Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:22


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 18 Dec 2012, 17:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
PORODICA GRBIĆ - Grbići od 17. veka do danas

Grbići iz Like i Bosanske Krajine

Slika

Na prostorima Like i Bosanske Krajine tokom 20. veka je živeo veliki broj porodica Grbić, a zajedničko im je bilo to da im je slava Srđevdan. U drugoj polovini 17. veka Grbići su najverovatnije živeli u oblasti Bjelajskog Polja kod Bosanskog Petrovca. U toku Velikog rata (1683 – 1689), a i posle toga u uskočko/mletačkim akcijama koje je predvodio Stojan Janković vršena je seoba iz oblasti Bjelajskog Polja u Kninsku Krajinu. Najveće seobe su bile 1685/6. i 1692. godine u kojima je učestvovalo po 500 i više porodica sa oko 5000 članova po seobi. Seobe su se vršile starim rimskim putem Petrovac – Drvar – Knin. Najverovatnije u jednoj od ovih seoba su se preselili Grbići u Oton kod Knina.

Nakon rata pošto je Lika pripala Austriji, 1700. godine, oblast Gračaca i Zrmanje naseljava stanovništvo uglavnom iz Severne Dalmacije, pa su se i Grbići iz Otona preselili u ta mesta. U popisu 1712. godine u Zrmanji je bilo 5, u Gračacu 2 i u Podlapcu 1 kuća odnosno negde oko 16 porodica posto je neka od kuća imala 2-3 porodice. Od ovih 8 kuća 3 su bila bez zemlje, a oni su najverovatnije došli iz Bosne nakon što su ova dva mesta naseljena. Odavde su se Grbići raselili po Lici. Sigurno je da su se Grbići iz Gračaca odselili dalje jer se ne spominju u popisu iz 1915. godine u tom mestu. U tom popisu u Lici je bilo 102 kuće Grbića. Nakon Laudanova Rata (1688 – 1699) kada su Srb i Donji Lapac ponovo pripali Austriji, jedan deo Grbića iz Gračaca i Zrmanje se seli u Srb i Osredke. Odavde i iz predhodnih mesta stanovanja jedni Grbići naseljavaju u okolinu Drvara. Drugi se naseljavaju ponovo u oblast Bjelajskog Polja, a odavde se dalje sele po čitavoj Bosanskoj Krajini. Tokom poslednjeg rata, koji se desio krajem 20. veka Grbići se sele u pravcu Banja Luke, Vojvodine i drugih delova Srbije, kao i u inostranstvo.

Neka mesta u kojima su u 20. veku živeli Grbići:
Lika: Babin Potok, Debelo Brdo, Kom, Kukljić, Medak, Osreci, Rešetar, Srb, Svračkovo Selo, Vrhovine, Zalužnica.
Bos. Krajina: Banja Luka, Bosanski Petrovac, Veliki Cvijetnić, Donje Vrtoče, Jasenovac, Klenovac, Mali Cvijetnić, Malo Očijevo, Račić, Skakavac, Smetnica, Smoljana, Suvaja, Čatrnja.


srdjevdan

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 15 Jun 2013, 15:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Predanja o poreklu Grbića i činjenice

Slika
Ikona Sv. Sergija i Vakha iz 7. veka

Na osnovu predanja i dosadašnjih saznanja o poreklu Grbića postoje tri opcije, koja svaka za sebe ima činjenice koje govore u prilog tome.
a) Grbići su poreklom iz Stare Srbije. Ovo je prema predanju Grbića iz Like, a iz knjige Milana Divjaka Ličkog. Kao činjenica, koja govori u prilog tome je da je u mestu Rznic na Kosovu kod Dečana postojala crkva Sv. Srđa i Vakha u čijoj je blizini mesto Kruševac, koje se takođe spominje u tom predanju.
b) Grbići su poreklom iz Hercegovine. Ovo je prema predanju Grbića iz Bjelajskog Polja, a iz rada Petra Rađjenovića “Bjelajsko Polje i Bravsko”. Kao činjenica koja govori u prilog tome je to što je kult Sv. Srđa i Vakha bio veoma izražen u okolini brda Srđ kod Dubrovnika, gde je postojalo više crkava posvećenih ovim svecima. Takođe, u okolini Trebinja se nalazi selo Grbići.
c) Grbići su poreklom iz Crne Gore. Ova tvrdnja bi se takođe mogla uzeti u obzir kao ravnopravna predhodnim jer nekoliko crkava Sv. Srđa i Vakha je smešteno u oblasti bokokotorskog zaliva. Takođe u oblasti Krtola odnosno Grblja žive mnoge porodice koje slave Srđevdan, a većina Grbića iz Crne Gore živi baš u ovoj oblasti.


Brekići (Breke) i Grbići

Jedna od retkih prezimena porodica koje slave Srđevdan iz oblasti gde su se nekada sudarala tri carstva su Grbići i Brekići (Breke). O njihovom zajedničkom poreklu se navodi u nekim radovima, a takođe govori činjenica da ova dva prezimena u prošlosti često sreću u istim oblastima. Ova dva prezimena se javljaju 1712. godine prema popisu Like i Krbave u mestima Zrmanja i Gračac. Poznato je da se stanovništvo ovih mesta doselilo iz Severne Dalmacije. O ovome govori činjenica da su Grbići ziveli u Otonu kod Knina, a poznato je da su Brekići (Breke) takođe živeli u okolini Knina (Ervenik). Brekići iz Zrmanje se u kasnijim popisima javljaju kao Breke. Grbići i Brekići iz Gračaca su se verovatno odselilili, jer ih na kasnijim popisima tamo nema, ali se javljaju na severu Like u mestima Vrhovine i Babin Potok. Početkom 20. veka ove dva prezimena se javljaju i selu Račić kod Bihaća u Bosanskoj Krajini. Ove porodice su se doselile u ovo selo iz Bjelajskog Polja (Bos. Petrovac) oko 1820. godine.

Sve ovo govori da Grbići i Brekići imaju zajedničko poreklo. Moglo bi se zaključiti da su se Brekići (Breke) poput Grbića verovatno doselili okolinu Knina iz Bjelajskog Polja u jednoj od seoba s kraja 17. veka, a da se odatle dalje neki sele po Lici i Bosanskoj Krajini.

Grbići iz Like 1712.

Jedan od najstarijih dokumenata gde se spominju Grbići je “Popis Like i Krbave iz 1712.” оd Karla Kasera. Grbići se spominju u oblasti Zrmanje, Popina, Podlapca i Gračaca u 8 domaćinstava. Ovi Grbići su preci većine današnjih Grbića iz Like i Bosanske Krajine.

Podlapac
- “Vukoman Gerbich hat ein dritten Thal u. Petina“

Zrmanja i Popina
- “Sauan Gorbicz od let 30, brat baio 20, bratuced Radosau 13, male 3, xenskoga 8”
- “Miladin Gerbich od let 40, xenskoga 2”
- “Juray Gerbich od 50 brat 1 Vuchen 40, Sinoucza 2, Thoma 30, Radoicza 16, Jurceu sin Boxo 20, Vuczenou sin Jouan 16 mala 8, xenskoga 7”
- “Maleuuk Gerbich od Let 30, brata Radiuoi 20, Lazo 18, mala 4, xenskoga 12”
- “Dragosau Gerbich od let 50, brat Radouan 30, Sinouchi Juan 20, Niegouan 16, mala 4, xenskoga 18”

Gračac
- “Vucheta Gerbich bil ouidi pak prosal u turke pa dosal opet oudi od let, 28 mala 4 zenskoga”
- „Petar Gerbich od let 60 Sin Stoian, 30 mala 5 zenskog“

Zadnja dva domaćinstava u Zrmanji i prvo u Gračacu su bili bezemljaši dok su ostali posedovali zemlju. Popis su vršili Austrijanci, nakon što je Lika 1689. godine pripala njima. U popisu se navode samo imena muških članova domaćinstva starijih od 16 godina. Sigurno je da se ovde radi o prezimenu Grbić jer je slično sa drugim prezimenima npr. Berkich=Brkić, Kernpotich=Krnpotić,...Napomena: Ovde je uzeto u obzir i prezime Gorbicz jer je najsličnije prezimenu Grbić prema ovom i kasnijim popisima.


srdjevdan

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 15 Jun 2013, 15:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Grbići u Bosanskoj Krajini

Slika

Ikona sa Svete Gore

U Mali Cvijetnić Grbići su se doselili iz Otona. Tu se zadržali neko vreme i preselili u Veliki Cvijetnić u 30-ih godina 18. veka. Grbići iz Donjeg Vrtoča su se doselili iz Osredaka(Lika) pocetkom 50-tih godina 19. veka. U Malo Očijevo Grbići su došli iz Cvijetnića posle okupacije (1878). U Drvar Selo su se Grbići doselili iz Bos. Petrovca u drugoj polovini 20. veka.

U Skakavac su se Grbići doselili 1879. iz Zrmanje. Grbići iz Smoljana su se doselili sa tromeđe Like, Dalmacije i Bosne. Iz Smoljane se krajem 18. veka doseliše u Suvaju, a onda se opet jedan deo vrati u Smoljanu. Dvadesetih godina 19.veka ovde se doseli još jedna grupa Grbića iz Ličkih Osredaka. U isto vreme se iz Grbići iz Bjelaja doseliše u Račić (Bihać).

U selo Čatrnju su Grbići došli iz Suvaje oko 1800 godine. Grbići iz zaseoka Jasenovac kod Bravskog su došli iz Donjeg Lapca sredinim 19. veka. Odatle su jedni otišli u zaseok Klenovac, a drugi u zaseok Srneticu 60-tih godina 19. veka. Početkom 20. veka u Bosanski Petrovac je došla jedna porodica Grbić iz Suvaje.

U Krnjeuši žive Grbići, potomci popa Jova Grbića iz Račića kod Bihaća, koji je u Krnjeušu došao kao đak i oženio se u popovsku familiju Karanović. Kada je umro poslednji sveštenik iz kuće Karanovića, Jovo Grbić je preuzeo parohiju i na tom mestu je proveo od 1867. do 1903. Njegova dva sina su živela u zadruzi i nakon Prvog svetskog rata.

U Potkozarje su Grbići došli iz okoline Drvara i Unca.


srdjevdan

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 25 Dec 2016, 02:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
AJDUKOVIĆ

Po molbi porodice Ajduković koja slavi Sv. Jovana a poreklom je iz sela Oravac kod Donjeg Lapca, saradnici "Vesti" su istražili njihove korene.

Slika

U našoj knjizi o poreklu srpskih porodica imamo prilog "Ajduković, (H)Ajduković, ali i Ajduk", za povod nam je dao Uroš Ajduković iz Jajinaca, čija je porodica - kako je naveo - jedna od najstarijih u Jajincima pod Avalom i da im je krsna slava Sv. Vaskrsenije Lazarevo, odnosno Lazareva subota, tj. Vrbica.

Po usmenom predanju, njihovo poreklo je Stara Srbija. U Jajince su stigli kad je knjaz Miloš raselio selo iznad konaka u Topčideru. U atar današnjih Jajinaca prvi je došao neki Stojko, do tada hajduk, poreklom, kako navodi i čitalac, iz Stare Srbije. NJegovi su potomci su prozvani Ajdukovići ili Stojkovići.

U monografiji "Okolina Beograda" Ajdukovići su zabeleženi kao Hajdukovići, ali članovi familije nisu usvojili ovu "pravopisnu ispravku" i ostali verni narodskom obliku prezimena.


U prvom izdanju Vukovog "Rječnika" (1818) slova h uopšte nema, čak ni u azbučniku, odnosno Vuk ne navodi nijednu reč koja počinje tim slovom jer je "u svom, srpskom, narodu nije čuo". H (hajduk) će se pojaviti tek u izdanju "Rječnika" iz 1852.


A Stojkoviće zaista nalazimo u Staroj Srbiji, na Kosovu.


Prezime Ajduković veoma je rasprostranjeno. Ajdukovića ima u Smederevskoj Palanci (doselili se iz kruševačkog kraja sredinom 19, veka, slave Jovandan). U Vojnoj granici, u Đurđevcu, Slavonija, bilo ih je još 1651, u Stupovima, kod Kutine, još ranije - u 16. veku, u Moslavini od 17. veka, u Bačkovcima i Gornjoj Kovačici od 16. do 19. veka, dok su Severinu popisani krajem 19. veka. Kod M. Radeke, u "Gornjokarlovačkom vladičanstvu", zabeleženi su Ajduci, Hajduci i Ajdukovići. Prvi i drugi slave Jovandan, a treći i Jovandan i Đurđevdan.


Prezime Ajduković sreće se i u Lapcu (Lika). U "Leksiku prezimena SR Hrvatske" zabeleženi su Ajdukovići, Ajduci i Ajdučići, ali i Hajduković, Hajduk, Hajduka i Hajdukov. Prema popisu stanovništva 1748. godine, Ajdukovića je bilo na salašima u okolini Sombora i u Mošorinu od 1793.


Prema Đ. Janjatoviću, među srpskim prezimenima u Bosni (izuzev zvorničko-tuzlanske eparhije), krajem 19. veka, Ajdukovuća sa slavom Sv. Jovan bilo je u Bjelajskom polju, u selu Medeno Polje, a doselili su se iz Udbine 1879, kao i u Pučeniku, ali su oni došli iz Like. Isto i Hajdukovići u Gornjoj Suvaji i Glinici. Hajdukovići su došli iz Like i slave istu slavu. Bilo ih je, i valjda još ima, i u Vlasenici, slave Sv. Jovana.


J. Erdeljanović u "Staroj Crnoj Gori" navodi bratstvo Hajdukovića u Podgoru (Crmnica), u selu Utrgu, postoji zaseban kraj u nižem delu naselja Poskaličanima gde žive Hajdukovići i njima srodni Jovetići i u Bobovištima, u Crnogorskoj Krajini.


Predak Ajdukovića u Jajincima, Stojko Stojković, kao nesporni hajduk sa nadimkom Ajduk, verovatno je prelaskom u ovo mesto promenio slavu, a vremenom je, prema njegovom nadimku, prevladalo prezime Ajduković.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 25 Dec 2016, 03:00
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
KAVRŽIĆ

Po molbi porodice Kavržić iz Minhena, koja je poreklom iz Banjaluke, saradnici “Vesti“ su istražili njihove korene.

Slika

Prema našem glavnom izvoru - Đ. Janjatović: "Prezimena Srba u Bosni" - Kavržići, krajem 19. veka, nisu evidentirani ne samo u banjalučkom kraju, već nigde u celoj Bosni i Hercegovini. Nismo ih našli ni u jednom drugom od svih naših izvora građe i raspoloživoj literaturi. Znači ni u jednoj srpskoj oblasti, niti uopšte na prostor nekadašnje Jugoslavije. Kavržića, međutim, ima u Laktašima, kao i u Banjaluci i Beogradu!


U najpotpunijem izdanju Vukovog "Srpskog rječnika", iz 1852, našli samo glagol kavraisati (turskog porekla) i imenicu kavrika - "trava za sijeno (u Lici)". U rečniku turcizama A. Škaljića stoji da kavra znači spona, petlja, dok se kavramak, glagol prevodi sa ščepati, stisnuti, ukleštiti...

A pošto kavraisati znači saviti ekser koji probije na drugu stranu daske, pomislili smo da bi to moglo da ukaže na zanimanje predaka nših čitalaca, da su bili majstori "nekakvih kavrga" - da su pravili spone ili gvožđa i zamke za lov.

U Dedijerovoj "Hercegovini" smo pronašli Kalajdžiće, to jest Nenkovce, u selu Ivici kod Hrasnog, sa slavom Đurđevdan. Pretpostavili smo da su Kalajdžići bili majstori (i) za "kavre", ili "kavrge", ako je postojao takav naziv. Usput, krećući se ka Posavini, dobili su po tome nadimak, a onda po njemu - novo prezime, koje je možda bilo najpre nadimak nekom od predaka naših čitalaca.

Dodajmo da smo u "Rečniku srpsko-hrvatskog književnog i narodnog jezika" našli dva značenja reči kavrga - "manja primitivna posuda" i kao nadimak za čoveka malog rasta, nedovoljno razvijenog.


Ali, videli smo da smo, u izvođenju etimologije reči koja čini osnovu prezimena Kavržić, ispustili važan detalj - da se suglasnik g, kad se nađe ispred i, menja u z (noga-nozi, sluga-sluzi), pa smo zaključili da su, po tom jezičkom pravillu, članovi ove familije po reči kavrga postali - Kavrzi. Do toga smo došli kad smo u Beogradu naišli na prezime Kavrzić.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Poreklo prezimena,rodoslovi...  |  Poslato: 22 Jan 2017, 20:30
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
ĐUROVIĆ

Ljubiša Đurović iz Berlina, poreklom iz Klatičeva, zatražio je od etnologa ''Vesti'' da istraže poreklo njegove porodice, koja slavi Aranđelovdan.

Slika

Đurovića ima u pet domaćinstava u Klatičevu, dok ih u susednom Takovu ima 10 domaćinstava, sa slavom Nikoljdan, doseljenih od Sjenice pred Prvi srpski ustanak. Ove podatke g. Ljubiša iznosi prema monografiji "Takovo" M. Filipovića i kaže da sa ovim Đurovićima, u Takovu, nisu ni u kakvom srodstvu. Njemu je deda pričao da su se doselili od Ivangrada. Čuo je da istorijski arhiv u Čačku ima više podataka. Moli nas za objašnjenje odakle su poreklom Đurovići iz Klatičeva kod G. Milanovca.




M. Filipović navodi i Đuroviće u Pranjanima (Takovo), poreklom od Sjenice, ali sa slavom Stevanjdan. Drugi Đurovići sa slavom Đurđevdan i sv. Vračima (slava po imanju) naseljeni su iz Družetića. To sve kaže Filipović u navedenom delu, ali isto tako kaže da su Đurovići u Klatičevu jedan rod sa Pantelićima i Jovanovićima i da su najverovatnije daljim poreklom iz Crne Gore.


Naše istraživanje okolnih oblasti pokazalo je neke nove činjenice o poreklu ove porodice. Došli smo do podataka o Đurovićima sa slavom Aranđelovdan u Guči (Dragačevo). Oni su nastanjeni s leve strane reke Bjelice u najsevernijem džematu Šušićima. Đurovići spadaju u najstarije familije u tom selu.

Imaju srodnike u ljubićkom selu Bresnici i potiču od dva brata: Đura i Stanka koji su se se iselili iz Sjenice. Od Đure su u Guči Đurovići, a u Bresnici, od Stanka - Stankovići. Osim ovog predanja zajednička im je slava Aranđelovdan, a zajednički su im i kumovi - Bugarčići iz Guče. Bugarčići su ovde mnogo stariji naseljenici od Đurovića.


U Gornjem Ibru ima ih u selima Obrva u Rudničkoj Moravi, gde su starosedeoci, kao i u selu Oplanići, u koje su se doselili iz sela Popović. Obe familije slave Aranđelovdan.
Daljim poreklom su iz plemena Pipera, ali za ustanovljavanje tih korena, potrebno je duže istraživanje.


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 74 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker