Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 14:11


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Vesti iz SPC  |  Poslato: 04 Jun 2012, 17:40
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Novi Svepravoslavni sabor na vidiku

SPC se pridružila zahtevima za održavanje vaseljenskog skupa. Sabor je moguć već za dve do tri godine. Moskva: zakazati što pre. Poslednji vaseljenski sabor bio pre 12 vekova

Slika
Sabor je moguć već za dve do tri godine

PITANjE zvaničnog redosleda crkava, ali i autokefalije pojedinih hrišćanskih zajednica, samo su neka od glavnih pitanja koja bi trebalo da se nađu na sledećem Svepravoslavnom saboru, koji se priprema duže od pola veka. Iako su njegove teme, ali i vreme održavanja, još u dubokoj magli i neizvesnosti, očekuje se da ovaj skup odredi kurs daljeg života i razvoja pravoslavlja u svetu. Poslednji ovakav sabor održan je pre dvanaest vekova.

Slika

Krugu pravoslavnih crkava koje su se založile za što skorije održavanje skupštine svih istočnih hrišćana, pridružila se i Srpska pravoslavna crkva. Sveti arhijerejski sabor SPC, na svom majskom zasedanju, ponovio je stav da bi trebalo brže raditi na njegovoj organizaciji.

- Sabor je ponovo potvrdio i svoj stav da je potrebno intenzivirati, produbiti i bogoslovski obogatiti dosadašnji proces priprema za Sveti i Veliki sabor Pravoslavne crkve - zaključilo je najviše telo SPC. - Potrebno je najpre ponovno sazivanje svepravoslavnog predsaborskog savetovanja, a potom, u dogledno prikladno vreme sazvati i opšti sabor.
Upućeni u odnose među crkvama u ovom pozivu vide signal da je skup svih pravoslavaca na vidiku i da je moguć dogovor oko pitanja koja godinama prave gotovo nepremostiv jaz među istočnim hrišćanima. Iako se procene retko daju, postoje i glasovi koji kažu da bi Sabor mogao da bude zakazan već za dve-tri godine.


TRADICIJA OD CARA KONSTANTINA

SVEPRAVOSLAVNI sabor na čijoj pripremi se radi već više od pola veka nastavlja tradiciju drevnih vaseljenskih sabora, održavanih od četvrtog do osmog veka. Prvi ovakav skup sazvao je car Konstantin 325. godine, a na njemu su udareni temelji organizacije i dogmi hrišćanske crkve. Poslednji sabor održan je u Nikeji 787. godine. Kako u pravoslavnom svetu primat ima Carigradska patrijaršija, domaćin skupa bi mogao da bude upravo Istanbul. Sednice komisija za pripreme Sabora održavaju se u švajcarskom gradu Šambeziju.
Najveća kočnica za veliko sabiranje pravoslavnih hrišćana su složeni odnosi između dva bloka crkava. Prvu grupu čine “jelinske” crkve okupljene oko Vaseljenske patrijaršije i Atinske arhiepiskopije, čiji su pojedini interesi suprotstavljeni takozvanom slovenskom bloku čiji je stub u Moskvi.

Ove grupe crkva imaju saglasnost oko većine pitanja koja bi se našla na Saboru, osim oko dve tačke. Najveći jaz postoji oko diptiha (redosleda) pravoslavnih crkava, s obzirom na to da Moskva i Carigrad pojedine crkve različito rangiraju. Drugi veliki problem je broj crkava, budući da postoje zajednice u pravoslavlju na koje se različito gleda.


Sporan status imaju pre svega Finska, Estonska, Američka, Japanska i Kineska pravoslavna crkva. Za deo ortodoksnog sveta one su autokefalne (potpuno samostalne), dok im druge priznaju status tek - autonomnih.

Srpska pravoslavna crkva neguje dobre odnose i sa Carigradom, koji se smatra pupkom pravoslavlja, ali i sa Ruskom crkvom. Iako je mnogi vide u društvu “jelinskih” crkava, Srpska patrijaršija veoma drži i do duhovnog vođstva “trećeg Rima” - Moskve.

Za razliku od Atinske arhiepiskopije, koja ima stav da je potrebno što brže zakazivanje sabora, ali uz postizanje minimuma saglasnosti, raspoloženje u Moskvi je da skup treba zakazati iako pripreme nisu okončane.

Diptih i statusi crkava samo su, međutim, deo tema za razgovor ortodoksnih crkava. U krugu pitanja čiji će odgovori iscrtati budućnost pravoslavne vaseljene su trend broja vernika, položaj pravoslavaca na muslimanskom istoku, odnosi sa Rimokatoličkom crkvom, kao i pitanje kalendara, zajedničkog slavljenja praznika, pravoslavne dijaspore...


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 04 Jun 2012, 17:44
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
SPC: Novi sveci u kalendaru

Organizacija crkve u inostranstvu glavna tema sledećih nekoliko dana

Slika

SRPSKA pravoslavna crkva proglasila je u nedelju za svetitelje dvojicu sveštenika i 40 mučenika momišićkih. Svečana kanonizacija i liturgija njima u spomen održana je u Hramu Svetog Save na Vračaru u prisustvu svih mitropolita i episkopa SPC. Upisom u diptih svetih potvrđeno je veliko poštovanje koje pravoslavni narod Crne Gore, ali i drugih država, neguje prema mučenicima iz Momišića (kod Podgorice).

Svečanom službom kanonizacije, kao i redovnom sednicom Odbora za izgradnju Hrama Svetog Save, nastavljeno je redovno prolećno zasedanje Svetog arhijerejskog Sabora SPC. Arhijereji su informisani o toku radova na vračarskoj svetinji. Njima je predočen i plan realizacije protokola o uređenju enterijera Hrama, koji su u ime Srbije i Rusije u martu potpisali ministri Vuk Jeremić i Sergej Lavrov.



PENZIJE NA DNEVNOM REDU
VLADIKE SPC na majskom zasedanju razmatraće i uredbu Vlade Srbije da uplaćuje doprinose sveštenicima i verskim službenicima. Očekuje se da Sabor donese odluke koje će usaglasiti crkvenu i građansku penzionu administraciju. Ovo pitanje je veoma značajno, jer je većina pravoslavnih sveštenika nezadovoljna radnim i socijalnim statusom.

Radni deo zasedanja „crkvene skupštine“ biće nastavljen u ponedeljak razmatranjem izveštaja o radu Sinoda i eparhija SPC. Praksa je da svaki arhijerej pred članovima Sabora referiše o učinku upravljanja svojom episkopijom.

Prema informacijama „Novosti“ iz crkvenih krugova, najznačajnije tačke dnevnog reda Sabor će razmatrati do srede. Uprkos spekulacijama u javnosti, senzacionalne odluke se na ovom zasedanju ne očekuju. Izvesno je da će biti nastavljen rad na boljoj crkvenoj organizaciji, ali ne eparhija u Srbiji, već u Evropi.

- Kako je novoosnovana eparhija za Austriju i Švajcarsku stabilna i dobro organizovana, može se očekivati da se na dnevnom redu nađe izbor episkopa koji će zauzeti tron u Beču - kaže izvor „Novosti“ iz vrha SPC. - Postoji ideja da to mesto zauzme vikarni episkop remezijanski Andrej (Ćilerdžić), ali nije isključeno da bečki episkop postane i neko od ostalih episkopa bez svoje eparhije.

Kako će se Sabor pozabaviti i kritikama na račun vladike srednjoevropskog Konstantina, u episkopatu postoji i mišljenje da bi ovaj arhijerej mogao da postane bečki episkop.

Izvori „Novosti“ iz SPC kažu da ovogodišnji Sabor neće doneti velike promene u redovnom ritmu crkve. Vladike nastoje da primire uskomešanost koja postoji u delu sveštenstva i javnosti. Zato će položaj crkve na Kosmetu i u u regionu biti među najvažnijim pitanjima na zasedanju.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 16 Jun 2012, 23:41
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
GDE ĆE VAM DUŠA

Nevernici pokrali mrtvog patrijarha


Iz manastira Svetog arhangela Mihaila u Rakovici, u kom počiva patrijarh srpski Pavle, nedavno je, navodno, ukraden novac u vrednosti od oko 3.000 evra

Slika
Grobno mesto patrijarha je postalo svetilište

Beograd - Nekima ama baš ništa nije sveto!
Iz manastira Svetog arhangela Mihaila u Rakovici neki zlotvori kradu novac! I novac i razne druge vrednosti koje vernici danima ostavljaju pored groba patrijarha Pavla!

Čovek kog su pravoslavci još za života smatrali svecem, i koji je gotovo odmah po smrti - jer je to i zaslužio! - dobio svoju ulicu u Beogradu, ne može ni da počiva u miru od bogohulnika! Jer kako drugačije nazvati one koji kradu i na Boga ne misle!

- Zbog pokojnog patrijarha manastir je postao svetilište. Dolaze mnogi vernici, sa svih strana... Ko zna kakva je muka naterala sve te ljude da dođu... Mnogi ostave novac, kažu, valja se, a onda se pojave lopovi i preko noći sve odnesu. Ma, kradu i preko dana! - žali se jedan od posetilaca ovog manastira i tvrdi da su mu ovu žalosnu priču ispričale monahinje, koje su zbog toga prilično uznemirene.

- Morale su i kamere da postave, ali izgleda džabe... - kaže.

Količina pokradenog novca, naravno, ne može da se izračuna, ali pominje se cifra od skoro 3.000 evra. Pa, da je i tri evra, mnogo je!

- Mi ni o čemu ne smemo da pričamo bez dozvole igumanije manastira. Mati Evgenija bi mogla nešto da vam kaže o tome, ali ona trenutno s ostalim monahinjama skuplja seno na njivi. Izvinite me, ali najbolje je da se obratite njoj - rekla nam je juče ljubazno jedna od malobrojnih monahinja koje smo zatekli u manastiru.

Kurir je kasnije, u toku dana, telefonom pokušao da dođe do mati Evgenije i sazna nešto više o ovoj krađi.

- Mati je zauzeta, znate... - rekla nam je monahinja koja se javila na telefon, a na naše konkretno pitanje „Da li neko krade novac koji vernici ostavljaju?“, odgovorila je:

- Znate, mi ne možemo ništa bez mati. Ali, evo, sad ću joj ja preneti zašto zovete, pa će vam ona sve objasniti. Samo ne može danas jer je zauzeta. Ali, primiće vas sutra u deset i tada možete s njom da razgovarate - rekla je monahinja, koja ni u jednom trenutku nije negirala činjenicu da neka bagra danima pljačka manastir u kom je, po svojoj želji, sahranjen patrijarh Pavle!

Inače, jedna starija iskušenica manastira ispričala je juče i „da se dešavalo da neki preskoče ogradu pa gledaju šta mogu da ukradu...“

- Ako ne mogu da uzmu novac, uzmu ikonu. A šta će posle s tim ikonama, ja ne znam, valjda da ih prodaju... Da im treba za bolest ili za bilo kakvu drugu pomoć, monahinje bi na sve načine pokušale da im izađu u susret, ali ovo ovako...

Slika
Zbog silnih krađa monahinje ugradile kameru

Slika

Gojko Stojčević, apostol ljubavi

Rođen je kao Gojko Stojčević, 11. septembra 1914, u slavonskom selu Kućanci kod Donjeg Miholjca. Rano je ostao bez roditelja. Od njegove treće godine o njemu je brinula tetka. Posle mature u sarajevskoj Bogosloviji 1936. godine, upisuje se na Bogoslovski fakultet u Beogradu, gde diplomira 1942. godine. Pred kraj rata 1944. oboleo je od tuberkuloze, a lekari su mu predviđali samo tri meseca života. Izlečio se molitvom. Zamonašio se u ovčarsko-kablarskom manastiru Blagoveštenju, dobivši, po apostolu ljubavi, monaško ime Pavle. Za episkopa raško-prizrenskog izabran je 1957, a 1990. godine postaje 44. srpski patrijarh. Umro je 15. novembra 2009, a sahrani je prisustvovalo 600.000 vernika.
Pljačkanje crkava

29. 1. 2012. - U selu Koštunići u opštini Gornji Milanovac provalnik je obio vrata crkve i prodavnice u njenoj blizini, ali se odlazeći s plenom zaglavio u snežnom nanosu.

10. 2. 2012. - Iz Crkve Svetog Nikolaja u Kosovskoj Kamenici nepoznate osobe su ukrale određenu svotu novca, oskrnavile ikone, svete sasude i crkveni presto.

28. 5. 2012. - u hramu Srpske pravoslavne crkve na Almaškom groblju u Novom Sadu nepoznati počinilac je obio vrata crkve i iz nje ukrao novac, crkvene relikvije i druge dragocenosti.


Kurir


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 16 Jun 2012, 23:44
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
SUMRAK SRBIJE

Dabogda vam ruke otpale!


Namesnik manastira Rakovica Branko Mitrović iz Kurira saznao da je ukraden novac s groba patrijarha Pavla. Igumanija potvrdila sramotu

Slika
Grobno mesto Patrijarha Pavla, koje su pokrali nevernici

BEOGRAD - Kakav smo to narod?!
Posle otkrića Kurira da je u manastiru Svetog arhangela Mihaila u Rakovici ukradeno oko 3.000 evra, i to sa svetog mesta na kojem su posmrtni ostaci blagopočivšeg patrijarha Pavla, malo ko u SPC je bio raspoložen da komentariše ovaj nečuveni lopovluk.

Namesnik manastira Branko Mitrović potvrdio je da se krađa dogodila ovih dana:

- U vašem listu pročitao sam o tom zlodelu! Posle me je pozvala i igumanija manastira, koja me je obavestila o svemu što se desilo. Za ostale detalje zovite nju jer zaista ne znam koje je sve korake napravila i da li je slučaj prijavila policiji.

Međutim, igumanija Evgenija, iako nam je pre dva dana obećala da će nas primiti na razgovor, juče nije želela da komentariše neljudski čin.

- Igumanija je slučaj krađe prijavila namesniku. Ne može da vas primi. Ona zna šta radi, mi se u to ne mešamo! - rekla je za Kurir monahinja manastira koja nas je dočekala nadomak patrijarhovog groba.

Episkop hvostanski Atanasije Rakita podsetio je sve one koji dolaze u manastir da je to sveto mesto molitve:

- Nije na odmet upozoriti vernike da možda tamo neko i nije došao radi molitve. Iz iskustva monahinja zaključio sam da je, ipak, potrebno češće prisustvo policije tokom velikih praznika, naročito ispred manastira. Hodočasnici se suočavaju s neprijatnim prisustvom profesionalnih prosjaka. Oni bez stvarne nužde iziskuju priloge od posetilaca, tako da često oni kojima je pomoć drugog čoveka stvarno potrebna mogu ostati bez te pomoći u opštoj konfuziji.

Slika

Vladika Atanasije: Odložimo sebične interese

Vladika Atanasije podseća i da se u manastir dolazi zbog pročišćenja:

- Sveto mesto kao kroz neki filter pročišćava misli i osećanja vernika koji idu da se susretnu sa svojim tvorcem kroz molitvu. I trebalo bi makar tu, u hramu, da odložimo neke svoje lične interese i sebične ciljeve. I da tu postignemo da budemo bolji, ali, nažalost, ne dolaze svi sa takvim plemenitim ciljevima.


Kurir


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Nedeljom u dva - [ Gost:vladika Grigorije ] 24.06.2012  |  Poslato: 24 Jun 2012, 20:28
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 24 Jun 2012, 21:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Pećka patrijaršija: Imamo dokaze o golgoti

Ekskluzivno: Reporteri „Novosti“ prvi novinari u dokumentacionom centru SPC u Pećkoj patrijaršiji. Jovan Ćulibrk, episkop lipljanski: Dragocenosti stalno pristižu, svi pomažu koliko mogu

Slika
Jovan Ćulibrk, episkop lipljanski / Foto Anđela STEVANOVIĆ

U Pećkoj patrijaršiji, drevnom manastiru, uz tron patrijarha i svetitelja, rad Kancelarije Odbora za Kosovo i Metohiju Svetog arhijerejskog sinoda SPC, obnovljen u jesen prošle godine, „krunisan“ je dokumentacionim centrom. Dragocenim arhivom koji „otvara vidike prošlosti, za putokaz u budućnost“.

Reporteri „Novosti“ bili su prvi novinari kojima su širom otvorena vrata ovog centra, ljubaznošću i razumevanjem vladike Jovana Ćulibrka, vikara patrijarhovog i episkopa lipljanskog. Ovaj arhijerej upravo rukovodi Kancelarijom, sakuplja i čuva sve što je na ruku istini. I u stalnom je bdenju da od zaborava otrgne nekadašnji život kosmetskih Srba iz „beskrajnog plavog kruga“, njihovih progona i seoba.


- Sad tek ima šta da vam pokažem - govori episkop. - Mada, ni trenutak nisam sumnjao da će nam ovi dragoceni dokumenti biti dostupni. Ne samo nama kojima je na poslušanje poverena Kancelarija, nego i drugima koji žele da se bave istinom o našem Kosovu i Metohiji. Istražuju, i u svojim radovima izveste: ko smo, šta smo, kakvu smo golgotu preživeli i kako se borimo da o njoj dostojanstveno svedočimo.


U PLANU I MUZEJ

U planu Kancelarije je, kaže vladika Jovan, da ovde nastane i muzej. Zavičajni muzej Metohije i njenog naroda. Jedna kolevka, deo posuđa, tkanica, povojnica, porodična fotografija. Sve što je čuvano i sačuvano moglo bi u ovom muzeju da nađe svoje mesto. Produži život i sećanje.

Pred nama, u obnovljenoj patrijaršijskoj rezidenciji, u prostoru iznad patrijarhovog salona, nimalo luksuznog, ali s dobrom merom uređenog - tri prostorije. Od kraja do kraja svake, među ormanima i policama, traje stalna služba istini. Ovde je više od pet stotina knjiga. Nebrojene beleške i zapisi. Video-materijal. Diskete i mape, u reljefu i na hartiji. Slike ruskih majstora koji su, posle progona iz carske Rusije, na obalu Bistrice bacili sidra. Ali i platna srpskih slikara, poput Gvozdenovića i drugih, koji su svoje radove darovali Peći. Tu su i potonji dokumenti i planovi, izjave međunarodnih zvaničnika, medijatora koji su krojili sudbinu južne srpske pokrajine.

Posebno mesto zauzimaju izdanja o pogromu naroda: od leta 1999. godine do proleća 2004. I kasnije, do ovih dana. Razgledamo fotografije srpskih porodica kojima je u ovom delu Metohije oteto sve što su imale. Tu su i izdanja prevedena na engleski i ruski jezik: potresne sudbine, stradanja, seobe. Pravo, neprocenjivo bogatstvo. Svetlost koja ne da da se zamrači prošlost.

- Prvi, da kažem, eksponat koji je stigao u ovu našu arhivu jeste bogata vojna enciklopedija - vodi nas kroz dokumentaciju vladika Jovan. - Doneli su nam je italijanski oficiri. Spasli je iz poharane biblioteke pećkog garnizona naše vojske, koja se posle Kumanovskog sporazuma povukla sa prostora Kosova i Metohije. Onda su stizali i drugi značajni dokumenti. Donosili su ljudi kad su saznali da je obnovljen rad Kancelarije i da ovde, u manastirskom kompleksu, nastaje dokumentacioni centar. Šta je ko imao, darovao je. Svakim danom takvih dragocenosti je sve više. I svi pomažu koliko mogu: obični ljudi, oficiri, novinari, diplomate. Daruju sve što smatraju da je od značaja i pomoći za rad kancelarije i arhiva.

U središnjoj prostoriji zapažamo tri (najvećih formata) knjige, požutele od trajanja. Na njihovim koricama je vreme potrošilo i boju. Ali je ostao miris tamjana i voska.

- Ovo su knjige utisaka poseta našem manastiru - govori vladika. - Lepota rukopisa. I lepota osećanja. Na svim jezicima sveta.

Slika

POZIV

Vladika Jovan Ćulibrk smatra da je veoma važno da narod čuje o namerama Kancelarije da prikupi sve što svedoči o njegovoj prošlosti na prostorima Kosmeta, „sveštene pravoslavne teritorije“.

- Pozivam sve koji imaju bilo kakav dokument, u originalu ili kopiji, knjige, zapise, fotografije, a smatraju da to naša crkva treba da ima, neka se jave Kancelariji, dođu. Ako ne mogu da nas posete, mi ćemo naći načina da, uz zahvalnost, preuzmemo svaki za nas dragoceni dokument.


PRAVOSLAVNA OBELEŽJA

U jednoj od tri prostorije na spratu patrijaršijske rezidencije, u kabinetu patrijarha, u koji prvi put ulaze novinari, uz srpski barjak i druga znamenja državnosti Srbije - miruje drvena stolica u duborezu. U nju su, rukom duboresca, utisnuta pravoslavna obeležja. U ovoj stolici, koja je do ustoličenja patrijarha Irineja bila postavljena na mermerni tron u središnjoj crkvi Patrijaršije, sedeli su blagopočivši poglavari SPC. Od Gavrila Dožića, patrijarha Vikentija, Germana do patrijarha Pavla. Na njenom mestu, u crkvi Svetih Apostola, danas je živopisna, ručno izrađena i ukrašena rukom monahinja iz grčkog manastira Orimlje. Dar patrijarhu Irineju za ustoličenje.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 28 Jun 2012, 16:42
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Patrijah Irinej smirivao desničare

Gazimestan -- Hilajde Srba okupilo se na Gazimestanu na proslavi Vidovdana. Na kraju parastosa koji je služio patrijarh Irinej desničari su skandirali Karadžiću i Mladiću.

Slika

Grupe pripadnika desničarskih organizacija iz centralne Srbije, među kojima je bio i lider nedavno zabranjene organizacije "Obraz" Mladen Obradović, skandirali su imena haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i povike "dajte nam oružje", pa je morao da interveniše patrijarh lično.

Patrijarh Irinej je zamolio grupu desničara da ne provociraju, objasnivši im pritom i suštinu služenja parastosa.

Parastosu na Gazimestanu prisustvovalo nekoliko hiljada Srba sa Kosova, centralne Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Medju prisutnima su bili i ruski ambasaor u Beogradu Aleksandar Konuzin, državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo Oliver Ivanović, kao i potpredsednik DS S Slobodan Samaradžić.

Stotine Srba koji su tokom prepodneva dolazili na Gazimestan pretresala je kosovska policija i oduzimala im sva obeležja osim srpskih zastava.

Kako javlja reporter Agencije Beta, pojedini kosovski policajci su veoma grubi i gradjanima oduzimaju čak i šajkače. Kosovska policija oduzimala i majice sa političkim natpisima, pa pojedini ostaju nagi do pojasa. Pojedinci su protestovali zbog takvog postupanja policajaca, ali incidenata nema.

Pripadnici Specijalne jedinice su kontrolisali sve Srbe koji su na Gazimestan došli iz Gračanice, oduzimana su im nacionalna i verska obeležja, kao i majice sa "spornim printovima".Oduzeti predmeti su bacani u jarak pored magistralnog puta Priština - Kosovska Mitrovica, kod skretanja ka Gazimestanu.

Srbima su oduzimane i državne zastave, kao i jedna zastava Demokratske stranke koji su, takodje, bačene u jarak.

Specijalne jedinice Kosovske policije su, na skretanju za Gazimestan, Srbe propuštali izmedju dva reda. Svi Srbi koji su izašli iz autobusa dospelih iz Gračanice su pretreseni.

Duž magistralnog puta Priština - Kosovska Mitrovica nalazi se veliki broj pripadnika policije, a na Gazimestanu se okupilo nekoliko hiljada Srba.

Parastosom kosovskim junacima na Gazimestanu, koji je služio patrijarh srpski Irinej, uz sasluživanje nekoliko episkopa i sveštenoslužitelja SPC, završeno je glavno obeležavanje 623-godišnjice od Kosovskog boja.

Od jutros je bilo više incidenata na Kosovu i admisntirativnim prelazima a najteži je bio na prelazu Merdare gde su u sukobima Srba, najverovatnije navijača Partizana i Kosovske policije povređeno 20 osoba. Jedna osoba je povređena teže i prebačena je u bolnicu u Nišu, dok ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi kaže da je povređeno i nekoliko pripadnika KPS.

Patrijah srpski Irinej služio je u Gračanici povodom Vidovdana svetu arhijerejsku liturgiju.

Na Gazimestanu u 13 časova, biće održan, kao i svake godine, parastos poginulim srpskim borcima u Kosovskom boju 1389. godine. Tada se očekuje da se pred spomen obeležje kosovskim junacima okupe svi oni koji su danas došli na Kosovo iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih krajeva.

Praznovanjem Vidovdana, SPC i srpski narod obeležavaju 623. godišnjicu sećanja na bitku srpske vojske koja je 1389. godine na Kosovu branila svoje zemlje i hrišćanstvo od moćne Otomanske imperije.


B92


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 28 Jun 2012, 19:15
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Patrijarh: Kosovo je srpski Jerusalim

Patrijah srpski Irinej izjavio je u Gračanici, gde je povodom Vidovdana služio svetu arhijerejsku liturgiju, da je Kosovo bila, jeste i da će ostati sveta srpska zemlja - srpski Jerusalim. Patrijarh smirivao desničare

Slika
Njegova svetost patrijah srpski Irinej u manastiru Gračanica

GRAČANICA - Patrijah srpski Irinej izjavio je danas u Gračanici, gde je povodom Vidovdana služio svetu arhijerejsku liturgiju, da je Kosovo bila, jeste i da će ostati sveta srpska zemlja - srpski Jerusalim.

U besedi koju je držao u porti manastira Gračanica gde se okupilo više stotina pravoslavnih vernika, patrijarh Irinej je poručio "da smo došli da svojim prisustvom pokažemo i dokažemo da je ovo bila, jeste i da će ostati sveta srpska zemlja#.

Sveto Kosovo je naše ne smemo ga nikada izgubiti iz vida, rekao je srpski aptrijarh Irinej koji je podsetio da je bilo mnogo seoba i bekstva od muka i nevolja ali da se narod vraćao porušenim i spaljenim domovima i obnavljao ih i započinjao iznova život.

VIDOVDAN

Vidovdan se obleežava kao pomen na stradanje Srba i kneza Lazara Hrebeljanovića u bici protiv turske vojske na Kosovu polju 1389. godine. To je, prema mišljenju istoriografa, važan datum u kolektivnoj svesti srpskog naroda i jedan od temelja kolektivnog identiteta. On je poseban značaj dobio u vreme stvaranja nove srpske države, a za zvaničan državni praznik bio je uveden 1889. na 500 godina od Kosovskog boja. Kao nacionalni praznik je opstao do kraja Drugog svetskog rata. Posle Kosovske bitke telo kneza Lazara (1329-1389) je sahranjeno u manastiru Ravanica, a u seobi Srba pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem krajem 17. veka je preneto u fruškogorski manastir Vrdnik. U Ravanicu su mošti vraćene 1989, na 600. godišnjicu Kosovske bitke.

"Sloboda je dar božiji, najveći dar koji daje Gospod čoveku, samo čovek ima taj dar i mogućnost da bira jedno ili drugo a naša sloboda je vezana sa krstom za koji su se borili junaci na Kosovu ali i junaci posle Kosova do dana današnjeg, za krst časni i slobodu zlatnu", rekao je on.

Patrijarh je pozvao okupljeni narod da ne zaboravi da je sloboda svetinja i dar božiji i da je, kako je rekao, tesno vezana sa krstom a da će ko se ogreši o jednom ili drugom biti pozvan da to teško ispašta.

"Zato poštujmo krst koji su na sebi i u sebi nosili kosovski mučenici i svi drugi koji su bili na tom putu stradanja#, poručio je srpski patrijarh.

"Kosovo nas uči na jedinstvo, da budemo ujedinjeni u dobru i jevanđelju to je ono što krasi i ukrašava svakog čoveka - želja za dobrim i vrlinama, za to dobro moramo biti ujedinjeni. Kosovo ne smemo nikada zaboraviti, jer ako ga zaboravimo zaboravili smo sami sebe", istakao je patrijarh Irinej, čiju su besedu okupljeni par puta prekidali aplauzom.

Svetoj arhijrejskoj liturgiji prisustvovao je ispred Vlade Srbije državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović a bio je prisutan i ruski ambašador u Beogradu Aleksandar Konuzin.

Srbi su organizovano autobusima, uz pratnju kosovske policije, a neki i pojedinačno automobilima doputovali u Gračanicu jutros iz severnog dela Kosovske Mitrovice, gradova centralne Srbije, Crne Gore i Republike Srpske.


PATRIJARH SMIRIVAO DESNIČARE

Parastosom kosovskim junacima na Gazimestanu, koji je služio patrijarh srpski Irinej, uz sasluživanje nekoliko episkopa i sveštenoslužitelja SPC, završeno je glavno obeležavanje 623-godišnjice od Kosovskog boja.

Sam kraj parastosa obeležila su skandiranja grupe pripadnika desničarskih organizacija iz centralne Srbije, među kojima je bio i lider nedavno zabranjene organizacije "Obraz" Mladen Obradović.

Oni su skandirali imena haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i povike "dajte nam oružje", pa je morao da interveniše patrijarh lično.

On je zamolio grupu desničara da ne provociraju, objasnivši im pritom i suštinu služenja parastosa.

PORUKA KONUZINA SRBIMA

Koliko ćete vi štititi svoju zemlju toliko će vam Rusija pomagati, poručio je danas Srbima ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin, koji je prisustvovao danas u Gračanici Vidovdanskoj liturgiji.

U izjavi KIM radiju, Konuzin je poručio Srbima “da čuvaju svoju otadžbinu” i naglasio da mu svaki dolazak na Kosovo pričinjava veliko zadovoljstvo.

“Za mene je uvek velika sreća da dođem na svetu kosovsku zemlju, da još jednom vidim ljude koji ovde žive, da još jednom osetim toplo osećanje koje osećamo jedni prema drugim”, rekao je Konuzin.

Ruski ambasador je ponovio podršku Rusije Srbima na Kosovu.

“Želim da dam podršku vašoj borbi za zaštitu svoje otadžbine. Koliko ćete vi štititi svoju zemlju toliko će vam Rusija pomagati. Čuvajte vašu otadžbinu”, rekao je Konuzin.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 01 Jul 2012, 17:33
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Amfilohije: Crkva Njegoševa, a ne kraljeva

Mitropolit Amfilohije o obnovi lovćenske svetinje i spekulacijama u vezi s tim: Aleksandar Karađorđević dao nalog Meštroviću da napravi spomenik-kapelu, od koje se potom odustalo

Slika

Obnovom crkve na Lovćenu Crna Gora se odužuje i Svetom Petru Cetinjskom i Njegošu. Svetorodnoj lozi Petrovića. Istoriji i tradiciji. Tim činom se vraća dostojanstvo najvećem pesniku Južnih Slovena i narodu koji ga je iznedrio. To je i te kako i čin za budućnost.

U ekskluzivnom razgovoru za Novosti, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, obrazlažući ideju koju je javno saopštio protekle nedelje, najavljujući dvestotu godišnjicu od rođenja Petra Drugog Petrovića (iduće godine), izrazio je uverenje da će lovćenska crkva “vasksrsnuti” tamo gde je i nastala. Odmah pored Njegoševog mauzoleja. Hrabri, kako je kazao, činjenica da je predlog Zakona o obnovi crkve na Lovćenu, koji je uradila Nova srpska demokratija, ušao u skupštinsku proceduru.

- To je prva i najstarija crkva posvećena Petru Prvom Petroviću - naglašava mitropolit Amfilohije. - Podigao ju je 1846. Njegoš, koji je svojom rukom nacrtao kako ona treba da izgleda. Potom je ostavio i amanet da u njoj i sam počiva. Bežao je “pustinjak cetinjski” od ropstva u prizemlju i vinuo se na Lovćen, gde su ga utamničile ondašnje vlasti jugoslovenske i crnogorske, postavljajući hladni Meštrovićev mauzolej na mesto na kome je prethodno bezobzirno porušena zavetna crkva.

Vladika Amfilohije podseća na mnogobrojne spekulacije koje su u opticaju u Crnoj Gori kada je u pitanju prvobitna obnova crkve lovćenske.
Nju je 1916. godine, u jeku Prvog svetskog rata, gađala artiljerija Austrougarske i znatno je oštetila. Ostalo je, kaže on, zapisano da je paroh Dugodolske parohije (Njeguši), kojoj je pripadala ova crkva, upozorio da će se hram, ako se ne pristupi obnovi, “oburdati niz Lovćen”. Prvi koji je započeo rad na obnovi bio je tadašnji mitropolit crnogorski Gavrilo Dožić. Formirao je odbor za obnovu, u kojemu su se našli najugledniji ljudi tadašnje Zetske banovine. Godine 1921. Arhijerejski sabor je doneo odluku o obnovi znamenja na Lovćenu gde “se ima pohraniti prah Njegošev”.

Slika

Dve godine kasnije, tražeći pomoć za veliki posao koji predstoji, mitropolit Dožić se obratio jugoslovenskom kralju Aleksandru Karađorđeviću. Unuk prvog i poslednjeg crnogorskog kralja Nikole Petrovića odmah je prihvatio ideju i već 1924. je formiran glavni odbor za povratak Njegoša u svoju kapelu, koji su činili najugledniji ljudi tog vremena.

- Manje se u javnosti zna da je kralj Aleksandar, baš te 1924, dao lično nalog velikom vajaru Ivanu Meštroviću da napravi spomenik-kapelu Njegošu, na vrhu Lovćena - objašnjava mitropolit Amfilohije. - Meštrovićev nacrt je objavljen u “Novoj Evropi” 1924. Do realizacije tog projekta nije došlo. Mitropolit Dožić je tražio audijenciju kod kralja Aleksandra i obrazložio da Crkva ne može da dozvoli da se na Lovćenu podiže bilo šta drugo osim crkve. I da će se, ako bude drukčije, “pobuniti Crnogorci, posebno Njeguši”. Kralj je prihvatio razloge, ali nije zaboravio ni na Meštrovića. Doteran je projekat i po njemu je urađen spomen-kompleks na Avali, koji je i danas simbol Beograda.

SPOMENIK FRANJI JOSIFU

Austrijanci, koji su granatama oštetili 1916. crkvu na Lovćenu, takođe su razmišljali o obnovi “kada pobede”. No, ne Njegoševe crkve: hteli su da podignu spomenik Franji Josifu, austrougarskom caru, koji bi bio visok od 16 do 23 metra. Prikupili su 17 rešenja. Posao nije ni počeo jer je ubrzo umrla crno-žuta monarhija.

Naš sagovornik kaže da se posle toga pristupilo obnovi crkve “onakve kakva je bila”. U istim gabaritima, od istog kamena lovćenskog (sa Ivanovih korita). Na tom poslu je radio i poznati ruski arhitekta Nikolaj Krasnov, jedan od najboljih u to vreme, koji je ostavio svoj stvaralački trag i na drugim mestima u ondašnjoj Jugoslaviji, posebno u Beogradu. Da su pravila strogo poštovana pokazuje činjenica da je za oltarsku apsidu vraćena prvobitna sveta trpeza. Crkva na Lovćenu posvećena Svetom Petru Cetinjskom zasjala je u punom sjaju 1925, kada je osveštana. Velikoj svečanosti prisustvovao je i kralj Aleksandar, u čijim venama je tekla i krv Petrovića.

- Trpeza i žrtvenik svedoče da crkva na Lovćenu nije bila samo spomenik već da je u njoj vršena služba Božija - ističe mitropolit Amfilohije. - Postoji i zapis Vuka Vrčevića, koji kaže da je u njoj svake godine služena zaupokojena liturgija poginulim crnogorskim junacima. Sve je to, dakle, poštovano, pa jeftine priče o tome da su Karađorđevići “poništavali Crnu Goru na vrhu Lovćena” zaista nemaju osnova. Besmislene su. I jadne.

Pošto je porušena 1972. odlukom vlasti, protivno volji Crkve, ali i mnogobrojnih intelektualaca ondašnje Jugoslavije, koji su javno istupili protiv “zamene” crkve (koja se tada nalazila i u grbu Crne Gore) Meštrovićevim mauzolejom, on je, ipak, 1974. svečano otvoren.

- Uzeta je, tada - naglašava Amfilohije - duša i Lovćenu i Njegošu, ponižen je i Sveti Petar Cetinjski. Umesto svetog trojstva (Petar Prvi, Petar Drugi i Lovćen) na vrh najopevanije planine se “ispeo” faraonski mauzolej, kojega i planina postepeno odbacuje, na šta su tih ranih sedamdesetih godina upozorili i neki uvaženi stručnjaci za geologiju.

CRKVE KOPIJE

U Crnoj Gori se nalazi nekoliko crkava koje predstavljaju, u neku ruku, kopiju porušenog hrama na Lovćenu. Crkva posvećena Svetom Petru Cetinjskom, započeta 1972. a osveštana deset godina kasnije, nalazi se u Prčanju. U mestu Ključni tabor, na Bjelasici, takođe je crkva kopija Njegoševe. Takve crkve su i u Pivi, gde je bio veliki pokolj Pivljana u Drugom svetskom ratu, kao i u manastiru Kosijerevo, gde su se takođe zbili tragični događaji. Takva crkva posvećena Jeleni Lazarevoj Balšić podiže se i u Kruševcu.

Trenutno su aktuelna dva pitanja: hoće li predloženi zakon, koji predviđa obnovu crkve u starim gabaritima, pored Mauzoleja, biti usvojen u crnogorskom parlamentu i na kome će se mestu naći Njegoševa crkva?

- Uveren sam da će crkva biti obnovljena, mada ne znam kada će to biti. Voleo bih da to bude što pre, da sadašnje generacije koje imaju vezu sa starim zdanjem to vide. Onaj ko to uradi, siguran sam, ulazi u istoriju. Crkva treba da ima izgled kakav je imala pre rušenja, da bude onakva kakvu je nacrtao sam lovćenski genije, posvetivši je svom stricu. Ukoliko je slučajno i bilo nekih izmena 1924. i 1925, kada je obnovljena (mada sumnjam), treba ih eliminisati i sve vratiti kako je prvobitno i bilo.

Mitropolit Amfilohije, koji je više od dve decenije na čelu Cetinjske mitropolije, nije izlazio na Lovćen sve do pre neki dan. Na to ga je obavezivao očev zavet da se ne penje tamo gde je srušena svetinja. Crnogorska i petrovićevska. Izlazio je samo do Ivanovih korita.

- Pošao sam da vidim gde bi najbolje uz mauzolej, kojega ne treba rušiti, stala stara crkva - priča Amfilohije. - Postoje dva mesta: kada se izađe iz mračnog tunela (podsetio me je na predvorje pakla), koji vodi do Meštrovićevog Njegoša, a, drugo, između tunela i atrijuma, to je ponajbolje mesto. Posetioce bi tako prvo dočekali stara crkva i Njegoš, što je najbolje i najpravednije.

Mitropolit crnogorsko-primorski nam je otkrio da će za koji dan pisati premijeru Lukšiću na ovu temu. Izneće svoja viđenja u vezi sa vraćanjem Lovćenske crkve na Jezerski vrh. Mirno, razgovetno i s nadom da će njeno vraćanje doneti pomirenje, posebno među pravoslavnim življem u Crnoj Gori, koji je podeljen ponajviše baš posle rušenja svetinje njegoševske i svetopetrovske.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Vesti iz SPC  |  Poslato: 11 Jul 2012, 04:53
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nikolić se sastao sa patrijarhom Irinejom

Nikolić je u zgradu Patrijaršije stigao u 13 časova, a nije najavljeno šta je tema sastanka

Slika

BEOGRAD - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić sastao se danas sa patrijarhom Irinejom.

Nikolić je u zgradu Patrijaršije stigao u 13 časova, a nije najavljeno šta je tema sastanka.

Predsedsednik Srbije je sa patrijarhom razgovarao i 4.juna, četiri dana nakon što je položio zakletvu.

Slika


Kurir


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 84 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker