Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 14:29


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: NIKOLA TESLA - gospodar munja i gromova  |  Poslato: 13 Maj 2012, 22:23
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija zahvaljujući Tesli prva počela proizvodnju struje

U Srbiji je samo četiri godine nakon izgradnje prve hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima izgrađena prva hidrocentrala na reci Đetini u Užicu, po principima istaknutog srpskog naučnika Nikole Tesle

Slika

BEOGRAD - Srbija je među prvim zemljama u Evropi počela da proizvodi struju, na šta ukazuje i činjenica da u našoj zemlji postoji pet malih hidroelektrana starih više od 100 godina, koje bi trebalo iskoristiti za promociju industrijskog turizma, rečeno je danas prilikom otvaranja izložbe "Putevima Tesle i Stanojevića".

U Srbiji je samo četiri godine nakon izgradnje prve hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima izgrađena prva hidrocentrala na reci Đetini u Užicu, po principima istaknutog srpskog naučnika Nikole Tesle, istaknuto je na otvaranju izložbe u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka u Beogradu. Iako je Tesla u Beogradu proveo samo jedan dan, zahvaljujući prijateljstvu sa fizičarem i astronomom Đorđem Stanojevićem i taj jedan dan bio je ključni trenutak za elektrifikaciju i razvoj Srbij, rekao je direktor Muzeja Nikola Tesla Vladimir Jelenković.


Oduševljen Teslinim izumima i vođen njima, Stanojević je elektrificirao Srbiju i 1903. godine po Teslinim principima izgradio prvu hidrocentralu u Srbiji nazvanu "Pod gradom" u Užicu, istakao je Jelenković.

On je izrazio očekivanje da će se Muzej Nikola Tesla, kao najposećeniji muzej u Srbiji, naći na potencijalnoj kulturno-turističkoj ruti "Putevima Tesle i Stanojevića" koja treba da objedini kulturnu i prirodnu baštinu Srbije.

Muzej Nikola Tesla u Beogradu sadrži oko 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, istorijsko-tehničkih eksponata, fotografija, originalnih Teslinih tehničkih uređaja i instrumenata.

Predsednik Upravnog odbora Elektroprivrede Srbije (EPS) Aca Marković kazao je da male hidroelektrane u Srbiji, izgrađene po Teslinim principima, od kojih su njih pet starije od 100 godina, treba da budu dostupne ljudima koji su zainteresovani da ih posete, jer ti lepi objekti ukazuju na istorijski i ekonomski razvoj Srbije.

On je podsetio da je EPS krajem prošle godine izdao monografiju o prvim hidroelektranama u Srbiji među kojima su HE "Pod gradom", "Gamzigrad", "Vučje", "Moravica", "Sveta Petka" i druge.

Te stare hidroelektrane koje su u prilično dobrom stanju i danas rade i godišnje proizvode ukupno oko pet miliona kilovat-časova električne energije, kazao je Mrković i najavio njihovu obnovu, kao i izgradnju novih malih hidrocentrala, s obzirom da u Srbiji postoji oko 850 lokacija gde bi one mogle biti izgrađene.

Industrijski arheolog Muzeja nauke i tehnike Rifat Kulenović ukazao je da su stare hidroelektrane u Srbiji pravi "biseri" evropske baštine, jer nigde u Evropi ne postoje toliko stare hidrocentrale koje su do danas u funkciji i koje su sačuvale autentičan, prvobitni način proizvodnje.

On je predložio da zainteresovanim turistima treba, osim obilaska tih originalnih energetskih postrojenja, ponuditi i posetu obližnjim manastirima, pećinama i drugim prirodnim bogatstvima.

Istraživač Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka Maja Todorović ukazala je na značaj afirmacije tih hidroelektrana u svrhu industrijskog turizma, koje bi mogle da se promovišu zajedno sa drugim kulturnim nasleđem, kao što je Šraganska osmica, koja pokazuje kako može biti oplemenjeno zaboravljeno industrijsko nasleđe.

Izložba u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka "Putevima Tesle i Stanojevića" sastoji se iz fotografija i video materijala koji govore o istorijatu starih hidroelektrana u Srbiji, u kojima i danas može videti kako se proizvodila struja pre 100 godina. Deo postavke dočarava i čuvenu Teslinu posetu Beogradu, njegovo prijateljstvo sa naučnikom Đorđem Stanojevićem, a svako ko poseti izložbu moći će da pogleda fotografije, filmove o elektranama, prelista publikacije i detaljnije se upozna sa dragocenom industrijskom baštinom Srbije.

Izložbu organizuje Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, uz pomoć EPS-a i Muzeja Nikole Tesle i ona će biti otvorena do kraja aprila. Radno vreme Galerije Zavoda je radnim danima od 9.00 do 17.00.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 13 Maj 2012, 22:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika Nikole Tesle u nošnji

Inženjer Slobodan Nikolić poseduje kolekciju rariteta. Originalnu fotografiju dobio od naučnikovih rođaka

Slika
Teslina fotografija iz 1880. godine, Slobodan Nikolić

INŽENjER Slobodan Nikolić (66) u Staroj čaršiji u Kruševcu naizgled drži samo razgranatu mašinsku radionicu. Ali nije tako. U radionici je smešten i ceo Muzej naučnih rariteta, od kojih najstariji potiču iz srednjeg veka. Znanja iz struke pomogla su Slobodanu da tokom 40 godina rada prikupi na hiljade retkih mašinskih predmeta i instrumenata za merenje fizičkih veličina.

Iz ljubavi prema nauci rodilo se i poštovanje prema genijalnom naučniku Nikoli Tesli. Otuda u jednoj od vitrina neobičnog muzeja brižno čuva originalnu fotografiju slavnog Tesle i to u srpskoj narodnoj nošnji! Ovaj unikat dobio je od daljih rođaka našeg naučnika, snimljenog oko 1880, a jedan od primeraka aparata kojim je snimak napravljen je takođe u Nikolićevom muzeju.

Slika

- Fotografija je nastala prilikom Teslinog dolaska iz Amerike, kada mu je majka Georgina bila bolesna - svedoči za "Novosti" inženjer Slobodan Nikolić.

- Verujem da je i sam Tesla nikada nije video. Narodna nošnja koju nosi je iz druge polovine 19. veka. Imam brojne instrumente kojima je Tesla baratao radeći na eksperimentima, ali priznajem da mi je fotografija najdraža.

STARINE VEZANE ZA KRUŠEVAC

PORED pisanja stručnih, ali i knjiga o starom srpskom pismu, Slobodan Nikolić je našao dovoljno vremena i da prikupi na desetine starih dokumenata i svedočanstava o starom Kruševcu. Tako je uspeo da dođe do originalne prepiske između načelnika varoši kruševačke i beogradske iz 1850. godine, ali i kameno oruđe staro 5.000 godina iz okoline Kruševca.
Retki srećnici koje je Nikolić pustio u privatni muzej sigurni su da bi i Tesla bio oduševljen kolekcijama.

Među njima su se našli instrumenti za merenje fizičkih veličina, vlažnosti vazduha sa konjskom dlakom, merač vetra i nadmorske visine, te posebna kolekcija instrumenata za korišćenje elektrona (osciloskopi, ampermetri), kao i kolekcija elektronskih cevi, najbogatija na teritoriji bivše SFRJ, ali i set laboratorijskih vaga koje na starinski način mere hiljadite delove grama.

- Gramofoni su posebna priča, imam onaj slavni Tomasa Homa, produkcije iz 19. veka, prvi magnetofon sa čeličnom žicom iz 1936. godine, telefon iz 1905. godine "vestinghaus", radio-aparat (Beč 1910. tipa "minevra)... - nabraja Nikolić.


- Skoro sve raritete dobio sam na poklon. Za neke sam ipak morao da se pogađam. Tako je bilo i za džepni sat SS oficira iz Drugog svetskog rata, koje sam uspeo da otkupim od jedne niške porodice.STARI BUKVARI
MEĐU dragocenim kolekcijama Slobodana Nikolića nalazi se i zbirka najstarijih srpskih bukvara: bukvar inoka Save iz 1597. godine, crkveno-slovenski bukvar iz 1895. godine, kao i bukvari iz 1910. i 1916. godine, pa i partizanski bukvar iz 1944. godine.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 15 Maj 2012, 03:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika


BIOGRAFSKI PODACI


Nikola Tesla je rodjen 10.7.1856. u Smiljanu, Lika. Njegov otac Milutin, bio je pravoslavni svestenik. Majka Djuka, bila je poreklom iz svestenicke porodice, nepismena, pametna i plemenita zena. Nikola je osnovnu skolu zavrsio u Smiljanu, nizu realnu gimnaziju u Gospicu, a visu realnu gimnaziju u Karlovcu. Od ranog detinjstva je pokazao sklonost ka pronalazastvu. Dosta je citao, provodeci mnoge casove u ocevoj biblioteci. Zadivljen opisom Niagarinih vodopada pomisljao je da tu sagradi veliku turbinu koja ce stvarati elektricnu struju. Dvadesetak godina kasnije, ta zelja ce mu se i ostvariti. Nakon mature vratio se kuci i oboleo od kolere. Posle godinu dana oporavka 1876. odlazi u Graz da studira elektrotehniku. Radio je preterano, od 3 casa do 22 casa, i vec prve godine, polozio je sve ispite sa najvisom ocenom. Profesori su ga voleli i cenili. Nakon oceve smrti, trazio je stipendiju od Matice srpske, koju nije dobio. Napusta studije u Gracu i nastavlja studije politehnike u Pragu, koje nije nikad zavrsio. Zaposljava se u Telegrafskom zavodu u Budimpesti, i posle godinu dana 1883. godine prelazi u Edisonovu Elektricnu kompaniju u Pariz. Nakon godinu dana dobija ponudu da predje u sediste kompanije licno kod Edisona u njegovu laboratoriju da se bavi pronalazackim radom. U Njujork stize 1884. Vrlo brzo Tesla dolazi do epohalnih otkrica u oblasti fizike i elektrotehnike: otkriva obrtno magnetno polje, indukcioni motor, naizmenicnu struju, transformator visokofrekventne struje, bezicni prenos radio-talasa itd. Zbog neslaganja, razilazi se sa Edisonom i prelazi u Vestinghausovu kompaniju koja ce finansirati gradnju prve elektricne centrale na naizmenicnu struju na Nijagarinim vodopadima. Sa preko 700 patenata smatra se, uz Faradeja, najvecim pronalazacem u istoriji nauke. U njegovu cast jedinica za jacinu magnetne indukcije nosi njegovo ime - tesla (T). Umro je 7.januara 1943. godine u hotelskoj sobi u Njujorku. Sahrana je obavljena o trosku nasih iseljenika. Njegova zaostavstvina i urna sa pepelom nalaze se u Teslinom muzeju u Beogradu. Svet ce jos dugo cekati dok se ne pojavi genije ravan Nikoli Tesli u pogledu imaginacije i otkrica.


Slika


TAJNA U DOSIJEU "TESLA"


Nikola Tesla je jedan od najblistavijih umova covecanstva, uz sva svoja priznata dostignuca (elektrifikaciju, radio i mnoga druga), u nasledje je ostavio mnogo nepoznanica. Za celokupnu javnost najzanimljivije su tri tajne. Da li je njegov neostvareni koncept bezicnog prenosenja energije kroz Zemlju ipak moguc? Sta je, u stvari, radio kada je eksperimentisao sa svojim, razornim zracima smrti? I, na kraju, sta se zapravo dogodilo sa njegovim nepatentiranim radovima i zabeleskama posle njegove smrti?
Odgovori na ova pitanja nalaze se u knjizi "Tesla - dosije FBI", u izdanju Beoknjige. Autor ovog stiva Aleksandar Milinkovic, novinar istrazivac, priredio je dokumente kojima se dokazuje da je Federalni istrazni biro SAD pomno i u stopu pratio Nikolu Teslu do njegove smrti 1943. godine, ali i mnogo godina kasnije svaki papiric iz njegove zaostavstine morao je da zavrsi na stolu sefa FBI Edgara Dzona Huvera.
Ko je Huveru nalozio da Teslu drzi pod prismotrom, do danas je ostala tajna. On to nikada nije priznavao. Ali, posle Huverove smrti, kada je pod pritiskom Amandmana o slobodi informisanja obelodanjen i deo dosijea "Tesla", jasno je da u FBI nisu smeli da dozvole da Teslini genijalni pronalasci slucajno dospeju u ruke njihovih neprijatelja.


CENZURA AGENATA


Da sve bude jos zapetljanije, Tesla je za sobom ostavio tone papira, ali nikakvu oporuku o tome koga ovlascuje da ih preuzme i cuva. Njegov necak Sava Kosanovic na kraju je sakupio sve do cega je mogao da dodje i dopremio u Teslin muzej. Ali, kao sto sve nije zapecaceno posle Tesline smrti, tako ni mnogo toga sto je spakovano nije stiglo u Beograd. Kako slavni naucnik nije mnogo mario ako mu neko uzima papire, a dvaput su mu obijali hotelske sobe u kojima je ziveo. Postoji sumnja da u nekim tajnim depoima jos stoje njegove genijalne zamisli i cekaju da ih neko iskoristi. Pojavljivanje novih dokumenata, kao sto je 256 FBI izvestaja, samo podgreva nadu da ce i ono ostalo - uskoro biti obelodanjeno.
FBI istina o Tesli izgleda da ce jos biti tajna, jer veliki deo dokumenta koje su javnosti stavljene na uvid je prilicno "cenzurisan".


MOC KONTROLE UMA


Novi svetski poredak koji je velikim delom naucno i tehnoloski koncentrisan oko projekata kakav je, na primer, "Harfa", danas raspolaze najmocnijom tehnologijom za kontrolu uma. I ovaj deo famoznog vojnog americkog projekta, koji je koncentrisan na Aljasci, proistice iz Tesline "bezazlene" ideje o kojoj je govorio u poznijim godinama - da je moguce napraviti projektor misli. Istorija mehanizma kontrole uma pocela je od trenutka kada je CIA zapocela projekat "Pandora", pise Aleksandar Milinkovic u knjizi "Teslino tajno oruzje".
Po autoru ove knjige, osnovni cilj ovog projekta bilo je: istrazivanje uticaja precizno moduliranih mikrotalasnih zracenja na funkcije mozga, a sef tog projekta, je na pocetku bio dr Ros Edi.
Njegova istrazivanja na Institutu za ispitivanja mozga, pri Kalifornija univerzitetu, pokazivala su da je moguce kontrolisati ljudsko ponasanje i reakcije uz pomoc elektromagnetske (EM) radijacije. Za ove talase se vezuju svi eksperimenti kontrole mozga, jer modulirane emisije mikrotalasa najefikasnije prolaze kroz koru mozga, inace veoma otporne na EM zracenja niskog nivoa. To prakticno znaci da ce EM talasi sa podesenom frekvencijom odlicno posluziti za prenos signala i poruka do mozga, na slican nacin kao sto su radio-signali prilagodjeni da prenesu muziku ili govor do radio-prijemnika.

Slika


RIZIK EKSPERIMENATA


Delovanje ELF tehnologijom moze da se usmeri i na citave organizacije ili zemlje koje ne pokazuju "podobno" ponasanje. U preduzecima ili agencijama sistem se razmesta po svim prostorijama, tako da izaziva nepovoljnu radnu atmosferu, slicno zgradama lociranim na izvorima stetnih zracenja. Jedan od strucnjaka za parapsiholoske fenomene, sa sopstvenom agencijom u Becu, Minhenu, Zenevi - poznat samo pod pseudonimom Rasa - licno je pratio neke eksperimente americke vlade koji su se odnosili na manipulacije ljudskim ponasanjem. Njegova prica potvrdjuje frapantnu bezobzirnost u radu sa ljudskim "materijalom".
"Imao sam priliku da razgovaram sa ljudima koji saradjuju u projektima NATO za VND (vidjenje na daljinu). U jednom od njih ucestvuje i general major Albert Stablbajn. Rekli su mi da i oni koriste slicne modele, pa sam ih pitao da li su im poznate i negativne posledice VND. Moja saznanja su govorila da u slucajevima kada se postigne potpuno fizicko razdvajanje, kao u cuvenom "filadelfijskom eksperimentu", to moze da traje samo dva-tri minuta. Pitao sam ih da li znaju sta se dogadja kada se vratite sa takvog putovanja, jer time ostecujete elektromagnetsko polje oko sebe i za kratko vreme gubite pamcenje. Kada sam im rekao kakvu stetu takav proces moze da nanese centralnom nervnom sistemu (imate utisak kao da su uklju?i svi automobilski alarmi u gradu) i pitao, da li znaju kako takvo ostecenje moze da se popravi, rekli su mi da ne znaju, a ti ljudi rade za vrhunsku armiju sveta!"

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 15 Maj 2012, 03:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika


VIDJENJE NA DALJINU


Nedavno je objavljena knjiga Dzima Nabela, "Vidjenje na daljinu", u kojoj je detaljno opisano ko za koga radi i pod cijom kontrolom. Nabel tvrdi, da se sva istrazivanja u vezi sa izmenjenim stanjem svesti, pa i VND, obavljaju na Monro institutu u Virdziniji. To pomalo plasi i podseca na neke eksperimente CIA sa LSD, pre 40 godina. Medjutim, izgleda da se od toga odustalo i da se sada primenjuju drugacije metode.
"Tacno je", kaze Rasa, "da postoji nacin da se sposobnost VND izazove i nekim hemijskim sredstvom, ali najbolje pomocno sredstvo za razvoj ove sposobnosti je zvuk. Oni to rade tako sto oba uva stimulisu sa dva razlicita izvora muzike i podsticu bi-neuralnu aktivnost centra za zvuk, sto postepeno aktivira i one delove mozga koji se u svakodnevnim situacijama nikada ne koriste. Poznato mi je da je polovina ljudi koji su ucestvovali u ovim eksperimentima, a bili su potpuno neobuceni i nepripremljeni, dozivela ozbiljne mentalne poremecaje, jer u vojsci i slicnim tajnim laboratorijama ne znaju ni notornu cinjenicu da ovakve "igre" po pravilu vode ka promenama stanja svesti, nesto slicno psihodelicnim iskustvu, ali bez upotrebe hemijskih stimulansa. To se na jednostavan nacin moze proveriti i malim eksperimentom. Ako stavite prst na levu stranu cela pritisnite vrhom nokta i lagano pomerajte. Kada pronadjete pravu tacku to ce vas naterati da kinete".


VREMENSKI TUNEL


Prema Bielekovoj knjizi, o ovom dogadjaju, sledeci rezultate ostvarene u "Projektu duga", od 1963. su zapoceli radovi na stvaranju vremenskog tunela, koji bi omogucio usmereno kretanje napred i nazad kroz vreme. Njegova prica dalje lici na naucnu fantastiku.
Sa manjim prekidima, eksperiment sa vremenskim tunelom je nastavljen, sada pod imenom "Projekat Montouk", na Long Ajlendu, kod Njujorka, sve do 1983.
Bielek i Preston Nikols, naucnik koji je neposredno bio ukljucen u realizaciju "Montouka", tvrde da je vec tad bila potpuno osvojena mogucnost bezgranicnog putovanja u proslost, ali se u buducnost moglo putovati samo do 2011. godine. Posle ovog perioda putovanja su moguca, samo u stanju izmenjene svesti.
Zanimljivo je da smo u jednom drugom istrazivanju, takodje dosli do 2011. kao granicne godine. Jedno italijansko udruzenje koje se godinama bavi projektom izgradnje vremeplova, tvrdi da je zasada putovanje u buducnost moguce samo do - 2011. godine.


NEVIDLJIVI BROD


Ono sto, navodno, nije poslo za rukom Tesli i Ajnstajnu u "Filadelfijskom eksperimentu", uspelo je kompaniji "Vosper Tornikroft" iz Sautemptona, Engleska. Posle nekoliko godina, oni su priveli kraju dizajn broda na kome je primenjena ista stelt tehnologija kao na poznatom F117A, bombarderu - vec "vidjenom" u Budjanovcima.


BESPILOTNE LETELICE


U Teslinim dokumentima nalazi se i njegov opis bespilotnih letelica, koje su vojske velikih sila usavrsile mnogo godina kasnije. Jedini problem, zbog kog Tesla nije dalje odmakao u svojim zamislima, je taj sto za vecinu svojih pronalazaka nije imao odgovarajuce lake i jake materijale.
O bespilotnim letelicama Tesla pise:
- Na izvestan nesavrsen nacin mogucno je, pomocu danasnjih radio-elektricnih uredjaja, odbaciti avion, primorati ga da leti priblizno jednim odredjenim pravcem i da izvrsi izvesne radnje na daljini od vise stotina milja. Masinom ove vrste, moze se upravljati na vise na?a, i ja nimalo ne sumnjam da se ona moze pokazati korisna u ratu. Ja sam posvetio godine rada proucavanju te stvari i pronasao sam sredstva kojima se na lak na? mogu postici ova i jos veca cudesa.

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 15 Maj 2012, 03:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika


NIKOLA TESLA GOSPODAR MUNJA I GROMOVA


O Teslinim istrazivanjima u Kolorado Springsu jos uvek ne postoji potpuna slika, iako je, dnevnikom svojih eksperimenata iz tih dana ostavio dokumentaciju kakvu bi naucnici pozeleli da imaju. Istina se verovatno nikada nece saznati. Svojim asistentima se nije poveravao, a sve drugo sto je ostalo nezabelezeno u dnevniku, ostalo je sacuvano u njegovom nepogresivom pamcenju.
Na mestu gde je Tesla 1899. obavio jedan od svojih najznacajnijih eksperimenata, u Kolorado Springsu oko 100 kilometara juzno od Denvera, danas je sediste nekoliko kompanija koje se bave optickim inzenjeringom i naravno, NORAD, americka komanda protivvazdusne odbrane, koja je smestena u utrobi planine Cejen.
Ono sto se dogadjalo u Teslinom laboratoriji u Kolorado Springsu i danas zanima naucnike sirom sveta. Ljudi koji su imali prilike da posmatraju sta se dogadja na vrhu drvene gradjevine od 60 metara sa visokom bakarnom antenom, pricali su kako su na sve strane skakale varnice, cak i do njihovih nogu i prolazile kroz njihove cipele! Jednom decaku se dogodilo da varnica iskoci iz hidranta na ulici u gradu i napravi luk od deset centimetara do zavrtnja koji je drzao u ruci. Ponekad je sva trava oko laboratorije bila okupana metalnoplavom svetloscu. Niko, medjutim, nije znao da je covek u laboratoriji tek samo podesavao aparate, da bi se pripremio za najspektakularniji i jedan od najvecih eksperimenata svih vremena - pise Aleksandar Milinkovic, u knjizi: "Teslino tajno oruzje".
- Kao sporedan efekat eksperimenta, postavljen je do sada neprevazidjen rekord: najveca munja koju je covek stvorio, duzine oko 40 metara.


MUNJE U TALASIMA


Teslina zelja bila je da proizvede elektricni impuls velike snage i da ga usmeri ka Zemlji, jer je tlo odlican provodnik. Ocekivao je da bi struja usmerena ka tlu mogla da putuje bez prekida, kao radio-talasi, i to brzinom svetlosti. Kada bi talas stigao do suprotnog dela planete, vratio bi se nazad, kao sto se vodeni talas odbija ka izvoru kada naidje na prepreku.
Slicno je ucinjeno 1950. godine, sedam godina posle Tesline smrti, kada su prvi radarski talasi upuceni ka Mesecu i zatim primljeni u povratku. Sedamdesetih godina na ovaj nacin je napravljena prva mapa Venere. Ova nebeska tela su milionima kilometara daleko od nas. Otuda je slanje elektromagnetskog talasa kroz Zemlju, svega oko 5.000 kilometara u precniku, prava igra.
Naravno, Tesla nije proveravao svaku svoju misao. Ipak, nije odoleo da 3. jula 1899, kao pravi moderni haker, "odvrne" transformator do kraja i vidi sta ce se dogoditi. O tome je pisao u svom dnevniku.
Taj dan nikad necu zaboraviti - pisao je Tesla kasnije.
Transformator je bio dobro uzemljen, antena postavljena i pouzdanim kablovima obezbedjena direktna veza sa elektranom. Tesla je izasao napolje da bi pratio promene, na cipelama je imao osam centimentara debete gumene izolatore, a zatim dao znak svom pomocniku Kolmanu Situ, da ukljuci transformator. Svi vraceni talasi su jedan za drugim dodirivali antenu, a zatim se odbijali od nje praveci munju. Prve munje su bile duge oko metar, a kasnije pet, pa i 15 metara. Kada su dostigli 25 metara pocela je i grmljavina. Posle 30 i 35 metara, grmljavina se cula i u obliznjem gradu koji je udaljen cak 40 kilometara. Kada je nastala tisina, Tesla je ljutito pozvao elektranu da pita zasto su ga prekinuli usred eksperimenata, ali je dobio odgovor da je upravo njegov eksperiment kriv sto u gradu ne gori nijedna sijalica.
Zbog toga su ga, cim je ova prica stigla do Pentagona i CIA, proglasili najvecim hakerom u istoriji.
Ova prica samo je delic istine o Tesli, mitovi su mnogo veci. Iz svih nagadjanja o Teslinim ostvarenim i neostvarenim projektima, nastala je i teorija o tome da je on mozda ubijen, jer nije bio kooperativan sa nastojanjima velikih sila da njegove pronalaske koriste u ratnoj masineriji. Kao najpreci povod za gotovo neverovatnu tvrdnju, navodi se njegovo odustajanje od projekta "Duga".


Slika


VECITA ENIGMA


Zanimljivo je, da ni agenti FBI, koji su Teslu i njegove prijatelje pratili u stopu, nisu sa preciznoscu mogli da tvrde kada je Nikola Tesla tacno umro. Agent FBI, u izvestaju direktoru, u dokumentu od 12. 1. 1943. kaze:
- Naknadno istrazivanje je pokazalo da je Tesla umro 8. januara a ne u cetvrtak, 7. januara, kao sto je navedeno u teleksu od 9. januara!?
Ovaj podatak naveo je "optimiste", da Tesla zauvek nikada nije ni otisao. Medju njima su i sledbenici cuvene "Unarijus" akademije iz San Dijega u Americi, koji tvrde da imaju stalnu komunikaciju sa Teslinim zvezdanim bicem koji se nalazi u kosmosu. Iako su mnogi skloni da pomisle, da je to cista glupost, cinjenica je da su "vanzemaljci" sa "Unarijusa" svojevremeno uspesno saradjivali sa mnogim vladama sveta, cak i sa nekim nasim drzavnim organima.
Tesla je svojim projektima i idejama posle Kolorado Springsa - o cemu svedoce tragovi Tesline misli danas u svetu - ostavio u nasledje i materijal kome jos naucnici nisu dorasli. Na njegovim zamislima zasnivani su i zasnivaju se bezbrojni pokusaji naucnika i laika da se ostvare znacajni naucni i pronalazacki prodori. Generalno, danas se ipak nedovoljno zna ko je i koliko uspeo da ostvari Tesline zamisli. Da polje interesovanja laika za Teslu raste direktno srazmerno stalnim prakticnim ostvarenjima ideja koje je Tesla jos davno postavio: od televizije i globalnih komunikacija do bezicnog prenosa i neiscrpnih izvora besplatne energije. Tome u prilog govori i sokantan podatak da o Tesli na Internetu postoji preko 70.000 sajtova, sto je vise nego sto zauzima nekoliko vodecih holivudskih zvezda zajedno!

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 15 Maj 2012, 03:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika


Tako je govorio Tesla


Sećanje na roditelje

“Mada majci moram da zahvalim za sav izumiteljski dar koji posedujem, I vezbe koje mi je otac davao mora da su pomogle. Zadavao mi je , na primer, da pogadjam tudje misli, da otkrivam nedostatke nekog oblika ili izraza, da ponavljam dugacke recenice ili da racunam napamet.“

Slike i predmeti

''Patio sam od cudne boljke koju je izazivala pojava slika, cesto pracena velikim bleskovima svetlosti koji su mi zamucivali vidjenje stvarnih predmeta i ometali misao i delo. Bile su to slike predmeta i prizora koje sam zaista video, nikada onih koje sam zamisljao. Kad bi mi neko rekao neku rec, pojavila bi se ziva slika predmeta koju je ta rec oznacavala... To je u meni stvaralo veliku nelagodnost i izazivalo nespokojstvo... Ubrzo sam otkrio da je moja najbolja uteha bila da jednostavno idem dalje u svojim vizijama, pa sam tako poceo da putujem, naravno u svojoj masti..."

Čudne sklonosti

"U meni su se stekle mnoge cudne sklonosti, netrpeljivost i navike, od kojih neke mogu da pripisem spoljnim utiscima, a neke mi ostaju neobjasnjive... Snaznu odvratnost sam osecao prema zenskim mindjusama, dok su mi se drugi delovi nakita, kao sto je narukvica, dopadali manje ili vise, zavisno od svojih oblika. Kada bih ugledao biser, gotovo bih dobio napad, ali me je zato fascinirao sjaj kristala ili predmeta ostrih ivica i ravnih povrsina. Ne bih dotakao kosu neke druge osobe, osim, mozda ako bi neko u mene uperio revolver. Dobijao sam groznicu samo posmatrajuci breskvu, a ako bi se delic kamfora nasao bilo gde u kuci, osecao bih se veoma nelagodno." Podvizi i nevolje

"Iz neznanja i bezbriznosti zapadao sam u razne poteskoce, opasnosti i neprilike iz kojih sam se izvukao pomocu carolija. Davio sam se desetak puta; gotovo su me zivog skuvali, jedva sam izbegao da me ne spale. Bio sam ziv zakopan, izgubljen i smrznut, za dlaku sam izbegao besnim psima i divljim svinjama..."

Igre sa oruzjem

"Pravio sam razne naprave i majstorije, a medju njima su bili najbolji luk i strela. Isto tako ne mogu da precutim svoje igrarije s' prackom... Evo, spomenucu jedno od mojih junackih dela sa tim antickim ratnim oruzjem. Vezvao sam dok sam se setao sa ujakom pored reke. Pastrmke razigrane i s' vremena na vreme poneka bi iskocila iz vode, a njeno svetlucavo telo bi se ocrtavalo na isturenoj steni na drugoj obali reke. Nameravao sam da iz pracke hitnem kamen tako da pogodim ribu, pribijem je uz stenu i presecem nadvoje. Receno - ucinjeno, ujak me je pogledao preplaseno i uzviknuo gotovo van sebe "Vade retro Satanas" (Nazad, Sotono!)
I tek posle nekoliko dana je ponovo progovorio sa mnom."

Nijagara

"U skolskoj ucionici bilo je nekoliko mehanickih modela koji su me interesovali i usmerili moju paznju na vodene turbine. Mnoge od njih sam konstruisao i uzivao u njihovom radu. Moj ujak nije mario za ovu vrstu razonode i vise puta me prekorevao. Bio sam ocaran opisom Nijagarinih vodopada, koji sam pazljivo procitao, a u masti sam zamislio veliki tocak koji pokrecu ovi slapovi. Rekao sam ujaku da cu otici u Ameriku i tamo ostvariti svoj projekat. Trideset godina kasnije video sam kako se moje ideje ostvaruju na Nijagari i divio se nedokucivoj tajni uma."Kockarska strast

"U odredjenom uzrastu obuzela me je manija kockanja, sto je moje roditelje veoma brinulo. Kartanje je za mene predstavljalo zadovoljstvo nad zadovoljstvima. Moj otac nije mogao da pronadje opravdanje za tako besmisleno tracenje vremena i novca. Majka je razumela musku prirodu i znala je da covek moze da se spase samo vlastitom voljom. Secam se, jedno popodne, kad sam izgubio sav novac i strasno zudeo zaa igrom, ona je dosla k' meni sa sveznjem novcanica i rekla mi:"Idi i zabavljaj se. Sto pre izgubis sve sto imamo, to bolje. Znam da ce te to proci." Bila je u pravu. Toga trena sam pobedio svoju strast, i jedino sam zazalio sto nije bila stotinu puta jaca"

Gospodarenje sobom

"Do osme godine moj karakter je bio slab i kolebljiv. Nisam imao snage ni odvaznosti da donesem bilo kakvu cvrstu odluku. Jednom prilikom sam naisao na roman pod naslovom "Abafi", srpski prevod poznatog madjarskog pisca Jozike. Ovo delo je nekako probudilo moju slabu volju i poceo sam da vezbam samosavladavanje. Vremenom je ta duhovna vezba postala moja druga priroda"

Teslina bela golubica

Poznata je prica o Tesli i njegovoj beloj golubici koja se faktografski zasniva na cinjenici da je Tesla voleo i hranio mnoge golubove, a jednu, belu golubicu posebno. Njegovi biografi, kasnije psiholozi i psihijatri, koji su se njime bavili, tumacili su na razne nacine taj momnat iz njegove biografije. No, on sam je ostavio pisanog traga o svojoj vezanosti za belu golubicu i o cudnom, misticnom dogadjaju.
"Jedne noci dok sam lezao u krevetu, resavajuci probleme kao i obicno, doletela je kroz otvoren prozor i stala na moj sto. Kada ssam je pogledao, znao sam da zeli da kaze da - umire. A onda, kada sam primio njenu poruku, pojavila se svetlost iz njenih ociju - snazni mlazevi svetlosti. Kada je taj golub umro, nesto je otislo iz mog zivota. Znao sam da je moj posao okoncan."


~ „Ако будем имао среће да остварим барем неке од својих идеја, то ће бити доброчинство за цело човечанство. Ако се те моје наде испуне, најслађа мисао биће ми та да je то дело једног Србина.“ (Никола Тесла у време посете Београду 1892. године).

~ „Ja сам, као што видите и чујете, остао Србин и преко мора, где се испитивањима бавим. То исто треба да будете и ви и да својим знањем и радом подижете славу српства у свету.“ (Никола Тесла, 2. јуна 1892. године у говору студентима Велике школе у Београду)

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 15 Maj 2012, 03:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slika


Nikola Tesla



Nikola Tesla je jedan od onih pronalazača koji su udarili temelje današnjoj "električnoj kulturi" i ubrzali tehnološku revoluciju koja je tokom XX veka potpuno izmenila planetu. Naizmenična i visokofrekventna struja, radio, radar, robotika, rendgenski zraci su neka od polja na kojima je Tesla učinio pionirske korake i zahvaljujući kojima je postigao zasluženu slavu, krunisanu time da je 1960. godine na jedanaestoj Generalnoj konferenciji za tegove i mere usvojeno da međunarodna jedinica za magnetnu indukciju nosi njegovo ime.

Ali, zahvaljujući svom karakteru, egzibicionizmu, raznim fobijama, načinu života, neosetljivosti na novac i žene, a naročito zahvaljujući svojim neostvarenim pronalascima koje je s urođenim osećanjem za senzacionalizam spektakularno najavljivao a novinari njima punili stupce, Nikola Tesla je postao predmet raznoraznih mistifikacija, nagađanja i bizarnih reinterpretacija njegovog lika i dela, od onih naučnih, pseudonaučnih, preko umetničkih do okultnih i ezoteričnih.

Bio je čudo svog vremena. Ekscentrik koji je besprekorno elegantan u belom ili crnom smokingu pred zaprepašćenim posetiocima demonstrirao svoje pronalaske koji su tada delovali kao čista magija – propuštao je hiljade volti kroz svoje telo dok su mu iz prstiju vrcale varnice, palio sijalice dodirom, bez kontakta vrteo metalna jaja po stolu, malim oscilatorima izazivao zemljotrese, pravio munje duge 40 metara. Kada je prvi put daljinski pokrenuo maketu broda, zbunjeni posmatrači čuda neviđenog gacali su po vodi bezuspešno tražeći žice.
Njegove fotografije eksperimenata iz Kolorado Springsa 1899–1900. na kojima on sedi i čita dok oko njega sevaju veštačke munje od njega su činile čudesnu pojavu. Sa urođenim smislom za marketing zblanutim novinarima izjavljivao je da je u stanju da raspoluti planetu kao jabuku, da komunicira sa Marsom, da svoje modele mašina konstruiše najpre u glavi i to do poslednjeg šrafa. Nije imao nimalo trgovačkog dara, bio je u stanju da se odrekne miliona dolara, na njemu su se bogatili, krali mu patente, palili laboratoriju. On je živeo asketski, potpuno posvećen svom poslu. Imao je i svoje mušice – brojao je korake u hodu, nikada nije odsedao u sobama čiji broj nije bio deljiv sa tri, plašio se liftova, vožnje fijakerom i dodira tuđe kose, izračunavao zapreminu tanjira i hrane pre nego što bi počeo da jede. Većinu bizarnih detalja iz svog života sam je opisao u autobiografiji objavljenoj 1919. godine u časopisu "Electrical Experimenter" Hjuga Gernsbeka i oni su se prepisivali u svim njegovim kasnijim biografijama.

Da je rođen u Smiljanu jedne olujne noći, od oca, pravoslavnog sveštenika, i majke koja je bila toliko spretna da je mogla da zaveže tri čvora na trepavici, da je nekoliko puta u dečaštvu jedva ostao živ, da je patio od čudnih vizija, hipersenzitivnosti i da je do otkrića obrtnog magnetnog polja došao u stanju nervne razdražljivosti recitujući Geteovog Fausta u šetnji kroz budimpeštanski park. Spavao je dva sata dnevno, u poznim godinama bio strogi vegetarijanac, verovao je da je njegovo telo automat, nikada nije primao lekare i opsesivno je bio privržen golubovima. Posle rušenja Vardenklif tornja, zamišljenog kao svetska emisiona stanica, napustili su ga finansijeri i sve više se povlačio u sebe. Za rođendane je imao običaj da primi novinare i da im pripoveda o svojim čudesnim neostvarenim pronalascima i vizijama. Nije onda ni čudo da se oko ovakve jedne ličnosti ispletu najneverovatnije priče niti se treba čuditi umetnicima i amaterima kojima je on bio inspiracija.

Za nešto više od mesec dana u Muzeju "Nikole Tesle" biće otvorena izložba umetničkih predmata iz Tesline zaostavštine, kao i dela umetnika koji su se na svoj način bavili Teslom, od slikara i vajara do karikaturista. On sam je inače bio izrazito netalentovan za crtanje, ali je tokom celog života pokazivao sklonost ka literaturi. Njegovi njujorški prijatelji navode da je govorio osam jezika i da je u originalu znao napamet čitave delove Gorskog vijenca, Fausta, Evgenija Onjegina, Božanstvene komedije, Hamleta, Čajlda Herolda i drugih dela, a naročito je voleo srpsku epsku poeziju. U svojoj autobiografiji čak pominje da je u Ameriku došao sa par dolara i sveskom svojih stihova, koja nije sačuvana. Kasnije je prevodio na engleski pesme Jovana Jovanovića Zmaja i dopisivao se s Lazom Kostićem, koji ga je u pismima nagovarao da se oženi Lenkom Dunđeirsk. Mark Tven mu je bio prijatelj koji ga je često posećivao u njegovoj laboratoriji u Njujorku, kao i drugi njujorški umetnici u čijem društvu je uživao.

U literaturu je Tesla ušao već za života. Najpre kao lik u Gernsbekovim SF novelama (vidi okvir), ali i kao prototip za junake nekih priča Marka Tvena.

Dvadesetih i tridesetih scenografije laboratorija ludih naučnika u holivudskim spektaklima bile su replike Teslinih laboratorija iz Kolorado Springsa i Njujorka, a Teslin kalem bio je u kinematografiji obavezan deo aparature za oživljavanje Frankenšajnovih čudovišta.
Tesla je inače voleo film ....a jedan od omiljenih bio mu je upravo spektakl horor majstora Džejmsa Vejla Bride of Frankenstein iz 1935. godine – gledao ga je na desetine puta. Posle njegove smrti 1943. njegov mit je polako rastao. Čuveni Bela Lugoši igrao je 1944. vampira u filmu The Return of Vampire rediteljskog para Lu Landers – Kurt Nojman. Kako Kolumbija nije dala prava da se vampir nazove Drakula (iste godine je snimila film House of Frankenstein sa Borisom Karlofim i Džonom Karadinom kao Drakulom), grozni vampir u filmu je nazvan – Tesla. U jednoj epizodi popularnog stripa Supermen iz četrdesetih naslovni junak se suprotstavlja ludom naučniku koji svojim zracima smrti hoće da uništi planetu i koji se, pogađate već, zove – Tesla. U popularnom američkom naučnofantastičnom stripu Transmetropolitan (1997–2002), britanskog scenariste Vorena Elisa u kojem se opisuju avanture ekstravagantnog novinara u multikulturalnom haotičnom gradu budućnosti, pominje se i Oficijelna srpska crkva Tesle (Official Serbian Church of Tesla) čiji vernici veruju u postojanje "polifaznog unutrašnjeg električnog polja" poznatijeg kao "duša". Godine 1956. pojavila se knjiga Margaret Storm Return of the Dove, u kojoj je Tesla junak koji u Ameriku nije došao iz Like, već ravno sa planete Venere, i to jašući na velikoj beloj golubici, e da bi Zemljane naučio da koriste čistu energiju i kontrolišu svoje fizičke i mentalne moći. Ovaj mit će iskoristiti i Dejvid Bouvi u The Man Who Fell to Earth. Lori Anderson će mu na albumu United State Live 1 posvetiti pesme Dance of Electricity i Three Walking Songs (for Tape Bow Violin), a 1986. u Sakrementu će nastati hard rok grupa pod imenom Tesla, koja će između ostalih snimiti albume sa nazivima inspirisanim njihovim omiljenim frikom – Mechanical Resonance, The Great Radio Controversy, Psychotic Supper. Kao lik pojavljuje se u filmu reditelja Ildikoa Enjedija My Twentieth Century, kao i u nedavnom filmu Krega Boldvina Spectres of the Spectrum. Spilberg je još 1991. godine otkupio prava na ekranizaciju čuvene Tesline biografije Margaret Čejni Tesla, čovek van vremena, a za igrane filmove koji bi se bavili Teslom bili su svojevremeno zainteresovani i Dejvid Linč, Robert Zemekis, pa čak i Džek Nikolson. U televizijskoj seriji Tajna Nikole Tesle, urađenoj u jugoslovensko-američkoj produkciji osamdesetih, Teslu je igrao Petar Božović, a Orson Vels čuvenog finansijera Dž.P. Morgana.

Tesla je junak bezbrojnih SF storija, ali i "ozbiljnijih" žanrova književnosti. I danas se u Beogradu igra pozorišna predstava Tesla ili prilagođavanje anđela, urađena po tekstu Stevana Pešića. Crnjanski takođe ima dramu Tesla, dok je kanadski pisac Dejvid G. Frejzer 1995. godine dramatizovao čuveni "rat struja" i sukob između Edisona i Tesle u svojoj drami Teslino električno društvo. U pomenutom ratu za prevlast jednosmerne ili naizmenične struje, Edison je, da bi dokazao štetnost naizemnične struje konstruisao električnu stolicu, koja je u SAD i danas u upotrebi.

Tesla je i junak romana Wildwood iz 1987. američkog kultnog pisca fantastike Džona Farisa, a Luis Perdju je 1985. godine napisao krimi triler pod nazivom Teslina ostavština. U ovom romanu Perdju opisuje Tesline poslednje dane, zatim njegovu smrt (otrovan od strane FBI-ja) i sudbinu njegovih tajnih rukopisa i proračuna koji sadrže tajnu moćnog "Teslinog tajnog oružja", a oko kojih se otimaju razne obaveštajne službe. Priča o famoznom tajnom oružju jedna je od omiljenih misterija koja svako malo puni novine željne senzacija.

Po jednoj od mnogobrojnih verzija ove misterije, neposredno po Teslinoj smrti 1943. godine, iz njegove sobe u hotelu Njujorker u Njujorku, FBI je uzeo sve ključne Tesline papire koje sadrže njegove tajne eksperimente i pronalaske – "zrake smrti" (elektrostatički plazmeni snop, čija je replika nedavno napravljena u čuvenoj vojnoj bazi "Rej Peterson" – oružje danas glomazno i neupotrebljivo, ali koje je Tesla nudio svima, od američke i engleske vlade do kralja Aleksandra, i sam izjavljivao da mu je Lenjin za njih nudio tovare zlata), rešenje bežičnog prenosa energije, energetskog štita ili aparata za izazivanje meteorolških poremećaja. Delovi fajlova FBI-ja nastali praćenjem Tesle (kao što su praćeni i ostali američki naučnici) odavno su dostupni na internetu. Inače, fama o Teslinom tajnom oružju dobijala je neverovatne razmere – da su navodno 1993. godine pripadnici zloglasne sekte Aum Šinrijko tražili po Beogradu i Njujorku podatke o Teslinim tajnama, da tajne Tesline spise zapravo čuva famozna Grupa 69 zadužena za paranormalno u Vojsci Jugoslavije, pa čak da se Teslino tajno oružje nalazi u rukama bosanskih Srba, koji su ga svojevremeno čak i isprobali u bosanskom ratu. Sigurno je moguće naći one koji će se zakleti da su ga u Bosni jednom uperili na jednu jedinicu mudžahedina koja je naprosto – iščezla, kao i one koji će vam potvrditi da je čuveni "nevidljivi" bombarder F-117 oboren u Buđanovce baš nekim Teslinim oružjem. Za vreme najbližih ratova moglo se čuti da je Žirinovski doneo u Srbiju nacrt Teslinog oružja neverovatnih sposobnosti pod nazivom "elipton", koji je trebalo da konstruiše izvesni kruševački proizvođač noša koje sviraju. Ispostavilo se da je "elipton" u stvari naziv jedne vrste ruske votke.

Tesla je održavao kontakte sa raznim ljudima koji su se bavili tada modernim okultnim, ezoteričnim i spiritističkim fenomenima, od lorda Kelvina do Vilijema Kruksa. Mihajlo Mihajlov je nedavno posvedočio da se u memorijalnoj biblioteci Edgara Kejsija Virdžinija Bič, poznatog posvećenika u paranormalne svetove, nalazi nekoliko debelih svezaka Teslinih ličnih zapisa na parapsihološke teme. Sam Tesla je prema svakoj vrsti spiritualnog iskustva bio prilično skeptičan, što nije smetalo njegovim tumačima da ga proglase paranormalnim čudom, kao na primer da je u svojim eksperimentima u Kolorado Springsu odredio frekvenciju i vrstu modulacije mentalnog plana živih ljudi, ali i mrtvih s kojima može da komunicira. Svako malo se u časopisima tipa "Treće oko" ili "Zona sumraka" pojave tekstovi kako je Tesla ili još živ, ili se sa onog sveta javlja odabranima, ili sa druge planete šalje poruke Zemljanima, ili reinkarniran u liku nekog osobenjaka hoda Beogradom.

Teslin blizak prijatelj bio je novinar Džulijan Hotorn, sin slavnog Natanijela Hotorna, koji je jednom napisao da je Teslin mozak toliko razvijen da svakako ne može pripadati običnom čoveku, već biću sa Venere, koji je na Zemlju došao da pouči ljude tajnama prirode. Mnogo kasnije neki su u ovo poverovali najbukvalnije. Sekta po imenu Unarius (UNiversal ARticulate Interdimensional Understanding of Science), sa sedištem u El Kajonu u Kaliforniji, veruje da je Nikola Tesla zapravo arhanđel Mihajlo koji je okončao svoje zemaljsko bivstvovanje, Unarijancima se sada javlja iz svoje kuće koja se nalazi na planeti Parhelion u središtu kosmičke federacije Unarius i saopštava svakakve zanimljive stvari koje su oni sabrali za sada u 13 tomova. Inače, Tesla im je jednom prilikom vizuelno preneo sliku svoje sadašnje kuće – to je sedmostepena piramida izgrađena od materijala nalik na staklo, osnove od 1,5 km. Na vrhu zgrade nalazi se veliki projektor nalik na teleskop koji može da odašilje informacije i slike na 33 frekventna područja, odnosno u isto toliko prostorno-vremenskih dimenzija. Unarijanci su inače deo kosmičkog bratstva privremeno zatočenog na Zemlji, sviraju renesansne instrumente, uče o reinkarnaciji arhanđela i čekaju svoju svemirsku braću koja je prošle godine trebalo da dođu da ih pokupe, ali je nešto iskrslo. Imaju kanal na kablovskoj televiziji odakle šire svoja učenja i povremeno organizuju parade kroz gradić, voze se automobilima na koje nakače makete letećih tanjira i natpise "Welcome Space Brothers!".

Za takve stvari najmanje je kriv – Nikola Tesla.


Tesla i SF

Hjugo Gernsbek, glavni urednik časopisa "Electrical Experimenter", koji je u nastavcima objavljivao Teslinu autobiografiju, bio je dugogodišnji Teslin prijatelj. Možda se deo razloga za velik broj fantastičnih elemenata u Mojim pronalascima može pripisati uredničkoj umešnosti samog Gernsbeka. Naime, Gernsbek je zaslužio svoje mesto u svetskim enciklopedijama kao rodonačelnik naučne fantastike kao žanra. Ime science fiction prvi put se pojavljuje 1926. godine, i to u časopisu pod nazivom "Amazing stories", koji je pokrenuo upravo Gernsbek. Naučnu fantastiku Gernsbek je definisao kao "očaravajuće povesti u kojima su pomešani naučni fakti i proročke vizije", dok je moto "Amazing stories" glasio: "Ono što je ekstravagantna fikcija danas biće hladne činjenice sutra". Gernsbek je i sam pisao fantastične novele. Ovaj rođeni Luksemburžanin, koji je po dolasku u Ameriku posle nekoliko trgovačkih poduhvata pokrenuo dva naučnopopularna magazina "Electrical Experimenter" i "Modern Electrics", godine 1911. objavio je novelu Ralph 124C 41+, u čijem prvom poglavlju nije teško prepoznati lik Nikole Tesle. U priči The Magnetic Storm, objavljenoj 1926. u "Amazing Stories", Tesla se pojavljuje likom i imenom. Inače, Gernsbek je posle Tesline smrti dao da se izradi njegova posmrtna maska, koja se danas nalazi u Muzeju "Nikole Tesle". Jednu kopiju, obloženu bakrom, držao je na zidu svoje kancelarije. Danas najprestižnija američka nagrada iz oblasti SF-a njemu u čast nosi ime "Hugo's Award".

Filadelfijski eksperiment

Jedna od onih legendarnih priča obavijenih velom misterije o kojoj se pišu knjige i snimaju naučnofantastični filmovi jeste tzv. Filadelfijski eksperiment. Naime, oktobra 1943. u Filadelfiji je navodno izveden tajni eksperiment s magnetnim generatorima, kojim se razarač "eldrige DE-173" usidren u filadelfijskoj vojnoj luci dematerijalizovao, zatim se na nekoliko sekundi pojavio u luci u Norfolku, 350 km daleko odatle, a onda se ponovo materijalizovao u Filadelfiji. Polovina mornara sa broda je nestala, neki su poludeli, neki su se sami od sebe zapalili, a neki su stekli osobinu da se po svojoj volji pojavljuju i iščezavaju. Po jednoj od verzija, eksperiment je urađen na osnovu Teslinih rukopisa koje je posle njegove smrti uzeo FBI. Po drugoj je sam Tesla rukovodio čitavim projektom pod nazivom "Projekat duga" (u koji je, po nekima, bio uključen i Albert Ajnštajn), sve do 1942. kada je namerno počeo da ga sabotira svestan njegovih posledica po čovečanstvo. Zbog toga je Tesla ubijen, a po njegovim proračunima eksperiment je napravljen, ali je nešto pošlo naopako. Kasnije je ovaj projekat nastavljen u smeru ovladavanja "vremenskim tunelima" pomoću kojih se može putovati kroz vreme. Rezultati su naravno bili povoljni, uz jednu teškoću. U prošlost se može putovati bez granica, dok je put u budućnost iz nekog razloga put ograničen samo do 2011. godine, kada će doći ili Vanzemaljci ili Božji sin ili smo ga ugasili.

Srbi i Hrvati

Jedna od najsmešnijih stvari vezanih za Nikolu Teslu je svojatanje od strane Srba i Hrvata. Dok za Amerikance nema nikakve sumnje da je u pitanju američki pronalazač, Tesla je u zavinosti od trenutnih srpsko-hrvatskih odnosa bio srpski, hrvatski ili jugoslovenski naučnik. U Hrvatskoj se često navodi njegova navodna izjava kako se "ponosi svojim srpskim poreklom i hrvatskom domovinom", iako je to formulacija koju je upotrebio Vlatko Maček u jednoj prigodnoj rođendanskoj čestitki, na koju je istim rečima Tesla kurtoazno odgovorio. Poštanske marke s njegovim likom u jednom trenutku imale su i Srbija i Hrvatska i Republika Srpska Krajina. Negova rodna kuća u Smiljanu bila je zapaljena u toku Drugog svetskog rata, a obnovljena 1956. godine, da bi 1976. od nje napravljen spomen-park. Godine 1991. sa nje su odneseni crep, vrata i prozori, a sa gospićkog trga odnesen je i uništen Teslin spomenik, a trg preimenovan. Danas Republika Hrvatska ima orden Red hrvatske Danice s likom Nikole Tesle.

Mesečeva palata

Nikola Tesla se pojavljuje u romanu Mesečeva palata, jednog od najvažnijih savremenih američkih pisaca Pola Ostera. Jedan od junaka romana bio je od detinjstva fasciniran likom i napisima slavnog pronalazača koji je potresao Ameriku. Prvi susret s njim 1900. promeniće tok njegovog života. Drugi će se desiti mnogo kasnije. Oster opisuje ludog i moćnog Teslu u punoj snazi, ali prikazuje i ostarelog, zaboravljenog i propalog pronalazača:

"Jednoga dana, u leto trideset devete... zastali smo da se odmorimo u Brajant parku. Tada sam ponovo video Teslu... Na samo pet metara od nas nalazio se starac koji je hranio golubove. Stajao je, a oni su leteli oko njega, spuštali mu se na glavu i ruke, desetine golubova koji su gukali, srali mu po odeći, jeli s njegovih dlanova dok im je starac pričao nazivajući ih srce, dušo, anđele... Osamdesetogodišnjak. Prozračno beo, mršav, ružno ga je bilo gledati, baš kao mene sada. Umalo da se nasmejem kad sam ga video. Negdanji genije iz svemira, junak moje mladosti. Sada, samo skrhan starac, beskućnik. Vi ste Nikola Tesla, obratio sam mu se, sasvim jednostavno, bez ikakvih formalnosti. Osmehnuo mi se uz blag naklon. Sada sam zauzet, rekao je, možda bismo mogli da porazgovaramo neki drugi put. Okrenuo sam se prema Pavelu i rekao: Daj gospodinu Tesli malo novca, Pavel, verovatno bi mogao da kupi još semenki za ptice. Pavel je ustao, otišao do Tesle i pružio mu novčanicu od deset dolara. Bio je to neponovljiv trenutak, Fog, trenutak koji se ni sa čim ne može meriti. Ha! Nikada neću zaboraviti zbunjenost u očima tog bednika. Gospodin Sutrašnjica, prorok novog sveta! Pavel mu je pružio novčanicu od deset dolara i videlo se kako se bori da ga ne pogleda, da odvoji pogled od novca – ali nije mogao. Stajao je tako, zureći u novac poput kakvog ludog prosjaka. A onda je uzeo novac, zgrabio ga iz Pavelove ruke i strpao u džep. Vrlo ljubazno od vas, rekao je vrlo ljubazno. Dušicama je potrebna svaka mrvica. Zatim nam je okrenuo leđa i počeo nešto da mrmlja pticama. Pavel me je onda odgurao, i tu je bio kraj. Više ga nikada nisam video."


Slika


Teslina pesma

Iako je poznato da je Tesla pisao poeziju, sačuvana je samo jedna njegova pesma. Naime, tridesetih godina Tesla se sprijateljio sa danas zaboravljenim nemačko-američkim pesnikom Georgom Silvesterom Virekom. Dopisivali su se i razmenjivali pesme. Tesla je mladog Vireka izuzetno cenio i 31. decembra 1934. posvetio mu jednu od svojih pesama pod nazivom Delovi božanskog ogovaranja – što je i jedina sačuvana Teslina pesma. Kasnije je Virek uhapšen i osuđen kao nemački špijun.


Delovi božanskog ogovaranja


Kroz svemirsku slušalicu
slušam zvezde šta kazuju.
Nekog novog su doveli
pa mu Olimp pokazuju.
"Eno tamo Arhimeda,
sa polugom vazda šeta,
kaže da je materija
isto što i energija,
a zakoni tvoji kruti
da su pusta ludorija."
"Al' na Zemlji ti zakoni
jošte važe i te kako,
a kad čujem sveže vesti,
uopšte mi nije lako.
Top svemirski, kažu, prave
one usijane glave."
"E moj, Njutne, ružno su se
s tvojom slavom našalili,
a nauku tvoju divnu,
naglavce su postavili.
I još neki Ajnštajn, luda,
s tobom hoće da se sprda.
Kaže da je materija
isto što i energija,
a zakoni tvoji kruti
da su pusta ludorija."
"Ja, Kelvine, ne uspevam
te finese da razumem,
makar sam se prevario,
bar sam sve od sebe dao.
Nego, popili smo kafu
i vreme je da se pođe,
a ti reci, tvoj drug Tesla,
hoće l' skoro da nam dođe?"
"Ma taj Tesla uvek kasni,
nema smisla da se čeka,
na tog zaludnog čoveka."
Tad svemirska veza puče
i iz moje slušalice,
više nisam čuo ništa
osim buke sa ulice.


Slika

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Nikola Tesla  |  Poslato: 27 Maj 2012, 17:29
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Tesla jedini put u Beogradu, pre tačno 120 godina

Od boravka velikog naučnika srpskog porekla Nikole Tesle u Beogradu, početkom juna, navršava se tačno 120 godina

Slika

BEOGRAD - Od boravka velikog naučnika srpskog porekla Nikole Tesle u Beogradu, početkom juna, navršava se tačno 120 godina.

Tesla (1856-1943) je u jedinu posetu Beogradu doputovao 1. juna 1892, a sledećeg dana ga je, sa ministrom prosvete Androm Mitrovićem, u svečanu audijenciju primio tadašnji kralj Srbije Aleksandar Obrenović.

U Beogradu je proveo ukupno 31 sat, od 1. do 3. juna i odlikovan je Ordenom Svetog Save drugog stepena.

Tokom boravka u Beogradu on je posetio i Narodni muzej i Veliku školu (odnosno Univerzitet), gde se obratio studentima i profesorima, a sa fizičarem Đorđem Stanojevićem, zaslužnim za početke elektrifikacije Srbije, razgovarao je o započetoj gradnji električne centrale u Beogradu.


"Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svetu", rekao je Tesla obraćajući se studentima.

Nedaleko od današnje Mostarske petlje, na Topčiderskom brdu, najverovatnije u vili kod Vajfertove pivare, priređena je velika manifestacija u njegovu čast. Između ostalih, tom prilikom pozdravio ga je i veliki srpski pesnik, lekar Jovan Jovanović Zmaj, pročitavši pesmu dobrodošlice Tesli. Tesla je inače bio veliki poštovalac Zmaja i prevodio ga je na engleski.

Tesla je rođen 10. jula 1856. u Smiljanu, u Lici, tada Vojna granica u sklopu Austrije, danas Hrvatska. Rođen je u porodici sveštenika Srpske crkve (tada Karlovačka mitropolija). Otac mu je bio pravoslavni sveštenik a i majka potiče iz stare svešteničke porodice Mandić. Započeo je školovanje u rodnom Smiljanu, nastavio u Gospiću, Karlovcu, studirao je u Gracu i Pragu, ali studije nikada nije priveo kraju. Pre odlaska u SAD radio je u Mariboru, Pešti, Strazburu i Parizu.

Evropu je napustio 1884. godine, u nadi da će mu i u Njujorku, tada čuveni pronalažac i industrijalac Tomas Alva Edison, za čiju firmu je radio još u Parizu, pomoći da realizuje svoje tehničke inovacije.

U Edisonovoj firmi ostao je, međutim, manje od godine i već 1885. osnovao je u Njujorku vlastitu kompaniju "Tesla" kada je i započeo izradu prvih modela predviđenih za korišćenje naizmenične struje - inovacija koja je preobrazila svet. Edison je, inače, bio veliki protivnik Teslinog izuma.

Tih godina je u novosadskom "Braniku" objavljen i prvi tekst, na srpskom jeziku, o Teslinim izumima, autor teksta naziva ga tada "srpski Edison".

U Evropu iz Sjedinjenih Država Tesla je odlazio u dva navrata, 1889. i 1892. godine i oba puta boravio u rodnoj Lici. Aprila 1892. dospeo je u Gospić, gde je tada živela njegova teško obolela majka, koja je u njegovom prisustvu i umrla, 16. aprila.

Mesec i po potom, na poziv delegacije opštine grada Beograda i Inženjerskog udruženja, doputovao je u Beograd.

Nikola Tesla, genijalni inovator i opredeljeni potpuni usamljenik, umro je u jeku Drugog svetskog rata u Njujorku, 7. januara 1943. godine. Urna s njegovim pepelom preneta je docnije u Beograd i danas se čuva se u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu.

Muzej je od kraja 1952. smešten u Krunskoj ulici u reprezentativnom zdanju sagrađenom 1929. godine, po projektu Dragiše Brašovana.

Zaostavština Nikole Tesle stigla je u Beograd na osnovu odluke američkih sudskih vlasti, pošto je za jedinog Teslinog naslednika proglašen njegov nećak Sava Kosanović. Prema Teslinoj želji, Kosanović je dokumentaciju i lične Tesline predmete preneo u Beograd 1951. godine.

Muzej poseduje preko 160.000 originalnih dokumenata, više od 2.000 knjiga i časopisa, preko 1.200 istorijsko-tehničkih eksponata. Arhivska građa iz Tesline zaostavštine je 2003. godine upisana u registar Uneska "Pamćenje sveta".

Međunarodni aerodrom u Beogradu nosi ime Nikola Tesla. Njegovim imenom nazvani su Elektrotehnički institut u Beogradu koji je osnovan 1936. godine, srednja tehnička škola, biblioteka Univerziteta u Nišu, dve termoelektrane u Srbiji... Spomenici Tesli su postavljeni ispred zgrade tehničkih fakulteta i na aerodromu u Beogradu.

Datum Teslinog rođenja 10. jul, obeležava se u Srbiji kao Dan nauke. Grad Filadelfija u američkoj državi Pensilvanija, proglasio je njegov rođendan za zvanični praznik.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Znameniti Srbi u istoriji čovečanstva  |  Poslato: 04 Jun 2012, 17:51
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Tesla: Srbin sam i tamo daleko

Na današnji dan, pre 120 godina, Nikola Tesla je prvi i jedini put došao u Beograd. Zadržao se ukupno 31 sat, sreo se s kraljem, istaknutim profesorima, studentima, Zmajem...

Slika

JA sam srećan što sam Srbin, i tijem imenom ponosiću se do vijeka. kolijevka mojijeh djedova, kraljevina Srbija, prijestonica Srbinova poziva me - to je odlikovanje za mene veliko i ništa mi na svijetu, u životu mome, neće biti draže od ovog odlikovanja.

Ovim rečima, prenele su srpske novine u maju 1892. godine, odgovorio je veliki naučnik Nikola Tesla na molbu srpske delegacije da na svojem putovanju Evropom poseti i Beograd.

Svega nekoliko dana kasnije, istorijska poseta se zaista i odigrala.


Na današnji dan, pre tačno 120 godina, na peron beogradske Železničke stanice zakoračio je čovek koji je izmislio budućnost. Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u istoriji čovečanstva, tada je prvi i jedini put boravio u prestonici Srbije. Zadržao se ukupno 31 sat, sreo se s kraljem, istaknutim profesorima, studentima, književnicima...

OBELEŽAVANJE

GODIŠNJICA Tesline posete Beogradu biće obeležena danas i sutra. U svečanoj sali Rektorata Beogradskog univerziteta u organizaciji Društva za informatiku Srbije i Muzeja Nikole Tesle danas u 15 sati održaće se tribina „Nikola Tesla i 21. vek“. Postavka Muzeja Nikole Tesle o poseti velikana Beogradu biće izložena sutra u svečanom holu Radio Beograda.
Tesla je u Beograd došao 20. maja, po starom kalendaru, 1892. godine. Voz je stigao kasno uveče, a ispred zgrade Železničke stanice, uprkos protivljenju skromnog naučnika, organizovan je svečani doček.

- Čim je voz stigao, među prisutnima je nastalo živo kretanje, i sve oči bile su uprte na mesto gde je voz stao, a kako su se svi u tom trenutku prijatno osećali kad su vidili čoveka onako slavnog, a tako mladog - pisao je sa oduševljenjem novinar „Srpske zastave“. - Tesla je prošao kroz špalir oduševljene omladine, koja ga je pozdravljala burnim usklicima: „Živeo! Živeo!“ On je, potresen i ganut, otpozdravljao omladinu mahanjem ruke, i rekao uz blagi osmeh svojoj razdraganoj braći: „Manje oduševljenja, braćo.“

Najpoznatiji Srbin na planeti prenoćio je u hotelu „Imperijal“, koji se nalazio u blizini današnjeg Filozofskog fakulteta. Skroman, u knjigu gostiju upisao je samo „Nikola Tesla, elektrotehničar“.

Sutrašnji dan počeo je prijemom u Kraljevskom dvoru. Tesla je razgovarao sa tada još maloletnim kraljem Aleksandrom Obrenovićem i članovim namesništva. Kralj se zanimao za nove izume, a naučnik za situaciju u otadžbini.

Slika

Usledio je svečani ručak, a zatim i obilazak Narodnog muzeja. U Velikoj školi obratio se profesorima i studentima.
- Gospodo, nemojte misliti da sam ja, otišavši sa svog ognjišta, zaboravio svoj rod i pleme. Ne, ja sam ostao Srbin i tamo daleko, preko debelog mora - govorio je Tesla.

Našao je veliki naučnik vremena i da prošeta Kalemegdanom, a dan je završio na banketu priređenom njemu u čast u kafani „Smutekovac“ kod Vajfertove pivare u ulici Topčiderski drum.

Velikana koji je osvetlio svet, u Beogradu je pozdravio i njegov omiljeni pesnik - Jovan Jovanović Zmaj. Tada je Zmaj prvi put čitao sopstvene stihove - pesmu posvećenu Nikoli Tesli. Izumitelj je, na ivici suza, prišao Zmaju i poljubio mu ruku.

Sutradan, tačno u 5.22, Nikola Tesla je vozom otišao u Budimpeštu.

U Beograd se, uprkos obećanju, nikada nije vratio.

Nekoliko godina kasnije počela je elektrifikacija Srbije.

NEMA FOTOGRAFIJA

NIJEDNA slika Tesline posete Beogradu nije pronađena, iako je nesumnjivo da je tako veliki događaj morao biti zabeležen i foto-aparatom. Ostao je, međutim, opis ushićenog novinara koji je prisustvovao dočeku na Železničkoj stanici. - Gospodin Tesla je lep, crnomanjast čovek, malih tankih brkova, visoka i lepa stasa, vedra čela - pisao je novinar „Srpske zastave“. - Izgleda mlađi no što jeste. Pri tome je vrlo prijatan i simpatičan, a njegov blag osmeh privlači čoveka da mu odmah pokloni svoje simpatije.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Nikola Tesla  |  Poslato: 09 Jul 2012, 02:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Tesla - tvorac naše budućnosti

Naš veliki naučnik danas je najpoznatiji Srbin u svetu, planetarni fenomen, posećeno ime na Internetu. Postoji 100.000 sajtova posvećenih geniju, njegov rođendan grad Filadelfija slavi kao svoj dan

Slika
Posetioci u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu / Foto: Z. Jovanović

Deseti jul 1856. godine, dan rođenja Nikole Tesle, slavi se u Srbiji kao Dan nauke, u Filadelfiji i Zemunu kao Dan grada. A u Čikagu, Pertu, Njujorku, Zagrebu, Smiljanu, Pragu, Moskvi, Bratislavi, Beču, Budimpešti i selu Jabuka kod Pančeva kao Teslin rođendan.

A Muzej Nikole Tesle u Beogradu ovih dana je preplavljen posetiocima sa svih strana sveta kojima je ovo obavezna destinacija prilikom dolaska u glavni grad Srbije.

- I pored ovih vrućina mi imamo sve brojniju posetu. Već od deset sati ujutro imamo velike grupe stranaca na vratima muzeja. Poseta je sa 4.500 ljudi tokom 2000. narasla na 28.493 tokom prošle godine - rekao nam je Mladen Vujović, zamenik direktora Muzeja Nikola Tesla, dok je primao prve jutarnje posetioce. - Interesovanje za rad genija iz Smiljana raste velikom brzinom. Nikola Tesla je danas najpopularniji Srbin u svetu, pravi planetarni fenomen.


Tesla je živeo u dvadeset gradova širom sveta i svaki od njih mu je podigao spomenik ili po njemu dao imena svojim ulicama. Poslednji je to lane učinio Pert u Australiji, gde je Tesla dobio dve ulice i bistu u auli univerziteta. Nove biste treba da dobiju Prag, Bratislava i Moskva. U muzeju ne postoji evidencija o svim počastima Nikoli Tesli i upotrebi njegovog imena i prezimena.

- Muzej brine o ostavštini Nikole Tesle, ali ne štiti njegovo ime i zato nemamo podatke o tome koliko udruženja, kompanija, instituta, fakulteta, škola i drugih ustanova nosi njegovo ime. Poznato je, međutim, da je Tesla sve popularniji, jer se o njemu trenutno snimaju tri filma, a objavljen je i strip „Tesla Gik“, koji govori o njegovim sukobima sa Edisonom - rekla nam je kustoskinja Ivana Zorić.

AMERIKANCI GA OBOŽAVAJU NaŠ sajt posećuju ljudi iz čak 180 država sveta. Najbrojniji su Amerikanci sa 52.000 ulazaka, Rusi sa 8.700 i Kinezi sa 8.500 poseta godišnje. Nemci imaju 7.837 ulazaka, a grupa zemalja od Kanade i Engleske preko Turske i Grčke do Italije i BiH sa više od 4.000 poseta - rekla nam je kustos Teslinog muzeja, Ivana Zorić.
U Bogoti postoji srednja tehnička škola koja se zove „Nikola Tesla“, a u Hanoveru je jedan Nemac svoju firmu nazvao „Tesla genije“. Upitan za razlog, ovaj Nemac je odgovorio:

- Volim Nikolu Teslu, on je tvorac naše budućnosti!

Naši sagovornici tvrde da je Tesla kao svetska ličnost prvi put slavljen 2006. godine, na 150-godišnjici svog rođenja, a potom 2009. godine, kada je „Gugl“ postavio logo srpskog genija. Od tada se njegovo ime na internetu godišnje upotrebi skoro milijardu puta. Na listi sajtova posvećenih velikom naučniku „Gugl“ je prvi, a beogradski Muzej Nikole Tesle je sa 300.000 ulazaka svojevremeno stigao do trećeg mesta po posećenosti.

- U svetu danas postoji bar 100.000 sajtova posvećenih Nikoli Tesli. Svakog dana na internetu milion ljudi govori i piše o njemu. Reč je uglavnom o mladim ljudima, koji sebe nazivaju teslijanci ili Teslin narod - objašnjava ovaj fenomen Mladen Vujović. - Srpski genije je njihov novi idol. Teslu mladi ljudi doživljavaju kao mirotvorca, kao gurua ekologije, ali i kao čoveka koji je stvorio budućnost sveta. Mnogi od njegovih obožavalaca se odnose prema Tesli kao da je živ čovek, a ne kao da je mrtva legenda.


SVETSKI PUTNIK

Muzejska izložba „Teslin čudesni svet elektriciteta“ obišla je svet od Beograda preko Madrida i Pariza, stigla do Čikaga, Šangaja i Perta. Samo u Čikagu videlo je 30.000 ljudi, a u Šangaju je na Svetskoj izložbi oborila rekord u posećenosti. U planu je odlazak u Filadelfiju, Split, Moskvu...

Pokazuje nam knjigu utisaka, u kojoj su posetioci muzeja napisali poruke lično za Nikolu Teslu. Neke od njih glase: „Ti si živi genije, a ne prevarant, kako pričaju tvoji protivnici!“, „Hvala ti za budućnost!“, „Učini svet boljim!“

- Nikola Tesla je bio popularan još dok je bio živ. Naučnici su ga veličali do pedesetih godina, a potom su ga zanemarili. Planetarnu popularnost je stekao u 21. veku, kada je Tesla shvaćen kao tvorac planetarne energije. Danas se i naučnici i laici bave njegovim patentima i problemima koje je postavio u prošlom veku - kaže Mladen Vujović, zamenik direktora Muzeja Nikola Tesla. - Sve to pokazuje da je Nikola Tesla i danas živa priča.

Upravo zbog sve veće popularnosti našeg naučnika, dr Ljubo Vujović, predsednik Teslinog naučnog društva iz Njujorka, uputio je Ujedinjenim nacijama predlog da se 10. jul proglasi za Svetski dan nauke.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 82 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker