Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 10:18


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Milanski edikt  |  Poslato: 07 Jan 2013, 20:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Cela 2013. u znaku obeležavanja godišnjice Milanskog edikta

Obeležavanje 17 vekova od donošenja Milanskog edikta. U Beogradu, Nišu i Viminacijumu mnogobrojni koncerti, izložbe, naučni skupovi

Slika

PROSLAVA 17 vekova od donošenja Milanskog edikta koja će biti upriličena u celom svetu, dostojno će nizom dešavanja biti obeležena i u našoj zemlji, utoliko pre što je car Konstantin, koji je doneo edikt (a kojim su hrišćani nakon vekova progona dobili mogućnost da slobodno ispovedaju veru), rođen u Nišu (Naisusu).

Prvi u nizu događaja u čast ovog velikog jubileja biće koncert duhovne muzike ruskog hora iz Sretenjskog manastira, u Narodnom pozorištu u Nišu 17. januara. Pre koncerta predsednik Tomislav Nikolić i patrijarh srpski Irinej proglasiće 2013. za godinu Milanskog edikta. Domaćin večeri biće Aleksandar Čepurin, ambasador Rusije u Srbiji.


- Cela naša zemlja biće centralno mesto obeležavanja jubileja - kaže, za „Novosti“, Ivana Ivanov Janjić, savetnik u Ministarstvu kulture. - Razlog tome leži u bogatstvu našeg kulturno-istorijskog nasleđa vezanog za taj celokupni vremenski period.

Naša sagovornica podseća da je 17 rimskih imperatora poteklo sa ovih prostora, da je Sirmijum bio jedan od četiri glavna grada Rimskog carstva, a lokaliteti poput Viminacijuma, Medijane, Feliks Romulijane, Naisusa, Justinijane Prime predstavljaju pravo arheološko blago iz antičkog perioda.

SVETSKA IZLOŽBA

REPREZENTATIVNA izložba, na kojoj će biti predstavljeno najbolje što je u našoj zemlji sačuvano iz Konstantinovog doba, biće priređena u Viminacijumu, najbolje uređenom lokalitetu koji imamo, a ne u nekoj niškoj galeriji. - Inicirali smo izložbu posvećenu Konstantinovoj tetrarhiji, koja će povezati celu rutu Putevima rimskih imperatora. Naime, na njoj će biti predstavljeni eksponati iz rimskog perioda sa ovih prostora, koji se čuvaju u našim muzejima. Naša ideja je da napravimo svetsku izložbu, jer u pitanju su zaista reprezentativni eksponati. Mislim da će svet biti zadivljen onim što imamo - ističe arheolog Miomir Korać, direktor arheološkog parka Viminacijum.


- Bogatstvo i uticaj ovog prostora u oblikovanju današnje evropske civilizacije su nemerljivi. Moramo na pravi način to da istaknemo i predstavimo svetu - objašnjava naša sagovornica.

Predstavu „Konstantin: Znamenje anđela“, rađena za ovu priliku, premijerno će 27. februara izvesti ansambl Niškog narodnog pozorišta. Reč je o istorijskoj drami koju je napisao Dejan Stojiljković, autor bestselera „Konstantinovo raskršće“, a u kojoj glavnog junaka igra Tanasije Uzunović. Proslava se, potom, seli na lokalitet Viminacijum, gde će 18. maja biti otvorena velika izložba „Konstantin i njegovo doba“. Ovu izuzetnu postavku Narodnog muzeja iz Beograda činiće 40 eksponata nulte vrednosti iz 4. veka. Istog dana, u Rimskoj areni u Viminacijumu, na lokalitetu kroz koji je prodefilovalo najviše rimskih imperatora, biće izvedena Verdijeva opera „Aida“. Izvešće je ansambl Opere beogradskog Narodnog pozorišta. Najavljeno je učešće jedne ili dve svetske operske zvezde, ali se još čuva u tajnosti o kojim umetnicima je reč.

- Kako je čitava 2013. u znaku Milanskog edikta, postojaće nekoliko centralnih događaja. Posle 3. juna, kada se obeležava gradska slava Niša - Sveti car Konstantin i carica Jelena, jedan od najvažnijih odigraće se 28. juna kada će predsednik Srbije ugostiti predsednike država i vlada iz drugih država. Ne manje važan je i 6. oktobar, kada će biti održana zajednička liturgija svih poglavara pravoslavnih crkava i ostalih velikodostojnika hrišćanskih zemalja - kaže Ivana Janjić.

Od januara do novembra biće održana i mnogobrojna predavanja i naučni skupovi na temu „Milanski edikt“, kao i još neke kulturne manifestacije. Kao veliki spektakl najavljen je koncert neoklasične muzike, pod nazivom „Konstantinus Magnus“ (3. jun), u izvođenju ansambla Aleksandra - Sanje Ilića. Pored ovih umetnika, u Niškoj tvrđavi nastupiće i orkestar i hor Opere i Baleta Narodnog pozorišta iz Beograda i etno-pevači.

Beogradska filharmonija na istom mestu će 15. juna izvesti Betovenovu „Devetu simfoniju“. Dve nedelje kasnije, na Vidovdan, u Niškoj tvrđavi će biti izveden Verdijev „Trubadur“, a 14. septembra koncert vizantijske muzike, pod nazivom „Muzika Konstantinovog grada“.

Poslednje u nizu kulturnih dešavanja biće u beogradskoj „Areni“. Reč je o premijeri opere „In hoc signo“, po libretu Dejana Mladenovića, za koju muziku komponuje Marko Frizina.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 18 Jan 2013, 08:17
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Patrijarh: Da se u godini velikog jubileja pokažemo sposobnim prevazići svaku krizu

U Nišu je večeras počelo obeležavanje 1.700 godina od proglašenja Milanskog edikta kojim je ustanovljena verska ravnopravnost i sloboda ispovedanja hrišćanstva.

Slika
Proslavi jubileja u Nišu prisustvovali su brojni zvaničnici

Patrijarh srpski Irinej proglasio je večeras u Nišu 2013. godinom Milanskog edikta i poručio da je zahvaljujući caru Konstantinu, njegovim sledbenicima i njihovim delima Srbija bila, ali i danas jeste, organski deo one Evrope koja se ponosi hrišćanskim nasleđem, slobodom i visokim kulturnim dostignućima.


- Ovo slavlje večeras u Nišu, i sva druga koja će biti u ovom gradu, ali i u Beogradu i drugim mestima u toku godine, pomoći će nam da se reči Milanskog edikta i danas, nakon 1700 godina, čuju i zazvuče savremeno, jer su nažalost, savremeni i progoni i stradanja širom sveta, u našem susedstvu, pa i kod nas, a naročito na Kosovu i Metohiji - rekao je patrijarh.


On je ukazao da je sveti car Konstantin ediktom omogućio slobodno ispovedanje hrišćanstva u moru paganskog sveta.
- Proteklo vreme od 1.700 godina je garancija da niko danas ne treba da se plaši naše svete Crkve, jer je ona upravo nadahnuta ediktom, istrajna u neugrožavanju bilo čije slobode vere i savesti - naveo je poglavar SPC.

Slika
(L-D) Patrijarh Irinej i predsednik Tomislav Nikolić sa suprugom Dragicom


Istakavši da je pred nama veliki događaj, patrijarh je rekao da je to i prilika da se posle mnogo vekova upitamo:
- Šta je taj akt značio za Crkvu Hristovu, posle tri veka progona hrišćana u Rimskoj imperiji zbog toga što su propovedali blagu vest Svetog Jevanđelja i svedočili Hrista Vaskrsloga i što se nisu uklapali u sliku i poredak obogotvorenih imperatora. Stoga su hrišćani bili stavljeni van zakona kao ljudi koji propovedaju "nedozvoljenu veru" - rekao je patrijarh i podsetio na mnoge mučenike tog vremena čijem se, kako je dodao, hrabrom svedočenju istine divimo.


- Zaslugom svetog cara Konstantina hrišćani su postali slobodni, postali su deo društva sa pravima koja su imali i ljudi drugih religija, sa imovinom i slobodom rada i delovanja - ukazao je poglavar SPC.


On je podsetio da je tim ediktom Crkvi garantovana sloboda, po rečima carskim:
"Da dozvolimo i hrišćanima i svima drugima slobodu izbora i da sleduju veri koju bi želeli, kao i bilo kojoj božanskoj ili nebeskoj stvari, da bi mogli i mi i svi koji su pod našom vlašću dobar i miran život voditi".

Slika
Patrijarh je 2013. proglasio godinom Milanskog edikta


Patrijarh je kazao da je ova, 2013. godina prilika da sagledamo koliko je hrišćanstvo zaslužno za preobražaj koji je učinjen u "neznabožačkom i idolopokloničkom antičkom svetu".
- Zato je ovaj jubilej veliki dar i zato se ne smemo pravdati vremenom i govoriti kako su u ovom našem vremenu skoro sve vrednosti pogažene. Mi smo tu da se u godini ovog velikog jubileja pokažemo sposobnim prevazići svaku krizu, da smo spremni žrtvovati se za istinsku slobodu i ljudsko dostojanstvo, za onu slobodu i ono dostojanstvo koje nam je Hristos darovao - poručio je patrijarh.


On je rekao da je ovo trenutak, ne samo da se ponosimo time što je car Konstantin "apostol među carevima" rođen u Nišu, već da se ugledamo na njegov duhovni preobražaj i sagledamo plodove koje je taj preobražaj doneo u umetnosti, kulturi, muzici, nauci, književnosti - rečju, koliko je doprineo ljudskom životu uopšte.

Slika
Hor Sretenjskog manastira


- Milanski edikt je opšteljudska i opštecivilizacijska tekovina aktuelna u svakom vremenu, pa i u ovom našem, a koliko ćemo mi prineti plodova i ostaviti svojim potomcima, zavisi od nas - kazao je patrijarh.


Svečanosti u Narodnom pozorištu u Nišu prisustvuju predsednik Srbije Tomislav Nikolić i patrijarh srpski Irinej, koji su kopredsednici Organizacionog odbora, kao i predstavnici diplomatskog kora i verskih zajednica, a domaćin večeri je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin.



Ceremonija je počela čitanjem edikta, a na programu je nastup hora Sretenjskog manastira iz Rusije.



Večerašnjom svečanošću započeta je realizacija projekata "Milanski edikt 313 - 2013, Srbija" koji će u Srbiji trajati do kraja oktobra, do kada će biti održan niz prigodnih manifestacija, predstava i izložbi.

Slika
Svečano osvetljenje Narodnog pozorišta u Nišu tokom otvaranja proslave

Centralni skup će, kako je planirano, biti održan takođe u Nišu 6. oktobra, kada se očekuje dolazak najviših predstavnika pravoslavnih i Rimokatoličke crkve, kao i hrišćanskih vernika iz sveta.



Za ceremoniju kojom počinje obeležavanje 17 vekova Milanskog edikta vlada veliko interesovanje medija, budući da je prati oko 70 domaćih i stranih redakcija.
Rimski car Konstantin Veliki (272-337), rođen u Naisusu (Niš), potpisao je 313. zakonski tekst kojim je proglašena verska ravnopravnost i prestanak progona hrišćana.


Prema predanju, Konstantinove vizije i snovi u kojima mu se ukazao labarum ili Hristov monogram i reči: "Pod ovim znakom ćeš pobediti" (In hoc signo vinces) usmerili su ga u bitku u kojoj je pobedio nadmoćnijeg protivnika, tako da je sled događaja bilo donošenje akta o toleranciji prema hrišćanima.


"Danas smo, dakle, doneli spasonosnu i pravičnu odluku da apsolutno nikome ne bude uskraćeno pravo da izabere i sledi božju službu hrišćanske religije i da svakom bude slobodno da um svoj okrene onoj religiji za koju smatra da je u skladu s njegovim stavom, tako da to božanstvo nama bude blagonaklono, brine o nama i pruži nam svoju brigu i zaštitu", navedeno je u ediktu koji su potvrdili svojim potpisima savladari, carevi Konstantin i Licinije.


Nikolić: Srbija i danas živi po principima Milanskog edikta

Slika

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je kopredsednik Odbora za obeležavanje 1700 godišnjice od Milanskog edikta, proglasio je 2013. godinom Milanskog edikta u Srbiji i poručio da Srbija i danas živi po principima tog dokumenta.
- Srbiji je čast što se ova godina svetkuje u našoj zemlji. Srbija i danas živi po principima Milanskog edikta. Njeni građani imaju zagarantovanu slobodu veroispovesti ili pravo da slede i veruju bez uznemirivanja - poručio je Nikolić.
On je rekao da ovo nije demonstracija kulture sećanja, već istinska slava jednog od najvećih civilizacijskih dokumenata. Nikolić je rekao da su poruke cara Konstantina aktuelne i svevremenske i da ih mi promovišemo kao opšte vrednosti čija principijelnost i humanost, na ponos čovečanstva, ostaju kroz vekove - kao putokazi i kao luč.


Čepurin: Narodi žive dok čuvaju svoje korene

Slika

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin poručio je večeras, na svečanosti kojom je počelo obeležavanje 1700 godina Milanskog edikta, da narodi žive dok čuvaju svoje duhovne korene. Čepurin se zahvalio rukovodstvu Srbije što je na proslavu jubileja pozvao hor moskovskog Sretenjskog manastira.
On je podsetio da je rimski car Konstantin, koji je potpisao Milanski edikt, premestio glavni grad rimske imperije na Bosfor, i da je Vizantija ogromni deo evropske kulturne istorije.
- Rusi i Srbe kao i drugi pravoslavni narodi nasledili su najvaznije iz Vizantije, a to je hrišćanska pravoslavna vera i odatle proističu koreni pravoslavnih naroda, Srba, Bugara, Grka, Rusa - rekao je Čepurin.


Gradonačelnik: Niš će pokazati najbolje

Slika

- U godini obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta Niš dobija šansu da pokaže ono najbolje što ima i mi cemo tu šansu iskoristiti - poručio je gradonačelnik Niša Zoran Perišić, dodajući da je Niš domaćin najimpresivnijeg skupa ikada održanom u tom gradu, na čijem prostoru ljudi žive više od dva milenijuma i stvaraju istoriju.
Uz napomenu da je Niš oduvek bio važan deo života Srbije i da je, pored ostalog, prvi u Srbiji dobio prugu, telefonsku govornicu i da je u njemu prva učiteljica počela da radi, Perišić je istakao da taj grad i Srbija ulažu velike napore da on i danas bude privredni, kulturni, istorijski i sportski centar zemlje.
- Mi ćemo se boriti da svet vidi potencijale Niša i uveren sam da u ovoj godini velikog hrišćanskog ljubileja Niš dobija šansu da pokaže ono najbolje šta ima i mi cemo tu šansu iskoristiti - poručio je Perišić.


Petković: Milanski edikt ima veliki značaj za Srbiju

Slika

Ministar kulture i informisanja Bratislav Petković izjavio je večeras da Milanski edikt ima veliki značaj za Srbiju, jer je to prvi akt tolerancije u istoriji civilizacije, a ova godina je šansa da se poboljša kulturna ponuda i turizam zemlje. Petković je rekao da nije slučajno što se svečanost povodom 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta održava baš u tom gradu, jer je to sredina između istoka i zapada o čemu svedoči i mesto Medijana gde je car Konstantin rođen.

Ministar je kazao da će čitava 2013. biti u znaku obeležavanja Milanskog edikta, što će biti šansa Srbiji da poboljša kulturnu, ali i turističku ponudu. Petković je, međutim, ukazao da ovo nije prva proslava Milanskog edikta.
- Posle Balkanskih ratova 1913. i velike epidemije kolere Srbija je obeležila 1.600 godina Milanskog edikta, a to je zabeležno i na filmskoj traci na kojoj je snimljeno 23 minuta proslave - podsetio je ministar.
On je precizirao da je te godine centralna proslava održana 29. decembra, jer je 14. septembra, kada je pravi datum, još tokom tog vrelog leta, vladala kolera i tifus.
- Tada je u Nišu bila sva elita, bilo je svo sveštenstvo i kralj. I mi imamo dužnost da se odužimo precima - zaključio je ministar.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 18 Jan 2013, 08:37
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Počelo obeležavanje 17 vekova Milanskog edikta

Proslava Konstantinove reforme koja je omogućila slobodno ispovedanje hrišćana počela je u Narodnom pozorištu u Nišu. Patrijarh Irinej: Srbija je deo Evrope koja se ponosi hrišćanskim nasleđem, slobodom. Tomislav Nikolić: Konstantinove poruke i danas aktuelne

Slika

Slika

Slika

Slika

Slika

PROSLAVA 17 vekova Konstantinove reforme koja je omogućila slobodno ispovedanje hrišćana počela je u četvrtak veče u Narodnom pozorištu u Nišu. Početak godine Milanskog edikta ozvaničili su predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić i patrijarh srpski Irinej.

- Konstantin je odlučio da dozvoli hrišćanima slobodu izbora, veru koju su želeli i da ne dozvole nikome da to pobija. Njegove poruke su i danas aktuelne - rekao je u četvrtak veče predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić, proglašavajući 2013. godinu, godinom Milanskog edikta u slavu slobode hrišćanstva i njenog rodonačelnika cara Konstantina.

- Iz Milanskog edikta prepoznajemo osnove ljudskih prava koja su dala na čast slobodi izbora vere. Pravo čoveka je da sledi. Bez obzira na to da li služi kao pastir ili vernik - rekao je Nikolić.

Predsednik Srbije je rekao da je za Srbiju čast što se jubilej Milanskog edikta tokom ove godine obeležava u našoj zemlji.

Slika


CENTRALNA LITURGIJA

EPISKOP niški Jovan je rekao da se proslavom jubileja ostvaruje simfonija države i crkve i najavio da će Sveti sinod SPC prvi put u istoriji od 21. maja do 3. juna održati zasedanje u Nišu. Centralna svečana liturgija, kojoj će prisustvovati poglavari svih pravoslavnih crkava, biće održana u oktobru.

- Srbija danas živi po principima Milanskog edikta. Njeni građani imaju ustavom i zakonima zagarantovanu slobodu veroispovesti ili kako je car Konstantin pisao u Milanskom ediktu, pravo da slede i veruju bez uznemiravanja. Ova jubilarna godina nama nije tek demonstracija kulture sećanja, već istinska slava jednog od najznačajnijih civilizacijskih dokumenata.

Nikolić je napomenuo da se Konstantin krstio neposredno pred smrt:

- Moguće da je smatrao da posle krštenja ne sme da počini nijedan greh. Takvom iskušenju teško da bi ijedan tadašnji vladar odoleo. Poneko od današnjih vladara mogao bi da se seti da je kršten u ranom detinjstvu, a da je prema drugima često nepoznatim ljudima, i čitavim narodima počinio više grehova od nekrštenog Konstantina. Svako neka veruje kako mu srce hoće, ovim Konstantinovim rečima vera mnogih od nas postala je vera živih i slobodnih ljudi.

Patrijarh srpski Irinej podsetio je da je obeležavanje godišnjice Milanskog edikta trenutak ne samo da se ponosimo time što je car Konstantin „apostol među carevima“ rođen u Nišu.

- Ovaj ravnoapostolni car, koji je vladao po Božjim zakonima na korist i dobrobit zajednice, bio je duhovni uzor potonjim vladarima, a naročito onima iz našeg roda. Nastojeći da budu „Konstantinovog roda“, naši sveti preci, „čestiti i Bogu pristupačni“, ostvarili su i ostavili nam velika dela na polju nauke, politike, kulture, civilizacije...


Slika

UKAZANA ČAST

DIRIGENT hora Sretenjskog manastira Nikon Stepanovič Žila rekao je da mu je ukazana velika čast što je njegovim koncertom u Narodnom pozorištu počelo obeležavanje 1.700. godišnjice Milanskog edikta: - Naša dva naroda povezuje jedna vera, kultura, zajednička istorija i drago nam je što nam je ukazana čast da nastupimo ovde.

Patrijarh je poručio da je zato Srbija bila, ali i danas jeste, organski deo evropskog kontinenta. One Evrope - koja se ponosi hrišćanskim nasleđem, slobodom i visokim kulturnim dostignućima.

- Ovo slavlje u Nišu, i sva druga koja će biti u ovom gradu, ali i u Beogradu i drugim mestima u toku godine, pomoći će nam da se reči Milanskog edikta i danas, nakon 1.700 godina, čuju i zazvuče savremeno; jer su, nažalost, savremeni i progoni i stradanja širom sveta, u našem susedstvu, pa i kod nas, a naročito na Kosovu i Metohiji - naglasio je patrijarh srpski. - Sveti car Konstantin je svojim ediktom omogućio slobodno ispovedanje hrišćanstva u moru paganskog sveta. Proteklo vreme od 1.700 godina je garancija da niko danas ne treba da se plaši naše svete crkve, jer je ona upravo nadahnuta ediktom, istrajna u neugrožavanju bilo čije slobode vere i savesti.

Domaćin večeri, kojoj su prisustvovali ministri u Vladi, diplomatski kor, crkveni velikodostojnici, predstavnici grada Niša, bio je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin.

- Ovo nije samo jubilej imperatora koji je hrišćanima omogućio slobodu ispovedanja vere već i premestio na istok centar imperije, koja je bila centar mira - imperije koja je trajala hiljadu godina. Kao nijedna pre nje - rekao je ruski ambasador. - U njoj su koreni Srba, Rusa i svih pravoslavnih naroda.

ROĐENI NIŠLIJA

RIMSKI imperator car Konstantin Veliki, rođen u Nišu, tadašnjem Naisusu, proglasio je 313. godine nove ere u Milanu edikt kojim je zabranjen progon hrišćana, omogućena sloboda hrišćanske veroispovesti i naloženo vraćanje oduzetih dobara hrišćanima. Pravoslavni hrišćani posvetili su 21. maj po julijanskom, odnosno 3. jun po gregorijanskom kalendaru, caru Konstantinu i njegovoj majci carici Jeleni, a tog dana u svim crkvama služe se svečane praznične liturgije.

Umetnički program počeo je čitanjem Milanskog edikta, a zatim je hor moskovskog Sretenjskog manastira, koji ima 26 članova, izveo repertoar u kombinaciji duhovne i svetovne muzike. Gostovanje poznatog ruskog ansambla bilo je poklon vlade Ruske Federacije. Plan je da sedam programa posvećenih ovom jubileju pokloni po jedna vlada kako proslava ne bi bila samo srpska već svehrišćanska.

Na svečanosti u Nišu govorili su i gradonačelnik Niša dr Zoran Perišić i biskup Reformatorske hrišćanske crkve Ištvan Čete-Semeši.


VIDEO-BIM

NASTUPU ruskog hora i svečanom programu u Narodnom pozorištu u Nišu prisustvovale su samo visoke zvanice, dok je oko 1.500 Nišlija pratilo manifestaciju putem zvučnika i video--bima, postavljenih ispred niške Talije. Posebni efekti, dok su zvanice ulazile u pozorište, napravljeni su svetlećim topovima.


PRIČA O VELIKOM CARU

PRE početka zvaničnog programa manifestacije, mapirana je zgrada Narodnog pozorišta sa pričom o Konstantinovom domu, poreklu i misiji. Na balkonu teatra u rodnom gradu Konstantina Velikog, glumac Tanasije Uzunović pročitao je Milanski edikt. Potom su najviše državno rukovodstvo, diplomatski kor i predstvanici verskih konfesija ušli u foaje Narodnog pozorišta, koje je dekorisano simbolima ranog hrišćanstva.


NADBISKUP ANTONINI

Slika

AMBASADOR Vatikana u Beogradu, apostolski nuncije nadbiskup Orlando Antonini obratio se na latinskom jeziku, kojim se, kako je rekao, 313. godine govorilo u Milanu.

- Iako skoro 2.000 godina star, Milanski edikt koji je dao prvu formulaciju verske slobode, zadivljujuće je aktuelan - rekao je nadbiskup. - Ovaj istorijski, civilizacijski napredak, hrišćani nisu ostvarili samo za sebe već za sve religije i civilizacije sveta.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 19 Jan 2013, 08:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Niš pamti Konstantina

Obeležavanje Milanskog edikta šansa za turistički i ekonomski razvoj Niša. Počela je da se otkriva i raskoš senzacionalne carske palate sa oktogonom

Slika
Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene

VELIKI jubilej, 17 vekova od donošenja Milanskog edikta, u rodnom gradu rimskog cara Konstantina Velikog dočekuju skromno. Bez monumentalnog krsta na brdu Vinik i prisustva poglavara Rimokatoličke crkve, u Nišu će ova godišnjica biti obeležena bez spektakla.

Ipak, cela ova godina je za Kontanstinov grad velika šansa za turistički i ekonomski razvoj grada. Zbog obeležavanja Milanskog edikta već su izgrađene i rekonstruisane najveće gradske saobraćajnice, koje povezuju Tvrđavu, Ćele-kulu i Medijanu.

Pitanje je, međutim, koliko će Niš, koji ni minulih godina, pa ni decenija, nije iskoristio činjenicu da je u njemu rođen jedan rimski car, uspeti ovaj put da to pokaže svima koji se ovde okupe zbog proslave Milanskog edikta.

Minulog leta arheolozi su prvi put potpuno istražili Konstantinovu vilu na Medijani. Doduše, kompletna rekonstrukcija nije urađena, već samo konzervatorski radovi. Na ulazu u Medijanu izgrađena su Konstantinova vrata, sa prostorom za suvenire.

Povodom obeležavanja jubileja Milanskog edikta, počeo je da se otkriva i raskoš senzacionalne Palate sa oktogonom, za koju postoje ozbiljne indicije da bi mogla da bude nekadašnja rezidencija Konstantina Velikog.

Završen je deo prvih ozbiljnih radova na konzervaciji palate, i to 24 godine posle njenog otkrića na Gradskom polju u Nišu. U niškom Zavodu za zaštitu spomenika ukazuju na to da su je zidovi delimično restaurirani do visine na kojoj su pronađeni.

RIMSKI VLADAR

KONSTANTIN se rodio između 271. i 273. u tadašnjem rimskom gradu Naisi. Otac mu je bio Konstancije Hlor, u to vreme rimski oficir visokog ranga, a majka Jelena, žena skromnog porekla, gostioničareva kći. Kao prvi rimski vladar koji je prihvatio hrišćanstvo, sa Konstantinom je ono uzraslo u dominantnu veru tadašnjeg civilizovanog sveta. Kao prvi hrišćanski car, veliki dobrotvor i ktitor hrišćanske crkve, Konstantin je nakon smrti kanonizovan, a u pravoslavnim crkvama poštuje se kao svetac. Vladao je od 306. do 337. godine.

- Procenjuje se da je objekat bio širok preko 60, a dug 80 metara - ističe Toni Čerškov, arheolog niškog odeljenja Zavoda za zaštitu spomenika, koji je svojevremeno otkrio ovo zdanje.- Osmougaona prostorija sa nišama i četiri prostorije nalaze se na uglu objekta. On je u potpunosti bio popločan mozaičkim podovima, imao je freske na zidovima, podno i zidno grejanje.

A sudeći prema poslednjim najavama, u Nišu bi uskoro trebalo da započne izgradnja spomenika caru Konstantinu, autora vajara Vuka Đuričkovića iz Beograda. Njegovo rešenje je izabrano na konkursu još 2004. godine.

Planirano je da sedeća figura Konstantina bude visoka šest metara, tako da bi spomenik bio novi simbol juga Srbije, a „tipovana“ je i lokacija na Nišavskom keju, u centru grada.

Brojne turiste i vernike, koji će pohoditi Niš tokom ove godine, dočekaće spomen-obeležje na Nišavskom keju, posvećeno Milanskom ediktu. Predstavljen je lik Konstantina Velikog i monogram, a obeležje su minulog leta otkrile delegacije iz Austrije i Turske

Međutim, nedavno su na ovom spomem-obeležu pojavila oštećenja. Stručna služba Zavoda za zaštitu spomenika kulture utvrdila da je uzrok nedovršenost, jer nedostaje završni sloj.


DVE VRSTE MERMERA

ZAVRŠNI radovi na Hramu Sv. cara Konstantina i carice Jelene, koji je grad Niš posvetio znamenitom Nišliji i njegovoj majci, trebalo bi da uskoro budu okončani. Na fasadi ovog monumentalnog zdanja postavljaju se mermerne ploče, od dve vrste kamena.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 19 Jan 2013, 10:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Edikt je promenio svet

Autori serije "313" o neotkrivenim tajnama iz vremena nastanka i širenja hrišćanstva. Među pedesetak sagovornika serijala brojni stručnjaci, tri patrijarha i jedan kardinal

Slika
Snimatelj Vasko Vasović i reditelj Tatjana Fero



PRE 1.700 godina, Konstantin Veliki i Valerio Licinije, doneli su Milanski edikt, koji je svetsku istoriju usmerio u novom pravcu. To je bilo vreme kada je tek svaki sedmi žitelj Rimskog carstva bio hrišćanin. Ovim rečima u priču nas uvodi vizantolog, profesor Radivoj Radić, po čijem je scenariju snimljena serija "313 - 1.700 godina slobodnog hrišćanstva", čiju su premijernu epizodu gledaoci već videli ove nedelje, a preostalih 13 će RTS 1 prikazivati četvrtkom oko 23.00.

Centralna proslava godišnjice ovog značajnog svetskog datuma odvija se ovih dana u Nišu, a razloge za to navodi dr Radić:

- Niš je rodno mesto Konstantina Velikog, a taj grad bio je jedan od najvažnijih u onovremenom carstvu i uz Solun, Jerusalim, Troju, Efes i Sofiju, bio vrlo ozbiljan kandidat za novu prestonicu.

O ovim značajnim podacima koji govore o našim korenima, nažalost, hrišćani u Srbiji malo znaju. Profesor Radić kaže da je slično i u drugim hrišćanskim zemljama, pa je zato značajno što je nacionalna TV osetila važnost ovog trenutka.

BAJKOVITO

- U CRNOJ Gori smo prvo otišli u Zlaticu - priča Tatjana Fero. - U sedam sati ujutru ugledali smo nalazište iz 5. veka sa oltarom i krstom i jednu predivnu monahinju. Ona nam je sve ispričala, a pre nego što smo krenuli začula se pesma - ušla je grupa ruskih hodočasnika i tu održala službu. Jak utisak na nas je ostavila i Matera u Italiji. Taj preistorijski grad s manastirima i pećinama u stenama zovu i Mali Jeruslim. Izgleda bajkovito.

Pripreme za snimanje počele su još pre četiri godine kada se urednik serije Božidar Nikolić sa Radićem dogovorio oko izrade scenarija.

- U realizaciji se mnogo vremena utroši na dobijanja dozvola i spremnost ljudi da govore za RTS - objašnjava Nikolić. - Međutim, koga god da smo zvali i rekli da je scenario pisao profesor Radić, vrata bi nam se otvarala.

Ekipa RTS zakucala je na mnoga značajna vrata u Srbiji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Turskoj, Grčkoj, Izraelu i Palestini, a razgovor s njima, kako tvrde, niko nije odbio. Sagovornika u seriji je pedesetak.

- Najviši u rangu katoličkog klera je kardinal Ravasi, treći čovek u Vatikanu, zadužen za kulturu. Imamo i trojicu patrijarha - jerusalimskog, koji govori o mestu rane crkve, carigradski patrijarha Vartolomeja, "prvog među jednakim" patrijarsima pravoslavne crkve i našeg patrijarha Irineja. Tu su i episkopi David, Irinej, Porfirije i Amfilohije Radović, kao i mnogo akademika - nabraja nam Nikolić, uz pomoć profesora i rediteljke Tatjane Fero, koja je s četvoročlanom ekipom na terenu provela tri i po meseca stvarajući ovu seriju.

Slika

Kao jedna duša, ona i direktor fotografije Vasko Vasović vodili su računa o svakom detalju. Pažnju je, kako tvrdi, morala podjednako da podeli na sagovornike i lokalitete koji ukazuju na geografsko širenje hrišćanstva:

- Bilo je teško balansirati - konstatuje Tatjana Fero.
- Nekada je bilo i nemoguće da neko od sagovornika bude u autentičnom ambijentu. To smo nadomešćivali metodom asocijacija u slikama.

U istraživanju rediteljki je od velike pomoći bio profesor Radomir Popović. Upornim traganjem za činjenicama, a uprkos preciznom scenariju, ona je na terenu često dolazila do novih saznanja.

- Mnoge informacije s terena su "ušle" u scenario, čak smo otkrili i neka nova mesta. Serija ima malo arhivskih snimaka, oživeli smo ih i ilustrovali asocijacijama, spajajući prošlost i sadašnjost. Trudili smo se da ne bude strogo naučno-obrazovna, zatvorena u dokumente, već da "diše" dokumentarizmom.

EKSKLUZIVNI SNIMCI

REDITELJKA Tatjana Fero i urednik Božidar Nikolić s ponosom ističu da su zahvaljujući scenariju profesora Radića za potrebe snimanja dobili sve dozvole, i to - besplatno. - Snimali smo u Aja Sofiji. Prva smo ekipa koja je s velikom kamerom ušla u Cisternu bazilike iz vremena Justinijana. Snimili smo i pećinu Sedam spavača, katakombe na ostrvu Siciliji, "Vitlajemsku zvezdu". Crkvu Hristovog groba snimali smo i u zoru, kada nikoga nema, i tokom dana.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 20 Jan 2013, 15:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
I rimski car čeka tender

Nais, današnji Niš, kao rodno mesto cara Konstantina, domaćin je centralne manifestacije obeležavanja jubileja 1.700 godina hrišćanstva, koje će se održavati od 17. januara do 6. oktobra ove jubilarne godine. Srbija i Niš biće centar celog hrišćanskog sveta. Međutim, na zvaničnom otvaranju manifestacije gradonačelnik Niša Zoran Perišić diskretno priznaje da je para malo i okrivljuje bivšu vlast jer su zatekli katastrofalno stanje u gradu. Kriza i prazna državna kasa očigledno će usporiti pripreme za najveću proslavu, u kojoj se očekuje milion posetilaca, a mi smo još u fazi tendera.


Slika
Zoran Perišić, gradonačelnik Niša

Koliko stranih turista očekujete tokom trajanja manifestacije?
- Teško je predvideti, ali se nadamo da će naš grad uskoro preplaviti turisti. Počinje ono što smo željno iščekivali, počinju dani Milanskog edikta, priredićemo jedan pravi spektakl onoga što je Niš nekada predstavljao i onoga što će možda predstavljati.





Šta kažu brojke?
- Nadam se da će Niš ove godine posetiti više od milion turista.





Postoje li neke prognoze?
- Kažu da će u Nišu biti stranaca, više nego ikada. Velike verske manifestacije otvoriće i progurati priču o verskom turizmu. Medijana će otvoriti vrata i arheološkom turizmu, i od toga će biti napravljena prava atrakcija.


Na sajtu Turističke organizacije Niša piše da je Medijana otvorena, a nije?
- Medijana nije zatvorena, samo privremeno ne radi. To se zove konzervacija. U planu je, već se sad otvaraju tenderi za postavljanje betonskih stopa i drvene konstrukcije. Medijana će dobiti jedan izgled kakav se retko može videti u svetu, verujte mi. Država je uložila 120 miliona dinara u to.




Slava kujundžija

Rimski imperator Konstantin potpisao je Milanski edikt u 4. veku, koji je označio prestanak progona hrišćanskih vernika. Rođen je u Naisu 272. godine. Za rimskog cara je izabran 306. Godine 330. je na temeljima starog Vizanta sagradio grad zvan Nova Roma koji će posle biti poznat kao Konstantinopolj ili Carigrad, prestonica Istočnog rimskog carstva. Milanskim ediktom iz 313. godine garantovao je hrišćanima versku toleranciju. Crkva je Konstantina i njegovu majku Jelenu proglasila svecima, a njihov praznik pada 3. juna. Kao esnafsku slavu je proslavljaju kujundžije i železničari.



Ali kada, manifestacija je večeras počela?
- Uskoro.


Da li ste iz republičkog budžeta uopšte dobili novac za pripreme?
- Nismo dobili nikakav budžet. Grad Niš iz sopstvenih sredstava finansira organizaciju i bori se da stvari organizuje što bolje. Iz republičke kase finansiraju se manifestacije koje se dešavaju u Nišu.



U znaku jubileja


Za mesece pred nama najavljen je veliki broj manifestacija u duhu obeležavanja jubileja Milanskog edikta...
- Nakon održanog svečanog otvaranja na kome je nastupio hor Sretenjskog manastira iz Moskve, sledi premijera predstave "Konstantin: Znamenje anđela" i javni čas o Konstantinu. U junu će u Niškoj tvrđavi građani biti u prilici da poslušaju koncert neoklasične muzike "Konstantinus Magnus", "IX Betovenovu simfoniju", koncert u izvođenju Beogradske filharmonije, kao i operu "Trubadur". Za 14. septembar planiran je koncert "Muzika Konstantinovog grada", a za 6. oktobar liturgija poglavara pravoslavne crkve. Pokušaćemo da manifestacije koje se inače održavaju u Nišu, kao što su Filmski susreti i Nišvil, ove godine budu u znaku Milanskog edikta i u duhu tolerancije.


Zar nije bilo uobičajeno da država izdvoji više para?
- Dobro je da smo i ovo dobili, jer prethodna vlast dinar nije htela da izdvoji iz državne kase za ovu manifestaciju. Hteli su da daju novac samo ako se cela proslava prebaci na nivo republike, a to nije u redu. Pominjani su Beograd i Viminacijum. Naučnici pretpostavljaju da je u luksuznoj vili u centru nalazišta Medijana boravio car Konstantin kada je bio u svom rodnom gradu, a po nekim teorijama je tu i rođen. Zato je neophodno da domaćin bude grad Niš.


Kakva je situacija sa infrastrukturom?
- Nisam zadovoljan. Situacija me ne čini nimalo srećnim. Niš ima malo kvalitetnih hotela sa dve, tri ili četiri zvezdice. Sve ukupno u hotelima u gradu ima oko 1.000 mesta.


Pa gde mislite da će spavati ljudi koji dođu na proslavu jubileja?
- Ima dosta privatnih hostela, ima i hotela u mestima u okruženju. Situaciju smo zatekli i ne ponosim se njom. Niš je od industrijskog centra, grada koji je imao oko 70.000 radnika u proizvodnji postao grad u kome maltene nijedna fabrika ne radi. Isto je i sa hotelima. Nisam čovek koji se žali i trudim se da mislim pozitivno i verujem da ćemo uspeti da ovu veliku manifestaciju od svetskog značaja organizujemo onako kako dolikuje.


Ko je kriv?
- Bivša vlast, mi smo nasledili katastrofalno stanje.


Od kada ste vi gradonačelnik?
- Od 12. jula prošle godine.


Nije moguće da niste mogli ništa da uradite?
- Ako govorimo o ljudima koji će posetiti Niš, mogu vam reći da sam uspeo da otvorim u tom periodu pet spratova hotela Ambasador, koji su danas u pristojnom stanju. Trudićemo se da popravimo situaciju. Nisam čovek koji kuka na probleme, borac sam.



Stručnjak za srce i gradsku vlast

* Gradonačelnik Niša prof. dr Zoran Perišić rođen je 1959. godine u Negotinu. Osnovnu i srednju školu završio je u Nišu, kao i Medicinski fakultet.


* Kada je postao prvi čovek Niša, mediji su vest preneli sa "ugledni kardiolog postao gradonačelnik". Vanredni je profesor Medicinskog fakulteta u Nišu. Bio je načelnik odeljenja za invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere i odeljenja za pejsmejkere i elektrofiziologiju. Više procedura iz interventne kardiologije uveo je kao standarde, neke je uradio prvi na Balkanu.


* Autor je dve monografije, koautor više udžbenika, autor je i koautor više od 350 stručnih radova. Na čelu naprednjaka u Nišu je od avgusta prošle godine, a član je Izvršnog odbora SNS-a i Glavnog odbora te stranke.



U suprotnom to bi mogli biti skandal i bruka?
- Obrukati se nećemo, sigurno. Uspeo sam da se izborim da republika podrži proslavu, a da centar dešavanja ostane u Nišu. To nije bilo lako. Bilo je pokušaja da se cela manifestacija prebaci u neke druge gradove. Izborio sam se, i Niš je sada centar ovih šest velikih manifestacija koje će biti održane, i preko tridesetak koje su naknadno organizovali građani i Kancelarija Milanski edikt na našoj opštini.


Zašto nema nikakvih najava događaja na sajtu opštine Niš?
- Niste se potrudili da bolje pogledate.


Ako novinari ne uspevaju da se snađu, kako mislite da se stranci informišu?
- Imate link na sajtu opštine koji je vezan za sajt njnjnj.edictofmilan2013.com i sve je lepo napisano.


Utisak je da ipak nije dovoljno marketinški i medijski propraćeno...
- Nemam takav utisak.


Bilo je nekih problema i sa letovima, aerodromom?
- Sve je u redu. Funkcionišu i čarter letovi. Stranci slobodno mogu da dođu.


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 27 Jan 2013, 03:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Niš: Dva spomenika Milanskom ediktu

Uz tvrđavski most u Nišu, na levoj obali Nišave, danas stoje dva spomenika koji podsećaju na 1.700, odnosno 1.600 godina od donošenja Milanskog edikta tetrarha Zapada Konstantina Velikog ( (272/273-337) i tetrarha Istoka Licinija (oko 250-325), zakonskog teksta iz 313. godine kojim je proglašena verska ravnopravnost i prestanak progona hrišćana.

Slika

Niš ove godine obeležava 17 vekova od donošenja Milanskog edikta. U okviru priprema za ovaj jubilej, prošle godine otkriven je spomenik Konstantinu, rođenom u Nišu, kao deo projekta "Carevi Karnuntuma koji su promenili svet", čiji je idejni tvorac direktor austrijske fondacije "Art Karnuntum" Pjero Bordin.

Na spomeniku je predstavljen je lik Konstantina Velikog i Hristov monogram uz reči: "Pod ovim znakom pobedićeš". Prema predanju, Hristov monogram Konstantinu se ukazao uoči bitke protiv Maksencija 312. godine kod Milvijskog mosta, kada je naredio svojoj vojsci da taj znak stavi na svoje zastave i štitove.

Naspram ovog, nalazi se spomenik podignut povešanim Nišlijama 1821. godine, inicijatorima ustanka protiv turskog ropstva koje je predvodio niški vladika Milentije.

Spomenik je osvećen 29. decembra 1913. godine po starom kalendaru povodom obeležavanja 35. godišnjice od oslobođenja od Turaka i obeležavanja 1.600 godina od donošnje Milanskog edikta, navodi se u knjizi "Spomenici Niša" autora Borislava Andrejevića. Prema izvorima Srpske pravoslavne crkve, obeležavanje 16 vekova Milanskog edikta 1913. godine bilo je odloženo za decembar zbog kolere u odnosu na prvobitni plan (Krstovdan).

Uoči proslave 28-30. decembra 1913. u Niš su pristigli predstavnici pravoslavnih crkava Rusije, Mađarske, Bugarske, bivši gubernator Flandrije, poslanici iz Crne Gore, Grčke i Rumunije kao predstavnici pomesnih pravoslavnih crkava, navodi se u "Pravoslavlju", novinama Srpske patrijaršije.

Spisak zvanica ukazuje da je proslava dugo pripremana, a obeležavanju 16 vekova Milanskog edikta prisustvovala je i vladarska porodica, prestolonaslednik srpski Aleksandar i princ Pavle, predstavnici pravoslavnih država i druge viđene ličnosti, navodi se u "Pravoslavlju". Spomenik "Obešenima" kod tvrđavskog mosta podigao je niški episkop Dositej.

Tokom proslave episkop ruski Anastasije služio je pomen kod Ćele kule izginulim borcima na Čegru u Prvom srpskom ustanku 1809. godine.

Obeležavanje 15 vekova Milanskog edikta nije održano 1813. godine, jer je Srbija bila posvećena nacionalnoj revoluciji i oslobađanju od Turaka, dok o ostalim godišnjicama ne postoje izvori koji bi potvrđivali da je obeležavanja bilo, navodi se u "Pravoslavlju".


b92

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 14 Feb 2013, 23:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
U maju naučni skup o Konstantinu

U Nišu će krajem maja biti održan naučni skup "Sveti car Konstantin i hrišćanstvo". Učešće najavilo više od 150 naučnika iz zemlje i sveta.

Centar za crkvene studije iz Niša organizator je naučnog skupa "Sveti car Konstantin i hrišćanstvo" na kome će krajem maja u tom gradu učestvovati više od 150 naučnika iz zemlje i sveta, saopšteno je na konferenciji za novinare.

Slika

Suorganizatori tog multidisciplinarnog naučnog skupa su Institut za pravoslavne hrišćanske studije Univerziteta u Kembridžu, Centar za vizantijsko-slovenske studije "Ivan Dujčev" iz Sofije, Institut za nacionalna i verska pitanja iz Soluna, Filozofski fakultet iz Niša i Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta iz Beograda, rekao je Dragiša Bojović iz Centra za crkvene studije.

"To će biti najveći i najznačajniji naučni skup po broju učesnika i po rezultatima u godini kada se obeležava 17 vekova Milanskog edikta", rekao je Bojović i rekao da će, na primer, na sličnom skupu u Milanu ove godine učestvovati 36 naučnika.

Bojović je rekao da će dve sveske zbornika recenziranih radova biti štampane pre početka skupa koji će početi 31. maja i završiće se 2. juna ove godine.

"Na skupu će učestvovati dve trećine naučnih radnika iz evropskih i vanevropskih zemalja", naveo je Bojović.

On je napomenuo da se skup priprema od oktobra 2009. godine i da će naučni skup otvoriti srpki patrijarh Irinej.

Predsednik pododbora za naučne skupove u sklopu obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta u Nišu Žarko Ranković rekao je da je taj skup, kao i skupovi "Niš i Vizantija" i naučni skup koji organizuje Pravni fakultet u Nišu kandidovani za skupove od republičkog značaja.

Ranković je rekao da finansijska konstrukcija tih skupova još uvek nije definitivno zaokružena, ali da će potreban novac za njihovo održavanje biti obezbeđen.

Kako je rečeno, za održavanje naučnog skupa Centra za crkvene studije o Konstantinu biće potrebno oko pet miliona dinara, dok je za tradicionalni naučni skup "Niš i Vizantija" koji počinje od 3. juna deo sredstva već predviđen.


RTS

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 21 Feb 2013, 03:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija i jubilej Milanskog edikta (1): Za cara Konstantina samo recitacija

Godinu koju je ceo hrišćanski svet čekao zvanični domaćin je dočekao na ivici bankrota. Srbija i grad Niš, koji je nekad bio jedan od kandidata za prestonicu Istočnog rimskog carstva, dočekaće silne hrišćanske goste siromašniji od prvobitnih hrišćana, pa mogu samo da se mole nebesima da u čast 17 vekova Milanskog edikta makar caru Konstantinu podignu spomenik u rodnom mestu.

Slika

Radovi stoje: Antički grad Medijana



Savetnik ministra kulture Radoslav Pavlović se početkom godine požalio javnosti da bivša vlast za cara Konstantina nije spremila ni recitaciju, pa se ubrzano sprema pozorišna predstava "Car Konstantin", zajednički projekat beogradskog i niškog pozorišta, nekoliko koncerata i naučnih skupova. Izložba Konstantinovog blaga u Viminacijumu je određena za maj, a Niš pokušava da nabavi pare i dovuče svoje blago u carev rodni grad.





Zasad se pregovara sa kompanijom Filip Moris da gradu Nišu da izložbeni prostor i novac za obezbeđenje izložbe, pa će zahvaljujući duvanu možda i Nišlije videti Konstantinovu bistu i Licinijeve tanjire, koje je prethodnih godina videla cela Evropa. Opština Medijana je najavila da će izgraditi 17 česmi za 17 vekova Milanskog edikta, prvu će podići Crkva, za ostale se ne zna.




Slika

Car Konstantin

Grad Niš još nema pravi spomenik caru Konstantinu, prošle godine su spomen-obeležje u obliku memorijalne medalje podigli Austrijanci, ali su ga oštetili petardama pre mesec dana jer na medalji s Konstantinovim likom nema ćirilice, koja je stigla tek pet vekova posle Konstantina. Antički grad Medijana će za turiste biti zatvoren cele jubilarne godine - jer radovi na rekonstrukciji još nisu završeni! Nišlije na internetu predlažu da bi Srbija trebalo da proglasi deceniju Milanskog edikta, pa da onda na miru stigne sve da organizuje.


* Verski teoretičar Mirko Đorđević kaže za "Vesti" da država ima malo para za takvu proslavu svetskih razmera i ostaje da vidimo da li će uspeti da izgura ovakav jubilej.
- Šef države je rekao da je car Konstantin rođen u Medijani i svi su graknuli na to, iako niko ne zna tačno ni godinu njegovog rođenja, a kamoli u kojoj zgradi je rođen. Proslava jubileja je počela, a još se pravi spisak zvanica. Papa neće doći sigurno, iako je patrijarah Irinej izjavio da bi želeo da razmeni s njim poljubac hrišćanske ljubavi. Ne znam da li je pozvan vaseljenski patrijarh Vartolomej, a bilo bi ružno da njega nema na proslavi, kao što je ružno što neće biti ni pape jer ovo je jubilej značajan za sve hrišćanske crkve - objašnjava Đorđević.






Rambo i Bogorodica

Prošle godine u Nišu je rođeno 15 Konstantina, a u godini kada ga ceo svet slavi, godini Milanskog edikta, nijedan, pišu "Južne vesti". Ime Konstantin znači "postojan" i veoma je često u matičnim knjigama, mada su se poslednjih decenija u Nišu rodili i Kasandra, Ronaldo, Rambo i Bogorodica.


* Niš ima sa svim hotelima i hostelima samo 4.000 kreveta da dočeka milion gostiju, koliko ih gradonačelnik Zoran Perišić očekuje tokom cele godine. Gde će odsesti sve te silne državne i crkvene zvanice niko ne sme ni da misli, a još manje šta će u Nišu obilaziti. Godinama najavljivana sportska hala koja bi ponela Konstantinovo ime nije odmakla ni od projekta. Sve priče prethodne vlasti o izgradnji vizantijskog krsta na brdu Vinik, koji bi bio visok 80 metara niko više i ne pominje.



Tvrđava, Medijana i gradsko polje nisu restaurirani, a najava da će početi da iskopavaju Konstantinov grad unutar Tvrđave i podići Muzej antike otišla je s prethodnom vlašću jula prošle godine. Država zasad obećava da će grandiozni spomenik Konstantinova kapija, koji je usvojen na javnom konkursu 2004, ipak biti podignut, ali se ne zna da li će biti para za ceo spomenik ili samo za jedan deo! Kapija bi bila visoka 20 metara, sa figurom cara od 10 metara... Makar je na pihtijadi 18. januara obeležen Milanski edikt onako kako se moglo - na jednim pihtijama bio je iscrtan znak Hristovog monograma, a i najbolja rakija je imala isti znak.


* Proslave 1.500 Milanskog edikta nije bilo 1813. godine zbog ratova za oslobođenje od Turaka. Proslava 1600 godina planirana je na Krstovdan 1913. u Nišu, ali je odložena zbog kolere koja harala gradom i izbijanja Drugog balkanskog rata. Jubilej je ipak obeležen tri dana, ali tek u decembru 1913, kad je postavljen kamen temeljac za budući hram svetom caru Konstantinu i carici Jeleni. Crkva nikad nije izgrađena zbog ratova, ali je nova počela da se gradi 1999. godine, skoro 100 godina kasnije. Međutim, opet nema sreće za Konstantina jer ni posle 12 godina nije završena!


* U niškoj skupštini prošle nedelje je izbio pravi mali rat kada je v. d. direktora Narodnog pozorišta Ivan Vuković za govornicom upozorio da su električne instalacije u zgradi pozorišta u takvom stanju da im je inspekcija zapretila da će im zabraniti rad. Odbornik Predrag Jelenković zapitao se ko će biti odgovoran ako dođe do požara.
- To je veliki propust za onoga ko je dozvolio početak proslave jubileja 1.700 godina Milanskog edikta. Prisustvovalo je oko 400 uglednih zvanica na čelu sa predsednikom države!


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 21 Feb 2013, 13:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija i jubilej Milanskog edikta (2): Medijana pod katancem

Sve ono što su Rimljani ostavili njihovom gradu Nišlije će moći da pogledaju na video-projekciji i to tek u oktobru, a oni uporniji mogu da otputuju do Viminacijuma, koji je udaljen 200 km.

Slika
Milanski edikt

U vreme kada se više ne govori o priprema, već o trajanju najveće hrišćanske proslave, u gradu domaćinu centralne proslave, zakazane za oktobar ove godine, pravi je haos. Jedno od najvećih i najvrednijih arheoloških nalazišta na Balkanu, niška Medijana, za koju se očekivalo da će biti kruna turističke posete i centar svih zbivanja, neshvatljivom odlukom biće tokom cele godine zatvorena?! Zanimljivo je da niko nema pravo objašnjenje zašto je tako odlučeno.




Prema informacijama iz kabineta gradonačelnika Niša nema novca za dekonzerviranje Medijane, a u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Nišu tvrde da su u sukobu dva projekta - jedan domaći, niški, i drugi koji je bio zamisao Ministarstva kulture u Beogradu. Da li stvarno, ako je spor oko projekata u pitanju, nije moglo da bude dogovora niko nije želeo da govori.



Dva miliona laži

Zagovornici megalomanskog spomenika caru Konstantinu obećavali su sigurna dva miliona evra za izgradnju kompleksa (najviše preduzetnici i privrednici), a kad je stvarno trebalo da započne izgradnja, nestali su i mesecima se nigde nisu pojavljivali. Ali, zato su ostali na spisku lokalnog organizacionog odbora.


Bilo kako bilo, Medijana, na kojoj je bila rezidencija cara Konstantina Velikog neće biti dostupna turistima sve do same proslave. Neće moći da se vide carska palata i vila sa peristilom, terme (banjska kupatila), horeum (žitnica), dve vile rustike, rezervoar za vodosnabdevanje, zanatski centar i delovi antičke i srednjovekovne nekropole.
On što će Niš moći da ponudi pre centralnu proslavu biće zgrada za prijem gostiju na ulazu u Medijanu, gde će se prodavati suveniri, a u salonu će moći da se vidi video-projekcija snimljenog materijala o arheološkom blagu Niša! Nadležni tvrde da će samom ulazu u arheološko nalazište biti sagrađena Konstantinova vrata.


Slika
Mozaik "Glava meduze" u Medijani



Definitivno je otpala godinama zagovarana ideja da se na brdu Vinik sagradi spomenički kompleks s amfiteatrom, muzejom i hotelom, u centru koga bi bio spomenik, a takođe i ogroman krst, koji bi se video iz pola Srbije, kako je najavljivano. Nije sagrađen ni put do Vinika, a kamoli da je nikla neka građevina. Gradonačelnik Niša dr Zoran Perišić nedavno je obećao da će, ipak, podići spomenik caru Konstantinu u centru grada.


Nažalost, Nišlije i njihovi gosti neće biti u prilici da povodom obeležavanja Milanskog edikta vide ni na sva zvona i godinama unazad najavljivanu kao najveći događaj u kulturi, najavljivanu veliku izložbu o Medijani i istorijskoj i kulturnoj baštini svog i Konstantinovog grada. Zbog toga što u Nišu ne postoje uslovi da se u jednoj muzejskoj i izložbenoj postavci na odgovarajući način čuvaju takve vrednosti poput mermerne glave Konstantina, pronađene 1901. godine na obali Nišave, ili Licinijevih tanjira, izložba će iz Narodnog muzeja u Beogradu, gde su stalno, umesto u Niš biti prebačena u Viminacijum, 200 km daleko?!


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 16 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker