Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 18:46


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 12 Jun 2013, 07:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Gračanica: Počele „Vidovdanske svečanosti“

Centralna svečanost, parastos kosovskim junacima, po tradiciji, održaće se 28. juna, kraj spomenika na Gazimestanu

Slika

OTVARANjEM likovne kolinije u ponedeljak uveče su u Gračanici otpočele 24. Vidovdanske svečanosti. Centralna svečanost, parastos kosovskim junacima, po tradiciji, održaće se 28. juna, kraj spomenika na Gazimestanu.


- Vidovdanske svečanosti su veoma značajne za srpski živalj na Kosmetu jer ova manifestacija okuplja srpsku kulturnu elitu - ističe, za „Novosti“, Aleksandar Dunđerin, rukovodilac sektora za kulturu u Kancelariji za KiM.

Vidovdansko pesničko bdenije tradicionalno je zakazano za 27. jun u porti manastira Gračanica, a očekuje se dolazak poznatih pesnika iz Srbije, RS i Crne Gore. Istoga dana biće dodeljene književne nagrade „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Gračanička povelja“, „Pero Despota Stefana Lazarevića“ i „Kondir Kosovke devojke“, kao i nagrade za likovno stvaralaštvo, „Zograf Longin“ i „Dimitrije Popović“. I ove godine održaće se i brojni koncerti, pozorišne predstave i tribine, a kao specijalni gosti najavljeni su Sergej Ćetković, kabare Gorana Sultanovića, Slobodan Trkulja, „Balkanika“ ...

Srpska drama Narodnog pozorišta u Prištini izvešće dve predstave u Domu kulture, dok će gost svečanosti biti i beogradski glumac Nebojša Dugalić. Svoju izdavačku delatnost predstaviće Matica srpska i „Prometej“ iz Novog sada, odnosno Srpska književna zadruga iz Beograda.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 16 Jun 2013, 14:07
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vidovdan prati srpski narod

Kroz vekove 28. jun je bio važan, često i koban datum za Srbe. Ništa ne simbolizuje našu istoriju kao Kosovski boj

Slika

KROZ vekove, Vidovdan je bio i ostao sudbinski dan za srpski narod. Jer, 28. juna (15. juna po julijanskom kalendaru) često se lomila istorija na ovim prostorima, a vidovdanski usud prati nas, izgleda, i danas. Slučajno ili ne, upravo na praznik koji je još od Kosovskog boja temelj nacionalnog identiteta Srba, iz Brisela bi trebalo da stigne odgovor da li ćemo dobiti datum početka pregovora sa EU.


- Vidovdan je, jednostavno, najvažniji datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i osnov njegove duhovnosti i patriotizma. To što su se kasnije, nekada namerno, a nekada slučajno, na ovaj dan desili veliki istorijski događaji, samo je pojačavalo mit o Vidovdanu - objašnjava istoričar Dragan Petrović.

Prema mišljenju istoričara Momčila Pavlovića, u istoriji Evrope nije bilo mnogo tako spektakularnih bitki kao što je Kosovski boj. Bitka u kojoj su poginula oba vladara!

USPON I PAD JUGOSLAVIJE

IAKO se Versajski mir sa Nemačkom sasvim slučajno odigrao 28. juna 1918. godine, on na najbolji način simbolizuje kraj Prvog svetskog rata, s obzirom na to da je rat i počeo napadom na Srbiju. Istog dana dve godine kasnije donet je Vidovdanski ustav Kraljevine SHS, a već u procesu stvaranja najvišeg pravnog akta buduće Jugoslavije bili su vidljivi potencijalni politički sukobi koji će razarati zemlju narednih decenija. I kraj jugoslovenske priče je počeo na Vidovdan. Amandmanima na Ustav Hrvatske srpski narod je 28. juna 1990. prestao da bude konstitutivni narod ove republike. Rezolucijom 60/264 Generalne skupštine UN, Crna Gora je 28. juna 2006. godine postala nezavisna država.
- Takav boj je bio predodređen da postane mit. Nijedan drugi događaj ne simbolizuje srpsku istoriju kao Kosovski boj. Kroz vekove on prati Srbe - priče o herojstvu, žrtvovanju, opredeljenju za carstvo nebesko umesto carstva zemaljskog, poraz iz koga smo se duhovno uzdigli i obnovili državu. Stradanje srpskih boraca na Kosovu je poistovećeno sa Hristovim stradanjem i osnovnim idejama hrišćanske vere - ističe Pavlović.

Mnogo puta u istoriji, Srbija je na Vidovdan morala da bira između Istoka i Zapada. Tako je 1881. godine potpisana Tajna konvencija sa Austrougarskom, po kojoj je, u zamenu za ekonomsku i spoljnopolitičku potčinjenost Beču, srpska država dobila međunarodno priznatu nezavisnost.

Kosovski mit je doprineo da ostvarimo važne pobede u balkanskim ratovima, a na njegovim krilima je 28. juna 1914. godine i Gavrilo Princip ubio Franca Ferdinanda, koji je mislio da će dolaskom u Sarajevo na Vidovdan poniziti neposlušne Srbe u Austrougarskoj.

- Vidovdan je u očima protivnika Srba bio i ostao dan kada na simboličan način mogu da prete ili ponize Srbiju. Nema sumnje da su se pojedini događaji namerno odigrali upravo na ovaj dan - smatra Dragan Petrović. - Svedoci smo da i danas simbolika igra veliku ulogu, pa tako pojedini istoričari sa Zapada uoči stogodišnjice Sarajevskog atentata pokušavaju da revidiraju prošlost, Gavrila Principa proglase teroristom, a Srbiju označe kao krivca za izbijanje Prvog svetskog rata.

I savremena politička drama Srbije je počela i završila se na Vidovdan. Na ovaj datum 1989. godine Slobodan Milošević je na Gazimestanu izrastao u nacionalnog vođu i poveo Srbe u događaje za koje, pokazalo se, ni on ni oni nisu bili spremni. Tačno 12 godina kasnije Milošević je izručen sudu u Hagu.


LAZAREVE KNJIGE

KOLIKI je uticaj, makar u prošlosti, Vidovdan imao na Srbe najbolje pokazuju svedočenja Osmana efendije, koji je optuživao Karađorđeve ustanike 1806. da u rukama stalno nose knjige kneza Lazara i da je on podstrekač bune u njihovom razumu. Vidovdan je za državni praznik proglašen 1889. godine, na 500. godišnjicu Kosovskog boja, kada je upriličena i proslava miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića u manastiru Žiča. Kao nacionalni praznik opstao je sve do dolaska komunista na vlast. Danas je Vidovdan pre svega datum kada se sećamo onih koji su dali život za Srbiju.

Vidovdan se i danas nameće kao datum koji će opredeliti našu sudbinu. Čeka se odluka iz Brisela.

DA LI SLAVIMO PORAZ?

KRITIČARI kosovskog kulta često govore da je Vidovdan kao datum naopak, jer se slavi poraz.

- Sa jedne strane, rezultat bitke je bio nerešen, jer su poginula oba vladara. Međutim, zbog brojčano slabije srpske strane, bitka je imala teže posledice po Srbe jer su dospeli u vazalan položaj. S druge strane, herojska borba je imala smisao jer je učvrstila u narodu spoznaju o potrebi otpora zavojevaču, a Srbija je imala još sedam decenija slobode, sve do 1459. godine, jer se tursko carstvo nije lako konsolidovalo - podseća Petrović.

Istoričar Čedomir Antić ističe da mnogi narodi imaju slične bitke koje obeležavaju, a koje su takođe bili porazi.

- Nisu samo Srbi nacija koja slavi ovakve događaje. Amerikanci, tako, glorifikuju bitku za Alamo i stradanje njihovog Dejvi Kroketa - podseća Antić.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 24 Jun 2013, 23:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vidovdan - dan srpskih pobeda i poraza

U istoriji srpskog naroda Vidovdan nosi višestruku simboliku, koji se smatra mitskim datumom. Kosovska legenda dala osnovni pečat narodnom verovanju u ovaj praznik tek u 19. veku

Slika
Kosovski boj, najpoznatiji vidovdanski događaj

DA je nadvojvoda Franc Ferdinand 1914. promenio plan i došao u Sarajevo samo neki dan kasnije, možda bi zadrhtala ruka Gavrila Principa. Opijen simbolikom Vidovdana, kosovskog zaveta i idejom oslobođenja, atentator, mlad i buntovan, nije imao dileme - povukao je obarač belgijskog "brauninga" i, makar na papiru, preokrenuo tok istorije.


Lazarev izbor za nebesko carstvo i ideja žrtve za više vrednosti učinili su Vidovdan mitskim danom srpskog naroda. Niz dramatičnih događaja koji su se u novijoj prošlosti odigrali 28. juna, od atentata u Sarajevu pa do mnogo očekivanog datuma za pregovore sa EU, samo su ojačali njegovu simboliku ključnog datuma srpske istorije. Zvanično proglašenje kneza Lazara za svetitelja 1892. godine u vidovdanski kult unelo je crkveni, pravoslavni element, iako se u njemu prepoznaju i tragovi paganske prošlosti, koji su, tihi i prikrivani, opstali do danas.

Nauka o Vidovdanu, međutim, kaže sledeće - kult ovog praznika nastao je zajedno sa kosovskim mitom tek u 19. veku, u vreme romantizma i buđenja nacija. On je objedinio korpus starih narodnih običaja posvećenih proleću, kult mrtvih i tek na poslednjem mestu - legendu o bici protiv Turaka. Kao takav poslužio je kao moćno sredstvo u nacionalnom oslobođenju i stvaranju države.

JEDAN DAN - TRI SVETITELjA

SRPSKA pravoslavna crkva 28. juna, po novom kalendaru, obeležava praznik posvećen i Svetom Amosu, starozavetnom proroku iz osmog veka pre naše ere. Prema predanju, ovaj svetitelj bio je zaštitnik kneza Lazara, koji ga je slavio kao krsnu slavu. Vidovdan se često dovodi u vezu sa Svetim Vidom. Prema jednoj teoriji, verovanje u slovenskog Svetovida, u prvim vekovima hrišćanstva zamenjeno je poštovanjem Svetog Vida (u katoličkom svetu Svetog Vita). Kosovskim mitom ovaj praznik je zaogrnut tek u 19. veku, od kada se proslavlja kao spomen na kneza Lazara i kosovske junake.
Da je kosovska komponenta u slavljenu Vidovdana novijeg datuma potvrđuje nam i prof. dr Vesna Marjanović, etnolog iz Etnografskog muzeja u Beogradu. Ona naglašava da je Vidovdan proslavljan u znaku narodnih verovanja u kult mrtvih i početak prolećnog životnog ciklusa.

- Period posle Vaskrsa bilo je vreme poštovanja pokojnika - objašnjava dr Marjanović. - Vidovdan je pripadao nizu letnjih praznika (Đurđevdan, Ivanjdan, Trojice), koji je, osim slavljenju novog životnog ciklusa, bio posvećen i dušama umrlih. Na Vidovdan se zato izlazilo na groblja, gde je iznošena isključivo posna hrana. U pojedinim delovima Srbije u vidovdanskim običajima nema ni najmanjeg pomena kosovskog predanja.

Sagovornica "Novosti" kaže da je u drugim delovima Srbije kult kneza Lazara bio jači, pa se na Vidovdan pali kandilo i spominje legendarna bitka. Treći sloj, po njenim rečima, jeste korpus narodnih verovanja vezanih za čarobnjaštvo - verovanje u magična svojstva trave vidovčice, umivanje vodom, ali i iznošenje pokućstva kako bi ono bilo viđeno. Iako se često pominje, teško se može naći jača veza današnjeg tumačenja Vidovdana sa kultom slovenskog boga Svetovida.

Široka simbolika Vidovdana i njegovo duhovno uporište u podvigu kosovskih junaka, žrtvovanje, pobedu u porazu i kult izbora između dobra i zla, nemetnuli su kao model vođenja naroda i države. Za profesora Bogoslovskog fakulteta Vladimira Vukašinovića polemika vezane za "nebesku i zemaljsku Srbiju" nesrećna je, nepotrebna i ne vodi nikuda.


"BOG I PRECI" U ETNOGRAFSKOM MUZEJU

VIDOVDAN i verovanja vezana za elemente ovog praznika tema je izložbe koja će 28. juna biti otvorena u Etnografskom muzeju u Beogradu. - Naziv izložbe je "Bog i preci", a osnovna ideja jeste da se na primeru Vidovdana prikaže kako narod na svoj način tumači svoju hrišćansku pravoslavnu veru, ne zanemarujući ni kult predaka - objašnjava Vesna Marjanović, kustos izložbe.

- Srbija koja nas interesuje ne može da bude ni samo nebeska ni samo zemaljska. Pošto mi nismo vera u Boga koji je samo na nebesima niti neka ideologija čoveka koji se baca kamenjem na nebo, nego vera Bogočoveka, koji je radi nas postao čovek, onda je naše opredeljenje uvek za nebozemnu Srbiju. Ona zna koje su joj vrednosti primarne, ali i koja istovremeno postoji u aktuelnom svetu i vremenu, mereći ih svojim primarnim vrednostima i svojim suštinskim opredeljenjem.

Vukašinović kaže da postoje dva pristupa životu i njegovom sadržaju - duhovni i telesni. Jedan vidi do granice tela i tla, dok drugi "dobacuje" i sa one strane zemaljskog i istorijskog - ne samo ka visini, nego i u budućnost. Pogled, kako naglašava profesor, koji se ne plaši oskudnog danas i tužnog sutra. On živi uključujući u svoje postupke mnoga prekosutra i svoju odgovornost za njih.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2013, 22:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vidovdan - Sveti Vid

Slika

VIDOVDAN, veliki srpski praznik, dan-danas budi sećanje na Kosovski boj, na korene našeg naroda, ali podseća i na moderne "legende", u surovom političkom savremenom potkusurivanju. VIDOVDAN povezuje epohe, sa svim svojim veseljima i stradanjima, u celinu koja je u silnim pesmama i pričama opevana.
VIDOVDAN je u narodu poznat i kao Dan svetlosti i za njega su vezane razne legende. Praznuje se 15. ili po novom kalendaru 28. juna, a Sveti Vid u vreme starih Slovena bio je božanstvo koje pripada kultu prirode i vegetacije, iz vremena pre hrišćanstva. Kao mnogi bogovi iz paganskog perioda (mada se neki istraživači kulturne baštine Srba ne bi složili da je bilo mnogobožačko, jer smatraju da su imali vrhovnog boga, ali još nisu utvrdili kog) upisao se u novodošlo hrišćanstvo.
- Sveti Vid je prethrišćansko božanstvo, pripada Panteonu srpskih božanstava, on je vidar koji leči od svih bolesti. Kasnije je u narodu, zbog imena Sveti Vid, nastalo verovanje da leči samo bolesne oči i da su ljubavne magije vezane za tog, kasnije i hrišćanskog sveca. NJegovu funkciju lekara sa dolaskom hrišćanstva "preuzeli" su sveti vrači, Kozma i Damjan - objašnjava dr Sofija Kostić, etnolog.


Venci od cveća
Ipak, običaji iz starog vremena su ostali, najčešće u ruralnim sredinama. Doskoro su u Srbiji, Crnoj Gori i Hercegovini znali da na Svetoga Vida uveče pale vatre i da ih preskaču ne bi li se "očistili" od bolesti. Igrali su oko plamena, kao što su to i naši preci činili oko svojih svetilišta u brdima, posle spaljivanja žrtava na ruševinama starosedelačkih hramova.
Na VIDOVDAN devojke prema običaju nose vence od trava i cveća na glavama, i igraju su se kola - "tri (pet) koraka napred i dva (tri) nazad".

Dozivanje budućeg muža
Na Svetoga Vida rastu dve vrste travčica: vidovčica, jarkocrvenog malenog cveta i modra vida, sličnog cveta. Ujutru, na VIDOVDAN, ljudi peru lice u posudi ili na izvoru čija je voda posuta tim travkama za zdravi vid. Sa njima se vrača i tako što devojke uzmu oba cveta, stave pod jastuk pre spavanja uoči VIDOVDANa i kažu "Sveti Vide neviđeni, dođi dragi suđeni, dođi noćas u moj san, dođi na moj prvi sastanak". Ta devojka, kako se veruje, već će u narednih nekoliko dana upoznati budućeg muža.

Narodi severne Evrope proslavljaju ovaj praznik, ali ga zovu Sveti Vit. Posebno mesto u toj priči imaju vile Rusalke, u koje su verovali stari Sloveni, a koje su bile poznate po igranju kola. O VIDOVDANu se one preobražavaju u Rusalje, žene koje o Duhovima padaju u zanos i "razgovaraju" s pokojnicima, što pravi vezu sa novom hrišćanskom verom, jer 28. juna često padaju Duhovi.
- Za taj dan je karakteristično obredno kupanje. Higijena, kao i kod svih naroda, nije bila puno poštovana, pogotovo zbog čestih ratova i zbegova. Zato su se na dan Svetog Vida vernici trudili da budu čisti, odlazeći na obližnje izvore, gde su devojke ostavljale crvene končiće i vunicu na okolnom kamenju. To niko nije dirao, znalo se da je to amajlija za dobro zdravlje - priča Kostić.

Vekovni turski jaram
VIDOVDAN se u srpskom narodu veoma cenio. Kupovana je nova odeća, proslavljali su u kući i na ulicama, deca u školama pisala su pesme, slično kao što je danas običaj na Svetog Savu.
Slava Svetog Vida održana je do današnjih dana, ali se ta simbolika praznovanja izmenila. Od kulta prirode i božanstva koje čuva zdravlje, postao je najvažniji datum srpske istorije 1389. godine, kada se odigrala bitka između srpske i turske vojske na Kosovu polju.

Rusalke oplakuju Lazara
Jedna od legendi oko boja na Kosovu potiče sa planine Rogozne u Raškoj, gde se nalazi Rusalijsko groblje. Žene i verenice izginulih ratnika tu su se okupljale, dolazeći uoči VIDOVDANa. Od zalaska sunca do zore išle su po okolnim selima, a po noći vikale i lutale žaleći poginule junake.
Govorile su da su vile Rusalke (u koje su verovali još stari Sloveni). Narod ih je darivao, a one su sve što dobiju palile pred zoru. Oko velike vatre igrale bi kolo celog dana, prekidale su samo kad neka padne u nesvest ili izdahne, pa bi nastavile.

Propast srpskog carstva, smrt kneza Lazara Hrebeljanovića i gotovo celokupne srpske vlastele i turski jaram sledećih vekova ima posebnu težinu, jer je, prema podacima iz enciklopedija Kraljevine Jugoslavije, u Kosovskom boju učestvovalo između 35.000 i 40.000 srpskih i stotine hiljada turskih vojnika.
- Mnogi ljudi ni ne znaju tačno o čemu se radi, pa VIDOVDAN povezuju isključivo sa Kosovskom bitkom, jer se baš na taj dan 1389. godine održala krvava borba, u kojoj je poginulo mnogo Srba. Trebalo bi obratiti pažnju da se istorijski događaji ne planiraju, već se samo dogode. Osvajački ratovi su čudni, pa se potrefilo da se presudna bitka odigra baš tada. Smatram da bi VIDOVDAN trebalo skloniti, a ne sjedinjavati sa istorijskim događajima - kaže Sofija Kostić.

Krv junaka u rekama

Posle krvoprolića, više se na taj dan nije pevalo, niti slavilo, izbegavalo se veselje. Postoji legenda da noću, dok svi spavaju, kosovskim rekama poteče malo crvene krvi junaka koji su tu poginuli. Od bitke na taj dan narod oplakuje gubitak samostalnosti koju je država imala u srednjem veku, te pogibije čitavih pokolenja, što crkva poštuje, pominjući njih i sve one koji su kasnije stradali u ratovima na svojim služenjima tog dana. VIDOVDAN je svenarodni dan žalosti za žrtvama ratova. Bog obilja i rata
Nemački sveštenik Helmold zapisao je u svojoj hronici u 12. veku da se vrhovni bog severozapadnih Slovena, u stvari, zove zove Svetovid. To je bio bog svetlosti, obilja i rata, a postojao je i Vidov hram na ostrvu Rigen, u kome su na dan boga Vida, koji pada na kraju žetve, "iz svih slovenskih krajeva prinošene žrtve".
Ovo božanstvo, čiji kip su hrišćani srušili i spalili ne bi li uništili paganski kult, u isto vreme pominje i katolički sveštenik i sekretar danskog kralja Saks Gramatikus i naziva ga Svantovitus.

VIDOVDAN je 1913. godine odlukom tadašnjih vlasti postao i dan kada će se davati počast svim ratnicima koji su poginuli od 1912. do 1918. godine.
- VIDOVDAN se u doba komunizma nije slavio, kao ni drugi važni nacionalni i verski praznici. Zato je utisak da se VIDOVDAN, kao i ostali datumi važni za srpski narod, obnavlja i ponovo uspostavlja vezu sa onim što je bilo. To je ono što bi trebalo znati kada se pitamo zašto je jedan datum u očima ljudi tako važan i prisutan, zašto mu se pridaje veliki značaj. To je, u stvari, pitanje državnog i nacionalnog identiteta, pitanje jednog sećanja koje je bilo zapostavljeno i koje se na nov način čita i uspostavlja - priča Ratko Božović, kulturolog.

Izručivanje Tribunalu
VIDOVDAN je u novijoj istoriji povezan i po najpoznatijem haškom optuženiku. Slobodan Milošević, nekadašnji predsednik bivše Jugoslavije, izručen je Sudu za ratne zločine u Hagu upravo na VIDOVDAN.
Socijalisti su taj potez novih vlasti žestoko kritikovali, nazivali "izdajom i to na najveći srpski praznik", pogotovo zato što tada nije postojao Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, a Ustavom je bilo zabranjeno izručivanje jugoslovenskih državljana.


SEćANJE NA VEKOVNE ŽRTVE

Povodom 614. godina od Kosovske bitke liturgiju u manastiru Gračanica služio je njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle, u sasluženju sa vladikama raško-prizrenskim Artemijem i zahumsko-hercegovačkim Atanasijem.
Pred oko 1.000 vernika vladika Atanasije Jeftić u besedi rekao je između ostalog da su Srbi "narod slobode, pravde i uspravnosti". - Pored slabosti svojih koje imamo, da smo ljudi od krvi i mesa, od bola, od živaca, od suza, ali smo ljudi uspravni. Gledamo uspravno i pokazujemo svoje lice i gledamo u strašne dane pre četiri godine juna meseca, kada je nastupilo strašno stradanje, kad se svakodnevno krv lila u Gračanici. I danas kao da gledam svoje ruke krvave kad sam sahranjivao ovde, a patrijarh na drugom mestu, a vladika Artemije na trećem, a Amfilohije na četvrtom. Svakodnevno su padale žrtve, ali smo opstali i opstaćemo - rekao je vladika Atanasije.

Parastos na Gazimestanu
Oko podneva na Gazimestanu je NJegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle služio parastos žrtvama od Kosovskog boja, pa do danas koji su svoje živote izgubili na Kosovu.
- Srpski narod živi na Kosovu, ne da bi otimao tuđe, ne da bi gazio tuđu slobodu i svoju veru nametao nekome, već zato što želi da odbrani svoje. Zato su i preci naši izašli na Kosovo pre 614 godina i živote svoje položili. Gospode, pomozi nam na Kosovu da se uvek sećamo tvojih reči - ko izdrži do kraja, taj će se spasiti - rekao je patrijarh Pavle.

Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević izjavio je novinarima da je srećan što se na VIDOVDAN nalazi sa suprugom na Kosovu. - Veoma je važno da ljudi na Kosovu poštuju jedni druge, da bude mir i da se uspostave demokratija i ljudska prava. Srpski narod treba da ostane na Kosovu i mislim da na Kosovu ima mesta za sve. Bolje je da radimo svi zajedno, kao što se radi u evropskim zemljama, u kojima se ljudi poštuju bez obzira na veru i naciju - istakao je prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević Obeležavanju VIDOVDANa u Gračanici prisustvovali su šef Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju Nebojša čović, član Predsedništva Skupštine Kosova Oliver Ivanović, savetnik šefa UNMIK za povratak i manjinske zajednice Nenad Radosavljević i politički lideri Momčilo Trajković, Rada Trajković i mnogi drugi.


srpskadijaspora

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 27 Jun 2014, 21:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
SLIKE PRE I POSLE SVEDOČE O TEŠKOJ TORTURI U ZATVORU

28. JUN 1914: Evo kako je izgledao Gavrilo Princip na dan atentata!

U vreme atentata član Mlade Bosne je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, u kojem je bio izložen mučenjima, što je potpuno promenilo njegov lični opis

Slika

Gavrilo Princip na Vidovdan, 28. juna 1014, izvršio je atentat austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, a ove godine navršava se 100 godina od tog veoma važnog istorijskog događaja.

U vreme atentata Gavrilo Princip je bio suviše mlad za smrtnu kaznu, pa je osuđen na dvadeset godina zatvora, gde je bio izložen mučenjima.

Slika
Foto: riznicasrpska.net

Kaznu je služio u češkom Terezinu, gde je i umro od tuberkuloze 28. aprila 1918, malo pred kraj Prvog svetskog rata. Pri kraju života je bio zbog loših zatvorskih uslova vrlo oslabio i imao oko četrdeset kilograma.

U unutrašnjosti ćelije smeštene u tvrđavi Terezin, danas samo u zid ugrađeni okovi za koje je Gavrilo Princip bio svezan, svedoče o njegovoj mučeničkoj smrti. Na zidu ispred ćelije ugrađena je skromna ploča sa imenom zatvorenika, glavnog aktera sarajevskog atentata, koji je poslužio vladajućoj monarhiji da ultimatumom Srbiji započne jedan od najkrvavijih ratova u svetskoj istoriji.


Slika
Foto: riznicasrpska.net

Retko ko je video kako je član Mlade Bosne izgledao pre nego što je otišao na izdržavanje kazne u austrougarski kazamat, a slika u vreme kada je uhapšen i ona koja se često koristi u medijima pokazuje kakvu je torturu Gavrilo trpeo u zatvoru.


U Istočnom Sarajevu otkriven spomenik Gavrilu Principu

Povodom obeležavanja stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata, danas je u novosagrađenom gradskom parku u Istočnom Novom Sarajevu otkriven spomenik Gavrilu Principu, atentatoru na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda.
Spomenik je izliven u bronzi i visok je dva metra, a njegov autor je beogradski vajar Zoran Kuzmanović.
Spomenik su otkrili srpski član Predsedništva BiH Nebojša Radmanović, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i načelnik opštine Istočno Novo Sarajevo Ljubiša Ćosić.
"Pucanj Gavrila Principa bio je pucanj za slobodu. Njegov pucanj bio je uvod u ono što su neki Evropljani pripremali godinama, a Srbi su iz tog rata izašli kao pobednici", kazao je Radmanović na ceremoniji.
On je poručio da Vidovdan "nije samo verski praznik, već i dan prisećanja na žrtvovanja i bitke za slobodu", upozorivši da danas postoje pokušaji da se prekroji istorija.
Dva entiteta u BiH, RS i Federacija BiH, odvojeno obeležavaju godišnjicu početka Prvog svetskog rata, a postoje i velike razlike u tumačenju Sarajevskog atentata.Centralna ceremonija obeležavanja 100 godina od početka Prvog svetskog rata i Sarajevskog atentata biće održana sutra na Vidovdan u Andrićgradu, u Višegradu.
U Andrićradu je za sutra najavljen veliki multimedijalni program, pozorišni i koreografski performans.


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Ophisaurus
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2014, 00:26
Korisnikov avatar
Mr. G
Mr. G

Pridružio se: 10 Feb 2014, 23:47
Postovi: 2943

OffLine
Slika



Slika

_________________
Mr. G


Vrh
Ophisaurus
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2014, 23:35
Korisnikov avatar
Mr. G
Mr. G

Pridružio se: 10 Feb 2014, 23:47
Postovi: 2943

OffLine
VIDOVDAN,DAN KADA SE IZNAD BELE KUĆE VIJORILA SRPSKA ZASTAVA



28. jula 1918, Predsednik Vudro Vilson izdao je sledeće saopštenje američkom narodu. Pročitano je u crkvama širom zemlje i objavljeno u skoro svim uticajnim dnevnim novinama. Srpska zastava je podignuta iznad Bele Kuće kao i u svim zgradama javnih institucija u glavnom gradu SAD. Poruka je glasila:




Narodu Sjedinjenih Država:

U nedelju 28. jula navršava se četvrta godišnjica od dana kada je odvažni srpski narod, pre nego da se izloži lukavom i nedostojnom progonu pripremljenog neprijatelja, objavom rata Austrougarske bio pozvan da brani svoju zemlju i svoja ognjišta od neprijatelja rešenog da ga uništi. Plemeniti je taj narod odgovorio. Tako čvrsto i hrabro oduprli su se vojnim snagama zemlje deset puta veće po broju stanovništva i vojnoj moći, i tek kada su tri puta proterali Austrijance i nakon što su Nemačka i Bugarska pritekle u pomoć Austriji, bili su primorani da se povuku preko Albanije. Iako je njihova zemlja bila opustošena i njihovi domovi razoreni, duh srpskog naroda nije bio slomljen. Mada nadjačani nadmoćnijim silama, njihova ljubav prema slobodi ostala je neumanjena. Brutalna sila nije uticala na njihovu snažnu odluku da žrtvuju sve za slobodu i nezavisnost.Primereno je da narod Sjedinjenih Američkih Država, privržen očiglednoj istini da je pravo naroda svih država, malih i velikih, da žive sopstvenim životom i da biraju svoje vlade, prisećajući se da su načela za koje se Srbija viteški borila i propatila ista ona načela za koja se zalažu Sjedinjene Države, povodom ove godišnjice izrazi na adekvatan način saosećenje sa ovim potlačenim narodom koji se tako herojski odupirao težnjama germanske nacije da dominira svetom. U isto vreme, ne bismo smeli zaboraviti ni istorodne narode velike slovenske rase – Poljake, Čehe i Jugoslovene, koji sada pod vladavinom tuđinaca, čeznu za nezavisnošću i nacionalnim jedinstvom.

Ovo se ne može obeležiti na više prikladan način do u našim crkvama.

I, zato, pozivam narod Sjedinjenih Američkih Država, svih vera i veroispovesti, da se okupe na svojim mesnim bogosluženjima, u nedelju 28. jula, u cilju iskazivanja saosećanja sa ovim podjarmljenim narodom i njihovim istorodnicima u drugim zemljama, I da prizovemo blagoslov svemogućeg Boga za njih same kao I za cilj kojem su se posvetili.

Vudro Vilson, predsednik
Bela kuća, jul 1918.


_________________
Mr. G


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2015, 22:34
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
JEDAN OD NAJPOŠTOVANIJIH PRAZNIKA U NAŠEM NARODU

DANAS JE VIDOVDAN: Ko je Srbin i srpskoga roda slavi uspomenu na kosovske mučenike!

Vidovdan se proslavlja dostojanstveno, mirno, bez veselja. U svim srpskim hramovima služi se parastos našim vojnicima palim na bojnom polju, za „krst časni i slobodu zlatnu“, ali i svim postradalim mučenicima od Kosova do danas koji su život dali na razne načine za veru pravoslavnu

Slika

U starim, prekosovskim crkvenim kalendarima današnjeg dana se praznovao sv. Vid i prorok Amos. Prorok Amos živeo je u 8. veku pre Hrista i pominje se u Starom Zavetu. Kult sv. mučenika Vida (ili Vita) je rasprostranjen kako na Istoku, tako i na Zapadu.

Otuda u narodu odomaćen naziv Vidovdan. Bio je rodom sa Sicilije, živeo je u vreme cara Dioklecijana. Postradao kao dečak za ime Hristovo. Poštovan među Slovenima, jedna ruka mu se nalazi u Pragu. U Sloveniji ima 76 hramova njemu posvećenih. Na Zapadu su ga za patrona uzeli lekari, kotlari, pivari, glumci, gluvonemi.

Međutim, kako je na današnji dan 1389. bila Kosovska bitka, u kojoj je srpski knez Lazar Hrebeljanović u odbrani slobode i vere pravoslavne mučenički postradao, već nekoliko godina posle toga događaja, ovaj dan je bio posvećen svetoj uspomeni na njega.

Slika

Sveti knez se rodio 1329. godine u Prilepcu kod Novog Brda i ženidbom sa Milicom iz loze Nemanjine postao vladar srpske zemlje oko triju Morava, kasnije i u južnijim krajevima.

Gradio je i obnavljao mnoge crkve i manastire. Sa crkvenim velikodostojnicima radio na uklanjanju anateme Carigradske patrijaršije izrečene u vreme cara Dušana. Ona je konačno 1375. ukinuta. Mnogo je pomagao svetogorske manastire, posebno Hilandar i ruski sv. Pantelejmon. Ugroženim srpskim zemljama posle Maričke bitke, 1371. pretila je opasnost od Turaka.

Do odlučujućeg okršaja došlo je na Kosovu polju, u utorak, na Vidovdan, kada je i prorok Amos, slava kneževa. Tu je pao sa većim delom svoje vojske.

Slika

Telo mu je prenošeno vekovima, iz mesta u mesto, iz crkve u crkvu, prateći tragediju i seobe Srba, osvećujući srpske zemlje i dajući snage narodu. Stiglo je do Sent-Andreje, da bi se najduže zadržalo u Vrdniku, sremskoj Ravanici.

U Drugom svetskom ratu je usled opasnosti od uništenja, 1942. odneto u Beograd, zahvaljujući zemunskom gradonačelniku, domaćem Nemcu Hansu Mozeru. Tu se nalazilo u sabornoj crkvi do 600. godišnjice Kosovske bitke, kad je svečano preneto u njegovu zadužbinu, Ravanicu kod Ćuprije.

Na ovaj dan Srpska pravoslavna crkva pominje i sve mučenike srpske, od Kosova do danas, koji su život dali na razne načine za veru pravoslavnu.

Na današnji dan, odlukom Svetog arhijerejskog Sabora Srpske crkve od 1969. godine, proslavlja se i uspomena svih novomučenika srpskih, njih 7.000, i peva im se posebna služba, koju je sastavio sv. Vladika Nikolaj.

Vidovdan se proslavlja dostojanstveno, mirno, bez veselja. Danas se u srpskim hramovima služi i parastos svima vojnicima palim na bojnom polju, za „krst časni i slobodu zlatnu“.

Kako je u toku Petrovski post, i ovog dana se ne mrsi.

(Verska informativna agencija)


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2015, 22:45
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Vidovdan - praznik srpske sudbine

Za jedan od najdramatičnijih datuma u našoj istoriji vezani mitologija i splet teških odluka. U prošlosti, a i u savremenoj istoriji, Srbija je često na Vidovdan morala da bira svoj put

Slika

VIDOVDAN će ove godine Beogradu doneti spomenik Gavrilu Principu. Pucnji golobradog mladića u Sarajevu 1914. na dan mitske bitke na Kosovu polju obeležili su evropski početak 20. veka, čime je ovaj datum u našem narodu dobio trajni sudbinski pečat. Svakog Vidovdana sećamo se kosovskih junaka, ali i svih iskušenja sa kojima se suočavao srpski narod.

Niz je dobro poznat - od mitskog izbora za Carstvo nebesko između Laba i Sitnice, preko tiranoubistva na Miljacki, pa sve do uspona Slobodana Miloševića, ali i njegovog pada. Usud, sudbina ili prosta slučajnost, svi ovi događaji učinili su da se svaki Vidovdan u Srbiji dočekuje sa ponosom, ali i sa zebnjom od budućih izazova.

Istorija ne veruje u slučajnosti, već isključivo u splet uzročno-posledičnih veza. Politika se drži balansa centara moći i njihovih uticaja. “Vjeruju” sociologije su društveni odnosi, koji upravljaju događajima. Ljudi generalno, a Srbi možda ponajviše, skloni su tome da tok vremena tumače kao zbir prirodnih, objašnjivih, ali i magijskih i neuhvatljivih sila. Zvale se one sudbina, usud, klet, Božija volja ili samo neminovnost, tek Vidovdan je od svih naših praznika najbogatiji mitologijom i verovanjima.

Sastavni deo ovog praznika je kosovski mit. On je neraskidivo povezan sa idejom samožrtvovanja za višu vrednost, idealom mučeništva i opredeljenjem za večno i duhovno, naspram prolaznog i materijalnog. Opredeljenje kneza Lazara za Carstvo nebesko i odricanje od ovozemaljske slave i uspeha s vremenom je postalo osnovna potka nacionalnog etosa srpskog naroda.


USPON I PAD JUGOSLAVIJE
Ako se Versajski mir sa Nemačkom sasvim slučajno odigrao 28. juna 1918. godine, on na najbolji način simbolizuje kraj Prvog svetskog rata, s obzirom na to da je rat i počeo napadom na Srbiju. Istog dana dve godine kasnije donet je Vidovdanski ustav Kraljevine SHS, a već u procesu stvaranja najvišeg pravnog akta buduće Jugoslavije bili su vidljivi potencijalni politički sukobi koji će razarati zemlju narednih decenija. I kraj jugoslovenske priče je počeo na Vidovdan. Amandmanima na Ustav Hrvatske srpski narod je 28. juna 1990. prestao da bude konstitutivni narod ove republike. Rezolucijom 60/264 Generalne skupštine UN, Crna Gora je 28. juna 2006. godine postala nezavisna država.

Tome se u današnje vreme svašta spočitava, ali se, svesno ili ne, zaboravlja da u tom pogledu nismo izuzetak od drugih Evropljana. I Englezi, Škoti, Šveđani, Rusi, Katalonci, Mađari, pa i Amerikanci, imaju najmanje po jednu istorijsku bitku na kojoj je utemeljen splet nacionalnih, državnih, mitoloških i religijskih elemenata i koja igra ključnu ulogu u patriotizmu ovih naroda.

Aktuelni spoljnopolitički događaji neminovno nameću pitanje - da li ćemo i ovog Vidovdana morati da se opredeljujemo? Utisak je da dilema ne nedostaje ni ove godine. Setimo se samo rezolucije o Srebrenici, razgovora sa Prištinom, pregovorima o Evropskoj uniji...

Zvanično proglašenje kneza Lazara za svetitelja 1892. godine u vidovdanski kult unelo je crkveni, pravoslavni element, iako se u njemu prepoznaju i tragovi paganske prošlosti, koji su, tihi i prikrivani, opstali do danas.

Nauka o Vidovdanu, međutim, kaže sledeće - kult ovog praznika nastao je zajedno sa kosovskim mitom tek u 19. veku, u vreme romantizma i buđenja nacija. On je objedinio korpus starih narodnih običaja posvećenih proleću, kult mrtvih i tek na poslednjem mestu - legendu o bici protiv Turaka. Kao takav poslužio je kao moćno sredstvo u nacionalnom oslobođenju i stvaranju države.

Da je kosovska komponenta u slavljenju Vidovdana novijeg datuma, potvrđuje nam i etnolog prof. dr Vesna Marjanović. Ona naglašava da je Vidovdan proslavljan u znaku narodnih verovanja u kult mrtvih i početak prolećnog životnog ciklusa.

- Period posle Vaskrsa bilo je vreme poštovanja pokojnika - objašnjava dr Marjanović. - Vidovdan je pripadao nizu letnjih praznika (Đurđevdan, Ivanjdan, Trojice), koji je, osim slavljenju novog životnog ciklusa, bio posvećen i dušama umrlih. Na Vidovdan se zato izlazilo na groblja, gde je iznošena isključivo posna hrana. U pojedinim delovima Srbije u vidovdanskim običajima nema ni najmanjeg pomena kosovskog predanja.

Sagovornica “Novosti” kaže da je u drugim delovima Srbije kult kneza Lazara bio jači, pa se na Vidovdan pali kandilo i spominje legendarna bitka. Treći sloj, po njenim rečima, jeste korpus narodnih verovanja vezanih za čarobnjaštvo - verovanje u magična svojstva trave vidovčice, umivanje vodom, ali i iznošenje pokućstva kako bi ono bilo viđeno. Iako se često pominje, teško se može naći jača veza današnjeg tumačenja Vidovdana sa kultom slovenskog boga Svetovida.

Slika

Vidovdanski kult, bez obzira na to što je punu afirmaciju doživeo tek u novije doba, posebno u vreme kraljevina Srbije i Jugoslavije, decenijama je redovni pratilac kretanja srpskog naroda. Za istoričara Predraga Markovića ključna odlika 28. juna jeste njegova duboka ukorenjenost u našem narodu.

- Vidovdan je glavna patriotska i duhovna komponenta srpskog naroda, koja je, doduše, doživela zamah tek u 19. veku sa nastankom nove nacionalne svesti. U istoriji Evrope nije bilo mnogo tako spektakularnih bitaka kao što je Kosovski boj, u kojem su poginula oba vladara. Takav događaj je bio predodređen da postane mit. To što su se kasnije na ovaj datum, namerno ili slučajno, odigrali i mnogi drugi događaji, samo je pojačalo mit o Vidovdanu - objašnjava Marković.

Mitologija i verovanja ne isključuju činjenicu da je, mnogo puta u istoriji, Srbija na Vidovdan morala da bira svoj put. Tako je 1881. godine potpisana Tajna konvencija sa Austrougarskom, po kojoj je, u zamenu za ekonomsku i spoljnopolitičku potčinjenost Beču, srpska država dobila međunarodno priznatu nezavisnost.

Kosovski mit doprineo je da ostvarimo važne pobede u balkanskim ratovima, a na njegovim krilima je 28. juna 1914. godine i Gavrilo Princip ubio Franca Ferdinanda. I savremena politička drama Srbije je počela i završila se na Vidovdan. Na ovaj datum 1989. godine Slobodan Milošević je na Gazimestanu izrastao u nacionalnog vođu i poveo Srbe u događaje za koje, pokazalo se, ni on ni oni nisu bili spremni. Tačno 12 godina kasnije Milošević je izručen sudu u Hagu.

JEDAN DAN - TRI SVETITELjA

Srpska pravoslavna crkva 28. juna, po novom kalendaru, obeležava praznik posvećen i Svetom Amosu, starozavetnom proroku iz osmog veka pre naše ere. Prema predanju, ovaj svetitelj bio je zaštitnik kneza Lazara, koji ga je slavio kao krsnu slavu. Vidovdan se često dovodi u vezu sa Svetim Vidom. Prema jednoj teoriji, verovanje u slovenskog Svetovida, u prvim vekovima hrišćanstva zamenjeno je poštovanjem Svetog Vida (u katoličkom svetu Svetog Vita). Kosovskim mitom ovaj praznik je zaogrnut tek u 19. veku, od kada se proslavlja kao spomen na kneza Lazara i kosovske junake.


novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2016, 11:48
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Danas je Vidovdan: Uradite ovo čim se probudite i cela godina će vam biti srećna

U Srbiji će danas nizom manifestacija biti obeležen Vidovdan, jedan od najvećih srpskih praznika. Kao državni praznik, obeležava se radno, a u spomen na Kosovsku bitku, koja se odigrala 28. juna 1389. godine, odnosno 15. juna po starom kalendaru na Gazimestanu i predstavlja sećanje na poginule u svim ratovima.

Slika

To je, prema mišljenju istoričara, važan datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i jedan od temelja kolektivnog identiteta. Simbolizuje, prema tom konceptu, slobodu, otpor tuđinu, negovanje patriotizma, nacionalnog bića, viteštva i herojstva, ali i prekretnicu posle perioda uspona pod vladarima iz dinastije Nemanjića.

Zanimljivoje da se Vidovdan slavio i ranije i jedan je od retkih praznikaiz stare narodne vere koji su i danas očuvani. Zbog toga što se najvažniji događaj u srpskoj istoriji u minulih šest vekova, Kosovski boj, odigrao na Vidovdan 1389. godine, prepliću se istorijska zbilja i narodni običaji i verovanja, pa se kosovski mit, kao najrazgovetniji znak srpske narodne svesti, razvijao uporedo s paganskim kultovima starog slovenskog božanstva Vida.

Vid je smatran vrhovnim božanstvom, "Bogom nad bogovima", i verovalo se da je on svevideći - zbog toga se Vidovdan smatra i praznikom za oči, odnosno praznikom koji "otvara oči".

Slika

Zato i ne čudi da se za današnji praznik vezuje veliki broj običaja koji počinju bukvalno od tenutka kad otvorite oči. Naime, stari Sloveni su verovali da je jako bitno šta ćete prvo videti na današnji dan, jer ćete zatim cele godine baš u tome imati uspeha.

"Oj Vidove, Vidovdan, što ja očima video, to ja rukama stvorio", reči su koje su naši stari ponavljali ujutru na Vidovdan prilikom prvog umivanja. U nekim delovima Srbije ujutru se vadi novac i broji, dok drugi iznose svoje bogatstvo na videlo.

Resized Image - Click For Actual Size

Na današnji dan se ne radi, posebno ne na polju, a valja jesti sveže voće - najbolje bi bilo da na ovaj dan prvi put pojedete neku voćku ove godine (na primer, lubenicu). Običaji variraju bukvalno od grada do grada - u Homolju se verovalo da godina može omanuti ako na Vidovdan nema oblaka, u Gruži da „ptica kukavica koja počinje na Mladence da kuka za kosovskom pogibijom, prestaje da kuka od Vidovdana“, a u Šumadiji da na „Vidov dan, u gluvo doba noći, sve vode na Kosovu poteku crvene kao krv“, a krvlju kosovskih junaka obojeni su i kosovski božuri.


24satars

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 89 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker