Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:01


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...  |  Poslato: 23 Dec 2012, 22:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Jovana Grahovac: Istraživač u srcu i duši

Docent Jovana Grahovac (30), dobitnik ovogodišnje nagrade ”Dr Zoran Đinđić”. Nagradu će Jovana potrošiti za učešće na naučnom kongresu u Pekingu

Slika

VEĆ dan pošto je primila ovogodišnju nagradu “Dr Zoran Đinđić” za najboljeg mladog naučnika i istraživača iz Vojvodine, docent Tehnološkog fakulteta sa Univerziteta Novi Sad, Jovana Grahovac (30), počela je da traži destinaciju za naučno usavršavanje, na koju će potrošiti nagradu od milion dinara.

- Jutros sam pronašla da se dogodine u avgustu održava kongres u Pekingu na temu primene biotehnoloških proizvoda u zaštiti bilja, pa ću najverovatnije aplicirati za učešće - priča Jovana za “Novosti”, u kratkoj pauzi između predavanja na Tehnološkom fakultetu. Kaže, još je pod utisicma od prethodne večeri u kojoj joj je predsednik Fonda “Dr Zoran Đinđić” i supruga pokojnog premijera Ružica Đinđić uručila ovu prestižnu nagradu.


- Ja sam istraživač u duši i srcu - priča mlada sagovornica. - Pošto se bavim biotehnologijom, odnosno radim sa živim mikroorganizmima, često radim i noću, ne spavam, ali svaka teškoća u eksperimentalnom radu, pa i ona banalna, kao što je nespavanje, za mene je izazov.

RAKIJA I VINO

JOVANA je završila Gimnaziju “Jovan Jovanović Zmaj”, gde se i zaljubila u prirodne nauke. Na Tehnološkom fakultetu se kao tehnolog bavila najrazličitijim istraživanjima, a kao jedno od zanimljivijih je istakla da je naučila da proizvodi rakiju, vino i pivo.
Kaže, danas je teško biti naučnik i istraživač u Srbiji. Priznaje, lični uspeh nije dovoljno merilo za usavršavanje. Iz iskustva govori, potrebna su i sreća i okolnosti da se podese na odgovarajući način da bi mladi ljudi napredovali.

- Žao mi je kad čujem da mladi talenti odlaze u inostranstvo jer ovde ne mogu da uspeju. Za mene, to je samo još jedna prepreka koju treba savladati, samo uz veći napor. Pre bih ostala i po svaku cenu se izborila za svoje mesto pod suncem. Uspeh je uvek slađi kada ga ostvarite u svojoj zemlji - objašnjava Jovana Grahovac, koja je doktorirala prošle godine, posle četiri godine mukotrpnog rada na doktoratu.

Mada joj je čitav život podređen istraživačkom radu, Jovana je već dve godine srećno udata, a porodica i prijatelji imaju razumevanja za njen način života. Kaže da je kao predavač shvatila koliko znači podeliti uspeh i znanje s drugima.

- Zaista uživam u radu sa studentima - kaže Jovana, koja veruje u to da je jedini pravi put ka uspehu: nikada ne stati u osvajanju novog znanja.

VIŠE OD 1.000 KANDIDATA ZA NAGRADU

VOJVOĐANSKI sekretar za nauku i tehnološki razvoj Dragoslav Petrović rekao je u sredu, prilikom dodele nagrada u Vladi Vojvodine, da je uslove za ovogodišnju nagradu ispunjavalo 1.050 mladih naučnih radnika do 35 godina starosti, ali se žiri odlučio za Jovanu Grahovac koja je master i doktorske studije završila sa prosečnom ocenom 10. Autor je i desetak saopštenja na međunarodnim skupovima.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Truth and Pain
Post  Tema posta: Re: Srbi...  |  Poslato: 28 Dec 2012, 11:47
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 04 Jul 2012, 21:49
Postovi: 946

OffLine
On je srpski kandidat za svetskog preduzetnika godine

Darko Budeč, srpski preduzetnik godine u izboru revizorske kuće „Ernst & Young“, predstavljaće Srbiju u junu u Monte Karlu na takmičenju za titulu svetskog preduzetnika godine. „Mlad čovek prvo treba da ulaže u znanje, a da potom polako razvija program koji će moći da plasira na tržište”, kaže Budeč za „24 sata”.

Slika

TITULA - "Buck”, čiji je Budeč osnivač i predsednik, od 1992. proizvodi i projektuje osvetljenje visokog kvaliteta, koje je tokom ove godine pobralo niz svetskih priznjanja za dizajn. Tokom krize, firma se fokusirala na opremanje poslovnih zgrada, elitnih hotela i bolnica u 24 zemlje sveta, nadoknađujući tako manjak posla na domaćem tržištu.

- Ne smatram da su dva najveća problema preduzetnika kako da otpuste radnika i kako doći do para. Mlad čovek prvo treba da ulaže u znanje, a da potom polako razvija program koji će moći da plasira na tržište - počinje razgovor za “24 sata” Darko Budeč, osnivač i predsednik preduzeća “Buck”.

Kako ćete predstaviti Srbiju na takmičenju u Monte Karlu?
- Biće veliki izazov prikazati srpsku kreativnost u pravom svetlu, ali verujem da nismo bez šanse, jer su mozak i znanje naših ljudi i sada naš najbolji izvozni artikal.

Kada ćemo umesto stručnjaka početi da izvozimo proizvode?
- Da se samo još jedan odsto BDP-a, što je oko 300 miliona evra, uloži u obrazovanje i jačanje sprege između fakulteta i privrede, napravili bismo revoluciju. Mi smo jedna od firmi koja takvu saradnju ima i njome dodajemo vrednost svojim proizvodima. U samoj firmi zapošljavamo više inženjera nego radnika u proizvodnji.

Domaći poslodavci se listom žale na Zakon o radu, skupe kredite... Kako se vi borite s tim problemima?
- Izuzev administracije koja je naporna, nisam imao nikakvih problema sa Zakonom o radu, a rast finansiramo sopstvenim sredstvima. U firmi imamo nemačku organizaciju, koja osigurava da svako zna šta radi i japanski stil upravljanja koji kaže da morate voditi računa o ljudima i čuvati ih. Ako se ljudi potpuno posvete uspehu firme, za uzvrat im morate dati neku sigurnost.


24 sata

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=b04ShbtaNnc


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...  |  Poslato: 08 Jan 2013, 03:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Mala gracija iz bačke Topole osvaja svet

Diana Radić (14) iz Bačke Topole našla se među 30 najboljih mladih balerina na planeti. Svakodnevno prelazi 70 kilometara da bi išla na časove baleta u Suboticu

Slika



Među 30 najboljih svetskih balerina uzrasta od 14 do 18 godina odnedavno našla se i četrnaestogodišnja Diana Radić iz Bačke Topole, učenica četvrtog razreda niže Baletske škole Raičević iz Subotice.

Najmlađa, ali ništa manje talentovana i uvežbana od starijih takmičarki koje su dolazile iz svetski poznatih konzervatorijuma, Diana je bez daha ostavila eminentni žiri Internacionalnog baletskog takmičenja u Pragu, na koji se prijavilo više od 6.200 takmičara sa svih meridijana. Na vrhovima prstiju, mala gracija plenila je izvođenjem varijacije "Crvenog korala" iz baleta "Konjić Grbonjić".

- Balet je nešto što najviše volim i čime želim da se bavim ceo život - kaže kratko skromna devojčica.

Prve baletske korake napravila je sa nepunih šest godina. Kako je bila premlada za bilo koju školu, majka je angažovala balerinu Sanelu Milenković iz Novog Sada, da bi vikendom vežbala i pripremala se za polazak u baletsku školu. U nižoj Baletskoj školi Raičević vežba pod budnim okom profesorke Natalije Raičević i brojnog stručnog tima, a najveća podrška joj je mama Magda, koja je svakodnevno iz Bačke Topole vozi u više od 30 kilometara udaljenu Suboticu na časove. Ni nedavni smetovi i zavejani putevi nisu mogli da poremete raspored mlade balerine.

POMOĆ OPŠTINA

Da bi otputovala u Prag u pratnji majke, profesorke Natalije i doktora Milana Petričevića, Diani su pomogli opština Bačka Topola i grad Subotica.
- Svaka pomoć nam je dragocena i zahvalni smo, a nadam se da će dobiti i neku stipendiju kako bi mogla da nastavi da se usavršava - dodaje majka Magda.

- Slagaću ako kažem da je lako. Nije nimalo - dodaje mama Magda. - Često je prilično iscrpljujuće i vremenski, a naročito finansijski. Ali njena sreća i uspesi nemaju cenu, sve nedaće se prebrode i zaborave kada vidim koliko je zadovoljna i kako svakim danom sve više napreduje.

Pored toga što je uspešna balerina, Diana je i odlična učenica osmog razreda OŠ "Čaki Lajoš". Za razliku od svojih vršnjaka koji slobodno vreme provode na društvenim mrežama i igrajući kompjuterske igrice, ona posle časova odmah radi domaći i uči, da bi po podne stigla na balet. Umor je često savlada, ali ne odustaje. Nađe vremena i za tinejdžerska druženja sa drugaricama. Voli i da glumi i da smišlja koreografije za nastupe na priredbama.

- Uglavnom se dobro organizujem. Navikla sam na takav tempo - priča dalje nasmejani devojčurak. - Želim da budem velika i uspešna balerina, da krenem stopama Svetlane Zaharove i moje profesorke Natalije, da zaigram na velikim svetskim scenama. Znam da za to treba mnogo truda i odricanja, ali neću odustati.

Uskoro je pred njom još jedna velika prekretnica - treba odabrati srednju baletsku školu u kojoj će nastaviti da vredno radi. Kako je pre više od godinu dana položila audiciju i stekla pravo na upis na akademiju milanske Skale, vrata svetskih prestižnih ustanova širom su joj otvorena.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...  |  Poslato: 27 Jan 2013, 16:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbin ikona američke nauke

Ispovest - Profesor Dragoslav Šiljak, naučnik krunisan nizom priznanja u Sjedinjenim Državama: Dve trećine inženjera koji su doktorirali u SAD nisu građani ove zemlje

Slika

ŽELJA da spozna svet, ne kakav jeste, već kakav bi mogao da bude, vodila je profesora Dragoslava Šiljka u istraživanjima koja su ga učinila „ikonom“ za sve koji pokušavaju da shvate, kontrolišu i predvide velike decentralizovane sisteme koji sve više upravljaju modernim životom, od sistema električne energije, preko komunikacionih mreža do robotike. Doktor elektrotehnike, koji je kao docent sa Beogradskog univerziteta otišao na poziv kalifornijskog Santa Klara univerziteta 1964. godine da predaje i radi na istraživanju teorije upravljanja vasionskim letilicama, upravo je zaokružio pola veka karijere. Krunisan je Belmanovom nagradom Američkog konzilijuma za automatsko upravljanje, najvišim priznanjem u SAD za naučni rad na polju automatskog upravljanja, kao i titulom „profesor emeritus“ na Santa Klara Univerzitetu.

Šiljak je učestvovao u projektima upravljanja rakete „Saturn pet“, vasionske stanice, velikog vasionskog teleskopa, koje je subvencionisala NASA. Od ranih sedamdesetih počinje da razvija teoriju složenih sistema koristeći modele električnih energetskih sistema, velikih vasionskih struktura, ekonomskog tržišta u matematičkoj ekonomiji i modele ekoloških sistema. Njegove knjige „Veliki dinamički sistemi“ (1978) i „Decentralizovano upravljanje složenim sistemima“ (1991) još su bestseleri koji su definisali opšte strukture u oblasti složenih sistema. Oni se i danas predaju na univerzitetima i primenjuju u kompanijama širom sveta.

Slika

VATERPOLO, SA ISTIM ŽAROM

* DA li, kao nekadašnji reprezentativac, i danas pratite vaterpolo u Srbiji i kakvo je vaše mišljenje o naslednicima?
- Prošle godine je bilo 60 godina od Olimpijade u Helsinkiju na kojoj sam učestvovao na početku karijere. Od tog tima, koji je imao 13 učesnika (11 igrača, trener i vođa puta), samo smo živi golman Zdravko Ćiro Kovačić i ja. Deset godina posle olimpijade sam odigrao poslednje utakmice za Partizan u Zagrebu, gde smo osvojili Kup šampiona. To je bilo divno doba moje mladosti. Sad kad gledam srpski tim, oduševljen sam nivoom, strategijom i veštinom igre. Teško je porediti različite sportske generacije, ali ipak postoji mera po kojoj je to moguće, a to je žar igrača dok igraju utakmicu, kao i koliko pomažu jedan drugom u igri. Sa uživanjem gledam kako se srpski vaterpolisti bore punim srcem za svoj tim, isto kao što smo se i mi borili u naše vreme.
NAJVEĆE PROFESIONALNO DOSTIGNUĆE: Mislim da je to matematički pojam vezne stabilnosti složenih sistema. Prostim rečima, složeni sistem je vezno stabilan, ako ostaje stabilan iako se njegovi delovi odvajaju jedan od drugog i opet spajaju, tokom njegovog kretanja. Posle više od 50 godina istraživanja došli smo prirodno do velikog broja zaključaka, od kojih su mnogi matematičke i tehničke prirode, pa ih je teško jednostavno opisati. Zato ću kao ilustraciju ukratko opisati jedan od njih - da li i pod kojim uslovima složenost sistema popravlja (kvari) njegovu pouzdanost? Ovo je još otvoren problem, ali recept za građenje (sintezu) složenih sistema je da se posebno stabilizuju svi njegovi podsistemi i da se međusobni uticaji podsistema striktno ograniče. Ovaj recept ima različite primene kao što su višerobotski sistemi, održivost čovekove ekološke sredine i stabilizacija električnih mreža.

AMERIKA U BUDUĆNOSTI: Danski fizičar Nils Bor je rekao: „Predviđanja su teška, naročito kad se tiču budućnosti“. Sa uskog stanovišta čoveka koji radi u obrazovanju, zabrinut sam zbog relativno malog budžeta koji SAD odvajaju za obrazovanje i naučno istraživanje. Nacionalna akademija nauka SAD je objavila 2010. detaljan izveštaj pod nazivom „Sprema se oluja“ u kome se analizira stanje SAD u svetu kao i znaci koji ukazuju u kome pravcu i kako se to stanje kreće. Tu se navodi da su nauka i tehnika glavni pokretači ekonomije, i da te dve oblasti ostvaruju 96 odsto poslova za ostalu radnu snagu SAD. Međutim, državni fondovi za istraživanje i razvoj su opali za 60 odsto u periodu od 40 godina. Svetski ekonomski forum stavlja SAD na 48. mesto u svetu po kvalitetu obrazovanja u nauci i matematici. Preko dve trećine inženjera, koji su dobili doktorate u SAD, nisu američki građani. U 2009. godini 51 odsto od svih odobrenih patenata u SAD su bili svojina stranih kompanija. Autori izveštaja akademije nauka zaključuju da Sjedinjene Države moraju da načine korenite promene u odnosu prema obrazovanju i nauci da bi održale svoj položaj u svetu. Mogućnosti da se izvrše predložene promene su se mnogo smanjile sa povećanjem državnog duga sa osam na 13 biliona dolara u periodu od 2005. do 2010. godine. To je dug koji naša generacija u SAD ostavlja našoj deci u nasleđe.

SRBIJA U NEIZVESNOSTI: Mada sam u stalnom okruženju naših ljudi, ili u Crkvi Svetog Arhanđela Mihaila, u blizini naše kuće u Saratogi, ili tokom godišnjih poseta Beogradu, imam vrlo ograničene poglede na Srbiju iz prostog razloga što ne živim u njoj. Ipak ću da pomenem problem koji razapinje Srbiju - ulazak u EU. Za Srbiju je teško da priđe EU, gde postoje uticajni krugovi i organizacije koje su učinile dosta zla Srbiji, i još ih čine, tvrdeći da su ona nužna, pa prema tome i opravdana. Međutim, Srbija mora da trezveno, i sa što manje emocija, pristupi pregovorima sa EU, i da u tim mukotrpnim razgovorima, neprekidno meri prednosti i mane koje bi taj ulazak imao za srpsku mladost i buduća pokolenja.

SRPSKA DIJASPORA: Ovde sam imao priliku da prisustvujem malom broju promocija predloga za učešće dijaspore u biznisu u Srbiji. Koliko sam mogao da vidim, ti poduhvati su propadali zbog velikih očekivanja na obe strane, a slabih rezultata. Bolji prilaz saradnje je bio preko dobrotvornih priloga. Srbi u dijaspori su slali priloge preko dobrotvornih organizacija, svetovnih i crkvenih. Mislim da ta davanja mogu da se povećaju boljim informisanjem i boljom organizacijom na oba kontinenta.

IDEJE ZA SANU: Nisam upućen u rad SANU, jer nisam dugo primao izveštaje Akademije. Ipak ću da dam dva predloga, rizikujući da promašim, zbog nedostatka informacije. Prvo, SANU bi mogla da napravi izveštaj o stanju obrazovanja, nauke i tehnike u Srbiji. S obzirom na izvanredno znanje svojih članova, SANU bi, uz minimalnu pomoć države, mogla da napiše i objavi završni izveštaj koji bi bio višestruko koristan institucijama, kao i političarima, koji bi ga koristili pri donošenju odluka. Drugo, SANU bi mogla da formira svoju mrežu donatora koji bi pomagali u SANU specifične naučne projekte, ili ulagali u opšti fond za nauku.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 15 Feb 2013, 02:30
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Radno mesto - ulični svirač

Neven Kogović je prvi profesionalni gradski zabavljač. Građani su mi obezbedili dozvolu. Uzvraćam muzikom

Slika
Profesionalni gradski zabavljač



U rano jutro, svakog dana u sedam sati Neven Kogović, tridesetogodišnji muzičar dolazi na posao sa gitarom, usnom harmonikom i povećom praznom konzervom. Njegovo radno mesto je trotoar u podzemnom prolazu na Zelenom vencu. Umesto radnog stola i stolice, ima jedan kvadrat betona za sebe i pešačku stazu dugu 44 metra za svoju publiku. Kad smo ga upitali da li je teško da svira i peva usred zime kad košava pravi promaju, kaže:

- Meni nije teško, jer imam najlepšu publiku na svetu. Ovde dnevno prođe pola miliona ljudi. Iako ljudi žure na posao ili se vraćaju kućama, većina me pozdravi rečima, neki mi pruže ruku, pojedinci stanu, slušaju me desetak minuta i ostave bakšiš - priča Kogović.

Već pet godina u najprometnijoj podzemnoj velegradskoj uličici Kogović izvodi muzički program.

- Rođen sam u Sarajevu gde sam živeo do početka rata 1992. godine, kada sam se sa rodbinom preselio u Beograd. Pesmu sam zavoleo rano, jer sam kao mali u roditeljskoj kući slušao muziku sa ploče "Vojska pod zastavama", koja se neprestano ponavljala dok ne bismo zaspali. Otac mi je rano umro, nakon čega sam ostao sam sa majkom. Vežbao sam na gitari i naučio da sviram, jer sam shvatio da je muzika smisao mog života - priča nam između dve pesme.

Posle putovanja po bivšim republikama, pre pet godina skrasio se na Zelenom vencu. Pomešao se sa uličnim prodavcima garderobe, pekarima i prosjacima koji rade na popularnom Zelenjaku. Prolaznici brzih koraka u svojoj žurbi uspeli su da primete da je mladi muzičar sa neobično crnom bradom vredan pažnje.

- Izvuče iz nas osmeh, malo zadovoljstva, oraspoloži - objašnjava gospođa u belom kaputu, dok stavlja 50 dinara u muzičku konzervu.

Na velegradskom betonu svirač Neven Kogović dnevno, kad je publika najzadovoljnija, zaradi i do 800 dinara. U večernjim satima radi u KUD "Svitanje" i daje privatne časove gitare. Kako kaže, ima dovoljno novca za sebe i svoju devojku u Mirijevu. Od novca za pristojan život, međutim, važnije mu je što je zaradio poštovanje Beograđana.

ZABAVLJAČI ČEKAJU DOZVOLE

ULIČNI zabavljači uskoro će na beogradskim ulicama nastupati samo ako imaju dozvolu gradskih vlasti. Oni će morati da prođu audiciju koja će biti održana u martu. Lokacije na kojima mogu da nastupaju biće obeležene, a najviše će ih biti u Knez Mihailovoj, gde prema procenama gradske komisije ima mesta za 15 umetnika.

- To je bio i povod da predložimo Kogoviću da postane član udruženja muzičara "Čubura", preko kog je od opštine Savski venac dobio licencu za nastup na Zelenom vencu. Tako je Neven postao zvanično prvi beogradski trubadur - zadovoljna je Vesna Pfandler, koja je najviše pomogla mladom sviraču.

Jedna druga gospođa ga je upisala na takmičnje "Ja imam talenat", a grupa građana opnština Stari grad i Savski venac je Nevenu pomogla da snimi disk sa svojom muzikom. Kao gradski trubadur nastupao je na tri muzička festivala.

- Beograđani su meni obezbedili dozvolu za rad, ja im uzvraćam muzikom. Biti svirac na ulici ili u dvorani, u krčmi ili na poselu, znači biti odlučan u pokušaju da muzikom i pesmom probijem oklop koji nam onemogućava dodir sa svetim duhom umetnosti u nama i oko nas.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 15 Feb 2013, 19:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Srpkinja najbolja kuvarica dečje hrane u SAD

Uspeh domaćice i samohrane majke Vlade Vladić u borbi protiv gojaznosti u Americi. Spremam po starim srpskim receptima jela sa puno zdravog povrća, od domaćeg testa, mleka, mesa, voća

Slika
Vlada Vladić sa decom

KADA se proletos Vlada Vladić, kuvarica iz San Markosa u Kaliforniji, prijavila na Festival zdrave hrane nije ni slutila da će svojim receptom osvojiti zvanje majstora varjače. Salata od pečenih babura iz Valjeva i crvene vranjanske paprike sa drugim povrćem, oduševile je kulinarski žiri, koji je proglasio najboljom kuvaricom dečje hrane u Americi.

- Jedan od trojice sudija, ekspert za kulinarstvo u SAD, je oduševljen mojim jelom rekao da je to "zaboravljena umetnost kuhinje". Za raliku od američke brze hrane, ja spremam po starim srpskim receptima jela sa puno zdravog povrća, od domaćeg testa, mleka, mesa, voća. U mojim jelima Amerikanci su prepoznali vlastitu prošlost i oduševili se - otkriva nam svoju kulinarsku tajnu srpska kuvarica Vlada Vladić.

Sa osmehom priča kako je Amerikankama demonstrirala kako se ručno razvlači testo i prave kore za pitu ili baklavu.

- Zabrinuta za ishranu moje dece u zemlji debeljuca i željna da sačuvam kulinarsku tradiciju moje bake i majke, odlučila sam da se posvetim razvoju hrane za decu. Osnovala sam kompaniju "Kuking end kids", koja se bavi obrazovanjem mladih majki i dece u borbi protiv gojaznosti u SAD. Posle četiri osvojene titule šampiona dečje kuhinje, dobila sam podršku Međunarodne organizacije CVI 2, koja me uvrstila u svoj program rada za narednih pet godina - priča uvek nasmejana domaćica.

Vlada koja je ostala bez muža Milorada i živi sa svojim mališanima Mikaelom i Markom, rođena je u Bijeljini. Završila je Medicinsku školu u Beogradu, a Vojnu školu u Rajlovcu kod Sarajeva. Radila je u Vazduhoplovnom zavodu u Batajnici, ali se 1989. odselila u SAD gde je sa mužem otvorila dva restorana. Kada su ih prodali, preselili su se u Kaliforniju 1998. i otvorili građevinsku firmu "Vladić tri star".

RECEPTI UZ SNIMKE IZ SRBIJE

Vlada Vladić je u pregovorima sa Turističkim savezom Srbije kako bi njena firma i program "Kuvanje i deca" postali promoteri srpskog turizma na američkom tlu. Nada se da će prilikom emitovanja dodatnih 50 emisija gledaocima u Americi njena jela biti ilustrovana motivima i snimcima iz Srbije.

- Poslove mog supruga u građevinarstvu preuzela su njegova braća Vlado i Milan Vladić, a verujem da će i sin Marko biti građevinar. Ja sam se posvetila kulinarstvu, jer je gojaznost mladih u SAD postala društvena bolest broj jedan, sa visokom stopom smrtnosti. Kao zdravu hranu ponudila sam srpska kašasta jela, pre svega kačamak, proju i sve vrste naših pita. Jedan od ciljeva mog rada je da američkoj publici predstavim istinsku vrednost naše kuhinje, čije recepte kombinujem sa ruskim, italijanskim, azijskim jelima. Imam sreću da su Amerikanci prepoznali moj napor i da me podržavaju - kaže Vlada Vladić.

Njen sajt posećuje više hiljada Amerikanaca. Njene televizijske emisije gledaju milioni Amerikanaca. Glavni manekeni na sajtu i degustatori su njena deca. I njenim mališanima majčin rodni kraj, koji često posećuju je izvor porodičnog nadahnuća.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 07 Mar 2013, 17:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Najstariji lovac još niže trofeje

Za Milinka Novičića (91) iz Dragačice, u ovom delu Srbije kažu da je šetajući "spomenar" svih velikih događaja

Slika
Milinko Novičić

DRAGAČEVO - Za Milinka Novičića (91) iz Dragačice, u ovom delu Srbije vele da je šetajući "spomenar" svih velikih događaja, kao i umotvorina vezanih za njegov zavičaj: od pre Drugog svetskog rata, pa sve do današnjih dana. Ipak, ono po čemu je Milinko čuven u podjeličkim selima, ali i šire, svakako je činjenica da je on sigurno najstariji lovac u ovom delu države - u desetoj deceniji, on i danas zna da prošeta do obližnjih šuma, odnosno proplanaka i, što je pravo čudo, retko kad se vrati bez ulova!


Na lovačkom stažu od čak 73 godine, može da mu pozavidi svaki lovac u Srbiji, a Milinko pamti i vremena kada je prvi put u ruke uzeo očevu pušku koju je, pre rata, pravio Tihomir Tanasković iz Dragačeva. Seća se i da je cev, zapravo, bio obrađeni nogar od gvozdenog kreveta...

- Dešavalo se da u lovu, sa 15 ispaljenih zrna, odstrelim 14 zečeva. Hvala Bogu, još me oko dobro služi, pa i danas bez naočara mogu dobro da naciljam - veli stari Milinko, koji živi sa sinom, snajom i dva unuka.

Ponosan je, saznajemo, i što je prvi u Dragačevu, još 1977, sagradio lovačku kuću, koja je danas na raspolaganju svim namernicima. Inače, Tihomir Zoćević iz Rogače - ukazujući da mu je stari Novičić bio i ostao uzor - veli da je Milinko, dobitnik i Zlatnog lovačkog ordena LSS.


NIJE "LOŠAK"

MILINKO tvrdi da je recept za dugovečnosti samo u ljudima, odnosno u njihovoj mirnoći i duhu. Dodaje i da se nikada ne treba ni prejesti, niti prepiti, mada on ni danas ne odbija rakiju ili vino... Priznaje i da je uspeh u životu postigao tek kada je shvatio da nema čoveka koji može da upre prst u njega i nazove ga "lošakom"...


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 03 Maj 2013, 22:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zorica slika ikone i na jajima

Zorica Medić iz Crvenke, uljanim bojama slika biblijske motive i likove na najneobiČnijim materijalima. Uz blagoslov paroha SPC, kao podloge koristi biber-crep i pečurke

Slika

ZORICA Medić iz Crvenke slika ikone, ali ne na običnim materijalima. Njena omiljena slikarska podloga su jaja, od nojevih do prepeličjih, a ikone izrađuje i na biber-crepu, kamenu i pečurkama.


- Slikam uljanim bojama i akrilom, a pravim i mozaike od sedefa morskih školjki i od morskih kamenčića, koje lepim univerzalnim lepkom. Volim da slikam ikone, jer sam veoma religiozna. Još kao devojčica od deset godina crtala sam flomasterom biblijske junake i motive, kad to nije bilo popularno. Uvek su me interesovali neobični materijali, pa sam slikala i na morskim kamenim oblucima i na drvenastim gljivama - priča Zorica Medić.

Ona kaže da crkva ne gleda blagonaklono na ikonopisanje po svakakvim podlogama, jer je uobičajeno da se slike svetaca rade na lipovom drvetu. Zorica je, međutim, za slikanje svetaca na jajima i ostalim neobičnim materijalima dobila blagoslov paroha Hrama Svetog Save u Crvenki.

Na svojim slikama Zorica primenjuje staroslovensko pismo i vizantijsku ornamentiku, a ikone stvara jajčanom temperom. To je, objašnjava ona, stara vizantijska tehnika, u kojoj se žumance koristi kao emulzija.

Ikonopisanjem na nojevim jajima Zorica je počela da se bavi pre šest godina, kad je čula da njen sugrađanin Velibor Brajović gaji nojeve.

- Jaja se prethodno izbuše da bi se iz njih izvukao sadržaj. Ljuska nojevog jajeta je debljine dva milimetra, tako da nije krhka, ali ipak treba raditi vrlo pažljivo. Dosad prilikom rada nisam razbila nijedno jaje - navodi Zorica.


Ona je dosad oslikala više od četrdeset nojevih jaja, a od njih je napravila i nekoliko abažura za lampe. Kaže da joj za oslikavanje jednog jajeta treba 50 sati rada. Mogla bi, dodaje, da uradi i više slika, ali mora dosta da čeka da dobije nojeva jaja. Pošto odgajivač nojeva Velibor Brajović u inkubatoru proizvodi nojeve piliće, Zorica za oslikavanje dobija samo ona jaja u kojima ne uspeva da se stvori zametak.

Slika

Slike sa religioznim motivima Zorica stvara i na kokošjim, pačjim, prepeličjim i drvenim jajima. Ona kaže da jaje predstavlja izuzetan umetnički izazov, pre svega zbog jedinstvenog geometrijskog oblika, ali i zbog simbola koji ga prate.

- Jaje predstavlja začeće, život i vaskrsenje. Ono je magijsko i religijsko. Inspirisalo je velike stvaraoce i umetnike - naglašava Zorica Medić.

Mnogo ikona Zorica je uradila i na biber-crepu, kojim je pokriven veliki broj kuća u Bačkoj.

- Biber-crep ima vizantijski oblik jer, kad se ukleše i uokviri, izgleda kao manastirski prozor - objašnjava ona.

Zorica kaže da je priređivanje samostalne izložbe njenih radova nemoguća misija, jer sve slike koje uradi završe u nečijim domovima. Mnoge ikonopise napravila je po narudžbini, uglavnom našim ljudima u dijaspori.

POKLONI MANASTIRIMA I CRKVAMA

RADOVI Zorice Medić nalaze na svim kontinentima i to joj je, kaže, veće priznanje od svih zahvalnica, diploma i izložbi.

- Važno je da se Sveti Nikola oslikan na nojevom jajetu nalazi u manastiru Velika Remeta i da tamo prati liturgiju i krepi bratstvo i sestrinstvo igumana Stefana - ističe Zorica.

Ona je bila učesnica likovne kolonije u Hrvatskoj, gde je mnoge svoje radove poklonila tamošnjim pravoslavnim crkvama.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 05 Maj 2013, 14:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
NAŠAO BLAGO: Ostavio grad da bi na planini čuvao koze

Prema rečima Saše Jocića pravo bogatstvo i blagostanje leži upravo na planini, samo je potrebno da se ljudi angažuju i ne bi bilo besparice, niti besposlice

Slika
Stara planina: Ilustracija

PIROT - Piroćanac Saša Jocić (48) odrekao se civilizacije i preselio u najnepristupačnije, ali u isto vreme i najlepše delove Stare planine gde čuva stado od pedesetak autohtonih koza i tako obezbeđuje egzistenciju za sebe i svoju porodicu u Pirotu, koju posećuje s vremena na vreme.

Jocić se na ovakav korak odlučio zbog činjenice da je u Pirotu gotovo nemoguće naći pristojan posao, pa je kupio za male pare pojatu u mestu Slavinje, u ataru najzabačenijeg sela na Staroj planini Zaskovci, kupio zemlju i bavi se proizvodnjom izvanrednog kozjeg sira, krompira, skuplja šumske plodove, a pravi čak i ćumur.

"U Pirotu nisam mogao da nađem posao, a da to nije izrabljivanje privatnika za desetak do petnaest hiljada dinara mesečno. Zbog toga sam došao da živim u carstvu šuma, ptica, u predelu neverovatne prirodne lepote. Sada, šest godina nakon što sam došao ovde, svoju pojatu ne bih menjao ni za šta na svetu, mada su svi smatrali da sa mnom nešto nije u redu kada sam im saopštio da sam se odlučio na ovakav korak", priča Jocić.

Pojata se nalazi gotovo na samoj litici masiva kanjona reke Temštice, koga zbog lepote zovu Kolorado.

Jocić kaže da je, osim što ne može da nađe dobar posao, odlučio da se povuče u prirodu i zbog, kako kaže, licemerja, laži i prevara koje su sve prisutnije u društvu, a i decu je iškolovao, " izveo ih na put" - tako da je mogao sebi da dopusti "luksuz" da pobegne iz civilizacije.

Po njegovim rečima, pravo bogatstvo i blagostanje leži upravo na planini, samo je potrebno da se ljudi angažuju i ne bi bilo besparice, niti pak besposlice.

"Ovde je bogatstvo svuda gde se okreneš. Čovek od kog sam kupio imanje pričao mi je da je jedan od prethodnih vlasnika, koji je rešio da se seli iz ovih krajeva, ovaj kraj napustio sa tri tone meda, šest tona rakije i tone i tone drugih proizvoda, što je dokaz da je pravo blagostanje upravo na planini, a ne u gradu gde više nema mesta za sve, pa samim tim ni posla, ni novca", kaže Jocić.

Osim toga, u neposrednoj blizini Jocić je pronašao prava mala remek dela prirode - stene koje je vekovima unazad priroda klesala, a koje neodoljivo podsećaju na tri konjske glave:

"Zaista je neverovatno jer imate utisak da je reč o delu nekog izuzetnog umetnika. Takođe, našao sam i stenu koja podseća na uzdignutu zmijsku glavu. Planiram da od toga napravim turističku atrakciju, jedino je problem što se do imanja dolazi veoma teško i lako može da se zaluta, jer je potrebno dvočasovno pentranje uz litice kanjona reke Temštice da bi se izašlo do imanja."


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Srbi...zanimljivosti...  |  Poslato: 21 Jun 2013, 20:16
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Đorđevići vek i po slade Vrščane

Tri porodice Đorđević lepo žive od proizvodnje i prodaje poslastica. Peta generacija porodice Đorđević uspešno se bavi poslastičarstvom i od toga živi

Slika
Poslastičarnica porodice Đorđević

MALOBROJNE su porodice u Srbiji koje su u vremenu masovne industrijske proizvodnje uspele da sačuvaju stare zanate, a još su ređe one koje od tih zanata i žive. Jedna od takvih, retkih, jeste porodica Đorđević iz Vršca, koja se više od vek i po bavi poslastičarstvom. I to, vrlo uspešno.


Njihovi sladoledi su, kažu mnogi Vrščani, najukusniji u gradu, dok se torte i druge poslastice, koje prave po staroj recepturi, jedu i u Austriji, Švedskoj, Švajcarskoj, ali i dalekoj Indiji, Australiji, Dubaiju i Americi.

- Prva generacija stranih pitomaca vršačke Pilotske akademije je tokom školovanja redovno dolazila kod nas, a sada, kada kao iskusni piloti svrate u Vršac, obavezno naruče omiljene torte da ponesu u svoju postojbinu. Često ih prevoze i našim sugrađanima u dijaspori - objašnjavaju rođena braća Slavoljub i Dragoslav, pripadnici pete generacije porodice Đorđević, koja se bavi ovim poslom.

A sve je počelo od njihovog čukundede Vasilija, koji je davne 1854. godine u Vršac došao iz okoline Ohrida i rešio da živi od poslastičarstva. Tada su u porodičnoj kući, u kojoj Đorđevići i danas žive, pravili bombone, voće preliveno topljenim šećerom, alve, ratluk i orijentalne poslastice, kao i neizbežnu ohlađenu bozu, limunadu i sladoled.


100 VRSTA SLADOLEDA

U POSLASTIČARNICI "Đorđević" prave čak stotinu različitih vrsta sladoleda, ali u dnevnoj ponudi imaju oko 20 - od standardnih poput vanile, čokolade, lešnika, malage, jagode i limuna, do sasvim drugačijih i jedinstvenih ukusa sladoleda sa makom, pirinčem, medom, pistaćima, cimetom... A kao specijalitet, u ranu jesen, nude sladolede od grožđa i vina.

Interesantno je da su ovu tradiciju od Vasilija nasleđivali samo muškarci - prvo njegov sin Filip, pa unuk Dimitrije, a zatim i praunuk Filip, otac pomenute braće.

Dok danas posmatra sinove kako uz savremene mašine prave sladoled, čika File (83) se rado priseća starih vremena, kada je ručno pravljenje ledene poslastice bila prava umetnost, a njegovo hlađenje prava muka.

- Zimi smo, kada dobro zalede vodotoci, sekirama lupali debele slojeve leda i te gromade zapregama donosili u ledaru ili podrum. Tako smo pripremali vagone ledene mase, koju smo tokom sezone koristili za hlađenje i održavanje sladoleda - prepričava čika File.

U proizvodnju je bila uključena cela porodica i petoro-šestoro radnika.

- Dobro smo se preznojavali dok smo satima, na smenu, ručno mutili sladoled, čiji su osnovni sastojci jaja, mleko i slatka pavlaka. Ostalo je tajna - kroz brk dodaje iskusni poslastičar.

Ipak, jednu tajnu nam je odao:

- Da bismo uvek imali ujednačen kvalitet, kokošja jaja uvek merimo. Tako smo došli do zaključka da je za jedan kilogram sladoleda potrebno 16 jaja srednje veličine, 22 kada su sitna, a samo 12 ukoliko su izuzetno krupna - šapuće čika File.

Logika im je odlična, jer sladoledi jednostavno nemaju manu, kao ni šampite, krempite, baklave, medenjaci i ostali sitni kolači, koji su na meniju samo zimi. Leto je rezervisano samo za sladoled.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 71 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker