju đačke knjižice i svedočanstva.


DVA SRPSKA MITA

- SRBI imaju dve velike nacionalne priče, dva nacionalna mita - kaže Predrag Marković. - To su Kosovski boj i Prvi svetski rat. Oni su centar naše nacionalne svesti. Govore šta je to veliko i važno u našem sećanju.


PRELOMNI VIDOVDANI

* 1389. Boj na Kosovu

* 1881. Potpisana Tajna konvencija Srbije i Austrougarske

* 1913. Napad Bugarske na Srbiju i početak Drugog balkanskog rata

* 1914. Atentat u Sarajevu

* 1919. Potpisan Versajski sporazum i okončan Prvi svetski rat

* 1921. Donet Vidovdanski ustav Kraljevine SHS

* 1948. Proglašena Rezolucija Informbiroa

* 1989. Obeleženo 600 godina Kosovske bitke, Miloševićev govorom na Gazimestanu

* 1990. Usvojenim amandmanima na Ustav Hrvatske, Srbi više nisu bili konstitutivni narod u Hrvatskoj

* 2001. Slobodan Milošević izručen Haškom tribunalu

* 2006. Crna Gora postala 192. članica UN

* 2013. Evropski savet usvojio preporuku Evropske komisije da otvori pristupne pregovore sa Srbijom.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2019, 19:33
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
VELIKI CRKVENI PRAZNIK

NA VIDOVDAN JE STROGO ZABRANJENO RADITI OVE DVE STVARI: Mnogi ovo ne znaju, PA IH PONESE!

Vidovdan spada u nepokretne crkvene praznike, a po Starojulijanskom kalendaru koga se pridržava Srpska pravoslavna crkva uvek pada na 15. jun. Formalno, slavi se sedam mučenika za veru, ali suštinski važniji su nam Kosovo ili narodna verovanja

Slika

Danas je Vidovdan, veliki crkveni dan, jedan od najvažnijih istorijskih datuma za Srbe, ali i dan za koji se vezuju mnoga narodna verovanja. Da li znate šta sve danas treba da se radi da bi vam se "otvorile oči", a šta nikako ne?

Vidovdan spada u nepokretne crkvene praznike, a po Starojulijanskom kalendaru koga se pridržava Srpska pravoslavna crkva uvek pada na 15. jun. Formalno, slavi se sedam mučenika za veru, ali suštinski važniji su nam Kosovo ili narodna verovanja.

Koren Vidovdana, kao i svetog Vida i ostalih svetaca je, naravno, paganski. Vid je u prehrišćansko doba smatran vrhovnim božanstvom, "Bogom nad bogovima", a svi drugi bogovi tek polubogovima.

Verovalo se da je Vid svevideće božanstvo, pa se kasnije nastali Vidovdan smatra i praznikom za oči, odnosno praznikom koji "otvara oči".

Veza Vidovdana s vidom manifestovala se i u narodnoj medicini. Uoči praznika ili na praznik izjutra, brali su travu zvanu vidovčica, stavljali je u vodu i njome se umivali. Činili su to zato da preko godine ne bi bolovali od očiju. Ponegde su vidovčicu čuvali i koristili onda kada bi im oči obolele.

Bilo je, na primer, veoma važno šta će se toga dana videti. Ono što bi čovek tada video, u tome bi, po opštem uverenju, kasnije imao uspeha.

U selima pod Fruškom gorom, na primer, na praznik izjutra seljaci su se umivali rosom i pri tome govorili: "Oj Vidove, Vidovdan, što ja očima video, to ja rukama stvorio."

Sličan običaj zabeležen je i kod Banatskih Hera. Tamo su majke na Vidovdan dovodile svoje kćerke do plota, a ove bi se obraćale svecu: "Vido, Vidovdane, što god očima vidim, sve da znam raditi".

U nekim su krajevima iznosili na videlo svoje tapije i obligacije, u drugim su vadili novac iz kase i brojali ga.

Bilo je mnogo postupaka te vrste.

Vidovdan kroz vekove: Šta se sve Srbima dogodilo

Na Vidovdan se mogla videti i budućnost. Toga dana se mnogo gatalo i proricalo. Kao i u nekim drugim prilikama, činile su to najčešće devojke nadajući se da će videti budućeg izabranika.

U Bosanskoj krajini devojke su uoči Vidovdana brale crveno cveće vid, kao i modru vidu. Ubrano cveće pred spavanje su stavljale pod jastuk i govorile: "O moj Vide, viđeni, o moj dragi suđeni, ako misliš jesenas (da me prosiš), dođi večeras, u prvi sanak na sastanak." Verovale su da će se to i dogoditi, da će im budući muž doći u san.

U okolini Vlasenice devojke su uoči praznika brale vidovu travu i pripremale još ponešto.

Nalivale su vodu u lonac koji je kupljen bez pogađanja, zatim uzimale malo hleba i soli, detelinu sa četiri lista i jednu tkanicu koju bi prebacile preko lonca. Po završenim pripremama, devojka bi pre spavanja rekla: "Sveti Vide i vidova travo, otvorite mi oči da vidim svoga suđenoga. Ako je daleko, evo mu detelina od četiri krila, neka k meni doleti; ako je gladan, evo mu soli i hljeba, neka se najede; ako je žedan, evo mu vode, neka se napije; ako ne može preko vode preći, evo mu ćuprije (misli na tkanicu), neka pređe."

VIDOVDAN I KOSOVSKI BOJ

Zbog toga što se jedan od najvažnijih događaj u srpskoj istoriji - Kosovski boj, odigrao na Vidovdan 1389. godine, prepliću se istorijska zbilja i narodni običaji i verovanja, pa se kosovski mit razvijao uporedo s paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida.

"Caru", odnosno knezu Lazaru u zasluge se pripisuju i slanje izaslanstva sa monarhom Isaijom u Carigrad sa molbom da se skine anatema sa srpskog naroda, obnova manastira Hilandara i Gornjaka, ktitorstva nad mnogobrojnim crkvama i manastirima, kao i otpor turskim osvajanjima.

Po interpretaciji koja se vezuje za tradiciju i mit Kosovskog boja, sudar vojski srpskih i bosanskih velikaša protiv vojske turskog cara na Kosovu polju je trebao da se desi na dan kada treba da se vidi ko je vera, a ko nevera. Po tom mitu se od tada taj dan naziva Vidovdanom.

Kneza Lazara Srbi ne pamte samo po hrabrosti u bici na Kosovu, veći i po zadužbinarstvu jer je za života izgradio mnoge manastire i crkve.

Knez Lazar Hrebeljanović, rodom iz Prilepca kod Novog Brda, bio je jedan od plemića cara Dušana. Posle smrti Dušanovog sina, cara Stefana Uroša, patrijarh Jefrem krunisao ga je za srpskog cara.

Vladao je od 1371. do 1389. godine i proglasio se za "gospodara svih Srba", iako je bio samo jedan od ravnopravnih i sukobljenih velikaša.

Posle Kosovskog boja telo cara Lazara sahranjeno je u Prištini a potom preneto u njegovu zadužbinu - manastir Ravanicu kod Ćuprije.

Kada je počela seoba Srba, narod je sa sobom nosio i njegove svete mošti i sklonio ih u manastir Ravanicu na Fruškoj gori. Za vreme Drugog svetskog rata 1942. godine telo mu je preneto u Beograd, odakle je 1988. godine premešteno ponovo na Kosovo u manastir Gračanicu. Odatle je 1989. godine preneto u Lazarevu zadužbinu manastir Ravanicu kod Ćuprije, gde i danas počiva.

U srpskom narodu Vidovdan je i dan žalosti, pa je zadržan običaj da se na ovaj dan ne prave slavlja, ne igra i ne peva.


espresors

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2019, 19:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
SRPSKI PRAZNIK

SVI SLAVIMO VIDOVDAN: A nemate pojma ko je u stvari bio SVETI VID! (FOTO)


Vidovdan je jedan od najvećih srpskih praznika koji nije proistekao iz poštovanja prema Svetom mučeniku Vitu (Vidu) već zbog toga što se na dan pomena ovog svetitelja odigrao Kosovski boj - srpska tragedija, mit i zavet

Resized Image - Click For Actual Size

Srpska pravoslavna crkva Svetog kneza Lazara liturgijski proslavlja od 1892. godine, toga dana proslavlja Svete mučenike: Vita, Modesta i Kriskentiju, Svetog proroka Amosa, Prepodobnog mučenika Dula, Svetog Jefrema - patrijarha srpskg i Blaženog Avgustina - episkopa Iponskog, prenose beogradski mediji.

Vidovdan je jedan od najvećih srpskih praznika koji nije proistekao iz poštovanja prema Svetom mučeniku Vitu (Vidu) već zbog toga što se na dan pomena ovog svetitelja odigrao Kosovski boj - srpska tragedija, mit i zavet.

Sveti Vit koga danas praznuje SPC, po hagiografskim i ikonografskim izvorima i jednom zapisu iz 7. veka, bio je sin uglednog senatora sa Sicilije. Još u ranom detinjstvu je zbog snažne vere u Hrista stekao isceliteljsku moć, vođen anđelima koji su mu se javljali. Njegov otac Ilasije, na razne načine je pokušavao da odvrati sina od hrišćanstva i nije odustao ni kada mu je Vit čudesno povratio vid.

Očevom naumu da ga ubije, Vit je Božjom voljom uspeo da pobegne u Lukaniju sa svojim vaspitačem Modestom i dadiljom Kriskentijom, koji su bili hrišćani.

Posle nekog vremena nečisti duh je obuzeo sina cara Dioklecijana i zapretio da neće napustiti dečaka dok u Rim ne dođe Vit Lukanijski. Vit biva pronađen i doveden u prestonicu gde je iscelio carevića, ali kako nije želeo da prinese žrtvu paganskim bogovima, njena i njegove pratioce podvrgnute mučenju. U najstrašnijim mukama javi im se anđeo i čudesno ih odnese u Lukaniju. Vit se pomoli Gospodu da primi duše troje sastranika i molba mu bi uslišena. Tri dana kasnije, uglednoj hrišćanki Florenciji Vit se javio, ona je pronašla njihova tela i sahranila ih u mestu Marijanus.

Svetog Vita Srbi su poštovali u srednjem veku, a jedan od najstarijih dokaza je njegovo pominjanje zajedno sa Modestom i Kreskentijom u "mesecoslovu" Miroslavljevog jevanđelja koje je napisano krajem 12. veka za kneza Miroslava, Nemanjinog brata.

Sveti Vit se pominje i u srpskim hagiografskim izvorima koji su nastali po stvaranju autokefalne Srpske crkve.

Služba Svvetom Vitu pojavljuje se u dva srpska mineja iz vremena kralja Milutina koji se čuvaju u ruskim rukopisanim zbirkama. Verovatno i takozvano Dečansko četverojevanđelje, u kome se takođe u mesecoslovu pominje Vit, potiče iz Milutinovog vremena, koje je ruski konzul Giljferding 1857. godine na proputovanju kroz staru Srbiju odneo iz Dečana u Sankt Pterburg.

U Zahumlju se nalazilo u sastavu srpske države do vladavine kralja Stefana Dečanskog, crkva Svetog Vita nalazila se u Drijevima, srednjevekovnom trgu na Neretvi.

U svetoarhanđelskoj povelji cara Dušana izdatoj 1347./1348. godine, pominje se crkva Svetog Vita kod sela Kupelnika, metoha carske zadužbine u Donjem Pilotu koje se prema nekim izvorima nalazilo zapadno od Dušanove prstonice - Prizrena.

O poštovanju Svetog Vita govore i srednjevekovne predstave na freskama, jedna od najstarijih predstava nalazi se u Pećkoj Patrijaršiji u crkvi Bogorodice Odigitrije, koja je nastala oko 1335. godine u delu gde se nalazi kivot ktitora, arhiepiskopa Danila Drugog, naslikan sa najpošotovanijim svetim vračima (lekarima) svetim Kozmom, Damjanom, Pantelejmonom i Jermolajem.

Veruje se da je Sveti Vit bio naslikan u Veluću, nekoliko godina pre Kosovskog boja, zatim u crkvi Sv Đorđa u Starom Nagoričanu. Kult Sv Vita počinje da slabi početkom 15. veka, jer se u srpskim tipicima i minejima za 15, odnosno 28. jun, na dan Svetog Vita pojavljuje PAMJAT - u spomen pogibije Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju, koja je doprinela da se ima Sv Mučenika Vita u srpskom narodu ne zaboravi.

Srpska pravoslavna crkva Svetog kneza Lazara liturgijski proslavlja od 1892. godine, toga dana proslavlja Svete mučenike: Vita, Modesta i Kriskentiju, Svetog proroka Amosa, Prepodobnog mučenika Dula, Svetog Jefrema - patrijarha srpskg i Blaženog Avgustina - episkopa Iponskog.


espreso.rs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2019, 19:41
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Narodna verovanja: Ove stvari morate da uradite na Vidovdan ako želite da budete zdravi i srećni

Znate li zašto danas treba da jedete zrelo voće?

Slika

Vidovdan je jedan od najvećih srpskih praznika, a osim verskih krase ga i narodna verovanja. Ona su različita od kraja do kraja Srbije, a evo koja su najzanimljivija.

Srpska pravoslava crkva i vernici danas slave Vidovdan, jedan od najznačajnih praznika srpskog naroda.
Ovaj dan je poseban i zanimljiv zato što se prepliću istorijske činjenice sa naraodnim običajima i verovanjima oličenim u razvoju kosovskog mita uporedo sa paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida, koji je smatran vrhovnim božanstvom - “Bogom nad bogovima” a svi drugi bogovi tek polubogovima.

Među Srbima i svim Slovenima se verovalo da je Vid svevideće božanstvo, pa se Vidovdan smatra praznikom za oči, odnosno praznikom koji “otvara oči”.

Slika

Brojni običaji su vezani za današnji dan, a ovih se i danas Srbi drže.

Na Vidovdan se proriče i gata, najčešće uz pomoć trave vid, poznate u narodu i kao vidac, vidić, vidovka, vidovčica. Tako devojke često prizivaju vrhovno božanstvo – svetog Vida.

U nekim krajevima Šumadije vidovčica, trava sićušnog prelepog svetlocrvenog cveta, bere se zorom, pre sunca, a u drugim krajevima s večeri. Obično to rade devojke udavače i potapaju je u vodu, pa se ujutru cela porodica umiva radi očnog vida, da ih preko godine ne bi bolele oči.

Na Vidovdan se ne radi u polju, da bi kukuruz zametnuo klipove, niti u vinogradu, da se grožđe ne sasuši i otpadne.

Tog dana bi trebalo probati i zrelo voće, kako bi godina bila zdrava.

Resized Image - Click For Actual Size

Na Vidovdan bi trebalo započeti i ručne radove, pletenje i vezenje.

U Šumadiji i još nekim krajevima je običaj i da se na Vidovdan iznose stvari iz kuće da se “provetre zbog moljaca”.

Na Homoljskim planinama se veruje da godina može da omane ako na Vidovdan nema oblaka, u Gruži da “ptica kukavica koja počinje na Mladence da kuka za kosovskom pogibijom, prestaje da kuka od Vidovdana”, a u Šumadiji da na “Vidov dan, u gluvo doba noći, sve vode na Kosovu poteku crvene kao krv”, a krvlju kosovskih junaka obojeni su i kosovski božuri.

U okolini Vlasenice je običaj da devojke, ubravši vidovu travu, naliju vodu u lonac koji su kupile bez pogađanja, uzmu malo soli, hleba, detelinu sa četiri lista i jednu tkaninu koju prebace preko lonca i pred spavanje prozbore: “Vide, Vide! Tako ti soli i hleba, zemlje i neba, kaži mi ko će mi biti suđen, dovedi ga na san”.


(Telegraf.rs)

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 11 Jan 2020, 22:49
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
ZNATE ZA KOSOVSKI BOJ I ATENTAT U SARAJEVU, ALI DRUGI DOGAĐAJI SU OD VIDOVDANA NAPRAVILI NAJVAŽNIJI DAN U SRPSKOJ ISTORIJI

Vidovdan nije ni Božić, ni Nova godina, ni rođendan, ni Uskrs. Ima u Srbiji i značajnijih i većih praznika nego što je to ovaj. Ipak, u istoriji i kolektivnoj svesti našeg naroda nema datuma kao što je 28. jun.

Slika

Značaj Vidovdana u srpskoj tradiciji nije toliko religijski (srpska crkva je tek krajem 19. veka uvrstila ovaj praznik u svoj kalendar), koliko istorijski, a čak i oni koji kroz život idu neopterećeni nacionalnom prošlošću i mitovima, ne mogu da zanemare mesto koje 28. jun ima u kolektivnoj svesti srpskog naroda.

Sudbonosni događaji koji su se odigrali na Vidovdan

Slika
FOTO: WIKIPEDIA

U vremenima mnogo starijim od pojave hrišćanstva, na današnji dan Srbi su slavili Svevida, jednog od najvećih i najpoštovanijih bogova starih Slovena. Tragovi nekih od ovih običaja zadržali su se do današnjih dana, i poznajemo ih kao “vidovdansku tradiciju”.

U novijoj, zabeleženoj istoriji, 28. juna 1389. godine odigrala se legendarna bitka na Kosovu kada se vojska kneza Lazara sukobila sa Turcima. I iako o ishodu samog boja i do danas postoje rasprave, neosporno je da je tada stvoren mit oko koga će se kasnije graditi srpski nacionalni identitet sve do današnjih dana.

Istorijski, tog dana su poginuli knez Lazar Hrebeljanović, Miloš Obilić kao i većina srednjovekovnog srpskog plemstva, a Vuk Branković je postao ličnost o čijoj će “izdaji” učiti generacije.

Šest vekova kasnije, 28 juna 1914. godine pripadnik Mlade Bosne, Gavrilo Princip, ubio je u Sarajevu austrougarskog nadvojvodu, prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu ženu Sofiju. Bila je to varnica koja je pokrenula najveće razaranje koje je svet do tada video – Prvi svetski rat.

Veliki rat je zvanično završen tek pet dugih godina kasnije. Potpisan je Versajski sporazum između Antante i Nemačke. Opet je bio – Vidovdan, 28. jun 1919. godine.

Prvi ustav ujedinjene južnoslovenske države – Kraljevine SHS donet je na današnji dan 1921. godine. Vidovdanskim ustavom novonastala država proglašena je ustavnom, parlamentarnom i naslednom monarhijom sa dinastijom Karađorđević na čelu, a Srbija je dobila još jedan “istorijski Vidovdan”.

Dan teških odluka

Slika
FOTO: WIKIPEDIA

“Sudbonosna kob” ovog datuma pratilo je i komunističku vlast nakon Drugog svetskog rata. Upravo na današnji dan na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija – Informbiroa.

To je značilo i formalni raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv njenog rukovodstva, koje su usledile, trajale su do 1955. a raskid sa Staljinom na ovim prostorima je slobode i života koštao hiljade ljudi.

U nešto novijoj istoriji, 28. juna 1989. godine, na Gazimestanu, na Kosovu je obeležena 600-godišnjica Kosovske bitke. Mnogo manje nego to, u svesti ljudi je ostao govor koji je tom prilikom održao Slobodan Milošević.

Ovaj događaj mnogi istoričari označavaju kao početak uspona ovog političara kao “neprikosnovenog vođe”, kao i mesto buđenja “srpskog nacionalizma”. Najčešće je kritikovana Miloševićeva rečenica iz govora: “Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve nisu isključene”.

Ako je Vidovdan 1989. godine bio dan uspona Slobodana Miloševića, Vidovdan 2001. je svakako bio dan njegovog konačnog pada. Poslednji u nizu “sudbonosnih datuma” u srpskoj istoriji zbio se pre petnaest godine kada je bivši predsednik SR Jugoslavije izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Hagu, kao prvi šef države koji je predat tom međunarodnom sudu.


_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 62 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker