Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:11


Autoru Poruka
lOOla
Post  Tema posta: Despot Stefan Lazarević  |  Poslato: 16 Sep 2013, 14:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Despot Stefan Lazarević

Zmajev vitez


Slika


Sin kneza Lazara, despot Stefan Lazarević, poznat i kao Visoki Stevan je u vreme kada je to bilo gotovo nemoguće, uspešno balansirao između Osmanlija i Ugara, značajno modernizovao i proširio Srbiju i zbog njene dobrobiti svojim naslednikom proglasio dugogodišnjeg rivala, sestrića Đurđa Brankovića.

Kada je na Kosovu polju 1389. godine poginuo njegov otac i srpski knez, Lazar Hrebeljanović, nejaki dečak Stefan Lazarević imao je tek 12 godina. Sazrevao je znajući da ga čeka presto i zemlja koju žele dva velika carstva, Osmanlijsko i Ugarsko. Iako vrlo mlad, hrabro je pronalazio načine da u najgoroj situaciji za Srbiju, diplomatski, lukavo i kontroverznim postupcima zaštiti narod i njegovu teritoriju koju je čak i proširio.
Vazalski položaj u takvoj situaciji bio je neizbežan, ali nametalo se pitanje čiji vazal postati u uslovima spoljašnjih napada i unutrašnjeg nejedinstva usled borbe sa bratom Vukom i sestrićima Brankovićima.
Kako su se okolnosti na osmanskom prestolu menjale, menjala se i politika koju je vodio Despot. Njegov savremenik Konstantin Filosof pisao je da je o upravljanju državom Stefan najviše učio od sultana Bajazita, svog zeta za kojeg je vojevao mnoge bitke. Međutim, bitka kod Angore je bila presudna i za Bajazita i za Stefana ali i za Srbiju.
Bajazit je bio zarobljen, a Stefan je u povratku iz Angore svratio u Carigrad gde mu je car Jovan VII Paleolog dodelio titulu despota, najveće vladarsko zvanje Istoka posle carskog, a za ženu Đenovljanku Jelenu Gatiluzi, ćerku gospodara Mitilene.
Na Osmanskom prestolu nastale su nesuglasice, pa je Despot uvideo da je to pravi trenutak da se okrene Ugarskoj i vazalstvom prema njoj proširi Srbiju. Tako je od ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog dobio na upravu Mačvu i Beograd, a kasnije i Golubac, Srebrenicu i deo današnje Vojvodine sa Zemunom, Zrenjaninom i Bečejem sve do Apatina.

Slika
Crkva Despota Dtefana u Crkvinama

Despot je za samo nekoliko godina, obnovio zemlju. Gradio je palate, crkve i škole, reformisao vojsku i zakone o rudarstvu i trgovini, mudro raspolagao bogatim rudnicima u Novom Brdu i Srebrenici i učinio Srbiju najvećim proizvođačem srebra i jednom od ekonomski najstabilnijih zemalja tadašnje Evrope.
Zajedno sa kraljem Žigmundom i još dvadeset dvojicom evropskih aristokrata, osnovao je Viteški red Zmaja koji je prvobitno bio zadužen za zaštitu kraljevske porodice cara Svetog rimskog carstva- Žigmunda, a kasnije je osnovni zadatak reda bio odbrana krsta od neprijatelja, posebno od Turaka.

Naročito je interesantno da se u gotovo svim starim spisima koje pominju Despota, uočava opis njegove fizičke lepote. Dubrovčani su se obraćali Stefanu Lazareviću kao „gospodaru visokom telesno i umno”, jer Despota opisuju kao vrlo visokog čoveka a njegova duhovna i umna visina bila je obogaćena ljubavlju prema književnosti i lepim umetnostima.

U svojoj zadužbini, Manasiji (Resavi), Stefan je osnovao prepisivačko-prevodilačku Resavsku školu, opremio je izvanrednom bibliotekom i u njoj okupio učene ljude. Lično je prevodio dela sa grčkog i latinskog jezika među kojima i dela Platona, Arstotela i Pitagore. Svom biografu Konstantinu Filosofu je naložio da izradi gramatiku srpskog jezika poznatiju kao „Skazanije o pismenih” (Povest o slovima).

Napisao je i jedno od najlepših dela srpske srednjovekovne književnosti „Slovo ljubve“ u kome se obraća neimenovanoj bliskoj osobi sa kojom je u lošim odnosima. Smatra se da je ta osoba njegov brat Vuk koji je kao i Brankovići želeo vlast i borio se protiv Despota na strani Turaka, pa tako i stradao.


Slika
Vuk i Stefan Lazarević na fresci u manastiru Ljubostinja


Kada ga je stigla bolest, Despot je još jednom dokazao svoju retku vladarsku odgovornost i mudrost. Svestan da će posle njegove smrti nastati raskol, predao je titulu svom dojučerašnjem neprijatelju, sestriću Đurađu Brankoviću sa kojim se izmirio pred kraj života posredstvom Đurađeve majke, a njegove sestre, Mare.

Ovakav primer vladavine oslobođene svake sujete i nesebična posvećenost interesu svoje zemlje sasvim je redak. Zbog toga je despot Stefan Lazarević jedan od najcenjenijih srpskih vladara.

Slika

Grob Svetog Stefana, despota srpskog

Dugo se mislilo da je grob despota Stefana u manastiru Koporin. Nakon DNK analize koja je obavljena na moštima pronađenim u neimenovanom grobu u manastiru Manasiji, njegovoj zadužbini, utvrđeno je da mošti pripadaju osobi koja je u najbližem srodstvu (99,9378%) sa knezom Lazarom Hrebeljanovićem. Kako je utvrđeno da je mlađi Lazarev sin Vuk sahranjen u Ravanici, nema nikakve sumnje da skelet iz groba u Manasiji pripada jednom od najumnijih vladara Srbije, Stefanu Lazareviću.
Srpska pravoslavna crkva ga je kanonizovala kao Svetog Stefana despota Srpskog, na petstogodišnjicu njegove smrti 19. jula 1927. godine. Slavi se, na dan svoje smrti 1. avgusta (19. jula po starom kalendaru), zajedno sa svojom majkom prepodobnom Evgenijom (knjeginjom Milicom).


preuzeto sa serbia.com


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Despot Stefan Lazarević  |  Poslato: 15 Okt 2021, 21:11
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NARODNO PREDANJE
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA TERA SUZE NA OČI: Jahao je konja, a onda se desilo nešto NEVEROVATNO emotivno


Slika

Despot Stefan Lazarević bio je sin legendarnog kneza Lazara koji je poginuo u Kosovskom boju. Sa titulama kneza i despota vladao je Srbijom neposredno nakon Kosovske bitke.

Slika

Srbija se nakon Kosovskog boja 1389. godine našla u veoma nezavidnom položaju - iako formalno nije izgubila, imala je ogromne materijalne i još važnije, ljudske žrtve, a poginuo je i dobar deo vladarske elite. Vladalo je bezvlašće i sveopšti strah od najezde Turaka, a preživela vlastela se povlačila na svoje teritorije bez želje da brine o stanovništvu.

Tako se i dogodilo da Stefan Lazarević, sin kneza Lazara, iako maloletan, dođe na vlast. Priznao je sultana kao vrhovnog vladara, postao vazal i nastojao da sačuva narod.

Mladi Stefan se obavezao na slanje pomoćnih odreda otomanskom sultanu i plaćanje danka, ali i na to da se sa mlađim bratom Vukom i viđenijom vlastelom, jednom godišnje pojavljuje na sultanovom dvoru i potvrđuje svoju pokornost Bajazitu. Pored ovih uobičajenih vazalnih obaveza, Bajazitu je za ženu data, najmlađa ćerka kneza Lazara i kneginje Milice, Olivera, koju je, njen brat i novi knez, Stefan, lično morao da odvede sultanu Bajazitu u Bursu.

Slika

Činjenicu da je morao da služi čoveku odgovornom za smrt oca, Stefan je teško podnosio. Kao otomanski vazal, predvodio je srpske pomoćne odrede u bitkama na Rovinama, kod Nikopolja i Angore. Posle bitke kod Angore 1402. je od Vizantinaca u Carigradu dobio titulu despota.

Mali među velikima, krajem 1403. bio je prinuđen da postane vazal i mađarskom kralju Žigmundu. Ipak, u zamenu za to, Srbija je dobila svoj “beli grad” - Beograd je postao sastavni deo Srbije 1403. i Stefan Lazarević je u njega smestio svoju prestonicu.

Sve ove bitke očeličile su mladog Stefana. Pročuo se kao jedan od najveštijih vitezova srednjovekovne Evrope. Bio je član Viteškog reda Zmaja, poznat i priznat u čitavom svetu. Iz osnivačke povelje reda znamo da je upravo despot Stefan bio “prvi vitez”, a članovi ovog reda bile su vodeće ličnosti tadašnje Evrope.

Na unutrašnjem planu despot Stefan je slomio otpor vlastele, a periode mira je iskoristio za snaženje Srbije u političkom, ekonomskom, kulturnom i vojnom pogledu.

Bio je veliki pokrovitelj umetnosti i kulture pružajući podršku i utočište kako učenim ljudima iz Srbije, tako i izbeglicama iz okolnih zemalja koje su zauzele Osmanlije. Pored toga, on je i sam bio pisac, a njegovo najznačajnije delo je “Slovo ljubve” - Reč o ljubavi.

Slika

Despot Stefan Lazarević je iznenada preminuo u subotu, 19. jula 1427. u 50. godini života od posledica srčanog udara kako danas smatra najveći broj istoričara. On je na povratku iz Šumadije, gde je bio u svom letnjem dvoru, zastao nedaleko od današnjeg Kragujevca, da bi se odmorio i ručao, posle čega je otišao u lov.

Tokom njega, dok je bio na konju, despotu Stefanu je na rame sletela ptičica – slavuj ili vrabac, kaže priča. Izgledalo je, kaže legenda, kao da mu nešto šapuće, i despot ju je nežno uzeo u ruke i nešto joj govorio.

U jednom trenutku, ptičica je odletela, a već sledećeg trenutka Stefan Lazarević je pao sa konja. O ovoj lepoj legendi pisala je u svojoj knjizi “Beogradski spomenarnik – Ličnosti u beogradskim spomenicima“ književnica Neda Kovačević.

Posle pada despot Stefan je prenet u svoj šator u kome je i preminuo. Na mestu njegove smrti, njegov pratilac Đurađ Zubrović je podigao mermerni stub sa natpisom, koji se danas nalazi u porti seoske crkve u Markovačkim Crkvinama kod Mladenovca.

Slika


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Despot Stefan Lazarević  |  Poslato: 10 Nov 2021, 20:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
BOLJI OD LAZARA, SLAVNIJI OD DUŠANA: Znate li ko je bio POSLEDNJI veliki srednjevekovni vladar

VLADAO je Srbijom u jednom od najtežih perioda u njenoj istoriji i važio za najboljeg viteza i vojskovođu na ovim prostorima.

Slika

Srbija se nakon Kosovskog boja 1389. godine našla u veoma nezavidnom položaju – iako formalno nije izgubila, imala je ogromne materijalne i, još važnije, ljudske žrtve, a poginuo je i dobar deo vladarske elite.

Vladalo je bezvlašće i sveopšti strah od najezde Turaka, a preživela vlastela se povlačila na svoje teritorije bez želje da brine o stanovništvu.

Tako se i dogodilo da Stefan Lazarević, sin kneza Lazara, iako maloletan, dođe na vlast i počne da vlada ostacima Srbije, prvo uz pomoć majke – kneginje Milice, a onda i samostalno.

voja srpske srednjovekovne države
U tom trenutku Milica je uradila najviše što je mogala – priznala je sultana kao vrhovnog vladara i nastojala da sačuva narod.

Dvor bez muzike i šala
Milica se obavezala na slanje pomoćnih odreda otomanskom sultanu i plaćanje danka, ali i na to da se Stefan sa mlađim bratom Vukom i viđenijom vlastelom, jednom godišnje pojavljuje na sultanovom dvoru i potvrđuje svoju pokornost Bajazitu. Pored ovih uobičajenih vazalnih obaveza, Bajazitu je za ženu data najmlađa ćerka kneza Lazara i kneginje Milice – Olivera, koju je Stefan lično morao da odvede sultanu Bajazitu u Bursu.

Stefanu je ovo teško palo.

– Stefan Lazarević je bio izuzetan vojskovođa, veliki ratnik, ali nesrećan čovek. Izvor te nesreće ne znamo sa sigurnošću. Kao da je imao crni oblak nad sobom, a činjenica da je morao da služi ubici svog oca teško je podnosio – počinje priču Aleksandar Tešić, književnik i autor romana o despotu Stefanu Lazareviću “Onaj što nauči mrak da sija”.

Postoje tu verovatno i stvari koje mi danas ne znamo. Mladi vladar Srbije bio je jako pobožan, stalno ozbiljan i, neki bi rekli – mračan.

– Na njegovom dvoru nije bio muzike, nije bilo smeha, vladala je prilično mračna atmosfera. Zna se da je imao strašne izlive besa kojima mi danas ne možemo da sa sigurnošću nađemo uzrok. Bilo je tu i nečeg više od običnog vazalstva. Nije bio jedini vazal, ali je to nekako najteže podnosio – objašnjava Tešić i dodaje da se neki delići slagalice o ličnosti despota Stefana mogu pronaći i u srpskoj narodnoj epici.

Sa druge strane, Stefan Lazarević izrastao je u, pojavom, neverovatnog čoveka. Bio je riđokos, imao je plave oči i bio neobično visok. Pričalo se da ljudi nisu mogli dugo da izdrže njegov pogled.

Najveći vitez Srednjeg veka
Krajem 14. veka Stefan Lazarević se pomalo “smirio” i počeo da izvršava svoje obaveze prema sultanu Bajazitu. Kao otomanski vazal, predvodio je srpske odrede u bitkama na Rovinama, kod Nikopolja i Angore.

Bitka kod Angore 1402. godine bila je težak poraz Otomanskih snaga, ali i mesto gde je Stefanovo ratničko umeće najviše zasijalo. Nakon nje dobio je i titulu despota.

– Nakon ovog boja slava despota Stefana pročula se nadaleko. Svi su mu se divili kao ratniku. Čak su mu i Mongoli “skinuli kapu”. Sa druge strane, u bici kod Angore sultan Bajazit je zarobljen i ubrzo je umro, a postojala je izjava despota Stefana da je to bio njegov najsrećniji dan jer se oslobodio Bajazitovih okova – priča Tešić.

Nakon Angorske bitke ugled Stefana Lazarevića je naglo porastao, a legende o njegovom junaštvu raširile su se po Evropi. Priča kaže da su mladi ratnici iz čitave Evrope “hrlili” u Srbiju kako bi ih baš Stefan Lazarević proglasio za viteza, i to su smatrali najvećom čašću.

Čovek koji je ponovo podigao Beograd
Mali među velikima, despot Stefan je 1403. postao vazal i mađarskom kralju Žigmundu. Ipak, u zamenu za to, Srbija je dobila svoj “beli grad” – Beograd je postao sastavni deo Srbije i Stefan Lazarević je u njega smestio svoju prestonicu.

– Pre despota Stefana, Beograd je bio razrušen, napušten i “uklet” grad. Despot ga je sredio i u njemu vladao oko 15 godina. Tu je podigao i crkvu posvećenu Bogorodici, zaštitnici i njega i Beograda – kaže Tešić.

U čast obnove i napretka, novostvorena prestonica je kao svoju slavu proglasila Vaznesenje Gospodnje – Spasovdan i to se nije promenilo do današnjih dana.

Sve ovi događaji očeličili su despota Stefana. Bio je član Viteškog reda Zmaja, poznatog i priznatog u čitavoj Evropi. Iz osnivačke povelje reda znamo da je upravo despot Stefan bio “prvi vitez”, a članovi ovog reda bile su vodeće ličnosti tadašnje Evrope.

Na unutrašnjem planu despot Stefan je slomio otpor vlastele, a periode mira je iskoristio za snaženje Srbije u političkom, ekonomskom, kulturnom i vojnom pogledu.

Bio je veliki pokrovitelj umetnosti i kulture pružajući podršku i utočište kako učenim ljudima iz Srbije, tako i izbeglicama iz okolnih zemalja koje su zauzele Osmanlije. Pored toga, i sam je bio pisac, a njegovo najznačajnije delo je “Slovo ljubve” – Reč o ljubavi.

Nakon njega, ostala je samo legenda
Despot Stefan Lazarević je iznenada preminuo u subotu, 19. jula 1427. u 50. godini života, tokom lova. Najveći broj istoričara danas smatra da je bio žrtva moždanog udara, mada ima i onih koji smrt povezuju sa starom ranom zadobijenom još u Angorskoj bici.

Nije imao potomaka i na samrti je predao vlast Đurđu, sinu Vuka Brankovića čime je simbolično okončan sukob između Lazarevića i Brankovića.

– Iako je bio i turski i ugarski vazal, despot Stefan je poslednji od naših velikih vladara, veći čak i od svog oca, kneza Lazara. Uspešnije je vodio državu od njega, bio je bolji vladar, neustrašiv i veliki borac, najveći od vremena cara Dušana. Nakon njega, srpska država je trajala pod Đurđem Brankovićem još nekih 20-ak godina, ali je neumitno išla ka svom nestanku – zaključuje priču o ovom velikanu pisac Aleksandar Tešić.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Despot Stefan Lazarević  |  Poslato: 18 Avg 2022, 18:43
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
,,Слово љубве“ Стефан Лазаревић

Slika

Кругу косовских писаца, али не само њему, припада и сам деспот Стефан Лазаревић. Он је заштитник уметности и књижевног стварања у својој земљи, као што је и ктитор храмова. Летописи говоре о томе да је Стефан преводио и са грчког. Важнија су Стефанова оригинална дела. Косовским списма припада један плач, Надгробно ридање над кнезом Лазарем, који је можда Стефанов, али је од целог текста сачуван у једном рукопису, из XV века, само почетак.

Поуздано је Стефанов састав Натпис на стубу косовском, по жанру епитаф (надгробни натпис), спомен – обележје места колективне погибије српске и турске војске на Косову пољу, које се тамо, на мраморном стубу, налазило још у другој половини XV века. Стефан га је написао и поставио 1400. или 1404. године када се бавио на Косову. Заснован на апостофи, у којој се споменик као жив сведок обраћа путнику и пролазнику, драматичан, херојски по интонацији, овај тескст у свечаном ретроском казивању, у ритамским низовима или стиховима, приповеда о Косовском боју, о судару војске и погибије, о витешком подвигу и мученичкој жртви кнеза Лазара, ,,великог самодршца, чуда земаљског и риге српске“.

Стефан је познатији као писац једног другог књижевног састава, Слово љубве. То је песничка посланица, писмо, чији је текст рашчлањен у одређене ритамске низове и целине. Почетна слова свих десет строфа, колико их је у овом саставу, повезују се у акростих ,,слово љубве“ (реч о љубави). Написао негде у првој деценији XV века (1404. или 1409.), Слово је својом поетиком, мада на темељима епистоларног жанра-као образац за писање писма , изашло из оквира стандардне епистоларне књижевности свог доба. Оно је по својој правој природи лирска песма, по теми и карактеру – једна ведра химна о духовној љубави и љубави уопште, која ,,добродетељ превазиђе сваку“. По изразу дискретна, недоречена, сва у наговештају и наслућивању, по идејама заснована на библијским мотивима јовановских, псаламских и павловских размишљања о љубави, она претпоставља вискоу књижевну култру не само свог ауторанего и оне средине којој је намењена.

Ново за српску средњовенковну књижевност у Слову љубве је одживљај природе, у којем као да се слути ренесанса. Ипак, нема начелне супротности између песничког духа којим су прожетадела Стефана Лазаревића и традиционалне српске књижевности средњег века. Идејно и поетско јединство читаве српске књижевности од десетог до петнаестог века није нарушено делима деспота Стефана, још мање – Јефимије или Данила Бањског. Ова, такозвана ,,дворкса“ књижевност припада истом духовном и културном кругу коме и остали писци на преласку из XIV у XV век. Средњовековна култура Србије испуњава се, само, својим садржајима, развија своју природу жанровску разноликост, али чува свој дотадашњи идентитет, не постаје нешто битно друкчије и сасвим ново. Световног има – као што га је било и раније, али је оно у складу са црквеним. У којој ће мери бити узражен световни, а којој црквени моменат, зависи од књижевног рода, од жанра у којем се дело пише.


muzejsrpskogjezika

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 59 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker