Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:30


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 26 Jun 2012, 00:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vidovdan srpska sudbina

Predstojeći praznik poseban datum za Srbe, jer su se na taj dan odigrali veliki istorijski događaji. Od boja na Kosovu i atentata u Sarajevu, 28. jun je duboko usađen u svest naroda

Slika

OD Kosovske bitke 1389. godine, preko Sarajevskog atentata 1914, Rezolucije Informbiroa 1948. Miloševićevog uzleta i pada 1989. i 2001. godine, predstojeći državni praznik, Vidovdan, bio je i ostao poseban datum za Srbe.

- Bez sumnje, Vidovdan je najvažniji datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i zajedno sa svetosavljem jedan od temelja kolektivnog identiteta Srba. To što su se kasnije na ovaj datum, namerno ili slučajno, odigrali i mnogi drugi događaji, samo je pojačalo mit o Vidovdanu - ističe istoričar Čedomir Antić.


Bitka na Kosovu do danas prati Srbe uz priče o herojstvu, žrtvovanju i izdaji. Na krilima kosovskog mita je 28. juna 1914. godine (15. juna po julijanskom kalendaru) Gavrilo Princip ubio Franca Ferdinanda, koji je mislio da će dolaskom u Sarajevo na Vidovdan poniziti neposlušne Srbe u Austrougarskoj.

I Rezolucija Informbiroa 1948. godine donesena je baš 28. juna.

Na Gazimestanu, Vidovdana 1989. Slobodan Milošević se ustoličio u neprikosnovenog vođu nacije i poveo Srbe u događaje za koje nisu bili spremni. Tačno 12 godina posle Gazimestana Milošević je izručen sudu u Hagu.

Za 28. jun vezano je i potpisivanje Tajne konvencije između Srbije i Austrougarske 1881. godine. Istog dana 1919. potpisan je mirovni ugovor kojim je okončan Prvi svetski rat, dok je dve godine kasnije kralj Aleksandar Prvi Karađorđević doneo Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Jugoslovenska priča je počela i završila se na Vidovdan. Amandmanima na Ustav Hrvatske Srbi su 28. juna 1990. prestali da budu konstitutivni narod ove republike, dok je 2006, Crna Gora, Rezolucijom 60/264 Generalne skupštine UN, postala 192. članica svetske organizacije.

Mnogi će se setiti i Vidovdanskog sabora opozicije 1992. godine...

Čedomir Antić objašnjava da Vidovdan simbolizuje čitavu srpsku istoriju, istoriju narodnog poraza, ali i njegovog uzdignuća, dok je stradanje srpskih vojnika na Kosovu poistovećeno sa Hristovim stradanjem i osnovnim idejama hrišćanske vere.

- U ovakvoj interpretaciji veliku ulogu je imala i Srpska pravoslavna crkva. Knez Lazar je bio darodavac, zaštitnik i miljenik SPC, pa je Kosovski boj glorifikovan, dok je Marička bitka, iako istorijski značajnija, ostala u drugom planu - ističe sagovornik „Novosti“.

Kritičari kosovskog kulta često govore da je Vidovdan kao datum naopak, jer se slavi poraz. Ipak, mnogi narodi imaju izgubljene bitke koje obeležavaju. Amerikanci glorifikuju bitku za Alamo i stradanje njihovog Dejvija Kroketa.

- Mnogi istoričari danas tvrde da je u boju na Kosovu navodno učestvovalo pola Evrope, jer je bilo nemoguće da je samo jedan mali narod pružio takav otpor Osmanlijama i čak ubio njihovog cara. Tragično je što ovu besmislenu priču danas podržavaju i pojedini srpski istoričari - konstatuje Antić.

NAPAD BUGARA

SAMO dan posle Vidovdana 1913. godine, nekoliko časova po okončanju srpskog vidovdanskog praznovanja, Bugari su izveli napad na Bregalnici, koji je bio uvod u Drugi balkanski rat.
Sociolog Ratko Božović smatra da je Vidovdan duboko usađen u svest srpskog naroda.

- I drugi evropski narodi imaju svoje mitove oko kojih grade nacionalni identitet, pa se Srbi po tome nimalo ne razlikuju. Čovek je biće između zemlje i neba i u nešto se mora verovati. Ono što ne valja jeste što se naš stav prema Vidovdanu u novijoj istoriji menjao sa ideologijom, od potpunog ignorisanja do zloupotrebe u političke svrhe. Kada je Vidovdan u pitanju, skloni smo da idemo u krajnosti - zaključuje Božović.

PRAZNIK

VIDOVDAN je za državni praznik proglašen 1889. godine, na 500. godišnjicu Kosovskog boja, kada je upriličena i proslava miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića u manastiru Žiči. Kao nacionalni praznik opstao je sve do dolaska komunista na vlast.

- Vidovdan je pre svega dan kada se sećamo svih koji su dali život za Srbiju - kaže Antić.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 26 Jun 2012, 00:20
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vidovdan kao srpska sudbina

Kroz vekove 28. jun je bio važan, često i koban datum za Srbe, postavši sastavni deo kolektivne svesti naroda. Od Kosovskog boja, atentata u Sarajevu, stvaranja Jugoslavije, pa do uspona i pada Miloševića

Slika

Vidovdan je za Srbe poseban dan, datum mitskih razmera, sinonim za velika stradanja, ali i pobede i nacionalna nadahnuća. Od Kosovskog boja, preko Prvog svetskog rata, do danas, Vidovdan je ostao duboko usađen u svest naroda.

Zato se i uoči ovogodišnje proslave u Gračanici ne može zaboraviti činjenica da se sudbina Srba vekovima određivala, lomila 28. juna (15. jun po julijanskom kalendaru).

- Vidovdan je glavna patriotska i duhovna komponenta srpskog naroda, koja je doduše doživela zamah tek u 19. veku sa nastankom nove nacionalne svesti. U istoriji Evrope nije bilo mnogo tako spektakularnih bitaka kao što je Kosovski boj, u kojem su poginula oba vladara. Takav događaj je bio predodređen da postane mit. To što su se kasnije na ovaj datum, namerno ili slučajno, odigrali i mnogi drugi događaji, samo je pojačalo mit o Vidovdanu - objašnjava istoričar Predrag Marković.


Evo nekih najznačajnijih događaja koji su se desili na ovaj dan:

KOSOVSKI BOJ (1389): Nijedan drugi događaj ne simbolizuje srpsku istoriju kao bitka na Kosovu. Kroz vekove, ona prati Srbe kroz priče o herojstvu, žrtvovanju, opredeljenju za carstvo nebesko umesto carstva zemaljskog, o porazu iz koga smo se duhovno uzdigli. Stradanje srpskih boraca na Kosovu je poistovećeno sa Hristovim stradanjem i osnovnim idejama hrišćanske vere.

- U ovakvoj interpretaciji veliku ulogu je imala crkva. Knez Lazar je bio njen darodavac, zaštitnik i miljenik, pa je Kosovski boj glorifikovan, dok je Marička bitka, iako istorijski značajnija, ostala u drugom planu. Jedan od razloga je i lokacija bitke, jer je Kosovo imalo mnogo veći značaj za Srbe - objašnjava istoričar Čedomir Antić.


NESTALO PLEMSTVO

ISTORIČAR Predrag Marković smatra da je pored najave gubitka srpske države, boj na Kosovu imao još jedan kobni usud za Srbe.
- Posle boja na Kosovu nestalo je i srpsko plemstvo, od čega se do danas nismo oporavili - uveren je Marković.
KONVENCIJA SRBIJE I AUSTROUGARSKE (1881): U zamenu za potpunu ekonomsku i spoljnopolitičku potčinjenost Beču, srpska država i dinastija Obrenovića su kao kraljevina dobile međunarodno priznatu nezavisnost. Bila je to samo najava mnogih prelomnih tačaka, kada je Srbija morala da bira između Istoka i Zapada.

- Ne bi bilo dobro da današnja politička elita mora da donosi tako teške odluke, odnosno da dođe u situaciju u kojoj su tada bili Obrenovići, s obzirom na to da je konvencija sa Austrougarskom predstavljala jednu vrstu kapitulacije - kaže Predrag Marković.

BALKANSKI RAT (1913): Samo nekoliko časova po okončanju vidovdanskog praznovanja 28. juna, Bugari su izveli napad na Bregalnici, što je bio uvod u Drugi balkanski rat.

PRINCIP UBIJA FERDINANDA (1914): Dolazak austrougarskog prestolonaslednika u Sarajevo na Vidovdan trebalo je da ponizi i disciplinuje neposlušne Srbe u carevini. Ipak, na krilima kosovskog mita o žrtvovanju, Gavrilo Princip je ubio Ferdinanda. Usledilo je novo veliko srpsko stradanje, ali i nacionalno uzdignuće, u koje su verovale sve generacije od 1389. godine.

Slika

VERSAJSKI SPORAZUM SA NEMAČKOM (1919): Iako se ovaj događaj sasvim slučajno odigrao 28. juna, na najbolji način simbolizuje kraj Prvog svetskog rata, s obzirom na to da je rat i počeo napadom na Srbiju.


VIDOVDANSKI USTAV SHS (1921): Već u procesu stvaranja najvišeg pravnog akta buduće Jugoslavije bili su vidljivi potencijalni politički sukobi, koji će razarati zemlju narednih decenija.
DONETA REZOLUCIJA INFORMBIROA (1948): Još jedan Vidovdan, kada je Srbija, tada unutar Jugoslavije, morala da bira između Istoka i Zapada.

USPON MILOŠEVIĆA NA GAZIMESTANU (1989): Upravo na Vidovdan Slobodan Milošević se ustoličio u nacionalnog vođu i poveo Srbe u događaje za koje nisu bili nimalo spremni.

SRBI U HRVATSKOJ (1990): Sa namernom simbolikom, amandmanima na Ustav Hrvatske, Srbi su 28. juna 1990. prestali da budu konstitutivni narod ove republike.

VIDOVDANSKI SABOR OPOZICIJE (1992): Iako u senci 9. marta, ovo su bili najveći protesti protiv Miloševića u organizaciji DEPOS-a. Bili su i okidač za buduće demonstracije.

Slika

SVI SLAVE MITOVE

KRITIČARI kosovskog mita često govore da je Vidovdan kao datum obeležavanja pogrešan jer se slavi poraz.
- Mnogi narodi imaju slične bitke kojih se trajno sećaju, a koje su takođe bili porazi. Čak i Amerikanci glorifikuju bitku za Alamo i stradanje njihovog Dejvija Kroketa - objašnjava Čedomir Antić. - I ostale nacije grade svoj identitet na mitovima.

MILOŠEVIĆ ISPORUČEN HAGU (2001): Tačno 12 godina posle Gazimestana, Milošević je izručen sudu u Hagu. Datum izručenja gotovo da je izazvao više kritika nego sam događaj. Nacionalno poniženje ili namerno pružena prilika Miloševiću da ponovo na Vidovdan uđe u istoriju, „kao borac protiv svetske nepravde“ - dilema je oko koje do danas traju sporenja.

LAZAREVE KNjIGE

Koliki je uticaj, makar u prošlosti, Vidovdan imao na Srbe, najbolje pokazuju svedočenja Osmana efendije, koji je optuživao Karađorđeve ustanike 1806. da u rukama stalno nose knjige kneza Lazara i da je on podstrekač bune u njihovom razumu. Vidovdan je za državni praznik proglašen 1889. godine, na 500. godišnjicu Kosovskog boja, kada je upriličena i proslava miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića u manastiru Žiča. Kao nacionalni praznik opstao je sve do dolaska komunista na vlast. Danas je Vidovdan pre svega datum kada se sećamo onih koji su dali život za Srbiju.



Novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2012, 02:13
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Daliborka Milić izabrana za Kosovku devojku

Na svečanosti u porti manastira Gračanica, pred više stotina građana, izabrana je najlepša Kosovka devojka. Prva pratilja Kosovke devojke je Anđelina Ćirković iz Kuzmina, a druga Snežana Ristić iz Gračanice

Slika

GRAČANICA - Na svečanosti u porti manastira Gračanica, pred više stotina građana, Daliborka Milić iz Plemetine izabrana je za najlepšu Kosovku devojku.

Prva pratilja Kosovke devojke je Anđelina Ćirković iz Kuzmina, a druga pratilja je Snežana Ristić iz Gračanice.

Izboru Kosovke devojke, koji je održan u utorak uveče, prethodila je izložba domaće radinosti čiji je organizator bilo Udruženja poslovnih žena "Avenija".

Nagradu za najbolji heklani rad dobila je Verka Maksimović iz Novog Brda, za najlepšu tkanicu Kristina Ristić iz Raniluga, a za najbolji vez nagrađena je Slavica Đuričić iz Velike Hoče.


U porti manastira Gračanica danas će biti održano "Vidovdansko pesničko bdenije", kada će biti uručene vidovdanske pesničke nagrade.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2012, 15:22
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Danas je Vidovdan

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Vidovdan, kada crkva vekovima daje pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici s Turcima na Kosovu polju 1389. godine.

Slika

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Vidovdan, kada crkva vekovima daje pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici s Turcima na Kosovu polju 1389. godine.
Uoči bitke Miloš Obilić je, kako se veruje, rekao: "Sutra je Vidov dan, videće se ko je vera, a ko nevera".

Srpsku vojsku protiv Turaka u toj bici predvodio je knez Lazar. Od tada, borba za oslobođenje zemlje od Turaka ukorenjena je u srpsku tradiciju, a mnogi ljudi smatraju da je viševekovni otpor neprijatelju formirao i njihov identitet.

Kneza Lazara Srbi ne pamte samo po hrabrosti u bici na Kosovu već i po zadužbinarstvu, jer je za života izgradio mnoge manastire i druge zadužbine. Na ikoni se knez Lazar predstavlja u carskoj vizantijskoj odori, ali bez krune na glavi. U levoj ruci drži svoju glavu, a u drugoj krst.

Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne peva, a ljudi se prisećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.

Običaj zemljoradnika je da tog dana procenjuju kakva će biti letina. Veruje se da će najbolje roditi strana sa koje se prvo pojave oblaci. Ako nema oblaka, veruje se da godina neće biti rodna. U nekim delovima Srbije seljaci se trude da poljske radove završe pre Vidovdana.


Novimagazin


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2012, 15:28
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
TOP 10 događaja koji su obeležili Vidovdan

Na jedan od najznačajnijih praznika desio se niz događaja koji su obeležili srpsku istoriju. Vidovdan se u narodu proslavlja 123 godine, a do dolaska komunista slavio se kao nacionalni praznik

Slika

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici danas obeležavaju Vidovdan, praznik kada crkva, već vekovima, daje pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici s Turcima na Kosovu polju 1389. godine. Istovremeno, Vidovdan je mnogo puta pominjan u istoriji kao prelomni datum kada se odlučivalo o budućnosti srpskog naroda.

Evo 10 najznačajnih događaja koji su se dogodili na Vidovdan.

1. Kosovski boj (1389)

Srpsku vojsku protiv Turaka u bici, u kojoj je stradanje srpskih boraca na Kosovu gotovo poistovećeno sa idejama hrišćanske vere, predvodio je knez Lazar. Od tada, borba za oslobođenje zemlje od Turaka ukorenjena je u srpsku tradiciju, ali i shvatanje vojnog i političkog poraza kao duhovnog, nebeskog uzdizanja.

Uoči bitke Miloš Obilić je, kako se veruje, rekao: “Sutra je Vidovdan, videće se ko je vera, a ko nevera”.

Slika

Kneza Lazara Srbi ne pamte samo po hrabrosti u bici na Kosovu već i po zadužbinarstvu, jer je za života izgradio mnoge manastire i druge zadužbine.

2. Konvencija Srbije i Austrougarske (1881)

Za mnoge je konvencija sa Austraougarskom značila potčinjenost srpske države i dinastije Obrenović na njenom čelu Beču, ali i najavu mnogih prelomnih tačaka, kada je Srbija stajala između Istoka i Zapada.

Ovom konvencijom Srbija je dobila međunarodno priznatu nezavisnost.

3. Balkanski rat (1913)

Samo nekoliko časova po okončanju vidovdanske proslave, Bugari su izveli napad na Bregalnici, koji je označio uvod u Drugi balkanski rat.

4. Gavrilo Princip ubio je prestolonaslednika Ferdinanada (1914)

Slika

Dolazak austrougarskog prestolonaslednika u Sarajevo na Vidovdan trebalo je da ponizi i disciplinuje Srbe u carevini. Ipak, Gavrilo Princip, u to vreme u duhu hrišćanskog žrtvovanja, ubio je princa Ferdinanda.

5. Vidovdanski ustav SHS (1921):

Najviši pravni akt buduće Jugoslavije započeo je razdoblje zajedničkog života slovenskih naroda, koji će završiti krvavim sukobima devedesetih.

6. Doneta rezolucija Informbiroa (1948)

Još jedan Vidovdan kada je Srbija, tadašnja Jugoslavija, suočena sa odlukom komunističkog Sovjetskog Saveza, morala da bira između Istoka i Zapada.

7. Uspon Miloševića na Gazimestanu (1989)

Upravo na Vidovdan, Slobodan Milošević ustoličio se kao nacionalni vođa, koji je predvodio Srbe deceniju kasnije do petooktobarskih promena.

Slika

8. Srbi u Hrvatskoj (1990)

Sa namernom simbolikom, amandmanima na Ustav Hrvatske, Srbi su 28. juna 1990. prestali da budu konstitutivni narod ove republike.

9. Vidovdanski sabor opozicije (1992)

Iako u senci 9. marta, ovo su bili najveći protesti protiv Miloševića u organizaciji DEPOS, ujedno i okidač za buduće demonstracije.

10. Milošević isporučen Hagu (2001)

Tačno 12 godina posle Gazimestana, Milošević je izručen sudu u Hagu. Datum izručenja gotovo da je izazvao više kritika nego sam događaj.

Nacionalno poniženje ili namerno pružena prilika Miloševiću da ponovo na Vidovdan uđe u istoriju “kao borac protiv svetske nepravde” - dilema je oko koje do danas traju rasprave.

Vidovdan je za državni praznik proglašen 1889. godine, na 500. godišnjicu Kosovskog boja, kada je upriličena i proslava miropomazanja kralja Aleksandra Obrenovića u manastiru Žiča. Kao nacionalni praznik opstao je sve do dolaska komunista na vlast.

Po običaju, kako Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne peva, a ljudi se prisećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.

Ove godine će Komemorativna ceremonija povodom obeležavanja 623. godišnjice bitke na Kosovu biti održana u Kruševcu, u organizaciji Odbora za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade Srbije, koju će predvoditi državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Negovan Stanković.


Telegraf


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2012, 19:22
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Sloveni ne slave Principa

Južni Sloveni, pa i Srbi, zaboravili Gavrila Principa, koji je slavljen kao simbol borbe za slobodu. Kampanja protiv uspomene na idealistu, maštara o slobodnom svetu počela devedesetih

Slika

KRVAVA košulja austrijskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, koju je nosio na Vidovdan 1914, izložena je, navodno, po prvi put u čuvenom Vojno-istorijskom muzeju u Beču, simbolično, uoči godišnjice sarajevskog atentata koji je bio povod za Prvi svetski rat. Košulju militantnog Habzburga koji se uoči atentata svim srcem zalagao za preventivni rat protiv Srbije, posetioci će moći da vide samo do 11. jula, jer istorijskom eksponatu, tvrde, smeta izlaganje svetlu, što postavku čini ekskluzivnom i mami posetioce.


Austrijanci čuvaju uspomenu na svog prestolonaslednika, iako je on još za života bio odbačen od porodice, a kao državnika ga nisu cenili čak ni saveznici. S druge strane, uspomenu na Principa ne čuvaju ni Srbi, a kamoli ostali južni Sloveni, iako su ga nekada slavili kao Prometeja borbe za oslobođenje od tuđinskog jarma.

Principovi pucnji na Vidovdan 1914. označili su konačni raspad dva poslednja feudalna carstva Evrope - Habsburškog i Osmanskog - i oslobođenje slovenskih naroda koji su stenjali pod njihovim jarmom. Međutim, od početka devedestih počela je bespoštedna kampanja protiv uspomene na melanholičnog idealistu, koji je maštao o slobodnom i socijalno pravednom svetu. Mnogo toga je podsećalo na propagandni film Vermahta iz 1941, koji prikazuje kako ustaše kundacima lome spomen-ploču na kojoj piše “Sa ovog mjesta 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip svojim pucnjem izrazio je narodni protest protiv tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za slobodom”. Pola veka kasnije, 1992, vojnici Izetbegovićeve Armije BiH, maljevima su u komade razbili repliku iste spomen-ploče i odneli u bronzi izlivene Principove stope iz sarajevskog trotara.

KAMPANJA

IZLAGANJE krvave košulje Franca Ferdinanda u muzeju u Beču pred Vidovdan predstavlja deo duge kampanje za reviziju istorije koju vode upravo izazivači Prvog svetskog rata - kaže profesor dr Moma Pavlović.

Rodna kuća Gavrila Principa u Obljaju kod Bosanskog Grahova spaljena je tokom rata 1995, i nikad nije obnovljena. Kapela vidovdanskih junaka, u kojoj su sahranjeni on i njegovi saborci na groblju Ciglane još postoji, iako su je 1996. teško oštetili nepoznati vandali.

Inicijativa da Principove stope budu vraćene na obalu Miljacke ni do danas nije makla dalje od ideje, a jedan od uslova je da se istovremeno podigne i spomenik Francu Ferdinandu i njegovoj supruzi Sofiji, koje je on ubio.

- Takav spomenik bio bi logičan korak u rekonstrukciji mita o Habzburzima, u čijoj je funkciji i izlaganje košulje Franca Ferdinanda u Beču - kaže dr Vladimir Davidović, pasionirani tragač za zaboravljenim kulturnim blagom, stručnjak za međunarodno pravo koji je duže od decenije bio sekretar SANU. - Nije baš sigurno da su u čuvenom bečkom vojnoistorijskom muzeju - Arsenalu, izloženi originalni eksponati. U njemu je bio izložen i pištolj “mauzer” kojim je Princip navodno ubio Ferdinanda, iako je od atentatora policija zaplenila “brauning”.

Tvrdi se da su košulju sačuvali i muzeju predali monasi strogog jezuitskog reda u Beču, koji s vremena na vreme izabacuju iz svojih arhiva poneko senzacionalno otkriće vezano za sarajevski atentat. Tako su 2004. iz podruma izvadili pištolj tvrdeći da je baš iz njega pucao Princip. Otkriće je postalo svetska senzacija, a svi svetski mediji preneli su vest o otkriću “najsmrtonosnijeg pištolja sveta kojim je srpski nacionalista Princip izazvao Prvi svetski rat i smrt 15 miliona ljudi”. Oružje je postalo hit na izložbama u svetskim muzejima, a usamljenik Princip, bolešljivi melanholični devetnaestogodišnji idealista koji se pre atentata najčešće družio s knjigama, opisivan je kao srpska verzija Bin Ladena.

- Ta kampanja traje dugo, još od pre samog atentata i pokušava da nametne tezu da su “Srbi remetilački faktor u Evropi” i “zaverenici i kraljoubice”, što je bio povod napada na Srbiju u oba svetska rata - kaže profesor dr Moma Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju.


VIDOVDANSKI KALENDAR

* 1398. godine odigrala se bitka na Kosovu.

* 29-30. juna 1913. započeo Drugi balkanski rat.

* 1914. Gavrilo Princip ubio je Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, a Srbija gurnuta u rat.

* Donet Prvi ustav Kraljevine SHS i proglašen Vidovdanskim.

* 1989. na 600 godišnjicu Kosovskog boja Slobodan Milošević se svojim govorom vinuo u političku orbitu.

* Na isti dan je 2001. ponižavajuće predat Haškom tribunalu. l Kao zvaničan državni praznik Vidovdan je uveden na 500. godišnjicu Kosovskog boja 1889. godine, a ukinut dolaskom komunista na vlast.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 28 Jun 2012, 19:25
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
U kući Gavrila Principa izgoreli planovi atentata

Od rodne kuće Gavrila Principa u Obljaju - ostali samo kameni temelji koje čuvaju rođaci. Kuću zapalile hrvatske snage 1995. U kamenu još stoje inicijali koje je uklesao 1909.

Slika
Inicijali koje je uklesao Gavrilo Princip još se vide u kamenu pred kućom / Snimio: V. TRIPIĆ

U SELU Obljaj nadomak Bosanskog Grahova samo ostaci stare kamene kuće svedoče da je ovde rođen Gavrilo Princip, koji je izvršio atentat na prestolonaslednika Ferdinanda, što je bio povod za objavu rata Srbiji i praktično početak Prvog svetskog rata.

U selu zatičemo braću Miljkana (79) i Nikolu (76) Princip, Gavrilove najbliže srodnike koji brinu o ostacima kuće u kojoj je rođen i gde je proveo rano detinjstvo.

- Evo i sada u kamenu naziru se njegovi inicijali koje je uklesao 1909, kada je imao 15 godina. Nažalost to je danas jedini živi trag i spomen. Od rodne kuće su ostali samo temelji jer je gornji sprat, u drvetu, izgoreo u poslednjem ratu.Nažalost, u plamenu su nestali u neki dokumenti i autentični planovi za atentat na Franju Ferdinanda. Šteta je što taj dokument nije ostao budućim pokolenjima, kaže Nikola Princip koji je do ovog rata živeo u Sarajevu.


Sada mu je porodično gnezdo na Romaniji, živi u Sokocu, ali je svakog leta u Obljaju kod brata Miljkana, koji se na porodično ognjište sa koga je proteran u poslednjem ratu vratio pre trinaest godina.

Njegov unuk Novak, živahni dečarac i kako reče zaljubljenik u svog slavnog imenjaka Đokovića, skoro svaki dan pokosi travu ispred ostataka Gavrilove rodne kuće. Tek toliko da ne zaraste u korov i da ne bude potpuno zapuštena.

Tako živi naslednici Gavrila Principa čuvaju ono malo preostalih uspomena na svog slavnog pretka i rođaka u rodnom Obljaju gde im je, tvrde, najlepše.

A načelnik opštine Grahovo Uroš Makić kaže da je do rata rodna kuća najslavnijeg Grahovljanina bila, u stvari, spomen- kuća na Gavrila Principa.

- Ostatke kuće sada čuva njegov rođak i prvi sused Miljkan Princip, koji se sa suprugom vratio u Obljaj. Mi, nažalost, nemamo para za obnovu Gavrilove kuće, koja je zapaljena 1995. godine, kada su izgoreli vredni i originalni eksponati koji su dugo godina čuvani. Pokušaćemo da, čuvajući uspomenu na Gavrila Principa, izradimo spomen-ploču, rekao nam je načelnik Bosanskog Grahova Uroš Makić.



UMRO U 24. GODINI

GAVRILO je, podsetimo, rođen u Obljaju 13. jula 1894. godine, a ime mu je dao grahovski sveštenik prota Ilija Bilbija na dan Svetog Gavrila.

Umro je u zatvoru od posledica teške i tada neizlečive bolesti, tuberkuloze, u 24. godini.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 27 Dec 2012, 16:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
POGLED IZ RUSIJE: ŠTA VIDOVDAN ZNAČI SRBIMA

Šta je to danas sa tobom, zemaljska Srbijo? Ti si ponižena i zgažena. Međutim, Nebeska Srbija je živa i obasjava ljudske duše svojim neprolaznim svetlom. Srpski Vidovdan – to je i veliki praznik i Dan sećanja na srpske heroje

Slika


U životu Srba Vidovdan zauzima aposlutno posebno mesto. Taj praznik obeležava se u Srbiji od nezapamćenih vremena, a od 1389. godine on je poprimio i mističnu dubinu. Toga su dana Srbi beležili velike pobede i doživljavali velike katastrofe. Srpska vojska kneza Lazara 28. juna 1389. godine doživela je poraz u bici sa Turcima. Taj poraz je doveo do gubitka nezavisnosti Srbije u narednih skoro pet stotina godina. Međutim, Kosovska bitka zadugo je zadržala dalji prodor Turaka u Evropu. Prema predanju, u noći uoči bitke knezu Lazaru javio se anđeo i upitao ga: „Care Lazo, čestito koleno, kome ćeš se privoleti carstvu? Ili voliš carstvu nebeskome, ili voliš carstvu zemaljskome?“ Lazar je na to odgovorio: „Zemaljsko je zamaleno carstvo, a nebesko uvek i doveka“.

POČECI RATOVA Upravo je toga dana, 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip ubio nadvojvodu Austrije Franca Ferdinanda. Tog dana je 1921. godine usvojen Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Tog dana je 1989. godine (na 600-godišnjicu pobede na Kosovu Polju) predsednik Srbije Slobodan Milošević održao svoj čuveni govor na Gazimestanu. Taj govor je, s jedne strane, poslužio kao povod za pokretanje optužnice protiv njega od strane Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MTBJ), i čak prezentovan kao „materijalni dokaz“ u sudskom procesu, a sa druge – pretvoren u oruđe borbe protiv samog Tribunala i postao dokaz falsifikovanja istorije od strane struktura MTBJ.

Upravo je tog dana 1990. godine lider hrvatskih neofašista Franjo Tuđman objavio ukidanje člana ustava Hrvatske, kojim je srpskom narodu bio garantovan „konstitutivni“ (državotvorni) status, što je označilo i početak novog genocida Hrvata protiv Srba. Upravo je toga dana 1991. godine na zasedanju parlamenta Slovenije (tada još jedne od republika SFRJ) proglašena takozvana nezavisnost. Jedinice Jugoslovenske narodne armije 27. juna počele su operaciju stavljanja pod kontrolu granica Slovenije, a 28. juna počeo je napad slovenačke vojske na jedinice Jugoslovenske narodne armije. Taj dan se može smatrati i početkom građanskog rata u Jugoslaviji, koji se potom preneo na Hrvastku i Bosnu i Hercegovinu.

Upravo su toga dana 2001. godine „demokrate“ Srbije, na čelu sa Zoranom Đinđićem, koji su izvršili državni prevrat, podlo „izručili“ predsednika Slobodana Miloševića Hagu. U stvari, izručenjem ili ekstradicijom, ne navode se bilo koji, već jedino zakonski, tojest, sprovedeni uz poštovanje ukupne pravne procedure akti predaje lica iz jedne u drugu državu. U slučaju sa „izručenjem“ Miloševića izvršeno je krivično delo, koje se kvalifikuje kao „kidnapovanje čoveka“. Ustavni sud Jugoslavije je tako i odlučio da je „izručenje“ Miloševića bilo nezakonito.

Na Vidovdan 2001. godine Slobodan Milošević je otpremljen u Hag. Prema izveštaju lista „Glas“, pre nego što se uspeo stepeništem u avion, on je upitao one koji ga šalju u Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju: „Znate li vi da je danas Vidovdan?“

MILOŠEVIĆEVO IZRUČENJE Evo kako opisuje izdajničko „izručenje“ Miloševića bivši glavni tužilac MTBJ Karla del Ponte. „Oko 7 časova uveče vlada se oglasila javnom izjavom da se Milošević predaje u ruke MTBJ. (...) Oko 10 časova uveče njemu su stavljene lisice i naređeno mu je da ćuti. Miloševića su ukrcali u transportni avion S-130. (...) Tamo su ga premestili na holandski helikopter i dopremili na sletnu pistu na teritoriji zatvora u Ševeningenu, gde mu je bilo suđeno da ostane do same smrti. (...) Ja sam dobijala čestitke iz svih krajeva sveta. Najprijatnije od svega bilo je čuti glas Zorana Đinđića i drugih građana Srbije. (...) Na konferenciji zemalja donatora, koja je počela u Briselu sutradan po izručenju Miloševića (...), Jugoslavija je dobila 1,3 milijarde dolara". 1)

Tužilaštvo MTBJ je iskoristilo govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu na Kosovu Polju pred ogromnim skupom od preko milion ljudi kao dokaz predumišljaja za početak rata. A te njegove reči („Niko ne sme da vas bije!“, „Čekaju nas bitke!“) pozivale su na borbu protiv agresivnog nacionalizma, protiv podele naroda Jugoslavije! Saslušajmo o čemu je to govorio Slobodan Milošević na Vidovdan 1989. godine. „Nigde na zemlji naše otadžbine nemaju smisla takve reči, posvećene slozi, kao ovde, na zemlji Kosova Polja, koje je simbol nesloge i izdaje. U pamćenju srpskog naroda ta podela bila je odlučujući faktor gubljenja bitke i zla sudbina, koja je pratila Srbiju čitavih pet vekova. (...) Narod je doživeo svoju podelu kao najveću nesreću i zato je obaveza naroda u tome da je sam ukloni i zaštiti sebe u budućnosti od poraza. (...) Šest vekova kasnije mi se danas opet nalazimo u bitkama i pred novim bitkama! U Srbiji nikada nisu živeli samo Srbi. Danas je u njoj još više, nego pre, predstavnika drugih naroda. To nije mana Srbije. Iskreno verujem da je to njena prednost“. 2)

Šta je to danas sa tobom, zemaljska Srbijo? Ti si ponižena i zgažena. Međutim, Nebeska Srbija je živa i obasjava ljudske duše svojim neprolaznim svetlom. Srpski Vidovdan – to je i veliki praznik i Dan sećanja na srpske heroje. Odajmo i mi, Rusi, priznanje srpskim herojima koji su živote dali za Nebesku Srbiju.


standard

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 18 Feb 2013, 16:11
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dežer: Dan odluke za Srbiju - 28. juni

Šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer izjavio je danas da će 28. juna Savet EU odlučivati o datumu za početak pregovora sa Srbijom

Slika



BEOGRAD - Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Vensan Dežer izjavio je danas da će 28. juna Savet EU odlučivati o datumu za početak pregovora sa Srbijom, a 16. aprila Evropska komisija će Savetu predstaviti izveštaj o dosadašnjem napretku Srbije u procesu evropskih integracija.

Napredak koji je Srbija ostvarila ne samo u proteklih nekoliko meseci, već i u prethodne tri i po godine, koliko sam ja ovde, je značajan i vidimo pomake u brojnim oblastima, rekao je Dežer na javnom slušanju pred Odborom za evropske integracije.

Dežer je rekao da će između 16. aprila i 28. juna brojni parlamenti zemaljja članica EU razmatrati napredak koji je Srbija ostvarila.

Dežer je objasnio da će Evropska komisija razmatrati izveštaj o napretku u dijalogu Beograda i Prištine, naglašavajući da je Beograd posvećen ovom procesu.

On je nalasio da je važan i napredak u oblasti borbe protiv korupcije i nova strategija u ovoj oblasti mora dati tačnu dijagnozu problema kako bi se pronašao pravi lek.

Predsednik parlamenta Neboja Stefanović istakao je da dobijanje datuma za početak pregovora znači da proces evropskih integracija postaje nepovratan. Brzina našeg kretanja u procesu evropskih integracija zavisi od nas samih, poručio je Stefanović.

On je istakao da su Vlada i parlament u proteklih nekoliko meseci uradili puno u procesu evropskih integracija.

Nadam se da ćemo svojim radom i onim što smo učinili zaslužiti da u junu Srbija dobije datum za početak pregovora sa EU i da će označavati novu etapu ubrzanog razvija naše zemlje, naglasio je on.

Šef Kancelarije Vlade Srbije za evropske integracije Milan Pajević objasnio je da će Evropska komisija u apilu predstaviti mini izveštaj o napretku koji će obuhvatiti napredak u borbi pritiv korupcije, reformi pravosuđa, borbi protiv diskriminacije, stanje poslovnog okruženja, slobodu medija i prava manjina.

Prema njegovim rečima, ovaj izveštaj će biti sastavljen sa političkim izveštajem visoke predstavnice EU Ketrin Ešton o dijalogu Beograda i Prištine i otkloniće skepsu koja postoji ponegde u Evropi oko odobravanja datuma Srbiji.

Nadamo se, naglasio je Pajević, da će ta odluka biti što povoljnija i što konkretnija.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde i državne uprave Danilo Nikolić je, ističuči da to Ministarstvo ulaže velike napore u pripremi preporuka Evropske komisije, ukazao na problem pune primene donetih zakona, na šta ima primedbi.

Njihova primena je od izuzetnog značaja i svi moramo da insistiramo da sudovi, tužilaštva i nezavisne institucije i regulatorna tela primenjuju zakone, naglasio je on.

Nikolić je najavio da se u martu očekuje da se većina predloga izmena zakona biti usvojena u parlamentu, i istovremeno ukazao da zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom ima mnogo nedostataka, koji ga čine neefikasnim.

On je dodao da su već usvojeni kriterijumi za formiranje novih sudova i tužilaštava, a urađeni su i predlozi izmena i dopuna procesnih zakona, kojima se formira nova pravosudna mreža.

Šef poslaničke grupe DSS Slobodan Samardžić je, ocenjujući da je reforma sudstva najslabija karika političkog sistema u Srbiji, "premda ni ostale nisu jake", prozvao Evropsku komisiju da je na neki način saučestvovala u tome i snosi deo krivice.

On je rekao da se Evropska komisija uključila prekasno u ceo proces, i da je, umesto da sarađuje sa stručnom javnosti, koja je imala kritike reforme, svoj fokus usmerila na Vladu i Ministarstvo pravde.

Komisija se, okako je rekao Samardžić, ponašala oportunistički, važnije joj je bilo da sačuva ministarku pravde, nego da razgovara sa strukom, i tako je izgubljeno vreme.

On je upozorio da sadašnji saziv parlamenta ne treba da ponovi greške prethodnog sa usvajanjem pravosudnih zakona po hitnom postupku.

On je zaključio da te zakone treba praviti što postupnije i temeljitije, "da se opet ne izgubi četiri, pet godina".


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vidovdan - srpska sudbina  |  Poslato: 08 Jun 2013, 23:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
SRPSKI USUDI NA VIDOVDAN: Od Kosovskog boja do datuma za pregovore!

Vidovdan je nepokretni crkveni praznik koji uvek pada 28. juna, a na taj datum se kroz srpsku istoriju desilo mnogo bitnih događaja: bitke, atentati, izručenja, usponi i padovi...

Slika

Ovaj datum doneo je najuzbudljivije događaje kroz domaću istoriju, i dok jednima predstavlja usud, a drugima nadahnuće, Vidovdan će ove godine imati veliki značaj jer će na taj dan biti odlučeno da li će Srbija konačno dobiti datum za početak pregovora sa EU.

Slika


KOSOVSKI BOJ

Nema sumnje da je Kosovski boj, koji se odigrao baš na Vidovdan, zauvek urezao ovaj datum u srpsku istoriju. Iako je prošlo 624 godine od ove bitke, i dan-danas ne postoji jedinstveno mišljenje da li smo doživeli poraz ili pobedili na Kosovu.

Prvi izvori same bitke govore o srpskoj pobedi, a pogibija oba vladara(kneza Lazara i sultana Murata) i to što se Bajazit nije zadržao u Srbiji još više je pojačalo ovaj utisak. Međutim, sve i da je istina da je srpska vojska dobila bitku, posledice po srpski narod su bile dalekosežne.

Usledilo je viševekovno ropstvo pod Turcima, međutim, sećanje na Kosovski boj je nastavilo da živi i mnogima predstavlja nadahnuće. I danas se često citiraju reči kneza Lazara u epskim pesmama: “Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvek i doveka”!

TAJNI UGOVOR, ATENTAT, STVARANJE KRALJEVINE

Za 28. jun vezano je i potpisivanje sudbonosne Tajne konvencije između Srbije i Austrougarske 1881. godine. Tim dokumentom Srbija je postala zavisna od Austrije, ali je od nje dobila međunarodno priznanje da postane kraljevina.

U Sarajevu je 28. juna 1914. Gavrilo Princip izvršio atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda, a kasniji razvoj situacije doveo je do Prvog svetskog rata.

Slika

Na Vidovdan 1919. potpisan je mirovni ugovor kojim je okončan Prvi svetski rat, dok je dve godine kasnije kralj Aleksandar Prvi Karađorđević doneo Vidovdanski ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Takođe na Vidovdan, 1948. godine, na sastanku u Bukureštu Komunistička partija Jugoslavije isključena je iz Informacionog biroa komunističkih partija. To je značilo formalan raskid odnosa sa zemljama komunističkog bloka. Blokada Jugoslavije i kampanja protiv jugoslovenskog rukovodstva koje su usledile trajale su do 1955. godine.

- Bez sumnje, Vidovdan je najvažniji datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i jedan od temelja kolektivnog identiteta Srba. To što su se kasnije na ovaj datum, namerno ili slučajno, odigrali i mnogi drugi događaji, samo je pojačalo mit o Vidovdanu – kaže istoričar Čedomir Antić.

VIDOVDANSKI USPON I PAD SLOBODANA MILOŠEVIĆA

Upravo na Vidovdan Slobodan Milošević se 1989. godine ustoličio kao neprikosnoveni nacionalni vođa i poveo Srbe u događaje za koje nisu bili nimalo spremni. Milionska masa mu je klicala na Gazimestanu, a verovatno bi podržala bilo koga ko je na Vidovdan te godine stao ispred njih i obećao im povratak nacionalnog identiteta.

Slika
Foto: Profimedia

Tačno 12 godina posle Gazimestana Milošević je izručen sudu u Hagu. I sam događaj nije bio toliko šokantan koliko datum izručivanja. Kritičari su se podelili u dve grupe.

Prvi su ga smatrali za nacionalno poniženje, a drugi kao potpuno pogrešan izbor jer je Miloševiću pružena još jedna prilika da ponovo na Vidovdan uđe u istoriju “kako bi se borio protiv svetske nepravde”.

DATUM I ULAZAK U EU NA VIDOVDAN?

Pored svih ovih događaja, i danas, iz zvaničnog Brisela, koji se često oslanjao na simboliku, stižu dojave da će Srbija, zajedno sa ostalim zemljama zapadnog Balkana, ući u Evropsku uniju 28. juna 2014. godine.

Tada će biti obeležena stogodišnjica ubistva austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda, što bi trebalo da simbolizuje kraj veka evropskih ratova.

Pre toga, neophodno je da Srbija dobije datum za početak pregovora, a odluka će biti saopštena na Vidovdan ove godine. Premijer Ivica Dačić je izrazio uverenje da će vesti na Vidovdan konačno biti dobre.

Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Vidovdan tako što daju pomen knezu Lazaru Hrebeljanoviću i srpskim ratnicima poginulim u bici sa Turcima na Kosovu Polju 1389. godine. Vidovdan nije praznik radosti, ne igra se i ne peva, a ljudi se prisećaju palih ratnika i obilaze njihove grobove.


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 87 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker